Ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Miloš Lučić uhapšen je u Sarajevu.
Kako prenose federalni mediji, on je uhapšen u Istočnom Sarajevu ispred jedne teretane.
Inače, u toku je velika akcija SIPA po naredbi Tužilaštva BiH.
Pretresi se vrše širom države.
Kako se navodi, uhapšen je zbog zloupotrebe službenog položaja.
Na aerodrom u Kursku izvršen je napad dronom, usljed čega se zapalio rezervoar sa naftom, objavio je jutros gubernator Kurske oblasti u Rusiji Roman Starovojt
On je na Telegramu napisao da nije bilo žrtava i da je u toku lokalizacija požara.
Sve specijalne službe su na mjestu incidenta, napisao je Starovojt, prenosi RIA Novosti.
“Jutros sam održao sastanak antiterorističke komisije. Donijeta je odluka da se ‘žuti’ nivo terorističke prijetnje od danas od 17 časova produži za još 15 dana”, napisao je guverner Kurske oblasti Roman Starojt u Telegramu.
Rusko Ministarstvo odbrane juče je saopštilo da je Ukrajina pokušala da izvede napad na vojne aerodrome u Saratovskoj i Rjazanjskoj oblasti u Rusiji, uz pomoć bespilotnih letjelica sovjetske proizvodnje.
Kako je navedeno, ruska avijacija je uz pomoć PVO oborila ukrajinske dronove koji su letjeli na maloj visini.
U napadu su poginula tri pripadnika vojno-tehničkog osoblja, a četvoro je povrijeđeno.
Rusija je nakon toga pokrenula masovni udar na vojno-komandni sistem Ukrajine i saopštila da je spriječeno prebacivanje ukrajinskih trupa i naoružanja u zonu borbenih dejstava.
Žene u Republici Srpskoj oko 19 godina primaju ličnu penziju iz Fonda PIO, od dana kada ostvare pravo do dana prestanka. Muškarci ovo pravo ostvaruju u prosjeku nešto manje od 17 godina.
Ovo je podatak koji je objavio Zavod za statistiku RS, a koji pokazuje da su penzioneri Republike Srpske na teretu Fonda PIO oko pola svog radnog vijeka. Penziju primaju na osnovu solidarnosti zaposlenih, koji od bruto plata izdvajaju i doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje.
Penziju iz sredstava Fonda PIO Republike Srpske trenutno prima 274.955 penzionera, a prosječna penzija iznosi 475,56 KM ili 40 odsto prosječne plate u Srpskoj.
Za puni staž osiguranja prosječna penzija iznosi 703,9 KM, što je oko 60 odsto od prosječne plate u Republici Srpskoj.
Prihod po osnovu doprinosa PIO u oktobru je bio nešto veći od 99 miliona KM koji su uplatili zaposleni u Srpskoj.
Imajući u vidu trendove, odnosno činjenice da se povećava životni vijek građana u Srpskoj, a da su svi ostali demografski pokazatelji u padu, postoji potreba za dodatnom štednjom. Taj problem je prepoznat i u Vladi RS, koja je još ranije stvorila zakonske pretpostavke za formiranje trećeg penzijskog stuba u Republici Srpskoj.
Tako je Vlada RS posredstvom Penzijskog rezervnog fonda zajedno sa partnerima iz EBRD i Triglav pokojninska družba d.d. osnovala Evropski penzijski fond, prvi dobrovoljni fond u Srpskoj.
Upravo je Evropski penzijski fond prošle sedmice obilježio pet godina postojanja i rada, a dobrovoljnu penziju uplaćuje više od 40.000 članova. Oni će ovaj novac moći da koriste kad se penzionišu, a dodatan motiv je to što je svaka pojedinačna uplata do 100 KM oslobođena plaćanja poreza.
Mađarski premijer Viktor Orban zatražio je danas da se izvrši revizija sankcija protiv Rusije, čime je podržao izjavu francuskog predsjednika Emanuela Makrona da sukob u Ukrajini na različite načine utiče na EU i SAD.
“Makron je u pravu jer troškovi ukrajinskog sukoba nisu isti sa obje strane Atlantika. Ukoliko želimo opstanak evropske privrede, moramo da ubrzano rješavamo energetsku krizu. Vrijeme je za ponovnu procjenu sankcija”, naglasio je Orban u poruci objavljenoj na Twitteru.
