VRBAS Media

Autor: INFO

  • “Kijev u panici – čeka se 16. decembar

    “Kijev u panici – čeka se 16. decembar

    Zvaničnici Ministarstva odbrane SAD-a sastavili su listu posledica ako vojska bude prinuđena da deluje po zakonu o jednogodišnjem privremenom finansiranju.

    Jednogodišnja rezolucija (CR) smanjila bi finansiranje Ministarstva odbrane za 29 milijardi dolara (3,7 odsto), u poređenju sa zahtevom predsednika Džoa Bajdena za budžet za 2023.

    CR je zakon o izdvajanjima koji daje budžetska ovlašćenja saveznim agencijama da nastave sa radom kada Kongres ne donese odluku o izdvajanjima za sledeću godinu.

    Prema pravilima budžeta, oba doma Kongresa trebalo bi da donesu 12 zakona o potrošnji do kraja septembra, koji se zatim međusobno koordiniraju i finansiraju vladu za narednu godinu, ili do sledećeg septembra.

    Međutim, Kongres to nikada ne čini i umesto toga odlaže odluku do krajnjeg roka. Ove godine rok za postizanje dogovora je 16. decembar.

    Obe kuće bi sada trebalo, umesto da donose pojedinačne zakone, sve da okupe u jedan ogroman omnibus ili CR.

    Problem je što do sada nisu uradili skoro ništa po tom pitanju, jer su bili zauzeti izborima za Kongres i zaostaju više nego inače.

    Očekuje se da će usvojiti “zakrpu” za kratkoročno finansiranje kako bi omogućili nastavak pregovora. Nakon što kratkoročna zakrpa istekne, moguć je jednogodišnji CR, ako ne mogu da se dogovore o dugoročnoj potrošnji.

    Ove nedelje, predsednica Predstavničkog doma Nensi Pelosi rekla je da je moguća jednogodišnja rezolucija, nazvavši je “poslednjom instancom”.

    Prema listi koju je video Politiko, jednogodišnji CR bi, između ostalog, zaustavio nabavku novog stelt bombardera B-21 Raider, smanjio sredstva za kupovinu novih podmornica sa balističkim projektilima klase Kolumbija i obustavio vojnu pomoć u Ukrajinu.

    “Ukrajina je u kinetičkoj bitci, a mi smo njihov pomoćnik broj jedan”, rekao je šef finansija u Ministarstvu odbrane SAD Majkl Mekord.

    “Ako im ponestane municije, loše im se piše”, rekao je.

    Pentagon je zabrinut da bi jednogodišnje finansiranje predstavljalo “pretnju” za odbranu SAD.

    “Ne možemo da savladamo Kinu vezanih ruku na leđima tri, četiri, pet ili šest meseci svake fiskalne godine”, dodao je Mekord.

    On je takođe rekao da je “donekle optimista” da bi poslanici mogli da donesu sveobuhvatan zakon do kraja godine, ali je zabrinut jer nema informacija da su zvaničnici čak postigli okvirni dogovor o jednogodišnjem CR.

    Demokrate i republikanci su rekli da žele da finaliziraju paket finansiranja savezne vlade u poslednjim nedeljama Kongresa ovog meseca, umesto da ga odlažu do sledeće godine, kada podeljeni Kongres možda neće moći da postigne dogovor.

    Republikanci su na prošlim izborima preuzeli Predstavnički dom, a zvanično će preuzeti kontrolu u januaru naredne godine.

  • “Francuska da urazumi Zelenskog; Došlo je vrijeme”

    “Francuska da urazumi Zelenskog; Došlo je vrijeme”

    Francuska treba da zauzme razuman stav, prekine isporuke oružja Kijevu i urazumi Vladimira Zelenskog, saopštio je lider političkog pokreta “Ustani, Francusko”.

    Nikola Dupon-Enjan.objašnjava da bi se tako sprečilo produbljivanje društvene i ekonomske kriza u Evropi,”Golistička Francuska mora da se distancira i zauzme poziciju arbitra, jer cilj Zelenskog više nije odbrana Ukrajine, već namerava da žrtvuje svoj narod tako što će postati instrument uništenja Rusije. To je ozbiljna greška”, rekao je on.

    Poslanik je pozvao da se sledi primer bivšeg francuskog predsednika Žaka Širaka (1995-2007), koji je odbio da podrži američku invaziju na Irak 2003. godine.

