Južna Koreja još nije odlučila hoće li slati Ukrajini smrtonosno oružje, izjavio je premijer zemlje Han Dok Su u intervjuu za Si-En-En.
“Mislim da to neće biti sada”, rekao je ministar.
Han Dok Su je istakao da Seul, istovremeno, pruža podršku Kijevu na druge načine, istakavši da su odlučili da ove godine uvećaju podršku za 130 miliona dolara. Ranije je Južna Koreja isporučivala Kijevu humanitarnu pomoć i predmete vojne namjene, među kojima nije bilo oružja ni municije.
Iranske vlasti su pogubile najmanje 94 osobe od početka 2023., saopšteno je danas iz Amnestija International-a i iranska nevladina organizacija Centre Abdorrahman Boroumand koji upozoravaju na “znatan rast” u odnosu na isti period prošle godine.
“Vlasti su pogubile najmanje 94 osobe samo od januara do februara”, pokazuju informacije koje su prikupile te dvije organizacije za ljudska prava koje u saopštenju govore o “strašnim navodima o seksualnom nasilju i o drugim vrstama zlostavljanja” radi iznude priznanja, prenosi Hina.
Ujedno upozoravaju na “znatan rast” broj smaknuća u odnosu na isti period 2022. Dvije nevladine organizacije kritikuju i “sve veći broj smrtnih kazni izrečenih progonjenim manjinama”.
“Svijet mora sada reagovati i pritisnuti iranske vlasti” “Od početka godine iranske vlasti su pogubile najmanje jednog pripadnika arapske manjine Ahwazi, 14 Kurda i 13 Baluča nakon nepoštenog suđenja i osudili najmanje desetak drugih na smrtnu kaznu, što je strašna eskalacija u izvršavanju smrtne kazne kao sredstva progona etničkih manjina”, ističe se u saopštenju.
Neke od ovih osoba osuđene su zbog aktualnih protesta u Iranu koje je potaknula smrt mlade iranske Kurdinje u septembru 2022. pošto ju je uhapsila moralna policija zbog nepoštovanja pravila oblačenja.
“Svijet mora sada reagovati i pritisnuti iranske vlasti kako bi službeno proglasile moratorij na pogubljenja, poništile nepravedne osude na smrt i sve optužbe u vezi sa sudjelovanjem u mirnim protestima”, istakla je Diana Eltahavaj, zamjenik direktora Amnestuja za sjevernu Afriku i za Bliski istok.
Američki predsjednik Džozef Bajden želi i Finsku i Švedsku u NATO i više je fokusiran na pridruživanje obje zemlje, a ne na to da to učine istovremeno, saopšteno je iz Bijele kuće.
“Upitan da li bi Bajden podržao ulazak Finske u NATO pre Švedske, portparol Bijele kuće za nacionalnu bezbjednost Džon Kirbi je rekao da će ‘Finska i Švedska biti veliki saveznici u NATO-u, a što se tiče pitanja o koreografiji… Nama je važno da obje nacije budu članice. ‘Teksaški dvokorak’ koji ide uz to… To nije naša glavna briga”, prenio je Rojters.
Švedska i Finska su prošle godine podnijele zahtjev za pridruživanje Alijansi nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Mađarska i Turska su jedine članice NATO-a koje još nisu ratifikovale kandidature.
Ranije ove sedmice je stranka Fides mađarskog premijera Viktora Orbana rekla da će podržati ratifikaciju, pošto su poslanici u toj zemlji započeli proces poslije višemjesečnog odlaganja.
Pješak je poginuo jutros u saobraćajnoj nesreći na magistralnom putu Bijeljina – Tuzla, u mjestu Ugljevička Obrijež, opština Ugljevik.
Kako nezvanično saznaje InfoBijeljina, njega je udario kamion sa prikolicom.
Nesreća se dogodila oko 5.30 časova. Uviđaj je i dalje u toku, a saobraćaj je preusmjeren na alternativne pravce.
