VRBAS Media

Autor: INFO

  • Gutić Bjelica: DKP mreža haotičan i neuređen organizam

    Gutić Bjelica: DKP mreža haotičan i neuređen organizam

    Ambasador BiH u Mađarskoj Biljana Gutić Bjelica izjavila je da je samostalnim djelovanjem pojedinaca u diplomatsko-konzularnoj mreži (DKP) nanijeta velika šteta i Republici Srpskoj i BiH, te da je pojedincima poslužila za promociju ličnih ili partijskih interesa.

    Bjelica je rekla da je ta mreža postala “jedan haotičan i neuređen organizam”.

    “Djelovanje Bisere Turković, u trajanju njenog mandata na mjestu ministra inostranih poslova, bilo je na tom fonu, i u skladu sa opredjeljenjem i partijskim programom njene stranke SDA o ukidanju entiteta i centralizaciji BiH, što je za Srbe apsolutno neprihvatljiva i neustavna kategorija”, izjavila je Bjelica, prenosi Srna.

    Ona je ukazala da Srbima u zajedničkim institucijama BiH nikada nije bilo lako, da su uvijek na meti raznoraznih “instrukcija” čiji cilj je provokacija, pokazivanje ko je glavni u BiH, čija je navodno BiH i pokušaja da ih ubijede da se ni za šta ne pitaju. Istakla da je i to pokušaj ugrožavanja Republike Srpske i direktno kršenje Ustava BiH, prema kojem su pripadnici sva tri konstitutivna naroda u BiH, ali i ostalih, ravnopravni. Prema njenim riječima, nametanje praznika koji se obilježavaju u FBiH, kao praznika svih i pritom negiranje prava Srbima da proslavljaju 9. januar – samo je jedna od provokacija.

    Govoreći o svom mandatu u Mađarskoj, Bjelica je navela da ga smatra vrlo uspješnim, što se, prije svega, ogleda u velikom broju razmijenjenih posjeta na visokom i najvišem nivou, koje su pomogle učvršćivanju ličnih veza između predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i premijera Mađarske Viktora Orbana.

  • Poziv proizvođačima da se prijave za podsticaje

    Poziv proizvođačima da se prijave za podsticaje

    Centar za razvoj poljoprivrede i sela objavio je Javni poziv za raspodjelu sredstava prikupljenih od naknade za pretvaranje poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe za 2022.godinu, saopšteno je iz Gradske uprave.
    Kako su naveli, osnovni cilj ove mjere je povećanje graničnih površina i privođenje zemljišta kulturi. Maksimalna sredstva koja aplikant može ostvariti utvrđuju se u visini do 60% od vrijednosti projekta i ne mogu biti veća od 4.000 KM po projektu.

    Pravilnikom o raspodjeli sredstava prikupljenih od naknade za pretvaranje poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe definisani su svi uslovi i način dodjele sredstava.

    Javni poziv je otvoren do 27. decembra 2022.godine.

    Sve dodatne informacije zainteresovani mogu dobiti u prostorijama Centra (Ul. Vojvode Momčila 10,12 i 16.) ili na telefone:051/433-639, 051/433-621 i 051/433-622.

  • Prva redovna sjednica Predsjedništva BiH

    Prva redovna sjednica Predsjedništva BiH

    Prva redovna sjednica Predsjedništva BiH biće održana danas, najavljeno je iz Predsjedništva BiH.

    Sjednica će početi u 13.00 časov

  • Cijene nafte skočile iznad 85 dolara

    Cijene nafte skočile iznad 85 dolara

    Cijene nafte skočile su danas na međunarodnim tržištima iznad 85 dolara, podstaknute nadom da bi Kina nakon protesta mogla ublažiti stroge mjere suzbijanja kovida-19. Na londonskom je tržištu cijena barela poslijepodne bila viša za 1.95 dolara nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine i iznosila je 85.14 dolara.