    Prema rečima političara, situacija oko ukrajinskog sukoba je “izmakla kontroli” i “uvlači Evropu u ekonomsko i socijalno samoubistvo”.

    Dupon-Enjan smatra da su borbe u Ukrajini u interesu SAD i Kine, jer se Moskva približava Pekingu, a Evropa tone u ekonomsku i socijalnu krizu.

    “Došlo je vreme da se postigne mir, da se postigne kompromis između dve strane, da se smiri Zelenski. Neophodno je potpuno ukinuti ekonomske sankcije, zaustaviti isporuku oružja u zamenu za prekid vatre i pregovore. Treba prekinuti taj masakr, jer upravo Ukrajinci plaćaju visoku cenu”, rekao je on.

    “Rusija je velika sila i neće nigde nestati. Moramo da ubedimo Rusiju, ali i Zelenskog. Moramo da zaštitimo interese Francuske. Francuska ne želi energetsku, socijalnu i ekonomsku krizu jer će tada otići naša najbolja preduzeća u Sjedinjene Države i Kinu, a to se upravo i dešava”, zaključio je poslanik.

  • Bajden dao signal Zelenskom: Vrijeme je…

    Bajden dao signal Zelenskom: Vrijeme je…

    Američki predsednik Džo Bajden signalizira ukrajinskom lideru Volodimiru Zelenskom o potrebi razgovora sa Rusijom.

    To je rekao Džozef Džofe iz Škole za međunarodne studije Džons Hopkins.

    “Bajden je suptilno nagovestio svom kijevskom kolegi: vreme je da započnemo razgovor sa Putinom”, napisao je Džofe u članku za časopis “Time”.

    Prema njegovim rečima, zapadni saveznici Zelenskog čuvaju Kijev od dalje eskalacije kako ne bi bio uvučen u sukob sa Rusijom.

    On je istakao da ukrajinska vlada treba da se pripremi za kompromise, uključujući “gubitak Krima”.

    Ranije je turski ministar spoljnih poslova Mevlut Čavušoglu izrazio uverenje da zapadne zemlje treba da ubede kijevske vlasti da sednu za pregovarački sto sa Rusijom.

  • Mandić priznao ubistvo

    Mandić priznao ubistvo

    Dalibor Mandić (36) iz Banjaluke u tužilaštvu je na neki način priznao da je ubio svog radnog kolegu Ariela Bogdanovića (28) te je pričao o lošem djetinjstvu, a nakon ispitivanja predložen mu je jednomjesečni pritvor.
    Postupajući tužilac Okružnog tužilaštva prijedlog pritvora uputio je Okružnom sudu u Banjaluci. Ta mjera je zatražena zbog bojazni od bjekstva osumnjičenog, težine krivičnog djela i bojazni da bi njegovo puštanje dovelo do uznemirenja javnosti i remećenja javnog reda i mira, kao i zbog opasnosti od ponavljanja krivičnog djela.
    Prema saznanjima “Glasa Srpske” osumnjičeni Mandić nije izričito rekao da priznaje djelo, ali je potvrdio da se zločin desio te je ispričao da je imao loše odnose sa kolegama, među kojima je i bio ubijeni.

    Osumnjičeni je ispričao i kako je imao teško djetinjstvo i određene probleme koji su uticali na njega.

    – Potvrdio je da je imao loše odnose sa ubijenim Bogdanovićem, ali nije precizirao zašto ga je ubio. Rekao je da je da se ni sa kim nije dobro slagao, da su ga svi ignorisali. Međutim to što je ispričao nije razlog da nekog ubiješ i sve ukazuje da se radi o osobi koja ima određene psihičke probleme zbog čega će vjerovatno biti traženo njegovo psihijatrijsko vještačenje – rekao je izvor.

    Dodao je da su se tokom istrage pominjale određene informacije koje ukazuju da je mogući motiv ljubomora zbog neke djevojke, ali osumnjičeni nije o tome ništa rekao, niti je pominjao djevojku.

    Kako se saznaje Mandić će danas u popodnevnim časovima biti predat banjalučkom Okružnom sudu koji će o pritvoru odlučiti sutra.

    Mandića terete za teško ubistvo, a ovaj monstruozni zločin desio se u petak oko 19 časova u blizini benzinske pumpe i tržnog centra “Merkator” u Bulevaru srpske vojske u Banjaluci.