Od petodnevne posjete predstavnika ruskog Tehničkog univerziteta Tambov koristi bi mogli imati ne samo studenti ovdašnjeg Saobraćajnog fakulteta, nego i grad Doboj, kojem se pruža prilika da se otvori prema Tambov regiji, koja broji milion stanovnika.
“Njihovi studenti često učestvuju na konkursima za idejna rješenja nekih objekata iz grada, gdje su oni nama i danas ponudili da učestvuju u uređenju gradskog jezgra i da nam ponude neka svoja rješenja, znači dijapazon je širok. Postoji puno mogućnosti za saradnju i ja se nadam da ćemo mi sve šanse koje nam se pruže iskoristiti. Imao sam priliku da učestvujem na jednom predavanju gdje se pričalo o robotima koji rade obradu plastenika. Znači, to je jedna konkretna ideja koja se meni javila s obzirom na to da je Doboj grad koji ima dosta poljoprivrednog zemljišta da može da razvije plasteničku proizvodnju, da je Tambov regija koja ima potrebu za takođe tom vrstom grane poljoprivrede, to je jedan od načina da se napravi saradnja”, izjavio je Zoran Ćurguz, dekan Saobraćajnog fakulteta u Doboju.
Saradnja ove visokoškolske ustanove sa Tehničkim univerzitetom Tambov započela je prije tri godine, kazao je nakon sastanka u Gradskoj upravi Mihail Krasnjanski, rektor Tehničkog univerziteta Tambov.
“I danas smo došli na tri koraka, na tri plana za neku buduću saradnju. Prvi je razmjena između studenata dva univerziteta i organizacija nekih duplih diploma za studente u magistraturi. Drugi, to je saradnja naših profesora u tehničkom, naučnom i humanitarnom radu, i treći je kreiranje bratskog društva između naše zemlje i Doboja, i takođe kreiranje centara za učenje ruskog jezika u RS”, rekao je Krasnjanski.
Pandemija virusa korona spriječila je dobojske studente da sjednu u klupe ruskog univerziteta, ali nakon sastanka je najavljeno da će deset do petnaest visokoškolaca imati priliku da sluša predavanja na Univerzitetu Tambov.
“Naši gosti su bukvalno ponudili da će ti studenti da snose samo troškove za kartu do Rusije, u čemu će grad Doboj nastojati da pomogne koliko to bude u mogućnosti”, kazao je Srećko Rekanović, predsjednik Skupštine grada Doboj.
Privrednik Bojan Cvijetić, bivši savjetnik nekadašnjeg ministra bezbjednosti BiH Dragana Mektića, te još petorica bivših i sadašnjih pripadnika MUP-a Srpske, uhapšeni su zbog niza krivičnih djela, koja se, između ostalog, odnose na šverc droge.
Uz Cvijetića, pali su i nekadašnji inspektori Mladen Milovanović, Predrag Vatreš, te Siniša Vukašinović, kao i aktivni pripadnici MUP-a Srpske Danijel Kovačić i Miladin Vučić.
Policajce, kako je potvrđeno “Nezavisnim novinama”, terete da su osumnjičenima za prodaju droge pomagali da ne budu procesuirani.
Sve su ih na području Banjaluke u srijedu popodne uhapsili pripadnici Uprave za organizovani i teški kriminalitet MUP-a Republike Srpske, u nastavku akcije “Transporter”, koja je počela 2021. godine, kada su policajci oduzeli 303 kilograma skanka te više skupocjenih vozila.
Cvijetića terete da je organizator kriminalne grupe, a on i Aleksandar Nikolić, koji je takođe obuhvaćen akcijom, s tim što je hapšen ranije, biće prijavljeni Tužilaštvu za šverc droge.