    Na londonskom je tržištu cijena barela nakon podne bila viša za 1.95 dolara nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine i iznosila je 85.14 dolara.

    Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 1.51 dolar višoj cijeni, od 78.75 dolara.

    Trgovci pomno prate mjere suzbijanja kovida u Kini, najvećem uvozniku nafte u svijetu, budući da koče privrednu aktivnost i potražnju za energijom.

    Kineski zdravstveni zvaničnici najavili su u utorak ubrzano vakcinisanje starijih građana kako bi se uklonila ključna prepreka ublažavanju nepopularne stroge politike “nulte tolerancije prema kovidu-19”, prenosi “Index”.

  • Antonić: Za deset dana znaće se cijena gasa za Srpsku

    Antonić: Za deset dana znaće se cijena gasa za Srpsku

    Pregovori između “Gas-Resa” i “Gasproma” iz Sankt Peterburga o snabdijevanju gasom domaćeg tržišta za 2023. godinu počeće za desetak dana, a u Srpskoj su uvjereni da neće biti nikakvih problema kada je u pitanju isporuka tog energenta od strane ruske kompanije.

    Vršilac dužnosti direktora “Gas-Resa” Momčilo Antonić rekao je da trenutno prikupljaju informacije od svojih kupaca o pitanju projekcija koliko će gasa potrošiti u idućoj godini.

    “S tim informacijama ići ćemo prema ‘Gasprom eksportu’. Pregovori sa ruskom kompanijom trebalo bi da počnu za desetak dana. Nakon tih razgovora imaćemo više informacija kako o isporuci količine gasa, tako i o samoj cijeni energenta”, rekao je “Glasu Srpske” Antonić.

    U “Gas-Resu” za sada ne očekuju da bude bilo kakvih problema kada je u pitanju snabdijevanje domaćeg tržišta gasom u 2023. godini, ali i vjeruju da će na snazi ostati formula po kojoj se kvartalno obračunava cijena gasa za Srpsku.

    “Trebalo bi da bude sve u redu. Srpska i Rusija su prijateljske zemlje. Postoje sabotaže na samom gasovodu, to je jedina neizvjesnost, koju imamo ne samo mi nego čitav region. Dakle, ako gasovod bude funkcionisao cijelom dužinom, biće sve u redu”, naveo je Antonić.

    Srpska ima dugoročni ugovor sa ruskom kompanijom, koji je potpisan još 2015. godine, i prema tom ugovoru cijena gasa usklađuje se kvartalno sa kretanjem cijena naftnih derivata na berzi.

    “Cijena gasa za Srpsku utvrđuje se kvartalno prema naftnoj formuli svakog prvog na početku kvartala za iduća tri mjeseca. Ako cijena naftnih derivata pada, i gas pojeftinjuje, a ako nafta poskupljuje, ista situacija je i sa gasom”, pojasnili su ranije u “Gas-Resu”.

    Na bazi te formule cijena gasa za posljednji kvartal ove godine viša je za 5,04 odsto u odnosu na treće tromjesečje. “Gasprom” snabdijeva gasom i tržište Federacije BiH, a u tom entitetu gas je u četvrtom kvartalu poskupio za 9,7 odsto.

    Republika Srpska se gasom snabdijeva preko “Balkanskog”, odnosno “Turskog toka” koji ide direktno preko Crnog mora, Turske, Bugarske, te preko Zaječara ulazi u Srbiju, odakle jedan krak ide ka BiH.

  • Varhelji: Nadam se da strane sudije u Ustavnom sudu BiH neće više biti potrebne

    Varhelji: Nadam se da strane sudije u Ustavnom sudu BiH neće više biti potrebne

    Evropski komesar za susjedsku politiku i pregovore o proširenju Oliver Varhelji, rekao je da ukoliko u BiH bude nastavljen ubrzan proces formiranja vlasti na svim nivoima, Evropski savjet bi već 15. decembra, nakon samita EU – Zapadni Balkan, mogao da odobri BiH status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji.