    Izvor iz istrage kazao je da je policija došla do određenih indicija koje ukazuju da je Mandić unaprijed planirao zločin. On je navodno pripremio odjeću, te nož kojim je izvršio zločin, a Bogdanovića je sačekao na putu sa posla.

    Susreli su se u blizini tržnog centra “Delta” gdje je došlo do sukoba. Navodno je Mandić tu povrijedio Bogdanovića koji je zatim pokušao da pobjegne od njega te je pretrčao Bulevar srpske vojske, ali je pao u blizini benzinske pumpe gdje ga je Mandić sustigao te izbo više puta nožem i pobjegao.

    Navodno ga je tada ubo najmanje osam puta.

    Ubistvo Bogdanovića su snimile kamere video nadzora i na snimcima se vidi da napadač trči za žrtvom preko ulice te ga sustiže kada on pada na cestu. Mandić je, kako se vidi na snimku, zatim prišao Bogdanoviću koji je ležao te ga ubo nekoliko puta nožem snažnim zamasima. Nakon toga se okrenuo i pobjegao prema „Akvani“, dok je žrtva ostala nepomično da leži.

    Mandić i Bogdanović su zajedno radili u jednoj IT firmi u Banjaluci.

    Istraga je pokazala da je nakon zločina osumnjičeni skinuo odjeću sa sebe, odnosno crvenu jaknu i bacio je u kontejner. Policija je tu jaknu pronašla.

    Mandić je tokom ispitivanja i u policiji priznao zločin te je rekao i gdje je odbacio nož s kojim je počinjen zločin.

  • Poznat rukovodilac Javnih vrtića u Banjaluci

    Poznat rukovodilac Javnih vrtića u Banjaluci

    Javni vrtići u Banjaluci ostaju u rukama Socijalističke partije, a u narednom periodu gradskom ustanovom, koja upravlja gradskim obdaništima rukovodiće kadar ove stranke Petar Jokanović, saznaje Capital.
    Jokanovića je na funkciju vršioca dužnosti direktora Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje Banjaluka imenovao gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković. Prema riješenu koje je potpisao Stanivuković, novi v.d. direktor se imenuje na period do šest mjeseci.

    Jokanović je rođen 1991. godine i po zanimanju je diplomirani pravnik.

    Na prethodnim lokalnim izborima 2020. godine kandidovao za odbornika SP u Banjaluci i osvojio je 447 glasova, što nije bilo dovoljno da obezbijedi mjesto u lokalnom parlamentu.

    Jokanović na ovoj funkciji mijenja svoju stranačku kolegicu Jelenu Kurtinović, koja je napustila poziciju direktora Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje Banjaluka zbog prelaska na novu funkciju.

    Kurtinovićeva je imenovana za v.d. pomoćnika ministra za porodicu u ministarstvu za porodicu omladinu i sport Republike Srpske.

    Jelena Kurtinović je Centar vodila od 2016. godine, a u aprilu prošle godine Skupština grada joj je dala novi mandat.

  • Iz EU o predstojećem samitu sa zemljama zapadnog Balkana: Potvrda strateškog partnerstva

    Iz EU o predstojećem samitu sa zemljama zapadnog Balkana: Potvrda strateškog partnerstva

    Predstojeći samit lidera EU i zemalja zapadnog Balkana prilika je da se ponovo potvrdi ključni značaj strateškog partnerstva između Unije i ovog regiona koji ima jasnu evropsku perspektivu, saopšteno je iz EU.
    Kako je saopšteno, glavne teme samita biće zajedničko rješavanje posljedica ruske operacije u Ukrajini, intenziviranje političkog djelovanja na osnovu zajedničkih principa, jačanje bezbjednosti i izgradnja otpornosti na strano miješanje, suočavanje sa izazovima koje predstavljaju migracije, kao i borba protiv terorizma i organizovanog kriminala.

    Lideri će razgovarati o saradnji u suočavanju sa zajedničkim izazovima koji proizilaze iz ruske operacije u Ukrajini i konkretnije će razmotriti negativne efekte operacije na energetsku i prehrambenu bezbjednost na zapadnom Balkanu.

    Na samitu će biti riječi i o načinima produbljivanja političkog i drugog angažmana sa posebnim fokusom na mlade ljude.

    Lideri će se osvrnuti i na napredak postignuti u integraciji zapadnog Balkana sa internim tržištem EU, modernizaciji platnih sistema u skladu sa standardima EU, u digitalnoj oblasti, implementaciji zelenih traka EU-zapadni Balkan, što je inicijativa za olakšavanje prekogranične logistike i kontinuiranog protoka robe.