Francuski lider je juče u izjavi za američki CBS News rekao da je bilo “desinhronizacije” u odnosima između Evrope i Vašingtona zbog visoke cijene energije.
On je podsjetio da je EU kupac gasa i nafte dok su SAD proizvođač i da zbog toga domaćinstva Unije i Amerike struju dobijaju po različitim cijenama i da ta razlika utiče na kupovnu moć i konkurentnost evropskog društva.
Ruski građani koji su se od početka rata u Ukrajini doselili u Srbiju osnovali su udruženje “Rusko demokratsko društvo”.
“Od početka ove godine u Srbiju se doselilo desetine hiljada Rusa. Ogromna većina ovog novog talasa emigracije su ljudi demokratskih stavova, koji ne žele da žive u vojno-policijskoj diktaturi, kakva je postala Rusija”, naveno je u saopštenju.
Kako su dodali, u pitanju je antiratno i antifašističko društvo koje osuđuje upotrebu vojne sile za rešavanje međunarodnih i unutrašnjih sporova i dodali da stoje u solidarnosti sa ukrajinskim građanima “koji se bore za slobodu i nezavisnost svoje zemlje”.
U saopštenju se navodi da je cilj tog društva da da glas svojoj novoj dijaspori i brani njene interese održavajući sastanke, događaje, skupove i šetnje, gradi dobre odnose sa Srbijom, ali i brani interese Rusa u srpskim i međunarodnim sudovima ukoliko to bude potrebno.
Istakli su zahvalnost Srbiji na prilici da “naprave svoj novi dom”, i dodali da su spremni da sarađuju sa vlastima i građanima, kao i da se neće mešati u unutrašnju politiku Srbije.
Nova vlast znači i novu raspodjelu resora odnosno nove ljude na čelnim funkcijama ministarstava, agencija i javnih preduzeća.
Kako trenutno stvari na terenu stoje, vlast na nivou Bosne i Hercegovine u novom mandatu sačinjavaće stranke okupljene oko Osmorke, SNSD i HDZ.
Oni bi u narednim danima trebali finalizovati razgovore, a zatim krenuti u formiranje novog saziva Savjeta ministara BiH. Nakon toga na dnevni red će doći i smjena dosadašnjih i imenovanja novih kadrova na funkcijama direktora državnih institucija.
Kako Klix.ba saznaje već je sačinjena lista onih kojima je istekao mandat, ali i onih kojima ne ističe u naredne godinu ili dvije.
Borba će se voditi za svaku čelnu funkciju, a naročito će biti vatreno oko direktora Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) i Uprave za indirektno oporezivanje (UIO), no ni ostale agencije neće biti mnogo manje važne. Ipak, kako saznajemo, sve tri strane žele što prije završiti i ovaj proces pa se mogu očekivati i određeni kompromisi.
Iz stranaka koje planiraju biti vlast naredne četiri godine tvrde da još uvijek nisu dostavili imena kandidata niti su izvršili raspodjelu mandata, no sigurno je da svi u svojim centralama imaju spisak želja.
Većina osoba na čelnim funkcijama iz reda bošnjačkog naroda su bili iz SDA ili na prijedlog te stranke, tako da se očekuje prava sječa tih kadrova. Takođe, očekuju se izmjene i na pozicijama gdje su ostali kadrovi SDS-a i PDP-a gdje će “uletjeti” SNSD-ovci dok će pozicije koje pripadnu Hrvatima popuniti mahom osobe iz HDZ-a.
Mandati su istekli:
Osmanu Mehmedagiću, OSA
Zoranu Galiću, Granična policija BiH
Slobodanu Ujiću, Služba za poslove sa strancima
Mirsadu Viliću, Direkcija za koordinaciju policijskih tijela
Senadu Softiću, Centralna banka BiH
Arifu Naniću, IDDEEA
Miri Džakuli, UIO
Aleksandru Zolaku, Agencija za lijekove
Nevenu Akšamiji, Agencija za državnu službu
Edinu Dilberoviću, Direkcije za evropske integracije
Huseinu Naniću, Agencija za policijsku podršku BiH
Zoranu Željku, Direkcija za ekonomsko planiranje
Marinku Željku, Regulatorna agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost
Josipu Merđi, Institut za intelektualno vlasništvo
Zijadu Džemiću, Institut za mjeriteljstvo BiH
Maji Stojkić, Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje
Tihomiru Nariću, direktor Regulatornog odbora Željeznica
Treba dodati da su i brojni direktori čiji mandati ističu u narednim godinama i oni su nešto sigurniji u ovom trenutku, no ipak postoji mogućnost da budu smijenjeni ukoliko bude postojao politički dogovor buduće vlasti.
Najmanje 33 ljudi poginulo je kada je klizište zatrpalo autobus na sjeverozapadu Kolumbije, a prema riječima ministra unutrašnjih poslova te zemlje, devetoro ljudi je spaseno.
Odron, izazvan jakim padavinama, sručio se u ponedjeljak na vozilo između sela Pueblo Riko i Santa Sesilia u Provincija Risaralda, oko 230 kilometara sjeverozapadno od glavnog grada Bogote, prenio je Rojters.
“Do sada smo pronašli tijela 33 osobe, među kojima su tri maloljetnika, a spasili smo devetoro ljudi, od kojih je četvoro u kritičnom stanju“, rekao je ministar unutrašnjih poslova Alfonso Prada na konferenciji za novinare.
Predsjednik Kolumbije Gustavo Petro opisao je ovu nesreću na svom Twitter nalogu kao tragediju.
“Solidarnost sa porodicama žrtava”, napisao je Petro i obećao podršku vlade.
Kolumbiju su pogodile jake kiše izazvane fenomenom La Ninja.
U dosadašnjim nepogodama je stradalo više od 216 ljudi, 48 osoba se i dalje vode kao nestale, dok je 538.000 osoba ostalo bez svojih domova.
Ukoliko u narednih petnaestak dana većina koja je formirana na nivou Bosne i Hercegovine, a koju čine HDZ – SNSD i stranke “osmorke”, uspije sastaviti i imenovati Savjet ministara BiH, to će biti najbrže formiranje vlasti na nivou Bosne i Hercegovine.
Trenutno, rekord u brzini formiranja vlasti na nivou BiH drži koalicija SDA – HDZ – PDP i SDS iz 2002. godine. Te godine, nakon izbora u oktobru, vlast je formirana 23. decembra, kada je Adnan Terzić iz SDA preuzeo predsjedavanje Savjetom ministara BiH.
Nakon izbora 2006. godine, vlast, odnosno Savjet ministara BiH, formirana je 11. januara, kada je predsjedavajući bio Nikola Špirić.
Kasnije su se stvari počele komplikovati pa je tako nakon izbora 2010. godine Savjet ministara BiH, na čelu sa Vjekoslavom Bevandom, formiran tek u januaru 2012. godine, s tim da se nakon izbora 2014. vlast relativno brzo formirala, tačnije u februaru 2015, kada je predsjedavajući Savjeta ministara BiH postao Denis Zvizdić.
Nakon izbora 2018. godine Zoran Tegeltija na dužnost predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH stupio je tek početkom decembra 2019, odnosno godinu i nekoliko mjeseci nakon izbora.
Kako stvari sada stoje, na Savjet ministara BiH neće se dugo čekati s obzirom na to da je većina u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH formirana i prije nego što je parlament konstituisan.
Takođe, ime predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH već je poznato jer je HDZ koji će formirati ovaj savjet za tu poziciju već kandidovao Borjanu Krišto, koja bi već na sljedećoj sjednici Predsjedništva BiH mogla dobiti mandat za novi sastav Savjeta ministara BiH.
“Već na idućoj sjednici Željka Cvijanović, predsjedavajuća Predsjedništva BiH, može pokrenuti proceduru imenovanja Krište za sastav Savjeta ministara, kako bismo do kraja godine imali imenovanje”, rekao je nedavno Dragan Čović, predsjednik HDZ-a.
I ostali lideri partija koje će činiti vlast istakli su da do kraja godine očekuju formiranje novog Savjeta ministara BiH, a što je malo prije izbora i tokom kampanje zvučalo nevjerovatno jer su manje-više svi, od analitičara do političara, konstatovali da je Bosna i Hercegovina u nikad većoj političkoj krizi i da o brzom formiranju Savjeta ministara BiH ne treba ni razmišljati.
Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, u nedjelju naveče s Elmedinom Konakovićem, predsjednikom Naroda i pravde, razgovarao je o brzom formiranju Savjeta ministara i da se što prije usvoje strateški dokumenti, kao što je budžet za sljedeću godinu.
I sam Konaković nakon sastanka sa Dodikom na svom Facebook profilu napisao je da su “konflikt kojim se hrani politička scena i populizam – lakši put”, ali da takav koncept godišnje iz BiH otjera cijeli, veliki grad ljudi.
“Smirivanje tenzija treba da donese deblokadu procesa, normalizaciju rada parlamenata i vlada, usvajanje strateških dokumenata koji će poboljšati uslove života svima u BiH”, napisao je Konaković, dodajući da za početak treba usvajanje i povećanje budžeta do kraja godine, zatim imenovanje Savjeta ministara BiH i usvajanje još nekih važnih dokumenata.
Evropska unija će od zemalja zapadnog Balkana zahtijevati strožu viznu politiku prema trećim zemljama jer je to pitanje povezano s bezviznim režimom koji EU ima sa zemljama u tom regionu.
U akcionom planu u vezi s ilegalnim migracijama, koji je Evropska komisija usvojila uoči današnjeg samita EU sa zapadnim Balkanom u Tirani, između redova je poručeno zemljama zapadnog Balkana da pojačaju napore na sprečavanju prolaska ilegalnih migranata preko svoje teritorije prema EU ako ne žele da bude ugrožen bezvizni režim koji region uživa s EU.
Komisija nije eksplicitno rekla da je bezvizni režim ugrožen, međutim iz sljedeće formulacije se može protumačiti da EU upozorava zemlje zapadnog Balkana da bi zbog nekontrolisanog priliva migranata u EU preko zapadnog Balkana moglo doći do suspenzije bezviznog režima.
“U skladu s obavezama partnera na zapadnom Balkanu u procesu proširenja, usklađivanje vizne politike s EU je od krucijalne važnosti za dobro funkcionisanje bezviznog režima zapadnog Balkana s EU”, istaknuto je u ovom dokumentu Evropske komisije.
Razlog za ovo upozorenje leži u činjenici da se broj ilegalnih migranata na zapadnobalkanskoj ruti ove godine utrostručio u odnosu na prethodnu, popevši se na 130.000 registrovanih prelazaka.
Kao što je poznato, Evropska komisija već godinama ističe da na zapadnom Balkanu ne funkcioniše sistem prijema i obrade migranata, a problem predstavljaju i porozne granice, odnosno slabe kontrole i sprečavanje migranata da uđu na teritoriju zapadnog Balkana.
Naime, i evropski mediji su u prethodnom periodu izvještavali da organi BiH i drugih zemalja u regionu migrante samo propuštaju prema EU, umjesto da ih zbrinu.
U akcionom planu je navedeno da činjenica da neke zemlje zapadnog Balkana, suprotno obavezama usklađivanja viznih politika s EU, imaju bezvizni režim sa zemljama iz kojih je registrovano mnogo ilegalnih migranata u EU.
Evropska komisija dovodi u direktnu vezu sporazume EU i zapadnog Balkana o ulasku državljana zapadnog Balkana u EU bez viza sa sporazumima koje zemlje zapadnog Balkana imaju s trećim zemljama iz koje migranti ulaze u EU. Drugim riječima, ako zapadni Balkan želi nastavak bezviznog režima s EU, mora početi da usklađuje svoju viznu politiku s politikom EU.
Iz akcionog plana se, međutim, takođe može iščitati da su zemlje zapadnog Balkana, a posebno Srbija, ovo upozorenje EU shvatile vrlo ozbiljno jer je, kako je istaknuto, Srbija informisala Evropsku komisiju da uvodi vize za državljane Burundija i Tunisa.
Osim toga, iako je BiH prošle godine vetom u Narodnoj skupštini RS blokirala sporazum s Evropskom graničnom službom Frontex o menadžmentu granica, nezvanično nam je rečeno da je BiH ovaj problem shvatila ozbiljno i da želi sarađivati s organima EU.
