Autor: INFO

  • Vučić: Velika nervoza u svetu, predstoji jedno od najtežih proleća

    Vučić: Velika nervoza u svetu, predstoji jedno od najtežih proleća

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas, povodom sukoba u Ukrajini, da je situacija u svijetu još mnogo komplikovanija nego što se to misli, kao i da predstoji jedno od najtežih prolejća u političkom, ali i vojnom smislu.

    Vučić je tako odgovorio na pitanje novinara u Novom Pazaru da prokomentariše to što je predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko izjavio da Zapad jača vojnu silu u Poljskoj, kao i da planira invaziju na Bjelorusiju, ali i da bi postavljanje nuklarnog oružja u Bjelorusiji moglo da zaštiti njegovu zemlju.

    “Situacija je još mnogo komplikovanija i vidi se da je svuda velika nervoza. Lukašenko je rekao neke stvari za koje nisam siguran da bi bili oduševljeni ni u Moskvi, a za ovo drugo nisam siguran da su zadovoljni na Zapadu. Vidi se da se žuri i Ukrajincima i Rusima. Pogledajte izjavu predsednika Kine Sija, koji je uz Bajdena možda najmoćniji čovek na svetu, u kojoj kaže da njegova zemlja mora da bude pripremljena za rat. Kada sve to složite onda vam je jasno da nam predstoji jedno od najtežiih proleća ne samo u političkom već i vojničkom smislu”, rekao je Vučić.

    Istakao je da bi u toj sitauciji Srbija trebalo sebe da gleda i čuva, dodatnom brigom o građanima, čuvanjem mira, razgovorom sa ljudima i dodatnim ulaganjima i rastom BDP.

    “Da to pokušamo, da to bude naš odgovor”, poručio je Vučić.

  • Milatović: Kakav crni srpski svet, o tome pričaju ljudi poput Đukanovića

    Milatović: Kakav crni srpski svet, o tome pričaju ljudi poput Đukanovića

    Predsjednički kandidat DPS i aktuelni šef crnogorske države Milo Đukanović je najčešće u predizbornoj kampanji uoči drugog izbornog kruga pominjao tzv. “srpski svet” po uzoru na “ruski svijet” i Srbiju kao najvećeg neprijatelja Crnoj Gori koja, kako tvrdi, ne bi mogla da se pomiri sa tim da Crna Gora prije nje uđe u EU, ali i Srbiji koja “pokušava da vlada zemljama regiona – Crnom Gorom, BiH, samorglašenim Kosovom i Sjevernom Makedonijom”.

    Đukanovićev protivkandidat na izborima u nedjelju, zamjenik predsjednika Pokreta Evropa sad Jakov Milatović u intervjuu za BBC kaže: “Kakav crni ‘srpski svet”.

    O tome, ističe Milatović, pričaju ljudi poput Đukanovića koji su još u devedesetim godinama 20. vijeka.

    Milatović je dugo objašnjavao sopstveni stav o inicijativi regionalne saradnje Otvoreni Balkan, služeći se upravo primjerom Evropske unije koja je nastala iz regionalne saradnje.

    Na opasku da je za njegove političke protivnike to projekat koji favorizuje Srbiju, a Crnu Goru dovodi u podređen položaj, Milatović objašnjava praktično.

    “Mene samo zanima da voz kojim moji roditelji obilaze rodbinu u Beogradu ne stoji pola sata u Bijelom Polju, pa pola sata u Prijepolju – ako to može da riješi, apsolutno sam za Otvoreni Balkan“, jasan je on.

    Na konstataciju da je Đukanovićem režim dobijao i dobre ocjene iz Evrope, da nije ocjenjivan kao diktatorski, a Crna Gora je otvorila sva poglavlja u pregovorima sa EU, Milatović kaže da to ništa ne znači.

    “To vam ništa ne znači. Za razliku od susjednih zemalja, Crna Gora je u proces evrointegracija ušla bez velikih spoljnopolitičkih ili unutrašnjih problema, imala mnogo lakši početak” naveo je Milatović i dodao:

    “Mnogo je važnije zašto mi ta poglavlja nismo zatvorili – to nismo uradili jer smo najviše kaskali u vladavini prava i borbi protiv korupcije, a integracije su nam skoro zaustavljene od 2015. Godine”.

    On tvrdi da je članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji moguće do kraja mandata za koji se bori.

    “Apsolutno može, ali ne sa Milom Đukanovićem na čelu, već na čelu sa Jakovom Milatovićem. Ovo do sada je sve bilo pro forme – da je Đukanović to iskreno htio, mi bismo već bili članica EU”, rekaop je Milatović.

    Siguran je Milatović da su predsjednički izbori više od biranja novog šefa države – opisuje ih kao “referendum za naprijed ili nazad”, “izbor između politike prošlosti i politike budućnosti”.

    “Stavlja se tačka na diktatorski režim u Crnoj Gori tokom čije tri decenije vlasti su ubijani novinari, a jedna grupa ili narod uvijek je snažno bila diskriminisana – najpije Bošnjaci, pa suverenisti, zatim Albanci i na kraju Srbi”, kaže on.

    Na pitanje da li je razmišljao o tome da će Crna Gora biti nezavisna, Milatović kaže da u prvom trenutku nije, ali da je glasao na referendumu za nezavisnost.