    Varhelji je, u razgovoru za RTRS, rekao da je ovaj samit u Tirani jedinstven jer se lideri EU i Zapadnog Balkana prvi put sastaju van Brisela, dodajući da BiH ima vremena i priliku da dobije kandidatski status.

    Izrazio je nadu da će BiH jačati institucije kako bi samostalno mogla da donosi odluke i da strane sudije u Ustavnom sudu BiH neće više biti potrebne po isteku tekućeg mandata.

    Varhelji ističe i da zvaničnici Republike Srpske podržavaju ubrzan put ka Evropskoj uniji.

    “Imao sam priliku da se sastanem sa novom predsedavajućom Predsedništva BiH Željkom Cvijanović i zaista sam ohraben porukama koje sam čuo od nje, odnosno spremnošću za ubrzan put ka EU”, istakao je Varhelji. Dodaje da on i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik djele zajednički interes za što brži napredak na evropskom putu i obezbjeđivanje mira, stabilnosti i razvoja.

  • Stvoreni uslovi za pojeftinjenje goriva

    Stvoreni uslovi za pojeftinjenje goriva

    U ponedjeljak, 5. decembra, stupa na snagu embargo na rusku naftu, kojim se zatvara snabdijevanje prema Evropskoj uniji (EU), koja radi i na tome da ograniči cijenu nafte iz Rusije, kako bi izvršila dodatan pritisak.

    Istovremeno, sa ruske strane stižu informacije da je većina izvoznih energenata iz Rusije već pronašla svoje kupce na istoku, što prema riječima sagovornika “Nezavisnih novina” nije iznenađenje. Prema njihovom mišljenju, sve navedeno, kao i aktuelna cijena barela nafte (oko 80 dolara) na svjetskom tržištu dovoljni su razlozi da distributeri u BiH dodatno snize cijene goriva na benzinskim pumpama.

    Novi paket sankcija Rusiji kreće početkom naredne sedmice. Nafta u EU više neće dolaziti morskim putem, a zemlje okupljene u G7 zajedno su s EU donijele i odluku da od 5. decembra i cijena nafte bude ograničena.

    “Trenutno se raspravlja o nivou između 65 i 70 dolara po barelu”, poručuju iz EU, dodajući da paket sankcija predviđa da se u trećoj fazi, koja stupa na snagu od 5. februara 2023, iz Rusije više neće uvoziti ni naftni derivati.

    Koliko će ovo pogoditi Rusiju teško je reći, ali dok je namjera EU da se tamošnji energetski i finansijski sektor bitno poljulja, iz najveće svjetske države poručuju da je već oko dvije trećine ruskih izvoznih energenata prebačeno na istok, odnosno na tržišta Kine, Indije, Turske, Šri Lanke, UAE, Pakistana.

    U ovoj priči glavna poluga je Turska, kao glavni izvoznik ruskih energenata ka Evropi, ali i Aziji, međutim i Kina i Indija imaju višestruku korist jer Rusija bez problema kopnenim putem stiže na svoje ciljeve.

    S druge strane, u posljednjih nekoliko sedmica cijene nafte su u velikom padu, prije svega zbog neizvjesne situacije u Kini, prouzrokovane mjerama za suzbijanje kovida-19. Barel nafte je nakon skoka na više od 120 dolara sada na granici oko, pa i ispod 80, a sve su prilike da će ići dodatno dolje.

    U kompletnoj situaciji stvoreni su uslovi za dodatno pojeftinjenje goriva u BiH, smatra Almir Bečarević, stručnjak za energetiku.

    “Drastično je pala cijena nafte, ali kod nas još to nije ispraćeno u dovoljnoj mjeri, iako ima određenog pojeftinjenja. Cijene bi morale ići niže. Ova nafta od 80-85 dolara omogućava zaista finu korekciju cijene na pumpama i to ne samo od nekoliko feninga, već i više. U okruženju se to već dešava, a nadam se da će i naši reagovati već u ovoj sedmici”, kaže za “Nezavisne novine” Bečarević.