Evropska komisija je juče objavila i 5. izvještaj o mehanizmu za suspenziju bezviznog režima. Radi se o izvještaju koji Evropska komisija redovno objavljuje o implementaciji mjera iz vizne liberalizacije nakon što je prije sedam godina spriječeno ponovno uvođenje viza zbog nekontrolisanog priliva lažnih migranata iz našeg regiona u EU.
U dijelu ovog izvještaja o BiH se navodi da BiH još ne samo da nije potpisala sporazum s Frontexom, već nije usvojila ni akcioni plan za suzbijanje migracija, koji je predviđen Strategijom 2019-2023.
Koliko je BiH malo uradila govori činjenica da ova strategija ističe naredne godine, a akcioni plan nije ni usvojen.
“BiH mora da preuzme punu odgovornost u menadžmentu migracija i prijemnim centrima. Kantoni i entiteti bi trebalo da ravnopravnije podijele teret migracija, a državne vlasti da preuzmu punu kontrolu za menadžment migracija. Zbog ograničenih raspoloživih sredstava ograničena je državna efikasnost u formulaciji mjera”, navedeno je u ovom dokumentu, uz napomenu da preko teritorije BiH i dalje prolazi značajan broj migranata.
Akcioni plan Evropske komisije, koji smo spomenuli na početku, predviđa 20 koraka, a osim usklađivanja vizne politike, mjere predviđaju tijesnu saradnju s Frontexom i jačanje mjera u menadžmentu granica.
O ovim mjerama biće riječi na današnjem samitu, a očekuje se da će EU i zemlje zapadnog Balkana doći do dogovora kako bi se izbjeglo započinjanje procedura o ponovnom uvođenju viza.
Inače, kako nam je rečeno u Evropskoj komisiji, očekuje se da će danas na samitu, osim o pitanju ilegalnih migracija, riječi biti i o ratu u Ukrajini, bezbjednosnoj politici i jačanju političkog dijaloga između zapadnog Balkana i EU.
Oni su istakli da će ovo biti prvi samit sa zapadnim Balkanom van teritorije EU, što, kako navode, naglašava njihovu posvećenost regionu.
Napomene radi, na ovom samitu se ne odlučuje o kandidaturi BiH za EU, jer će se to pitanje naći na dnevnom redu Evropskog savjeta sredinom mjeseca.
Nasilni protesti izbili su sinoć u Solunu nakon što je policija upucala romskog tinejdžera nakon što je navodno napunio svoje vozilo na benzinskoj pumpi i odvezao se ne plativši račun, prenosi Gardijan.
Oko 1.500 ljudi učestvovalo je u protestnoj šetnji koju su u ponedeljak uveče organizovale ljevičarske i anarhističke grupe u centru Soluna. Neki su razbili prodavnice i gađali policiju molotovljevim koktelima, koja je odgovorila suzavcem i šok bombama.
Tinejdžer je sa teškim povredama primljen u bolnicu u Solunu nakon čega su uslijedili protesti, a došlo je i do sukoba sa policijom.
Stanje 16-godišnjeg dječaka romskog porekla je kritično. Policajac (34) koji ga je upucao u glavu je uhapšen i suspendovan. Protiv njega je pokrenuta istraga, prenosi Gardijan.
Prije tog protesta, stotinjak Roma postavilo je barikade blokirajući glavni put ispred bolnice u koju je dječak prebačen. Policija je ranije koristila šok bombe i suzavac da rastjera demonstrante.
Nekoliko stotina ljudi učestvovalo je u mirnom protestnom maršu u centru Atine zbog pucnjave, kao i zbog prethodnog incidenta u kojem je jedan Rom upucan tokom policijske potjere. Demonstranti u glavnom gradu Grčke imali su transparent sa natpisom: „Upucali su ih zato što su Romi“.
Pripadnici romske zajednice u Grčkoj i aktivisti za ljudska prava često optužuju grčke vlasti za diskriminaciju Roma. Nekoliko Roma je stradalo ili povrijeđeno posljednjih godina tokom sukoba sa policijom dok su navodno pokušavali da izbjegnu hapšenje zbog kršenja zakona.