    “Smatrao sam da manji sistem može brže da napreduje, ali sam pogriješio u procjeni koliko mali sistem može da bude privatizovan”, jasan je Milatović.

  • Završeni protesti ispred OHR, Šmit i Marfi nepoželjni u BiH

    Završeni su protesti ispred zgrade Kancelarije visokog predstavnika (OHR) u Sarajevu gdje je bilo okupljeno na stotine građana.

    Osim onih iz Sarajeva, veliki broj građana došao je autobusima iz drugih gradova u BiH. Poslali su i ključne poruke.

    Sve vrijeme tokom trajanja protesta mogli su se čuti uzvici da Kristijan Šmit, visoki predstavnik u BiH, kojeg Republika Srpska ne priznaje, podnese ostavku, a kada bi se spomenulo njegovo i ime američkog ambasadora Majkla Marfija te međunarodne zajednice uzvikivali bi “lopovi, lopovi” i “izdaja, izdaja”.

    Da su Šmit i Marfi nepoželjni u BiH, pokazali su i transparenti na kojima su se nalazile njihove prekrižene glave kao i poruka da idu kući.

    Bili su tu i drugi transparenti poput onih da građani žele normalnu državu, da Šmit treba otići kući, ali da institucija OHR ostane, a poslali su i poruku visokom predstavniku da je dosta bilo.

    Uslijedio je niz obraćanja, a poruke su bile manje-više iste poput onih da će se odbraniti BiH da je nikome ne daju i da se neće pristati na njeno uništenje.

    Među prisutnima je bila i Azra Zornić, apelantica pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu, koja je, između ostalog, poslala poruku zapadnim liderima da pošalju novog i sposobnog predstavnika.

    – Tražimo ostavku Kristijana Šmita koji se pokazao kao nedostojan funkcije visokog predstavnika. Tražimo punu demokratiju, zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda makar to tražilo kompletnu promjenu Dejtonskog sporazuma koji je postao kočnica razvoja BiH – poručila je, između ostalog.

    Iza nje je govorio i Suad Đozić iz organizacije ReSTART koji je, između ostalog, poručio da građani žele građansku državu, a ne ovo što imaju.

    – Imamo životne probleme, imamo niske plate, niske penzije, cijena goriva, sve divlja pa nam postavlju pitanje što se obraćate stranim delegacijama, OHR pored silnih svih problema. Dejtonski sporazum nam je napravio sistem koji je nakaradan koji veliča etničke zajednice a ne građane. Mi želimo građansku državu, a ne ovo što imamo – objasnio je Đozić.

    Pročitano je i pismo pisca Gradimira Gojera koji nije mogao prisustvovati skupu, a u kojem je on poručio da je Šmit neprijatelj Bosne.

    Sa skupa je poručeno i to da je ovo bila jedna vrsta upozorenja i da nije isključeno i to da se u narednom periodu održe veći protesti.

    Ranije je, netom prije protesta Šmit poručio da su sve mirne demonstracije temelj demokratije.

    Skup je održan u organizaciji Udruženja ReSTART BiH i Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99, počeo je prije 14:00 sati,a završio nakon više od sat vremena.

    Za to vrijeme bio je na tom području blokiran saobraćaj, a skup je osiguravao veliki broj policijskih snaga, piše Bosnainfo.

  • Imovina crvena linija Srpske

    Imovina crvena linija Srpske

    Predsjednik SNSD Milorad Dodik izjavio je da Srpska ima snažnu koaliciju na nivou BiH koja je po političkim pitanjima ujedinjena.

    Ima, kaže, nekih razlika, ali to je politički održivo.

    – Ova koalicija je zaslužna za očuvanje stabilnosti Republike Srpske. Ona je danas politički i ekonomski stabilna. Srpska nije u krizi, izvršava sve svoje obaveze i sa početkom mjeseca završene su sve isplate prema budžetskim korisnicima. Srpska odvaja značajan dio sredstava za finansiranje novih razvojnih projekata. Povećali smo i svoj međunarodni rejting, sada smo B++ stabilno, a prošla ocjena je bila B+. Što u finansijskom svijetu znači da je potrebno podržati finansijske operacije ovdje. Pokrivenost uvoza izvozom je zadržana na 92,3 odsto, što je najveća stopa koju je Srpska imala ikada – rekao je Dodik nakon sastanka vladajuće koalicije.

    Učesnici koalicije su naglasili da je imovina Republike Srpske crvena linija oko koje neće biti pregovora.

    Predsjednik US, Nenad Stevandić, takođe kaže da će u skupštinsku proceduru uskoro zakon o NVO, te da kreće javna rasprava o izmjenama Krivičnog zakonika Srpske.

    – Ja ću uskoro da raspišem javni poziv, da pozovem vas i vaše urednike da napravimo okrugli sto, da razgovaramo o tom zakonu. Siguran sam da niko neće imati isključive stavove – kaže Stevandić.

    Prema njegovim riječima, sve javne službe u Srpskoj rade odlično i Srpska je mnogo operativnija nego FBiH.

    – Zaključak je da smo pritiske, prijetnje izdržali, da nismo ušli u krizu. Crvena linija je imovina – dodaje on.

    Predsjednik SP, