Autor: INFO

  • Moguće sazivanje vanredne sjednice

    Moguće sazivanje vanredne sjednice

    Ne bi smjeli otići kući odavde danas dok se makar privremeno ne riješi problem preduzeća i radnika banjalučkog Zavoda za izgradnju (ZIBL-a), istakao je odbornik pokreta “Banjaluka zove” Saša Lazić, tokom rasprave o dnevnom redu sjednice banjalučke Skupštine, govoreći o trenutnom stanju u ovom preduzeću i protestima radnika.
    “Hajte da vidimo da li možemo da riješimo trenutno da odblokiramo račun ZIBL-a, ja bih pozvao ili na sazivanje vanredne sjednice ili da sastanak sa sindikatom radnika”, smatra Lazić.

    Prijedlog vanredne sjednice o ovom pitnaju podržao je i Milenko Rosić, odbornik Ujedinjene Srpske, te je pozvao da se održi Kolegijum što prije.

    Sa njima se složio i popredsjednik Skupštine Saša Čudić.

    “Postoji opcija da se na ovu temu održi vanredna sjednica, ja ću svakako održati Kolegijum ukoliko budem i dalje predsjedavao Skupštinom”, istakao je on.

    Za “gašenje požara” u ovom preduzeću je i odbornik PDP-a, Dijana Ješić, koja smatra da je ovo kompleksan problem.

    “Vanredna sjednica je prva stvar kojom ćemo ugasiti taj požar, kako bi račun bio odblokiran i da ljudi dobiju plate”, zaključila je ona.

  • Topić i Lazić nezadovoljni stanjem u Motikama i na Starčevici: Loša sanacija i održavanje puteva

    Topić i Lazić nezadovoljni stanjem u Motikama i na Starčevici: Loša sanacija i održavanje puteva

    Na aktuelnom času tokom sjednice banjalučke Skupštine, odbornik Saša Lazić iz pokreta Banjaluka zove upitao je šta je sa pasarelom, stepenicama i rupama na ulicama naselje Starčevica.
    ,,Sramota me više. Ko šta radi, mi ovde pričamo. Šta je sa autobuskim linijama za Šargovac”, upitao je Lazić.

    Jelena Kos, ovlašćeni potpisnik u Odjeljenju za saobraćaj, ističe da je za radove u Ulici Save Ljuboje potrebno 500.000 maraka.

    ,,Projekat za pasarelu uradili smo prošle godine, raspisali smo tri tendera i nismo uspjeli pronaći izvođača. Ali tokom četvrtok tendera uspjeli smo pronaći izvođača i sklopili smo ugovor, međutim sada je zima i ukoliko vremenski uslovi ne dozvole izvođenje radova će početi na proljeće, uglavnom imamo izvođača, imamo sredstva i sklopljen ugovor”, objasnila je Kos.

    Dodaje, što se tiče linije 19 za Šargovac da će provjeriti problem.

    Lazić smatra da je sramota da rupe ne budu prioritet u budžetu.

    ,,Uradili smo asfalta po centru ko zna koliko, a rupe ovamo stoje. Uradićemo mi to. Imao sam ponuda od odbornika da zajedno to uradimo, ali nisam htio cirkus da pravim”, zaključuje Lazić.

    Stanje pasarele na Starčevici zabrinjava i Srđana Amidžića, odbornika SNSD-a.

    ,,Kablovi vise. Tu je škola sa najvećim brojem đaka. Zar se toliko ne može naći izvođač”, upitao je on.

    O radovima na saobraćajnoj infrastrukturi govorio je i Dragoslav Topić, odbornik SNSD-a, a upitao je šta se čeka sa uređenjem naselja Motike, odnosno uređenjem pristupne saobraćajnice, čija je rekonstrukcija u toku.

    ,,Znate li kakvo je tamo ruglo”, pita Topić.

    Nakon toga, gradski menadžer Bojan Kresojević nasmijao je sve odbornike uz opasku ,,Mi uživamo u pitanjima svih odbornika”, a dodao je i da su u toku radovi na rekonstrukciji Ulice Kralja Aleksandra I Karađorđevića, kao i da je prema planu rok da radovi budu gotovi do proljeća naredne godine.

  • Banjalučki odbornici u klupama: Obradović zatražio izvještaj o radu gradonačelnika

    Banjalučki odbornici u klupama: Obradović zatražio izvještaj o radu gradonačelnika

    Sjednica Skupštine grada Banjaluka, kojoj predsjedava potpredsjednik gradskog parlamenta Saša Čudić, počela je danas aktuelnim časom.
    Sjednici gradskog parlamenta ne prisustvuje gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković koji službeno boravi u Izraelu, ali je u sali gradski menadžer Bojan Kresojević.