    Ukoliko dođe do dodatnog pojeftinjenja, on smatra da to ne bi dugo trajalo, ali da bi bilo kakva promjena značila građanima.

    “Nije to dramatično, ali dobro bi bilo i za 10 ili 15 feninga da se iskoristi ovaj momenat. Ne znači da će to biti dugotrajno, ali neka te odluke traju sedam, 10 ili 15 dana, pa da ljudi, što bi se reklo, dušom da'nu”, ističe Bečarević.

    Prema njegovim riječima, ovakav epilog umnogome će zavisiti od embarga, ali prvenstveno i od dogovora unutar EU na koliko će ograničiti cijenu ruske nafte.

    “Prijedlog je od 65-70 dolara, ali mnoge države se protive tome, čak traže da to bude i ispod 50 dolara. Međutim, najinteresantnije je to što oni traže navedeni limit, a nafta je skoro već na toj granici jer je oko 80 dolara, tako da se ne bi desilo ništa spektakularno. Ipak, udar bi bio ako se prihvati ispod 50 dolara, kao što traži Poljska”, kaže Bečarević.

    Uz sve navedeno, on smatra da ograničenje cijene ruske nafte ne bi trebalo da značajno utiče na snabdijevanje Evrope, ali ipak da je nepobitna činjenica da je Rusija zasad našla izlaz iz mogućeg problema.

    “Definitivno vidimo da Rusija polako osvaja istočna tržišta, i u nafti i u gasu, i ostaje da se vidi šta će se desiti u narednih 7-10 dana. Tu bi mogla da bude određena prekretnica i prema izvozu na istoku jer će i proizvođači morati gledati na cijene. Međutim, kada sagledam kompletnu situaciju, za mene je zaista neočekivan ovakav pad potrošnje jer to nije prognozirano”, poručio je Bečarević.

    Na potezu u BiH su pumpadžije. Tačno je da je u prethodnih nekoliko dana gorivo u BiH pojeftinilo, a ukoliko se prognoze obistine, građani mogu očekivati dobre vijesti.

    Kakav je stav distributera nismo uspjeli saznati jer na naše pozive nisu odgovarali ni iz Grupacije za naftu i naftne derivate RS, niti iz FBiH.

  • U Banjaluci održano predavanje za roditelje

    U Banjaluci održano predavanje za roditelje

    Udruženje građana „Korak naprijed“ organizovala je u Banjaluci predavanje za Rajovićroditelje, na kom je dr Ranko Rajović, stručnjak iz oblasti edukacije i rada sa djecom kroz igru govorio o potrebi novih otkrića iz područja neuronauke u učionicama i u svakodnevnom životu.

    Dr Rajović govorio je o NTC programu učenja, koji je sastavljen iz različitih aktivnosti i igara za decu, a koje se temelje na saznanjima o razvoju i radu mozga i koje, kako mnoga istraživanja pokazuju, imaju pozitivan efekat na razvoj mozga u periodu kada je to najvažnije, u periodu najintenzivnijeg rasta i razvoja, od rođenja, pa do približno desete godine starosti. Predavanje je naglaslo element igre kao unutrašnje motivacije djeteta kao ključnog faktora NTC programa.

    Ranko Rajović je specijalista interne medicine, magistar neurofiziologije i doktor sportskih nauka. Saradnik je UNICEF-a za ranu edukaciju i gostujući predavač na fakultetima u nekoliko država. Osnivač Mense Srbije, a inicijator je i jedan od osnivača Mense Slovenije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore.

    Udruženja građana „Korak naprijed“ zahvalio se dr Rajoviću, ali i svim građanima Banjaluke koji su se u velikom broju odazvali na predavanje.

  • Ide li BiH ka rekordno brzom formiranju vlasti?