    Samit će biti prilika da se razgovara o koordinisanim akcijama po pitanjima bezbjednosti i odbrane koja su postala još aktuelnija u kontekstu ruske operacije u Ukrajini.

    “Ovo uključuje borbu protiv manipulacije stranim informacijama i poboljšanje kolektivne sajber bezbjednosti”, navodi se u saopštenju.

    Osim toga, lideri će razmijeniti mišljenja o zajedničkom rješavanju pitanja upravljanja migracijama, pošto se broj migranata na migrantskoj ruti zapadnog Balkana značajno povećao u protekloj godini.

    “Ovo uključuje usklađivanje vizne politike EU i saradnju u sistemima povratka”, dodaje se u saopštenju.

    Lideri će razgovarati o tome kako ojačati saradnju u borbi protiv terorizma i prevenciji radikalizacije.

    Samit lidera EU i zemalja zapanog Balkana biće održan u utorak, 6. decembra u Tirani, a konferencija za novinare planirana je za 14.30 časova.

    Očekuje se da će lideri izdati zajedničko saopštenje na kraju samita, na koji su pozvane sve zemlje članice EU i partneri sa zapadnog Balkana.

    Ovo je prvi put da se samit lidera EU i zemalja zapadnog Balkana održava u regionu.

  • Građani u BiH su prezaduženi, sve više igraju igre na sreću

    Građani u BiH su prezaduženi, sve više igraju igre na sreću

    Građani u BiH u vremenu inflacije najviše uzimaju nenamjenske kredite da bi održali životni standard, međutim ekonomska kriza povećava i druge pošasti. Jedna od njih su igre na sreću na koje su građani FBiH u prvih 8 mjeseci ove godine izdvojili više od milijarde maraka.

    Ukupan kreditni portfolio bankarskog sektora FBiH u prvih devet mjeseci iznosi 16,2 milijarde KM, od čega su 7,6 milijardi uzeli građani, što je oko 49 kredita, i više za 4,4 posto u odnosu na prethodnu godinu. Ubrzani rast potrošačkih cijena u odnosu na rast plata i ostalih primanja otvorio je jaz u kućnim budžetima i odrazio se na potražnju za potrošačkim kreditima.

    “Činjenica da se održava potražnja za kreditima je vjerovatno uvjetovana inflacijom i padom životnog standarda potrošača, odnosno građana BiH. Tako da tu nije tolika fascinacija za rastom kredita, već za održavanjem kreditne aktivnosti razumijevajući da je došlo do pada investicija i potrošnje”, kaže Admir Čavalić,ekonomista.

    U strukturi kreditnog portfolija dominiraju namjenski krediti za potrošna dobra i nenamjenski krediti u iznosu od 5,8 milijardi KM. Nenamjenski krediti su porasli za 228 miliona KM ili za 4,1% u odnosu na kraj prethodne godine.

    “Mi kao agencija više puta smo upozoravali da građani budu veoma oprezni i odmjereni pogotovo kod nenamjenskog zaduživanja. Po prirodi ti krediti su najosjetljiviji i najveći je njihov udar na budžete građana jer se stvori navika potošnje koja nije realna i koja je rezultat uzimanja kredita i nakon toga vrlo teško se vratiti u normalne okvire potrošnje”, kaže Jasmin Mahmuzić, direktor FBA.

    Ekonomska kriza i inflacija uz želju da se nerealno održi životni standard donose i želju da se zaradi preko noći, zbog čega od trenutne situcije uz banke profitiraju i priređivači igara na sreću.

    Samo u prvih osam mjeseci 2022. godine priređivači igara na sreću klađenjem ostvarili su promet u iznosu od 1.094.017.556 KM.

    “Svi oni koji su ranije morali otići negdje u kladionicu kockarnicu ili slično i radi toga bili izloženi opasnosti da ih vide neko njima blizak. Sada mogu mirno iz svoje spavaće sobe ili sa bilo kojeg mjesta preko svog mobitela da potroše taj novac koji imaju ili bolje rečeno nemaju”, dodaje Marko Romić, psiholog .

    Što znači da je pošast ovisnosti o kockanju, sa epidemijom i ekonomskom krizom dobila nove oblike, zbog kojih niko u ovom trenutku ne zna koliko građani kućnog budžeta izdvajaju kladeći se online, niti koliko se zadužuju da bi podmirili kockarske troškove.