    Odbornik SNSD-a Borivoj Obradović zatražio je tokom aktuelnog časa da gradonačelnik Draško Stanivuković podnese izvještaj o radu.

    „U dvije godine mandata nemamo izvještaj o radu gradonačelnika, a ova administracija je prezentovala rad prethodnog gradonačelnika“, istakao je Obradović.

    Gradski menadžer Bojan Kresojević istakao je spremnost da već na narednoj sjednici Skupštine bude podnesen izvještaj, a dodao je da se o radu gradonačelnika raspravljalo na svakoj sjednici, odnosno na svih 17, koliko ih je bilo do sada.

    „Na svim sjednicama smo govorili o radu gradonačelnika, i obrazlagali sve što smo uradili. I biće nam drago da na narednoj sjednici to uradiomo opet“, tvrdi Kresojević.

    Obradović ga je podsjetio da to nije dobra volja gradonačelnika, već zakonska obaveza.

    „Još u januaru ili februaru bilo je neophodno da se podnese izvještaj o radu za proteklu godinu, a to nije vaša dobra volja, već zakonska obaveza“, zaključio je Obradović.

    Predloženim dnevnim redom današnje sjednice planirano je da se pred odbornicima nađu 34 tačke, među kojima su prijedlog odluke o raspodeli suficita za prošlu godinu, kadrovska pitanja, prijedlog za neutrošeni novac iz prethodnog perioda, kao i nacrti rebalansa budžeta za ovu i budžeta grada za 2023. godinu.

    Odbornici bi trebalo da razmatraju i brojne regulacione planove, zakupe pod posebnim uslovima, kao i zaključenja ugovora o kupoprodaji građevinskog zemljišta.

  • “Bijeli hljeb” na EU način

    “Bijeli hljeb” na EU način

    Josep Borrell, visoki predstavnik EU za vanjsku politiku, trenutno uzima penziju iz fonda Evropskog parlamenta koji ima dug oko 400 miliona evra i koji bi mogao zahtijevati pomoć poreskih obveznika u vrijeme kada inflacija i visoki troškovi energije pogađaju mnoge Evropljane.

    Ovaj 75-godišnji socijalista ima pravo na isplatu penzije, koja dolazi uz njegovu mjesečnu platu od preko 20.000 evra, ne uključujući beneficije.

    “Da. Visoki predstavnik EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku uzima penziju iz ovog dobrovoljnog penzionog fonda”, potvrdio je Borrellov glasnogovornik u e-poruci poslanoj na edresu EU Observera.

    Ali šema, poznata i kao dobrovoljni penzijski fond Evropskog parlamenta, pokazala se kontroverznom s obzirom na to da ima ogroman deficit koji i dalje raste.

    Razlika između budućih obaveza i neto vrijednosti imovine (aktuarskog deficita) penzionog fonda na dan 31. decembra 2018. godine iznosila je 286,1 milion eura. To se povećalo na 379 miliona evra od 31. decembra 2021.

    Fond bi trebao propasti između 2024. godine, godine evropskih izbora, i 2026. godine, a tada će poreski obveznici biti primorani da spasu plan koji se pokazao kao glavobolja za rukovodstvo Evropskog parlamenta.

    Parlament nije mogao pronaći rješenje, postavljajući škakljiva pitanja od strane poslanika koji nadgledaju budžet.

    Među njima su Monika Hohlmeier, njemačka europarlamentarka i Johan van Overtveldt, bivši belgijski ministar finansija.

    U zajedničkom pismu predsjednici Evropskog parlamenta Roberti Metsoli ranije ove godine, oni kažu da fond predstavlja “potencijalne razorne rizike po ugled za Evropski parlament”.

    Kažu da nema “rešenja za budućnost, iako se zna da će dobrovoljni penzijski fond u bliskoj budućnosti biti nesolventan”.

  • 12 Putinovih poruka

    12 Putinovih poruka

    Svetski, ali i ruski mediji bave se analizom poruka koje je uputio ruski predsednik Vladimir Putin, na sednici Saveta za ljudska prava održanoj u sredu.Putin je govorio o specijalnoj vojnoj operaciji, nuklearnoj pretnji i generalno situaciji oko Ukrajine. Sputnjik je sabrao 12 najznačajnijih teza ruskog predsednika sa ovog događaja.

    1. Razgovori o dodatnoj mobilizaciji nemaju smisla – za tim danas nema nikakve potrebe.

    2. Mobilisano je 350.000 ljudi od kojih se polovina nalazi u zoni specijalne operacije. Od tih 150.000 ljudi 77.000 je u borbenim jedinicama, dok su ostali na drugoj i trećoj liniji i obavljaju funkciju teritorijalne odbrane ili prolaze dodatnu obuku u zoni operacije. Preostalih 150.000 uopšte nije u jedinicama. Oni su i dalje na poligonima i u centrima za obuku.