Milovanović i Vatreš će, kako je potvrđeno “Nezavisnim novinama”, takođe biti prijavljeni za prodaju droge, ali i za zloupotrebu položaja s obzirom na to da su svojevremeno bili inspektori.
Akcijom je obuhvaćen i ranije hapšeni Petar Dukić, koji je takođe označen kao organizator kriminalne grupe, a on, baš kao i Milovanović, Kovačić, Vukašinović i Vučić biće prijavljeni za zloupotrebu položaja i sprečavanje dokazivanja.
Iz MUP-a Srpske su, uz navođenje inicijala, potvrdili da su Danijel Kovačić i Miladin Vučić njihovi pripadnici, a uslijedila je i ekspresna reakcija.
“Imajući u vidu da su među uhapšenima i dva policijska službenika, D.K. i M.V., oni će biti suspendovani, a protiv njih će biti pokrenut disciplinski postupak”, naveli su iz MUP-a Srpske.
U pitanju je, kako su naveli iz Tužilaštva BiH, borba protiv organizovanog kriminala povezanog s koruptivnim krivičnim djelima i zloupotrebom policijskih kapaciteta.
“Ove aktivnosti usmjerene su na šest lica osumnjičenih da su, kao organizatori i članovi organizovane kriminalne grupe, duže vrijeme prometovali drogu, te je krijumčarili iz susjednih zemalja radi dalje preprodaje u BiH, te dalje distribucije prema narko-tržištu zemalja Evropske unije”, naveli su iz Tužilaštva BiH.
Akcija je, dodali su, usmjerena i na one koji su koristeći službeni položaj pomagali ovim osumnjičenima da ne budu otkriveni, i to sprečavanjem dokazivanja.
Akcija “Transporter” pokrenuta je u novembru 2021. godine, kada je uhapšeno 11 lica zbog sumnje da su se kao organizovana kriminalna grupa bavili međunarodnim krijumčarenjem marihuane i kokaina. Tada su zaplijenjena 303 kilograma skanka vrijedna 1,2 miliona KM, a koji je nađen u kombiju koji je koristio Dukić.
Osim Cvijetića, u toj akciji su, između ostalih, uhapšeni još i Mladen Milovanović, Aleksandar Nikolić i drugi. Dukić je tada izbjegao hapšenje, ali se kasnije predao Sudskoj policiji u Sarajevu. Nakon toga mu je određen pritvor, ali je potom pušten na slobodu uz mjere zabrane. Tada je pritvor ukinut i Aleksandru Nikoliću, takođe uz izricanje mjera zabrane.
Podsjetimo, tužilac Tužilaštva BiH Dubravko Čampara je u Sudu BiH na ročištu za određivanje pritvora ranije uhapšenima u akciji “Transporter” rekao da je Cvijetić bio u vrhu međunarodne kriminalne organizacije koja je preko narko-kartela iz Južne Amerike nabavljala kokain “na tone” i preko Evrope ga dovozila u BiH.
Milovanović je bio inspektor u MUP-u Srpske, ali je suspendovan nakon što je hapšen zbog sumnje da je pomogao u bjekstvu i skrivanju državljanina Crne Gore Miloša Božovića iz Cetinja, kojeg povezuju sa škaljarskim klanom.
Ruski predsjednik Vladimir Putin poručio je da ukrajinski neonacisti i njihovi gospodari neće uspjeti i da će ih Rusija slomiti.
Putin je izrazio uvjerenje da oni neće obratiti pažnju na napad koji je danas izveden u ruskoj oblasti Brijansk.
“Uvjeren sam da će ti isti lideri ukrajinskih neonacista zaboraviti današnji napad. Niko neće obraćati pažnju na to”, rekao je Putin.
Portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov rekao je ranije danas da će Rusija nastaviti da skreće pažnju međunarodne zajednice na terorističke akcije Ukrajine, podsjeća TASS.
Rusija je zatražila od Srbije zvaničan stav o isporukama oružja Ukrajini, rekla je portparol ruskog Ministarstva inostranih poslova Marija Zaharova.