    I dok se nakon izbora 2018. godine na formiranje vlasti na nivou BiH čekalo godinu dana, čini se da se ove godine tako nešto neće desiti i da će ona biti formirana u rekordno brzom roku.

    Uzgradi Parlamentarne skupštine BiH juče je potpisan koalicioni sporazum između HDZ i stranaka “osmorke”, pa je ovim i zvanično stavljena tačka na nagađanja oko toga koje će federalne stranke činiti vlast na nivou BiH, ali i FBiH.

    Potpise na dokument su stavili lider HDZ BiH, Dragan Čović, s jedne strane, a s druge lider SP, Nermin Nikšić, koji je nastupao ispred “osmorke”.

    SDA ide u opoziciju
    Dokument nosi naziv “Smjernice, načela i ciljevi u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti za razdoblje 2022-2026. godine”.

    Ad
    Potpisivanjem ovog sporazuma jasno je da SDA definitivno odlazi u opoziciju, a da će vlast činiti HDZ i “osmorka”, koju čine opozicione partije SDP, Naša stranka, NiP, Stranka za BiH, Za nove generacije, NES, PDA i BHI-KF.

    I dok su stvari jasne kada je u pitanju FBiH, još se čeka da se vidi ko će iz Republike Srpske na kraju biti dio vlasti na nivou BiH – opozicija ili SNSD.

    Lider SNSD, Milorad Dodik, i predsjednik HDZ, Dragan Čović, još ranije su imali sastanak na ovu temu te izjavili kako će biti nemoguće formirati vlast bez ove dvije stranke. Takođe, najavili su da ove dvije stranke ostaju čvrsto u koaliciji.

    S druge strane, predstavnici opozicionih partija iz Republike Srpske u ponedjeljak su se u Sarajevu sastali s predstavnicima SDP kako bi razgovarali o formiranju vlasti na nivou BiH.

    Nakon sastanka je izjavljeno kako ništa nisu dogovorili i kako će se sve znati nakon četvrtka za kada je u parlamentu Srpske zakazana sjednica na kojoj treba da se izaberu srpski delegati u Dom naroda BiH.

    Rok do Nove godine
    Za sada je ulasku u vlast bliži SNSD nego opozicija, a to je potvrdio i sam Nikšić, koji je juče rekao kako će se teško moći izbjeći SNSD, te da je to realnost koju treba priznati.

    Politička analitičarka Ivana Marić ističe da, nakon jučerašnjeg potpisivanja sporazuma između HDZ i “osmorke”, SDA definitivno odlazi u opoziciju na nivou FBiH, a sigurno je da će to prenijeti i na nivo BiH.

    – S obzirom na brzinu kojom je potpisan sporazum sigurno je da će doći i do bržeg formiranja vlasti nego prije četiri godine. Sjetimo se da vlast u FBiH nije formirana četiri godine, a na Savjet ministara BiH se čekalo godinu dana – kaže Marićeva za Srpskainfo.

    Ona ističe da je Čović najavio da bi se vlast mogla formirati do Nove godine.

    Marićeva kaže da su skoro sve kantonalne skupštine formirane te da je jasno da se sve radi ubrzanim tempom, za razliku od prethodnih izbornih godina.

    – Ne vidim da bi se nešto posebno moglo desiti da blokira taj proces, osim ako SDA i DF ne pronađu neki način da to učine, ali mislim da neće imati tu moć – smatra Marićeva.

    Opozicija kasno “upalila”
    Na pitanje da li bi opozicija iz Srpske mogla da istisne SNSD iz vlasti na nivou BiH, Marićeva ocjenjuje da je to malo vjerovatno.

    Ona smatra da se opozicija kasno sjetila da pregovara o ulasku u vlast, posebno ako se to uporedi s pregovorima “osmorke” i HDZ, koji traju skoro od samih izbora.