    1. Specijalna vojna operacija je dugotrajan proces, ali su nove teritorije značajan rezultat za Rusiju. Azovsko more je postalo unutrašnje more Rusije. Još se Petar Veliki borio da ruska imperija dobije izlaz na to more. Ali najvažnije je to što su ljudi koji tamo žive sada sa nama. To je najvažniji rezultat.
    2. Treba razmisliti o formiranju specijalnog organa koji će evidentirati i istraživati zločine ukrajinske vojske, posebno napade na stambena naselja.
    3. Nema masovnog napuštanja položaja u zoni specijalne operacije. Rusija nema nikakve logore, zone i tako dalje – to su sve gluposti, lažne vesti koje nemaju nikakvog osnova.
    4. Rusija će štititi svoje nacionalne interese svim raspoloživim sredstvima.
    5. Jedini garant teritorija Ukrajine u njenim sadašnjim granicama mogla bi da bude Rusija, ali to je već stvar novih lidera Ukrajine.
    6. Nije Rusija pokrenula rat, nego su ga nakon državnog udara u Ukrajini 2014. godine pokrenule tadašnje ukrajinske vlasti.
    7. Ne bi bilo suvišno da Ukrajina nadomesti štetu koju je nanela Donbasu i drugim novim ruskim teritorijama.Ruku na srce, opasnost od nuklearnog rata raste.
    8. Rusija gleda na nuklearno oružje kao na sredstvo zaštite, kao mogućnost za uzvratni udar. Rusija nikome ne isporučuje svoje nuklearno oružje.
    9. Rusija neće mahati svojim nuklearnim oružjem kao mačem po svetu.
    10. Nismo poludeli, svesni smo šta je nuklearno oružje. Naše nuklearne snage su naprednije nego u bilo kojoj drugoj zemlji sveta.
  • FSB: Veleizdaja

    FSB: Veleizdaja

    Dva stanovnika Sevastopolja koja su Službi bezbednosti Ukrajine (SBU) odavala informacije o vojnim objektima, uhapšeni su zbog veleizdaje, saopštila je FSB.

    Prema saopštenju ruske Federalne službe bezbednosti, jednog uhapšenog je još 2016. vrbovala SBU “kao pristalicu ukrajinske ideologije”.

    Nakon početka specijalne vojne operacije u Ukrajini, on je za novac odavao informacije o lokacijama objekata Ministarstva odbrane Rusije, „što je moglo biti iskorišćeno protiv bezbednosti Rusije i nanošenja štete odbrambenoj sposobnosti države“.

    To lice je ovog leta, po nalogu pokrovitelja iz SBU, angažovalo za špijunažu svog poznanika, takođe stanovnika Sevastopolja, koji je „preko internet mesindžera Vocap prikupljao i prenosio stranoj službi podatke o objektima FSB Rusije“.

    Protiv pritvorenih lica pokrenuti su krivični postupci zbog veleizdaje. Nije precizirano kada je privođenje sprovedeno, ali je Lenjinski okružni sud u Sevastopolju već odredio dvomesečni pritvor obojici stanovnika Sevastopolja, preneo je Sputnjik.

  • Rusi se spremaju na brutalne uslove

    Rusi se spremaju na brutalne uslove

    Ruska vojska učestvuje u taktičkim vežbama u Bjelorusiji, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.

    Bjelorusija je rekla da neće ulaziti u rat u Ukrajini, ali je predsjednik Aleksandar Lukašenko u prošlosti naredio da se trupe rasporede sa ruskim snagama u blizini ukrajinske granice.

    “Pripadnici Zapadnog vojnog okruga nastavljaju intenzivnu borbenu obuku na poligonima Oružanih snaga Republike Bjelorusije. Pripadnici gađaju iz svih vrsta pešadijskog naoružanja, kao i iz minobacača, usavršavaju se u upravljanju borbenim vozilima i itd. “, navodi Ministarstvo odbrane.

    Pripadnici gađaju iz svih vrsta pešadijskog naoružanja, kao i iz minobacača, usavršavaju svoje veštine u vožnji borbenih vozila, prolaze kurseve psiholoških prepreka, studiraju taktičku medicinu i druge discipline”, navelo je rusko ministarstvo odbrane.

    Video-snimci koje je objavilo ministarstvo prikazuju ruske vojnike u zimskoj opremi kako treniraju u blizini tenkova u zimskom krajoliku, pucajući iz oružja.