“To treba da se uradi, ne preko medija, ne preko Telegram kanala, ne putem curenja informacija, već kroz zvaničan stav srpske strane. Činjenice se moraju otkriti. Tada će se donijeti odgovarajući zaključci, jer je ovo izuzetno važna tema za bilateralne odnose”, rekla je Zaharova za rusku televiziju RBK.
Ona je ranije rekla da je Moskva “duboko zabrinuta” ovim informacijama i napomenula da Ruska Federacija pomno prati razvoj situacije, prenosi “Sputnjik”.
Niz medija objavio je ranije da je kompanija iz Kanade kupovala rakete iz Srbije, koje je potom slala ukrajinskim trupama preko Turske i Slovačke.
Srpska fabrika oružja “Krušik” demantovala je ove medijske napise.
Vladajuća koalicija u Republici Srpskoj osudila je pokušaje otimanja imovine i Narodna skupština Srpske će dati odgovor, rekao je predsjednik Srpske i lider SNSD Milorad Dodik, nakon sastanka vladajuće koalicije u Banjaluci.
Istakao je da je u pripremi novi zakon koji će biti donesen prije nove odluke Ustavnog suda.
Današnja odluka Ustavnog suda je sramna i nepravedna. To sve govori da ne znaju šta rade, ali mi znamo. Borićemo se za imovinu koja pripada Republici Srpskoj – rekao je Dodik.
Istkao je da je definitivan stav vladajuće koalicije da se neće prihvatati rasprava na nivou BiH.
– Nismo spremni za popuštanja – rekao je Dodik.
“Potpisan koalicioni sporazum do 2026. godine”
Lideri SNSD, Socijalističke partije, Ujedinjene Srpske, DEMOS i Narodne partije Srpske potpisali su novi koalicioni sporazum do 2026. godine.
– Sporazum podrazumijeva implementaciju rezultata izbora. Dogovorili smo da broj mjesta izvršilaca u vlasti bude u skladu sa izbornim rezultatom – rekao je predsjednik SNSD Milorad Dodik nakon sastanka vladajuće koalicije.
Naveo je da sporazum ima nekoliko novina te da se raspodjela funkcija neće mijenjati bez obzira na dešavanja u budućnosti.
– Želimo da očuvamo stabilne odnose među nama, svjesni kompleksnih političkih odnosa. Želimo stabilne institucije – poručio je Dodik.
Na današnjem sastanku vladajuće koalicije održanom u Banjaluci Lideri SNSD-a, Socijalističke partije, Ujedinjene Srpske, DEMOS-a, Narodne partije Srpske i NDP-a potpisali su novi koalicioni sporazum do 2026. godine. Sporazum podrazumijeva implementaciju rezultata izbora.
Lider Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić medijima je izjavio da je sporazumom utvrđena zajednička politika.
“Najvažnija stvar koju smo danas dogovorili bili su međusobni odnosi da u vladajućoj koaliciji nema nikakvih pukotina” izjavio je Stevandić.
Stevadnić dodaje da se od institucija Republike Srpske može očekivati identičan odgovor na svaku situaciju, i da je to političko jedinstvo zalog prema budućim izazovima.
On dodaje da će današnja odluka Ustavnog suda dobiti pravni odgovor u Narodnoj Skupštini “ova kao i druge odluke usmjerene su protiv suvereniteta Republike Srpske a taj se suverenitet može uništiti samo ukoliko se uništi političko jedinstvo”, rekao je novinarima Stevandić.
Kolaicioni ugovor, dodaje Stevandić napravljen je upravo s tim jedinstvom na umu da se ne bi dolazilo do sukoba na nekim manjim pitanjima.
“Ono što je važno, jedinstvena ekonomska i nacionalana politika, ali i regionalna politika biće rezultat usaglašavanja koalicije” zaključuje Stevandić.