    Marićeva ističe da stranke moraju prije izbora napraviti strategiju ko su im potencijalni partneri u vlasti i s njima na vrijeme razgovarati, a ne da tek dva mjeseca nakon izbora obavljaju prve razgovore.

    – Male su šanse da će opozicija ući u vlast, i to isključivo zbog njihove neaktivnosti. To je zato što su se zabavili sopstvenim problemima unutar stranaka. Male su šanse da će stranke iz FBiH rizikovati da se uspostavi vlast sa HDZ, a da poremete odnose sa SNSD, čime bi omogućili nove blokade i sukobe – kaže Marićeva.

    Dodaje da SDS i PDP nisu pokazali baš preveliki interes za ulazak u vlast niti su uradili nešto posebno da bi se to postiglo, već to samo onako usput spomenu.

  • Makron započinje posjetu Vašingtonu s namjerom povlačenja crte američkom protekcionizmu

    Makron započinje posjetu Vašingtonu s namjerom povlačenja crte američkom protekcionizmu

    Predsjednik Emmanuel Macron započinje svoju trodnevnu državnu posjetu SAD-u u srijedu potkrijepljen zajedničkim bilateralnim vizijama o invaziji Rusije na Ukrajinu i kineskoj asertivnosti u Indo-Pacifiku.

    Ali najnoviji Zakon o smanjenju inflacije američkog predsjednika Joea Bidena izazvao je uzbunu Evropske unije, a francuski lider će morati zauzeti čvrst stav o američkim subvencijama i protekcionizmu.
    Bijela kuća je opisala gosta, francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, kao “dinamičnog vođu” države koja je najstariji američki saveznik.

    Gotovo dvije godine nakon što je Biden preuzeo dužnost, diplomatska raskoš državnog posjeta koji je stavljen na čekanje zbog pandemije covid-19, napokon se vraća. Rat u Ukrajini približio je dvije zemlje, s njihovom zajedničkom revolucionarnom historijom, kao i dobrim udjelom škakljivih diplomatskih “zakrpa”, piše France24.

    Ali postoji trn u oku Starog kontinenta jer Macron u utorak počinje svoj trodnevni posjet SAD-u. Napetosti tinjaju između Evrope i SAD-a zbog Zakona o smanjenju inflacije koji je Biden potpisao i stupio na snagu 16. augusta 2022. Zakon odobrava paket zelenih subvencija vrijedan 370 milijardi dolara, koji će biti dodijeljen izgradnji vjetroturbina, solarnih panela, mikroprocesora i električnih vozila.

    Najkontroverznija mjera Bidenovog plana je velikodušni porezni kredit do 7.500 dolara rezervisan za kupce električnog vozila proizvedenog u američkoj tvornici i opremljenog lokalno proizvedenom baterijom. To bi dalo poticaj za uspostavu održivih industrija na tlu SAD-a i učinkovito se takmičilo s Kinom, koja prednjači u ovom području.

    Ali ove velike subvencije također će imati negativnu posljedicu isključivanja evropskih kompanija s američkog tržišta davanjem prednosti Tesli Elona Muska u odnosu na njemački BMW ili francuske Renault.

    “Mislim da to nije u skladu s pravilima Svjetske trgovinske organizacije i da nije u skladu s prijateljstvom”, rekao je Macron nakon sastanka s predstavnicima 50 francuskih industrijskih lokacija početkom novembra.

    Pod prijetnjom recesije, EU je sve više zabrinuta oko tog pitanja. Kompanije u Evropi već trpe veliki konkurentski šok u usporedbi sa svojim saveznicima s druge strane Atlantika, koji su zbog sukoba u Ukrajini mnogo manje izloženi vrtoglavim računima za energiju.

    SAD, koji je energetski neovisan zahvaljujući razvoju plina i nafte iz škriljca, ima koristi od nižih i stabilnijih cijena. To je situacija koja bi mogla dovesti do nove ere deindustrijalizacije u Evropi, u korist SAD-a.