  • “Pobjeda ili treći svjetski rat”

    “Pobjeda ili treći svjetski rat”

    Ili će pobediti ili će se desiti treći svetski rat, ne vidi drugu opciju, kao ni okolnosti pod kojima bi se Rusija odrekla Krima.

    To je rekla glavna urednica ruske televizije Raša Tudej, Margarita Simonjan.

    Ona tvrdi da je Rusija zapravo zauzela Kijev tokom prve nedelje rata, a zatim ga vratila Ukrajini.

    U snimku emisije koju je objavila Džulija Dejvis, američka novinarka koja prati ruske medije, Simonjan takođe kaže da ne veruje da bi Rusija napala Kijev nuklearnim oružjem, ali ne jer bi veliki broj ljudi poginuo, već zbog svetinja koja se nalaze u Ukrajini.

    “Nismo kao oni. Da jesmo, zašto bismo se borili? Borimo se zato što smo drugačiji i za naše pravo da budemo drugačiji: da ne budemo fašisti, da ne budemo histerični ili moroni kao oni. Ako nam je komšija debil, zar moramo da budemo moroni” rekla je Simonjan.

    Postoje samo dva scenarija, treći svetski rat ili ruska pobeda i ukrajinski poraz, kaže urednica RT-a.

    “Iz njihove perspektive, pobeda Rusije znači da bismo mi zadržali bilo šta. Oni smatraju da Ukrajina treba da dobije sve: Donbas, Hersonsku oblast, Zaporožje i Krim”, rekla je ona.

    Ta dva scenarija se međusobno isključuju, kaže ona.

    “Ili ćemo pobediti ili će se desiti treći svetski rat, ne vidim drugu opciju. Pod kojim okolnostima bismo se odrekli Krima? Da li bismo ga se odrekli bez svetskog rata”, upitala je Simonjan.

    “Rusija neće napasti Kijev nuklearnim oružjem”
    Ona takođe kaže da Rusija nikada neće napasti Kijev nuklearnim oružjem.

    “Prvi razlog je to što je besmisleno, već smo prve nedelje pobedili Kijev. Praktično smo ga uzeli. Lično poznajem vojnike koji su se zgrozili kada im je rečeno da napuste svoje položaje. Još od marta se ne borimo protiv Kijeva, već protiv Zapada. Zašto bismo onda bacili bombu na Kijev”, dodala je ona.

    Najvažniji razlog zašto se to neće desiti su ruske svetinje u Kijevu, kaže Simonjan.

    “Ali nema naših svetinja u Vašingtonu ili Londonu. Nema ih ni u Berlinu”, rekla je Margarita Simonjan.

  • Stigao odgovor Makronu

    Stigao odgovor Makronu

    Izjave francuskog predsednika Emanuela Makrona o bezbednosnim garancijama za Rusiju su samo reči, rekao je ruski senator Aleksej Puškov.

    Prema njegovim rečima, Makronove izjave treba shvatiti kao apstraktne formule, a ne vodič za akciju.”Čak i ako su formule tačne, one nisu usaglašene sa drugim članicama NATO-a i stoga su to samo reči”, napisao je Puškov na svom Telegram kanalu.

    On je napomenuo da reči francuskog lidera nisu razlog da se govori o autonomiji Francuske od SAD-a.

    Podsetimo ranije je Makron u intervjuu za TF1 rekao da buduća evropska bezbednosna arhitektura treba da pruži garancije za Rusiju.

  • Čović tvrdi da je sa Osmorkom našao način kako mijenjati Ustav i Izborni zakon

    Čović tvrdi da je sa Osmorkom našao način kako mijenjati Ustav i Izborni zakon

    Predsjednik HDZ Dragan Čović govorio je o sporazumu koji je ta stranka potpisala sa Osmorkom oko formiranja vlasti, o stanju u BiH, kao i o odnosima sa međunarodnom zajednicom.

    Čović je istakao kako osjeća olakšanje zbog posla koji je urađen tokom predizborne kampanje, kada je HDZ napadan da vodi “blijedu i neprepoznatljivu” kampanju.