  • Rusi su stigli; Bitka koja odlučuje ishod

    Rusi su stigli; Bitka koja odlučuje ishod

    Ruske i ukrajinske snage trenutno vode žestoke borbe u gradu Bahmutu u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, piše Skaj njuz.Profesor Majkl Klark, analitičar za odbranu i bezbednost u Kraljevskom institutu ujedinjenih službi (RUSI), rekao je za Skaj njuz da je moguće da će Rusi pobediti Ukrajince u Bahmutu, ali da bi bitka za Kreminu u Luganskoj oblasti mogla da bude još važnija.

    “Bahmut je u centru velike ruske ofanzive”, rekao je Klark.

    “Rusi su stigli do juga Bahmuta i sada uspešno prodiru u grad… Ukrajinci ih uglavnom napadaju artiljerijom i uspevaju u tome. Rusi trpe prilično velike gubitke”, dodao je profesor. “Noću izgleda kao da polja gore“, ustvrdio je Klark.

    Profesor je rekao da rezultat bitke za Bahmut neće biti važan ako Ukrajinci zauzmu Kreminu. Analitičar RUSI kaže da ukrajinske snage kontrolišu autoput P66 koji povezuje Kreminu, Svatov i sever.

    “Ukrajinci su zauzeli neke oblasti severno od Kremine i izgleda da su u poziciji da se kreću na jug. Ako uspeju da potisnu Ruse iz Kremine, otvoriće im se vrata Luganska”, rekao je Klark.

    “Ako Rusi izgube Kreminu, ishod sukoba u Bahmutu neće biti bitan. Ključna bitka se odvija kod Kremine. Rusi željno uzvraćaju vatru, ali gube kontrolu nad Kreminom. Ako izgube kontrolu nad tim gradom, period oko Božića će pokazati koliko je on važan”, zaključio je profesor.

  • Ukrajinci mole: Dajte nam ono što ste bacali po Srbiji

    Ukrajinci mole: Dajte nam ono što ste bacali po Srbiji

    CNN navodi da su ukrajinski zvaničnici od američkog Kongresa i administarcije predsednika SAD tražili da im pošalju kasetne bombe.

    Reč je o najkontroverznijem ukrajinskom zahtevu do sad, prenosi Raša tudej Balkan i dodaje da je upotreba tog oružja zabranjena u preko 100 država.

    Američki zvaničnici više puta su naglasili da su spremni da podrže Ukrajinu “koliko je potrebno”, kako bi poboljšali njen položaj na potencijalnim pregovorima sa Rusijom. Međutim, ni zalihe zapadnog naoružanja nisu neograničene, pa Ukrajinci smatraju da bi im američka kasetna municija, koja skuplja prašinu po skladištima, dobro došla.

    Bajdenova administracija odbila je da u potpunosti odbaci taj ukrajinski zahtev, ali ga čuvaju kao poslednju opciju, ukoliko zalihe preostalog naoružanja počnu da presušuju.

    Međutim, problem je i u tome što je Kongres zabranio slanje ove municije drugim državama, a nije izvesno da bi ovo telo moglo da promeni tu odluku u bližoj budućnosti, prenosi RT Balkan.

    Ukrajinci tvrde da je njihov zahtev opravdan zato što “i ruska strana koristi tu vrstu municije”, tvrdeći da je oni “neće koristiti protiv civilnog stanovništva, već samo protiv ruske vojske”.

    Kasetna municija, poznata i pod nazivom kasetna bomba, predstavlja poseban tip, najčešće nevođene municije, koja u sebi sadrži manje eksplozivne naprave ili komadiće metala. Ove bombe pri eksploziji raspršuju svoju sadržinu u svim pravcima, predstavljajući tako veliku opasnost za sve koji se nađu u blizini.

    Čak i ukoliko ne eksplodiraju, ove bombe mogu biti izuzetno opasne, pošto se na tlu ponašaju slično minama, čineći značajne delove teritorije nepristupačnim.

    Upravo je ta njihova karakteristika presudno uticala na donošenje Konvencije o zabrani kasetnih bombi, koja je postala važeća 2010. godine. Tu deklaraciju postpisalo je 108 država, međutim ni SAD ni Ukrajina nisu među njima.

    Amerikanci su koristili kasetne bombe u velikom broju oružanih sukoba, uključujući i NATO agresiju na Jugoslaviju, kada su kasetne bombe bačene na više gradova, uključujući i Niš.

  • Vašington nije znao

    Vašington nije znao

    Vašington nije unapred znao za ukrajinske udare na rusku teritoriju, saopštila je zamenica portparola Pentagona Sabrina Sing.

    “Ne bih rekla da smo u stalnom kontaktu, niti smo u kontaktu oko udara koji će biti naneti. Svakako sarađujemo sa našim ukrajinskim kolegama”, rekla je ona odgovarajući na pitanje da li postoji koordinacija između Vašingtona i Kijeva.