    – Mi smo ipak željeli istaći ono što jesmo kao predstavnici hrvatskoga naroda, da kulturno i politički pripadamo evropskom okruženju i na kraju se pokazalo da to daje rezultat. Potpisani sporazum će omogućiti da prvi put nakon 20 godina realno možemo očekivati uspostavu vlasti u FBiH i na nivou Savjetu ministara BiH u brzom roku. Zadovoljstvo je veće jer je predsjedavajući Savjeta ministara predstavnik hrvatskog naroda i predstavljaće našu politiku. Vjerujem da možemo ispuniti i sva ostala obećanja iz kampanje koja su se odnosila na evroatlantske integracije, pravnu državu te ekonomska i socijalna pitanja – istakao je.

    Komentarisao je i kako je HDZ razgovarao sa svim političkim opcijama u BiH, ali da su u slučaju SDA samo niži nivoi stranačkih predstavništava ostvarili komunikaciju, prenosi Kliks.

    – Što se tiče saradnje, postoje sredine u kojima ne možete sastaviti vlast bez SDA, na primjer u Srednjobosankom kantonu. Niti SDA to može napraviti bez HDZ, jer tamo treba dvotrećinska podrška u skupštini za sve važnije odluke. Ali, potpisom na dokument mi smo se obvezali osigurati okomicu u vlasti od Savjeta ministara do Federacije BiH i kantona gdje je to moguće kako bismo lakše provodili progresivne evropske politike – istakao je Čović.

    Naglasio je da je sa SDA “puklo” nakon što je ta stranka “izigrala Mostarski sporazum iz 2020. godine koji je ovjeren uz medijaciju međunarodne zajednice”.

    – Konkretno, puklo je upravo za vrijeme finalnih razgovora o pokušaju da riješimo pitanje ograničenih ustavnih izmjena i izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH. Već u oktobru prošle godine, kad smo u Sarajevu pregovarali s američkim i evropskim diplomatima. Tada je kolega Izetbegović na nekoliko sastanaka rekao da Mostarski sporazum o izbornoj reformi koji je potpisao ne namjerava provesti, nego da je to napravio kao nuždu. On je bio svjestan svog poteza, svjesno je obmanuo domaću i međunarodnu javnost samo kako bi ostvario ono što je u interesu njegove stranke i uskog kruga ljudi, a to je provođenje izbora u Mostaru – objasnio je.

    Istakao je da su nakon toga uslijedile igre među bošnjačkim predstavnicima i u javnosti oko toga “ko je izdao i pravio ustupke HDZ i Hrvatima”.

    – Nakon toga su se sve bošnjačke stranke povlačile iz dogovora. Čak i uprkos tome što smo s Venecijanskom komisijom riješili sve oko Predsjedništva i Doma naroda. Finale je bilo kada je Izetbegović na zadnjem sastanku u Sarajevu u tri navrata poručio kako Hrvat ne može biti direktor policije jer ‘ne može on dopustiti da u ovoj zemlji policijom upravljaju Hrvati’. A onda su stvari otišle na lični nivo i na crtanje opasnih meta na čelo predstavnika jednoga naroda, jer je doslovno dok su trajali razgovori, Izetbegović prekinuo naše pregovore, otišao na skup žena SDA na kojemu je rekao, što smo uživo gledali i slušali, kako ‘Čović mora platiti sve što je naorao Bošnjacima’ – podsjetio je Čović.

    Kazao je i kako se godinu dana u inostranstvu vodila kampanja uz “zloupotrebu državne diplomatije” kako bi se stvorio “protivhrvatski ambijent sa motivisanjem birača”.

    U intervjuu za Večernji list, Čović je odgovorio i na pitanje, zašto smatra da su stranke koje su potpisale Sporazum o formiranju vlasti “išta manje probošnjačke” i po čemu se razlikuju od SDA.

    – Prepoznao sam da u pregovaračkom procesu imamo priliku s tim ljudima nešto dogovoriti za dobrobit Bosne i Hercegovine, ali i naše djece. Uložili smo napore da se svi skupa okrenemo i usredotočimo i na najvažnija pitanja energetske krize, privrednog zaostajanja, recesije i socijalnih i ekonomskih izazova koji ih prate. Kada smo tokom pregovaračkog procesa razgovarali kako riješiti pitanje izmjena Ustava, našli smo zajedničko rješenje koje je bilo prihvatljivo za sve i uz sve to ocijenjeno je kako je u skladu s najvažnijim evropskim vrijednostima. Međutim, to je SDA pokušao neshvatljivo razbiti i išao je u umjetno stvaranje veće krize – istakao je.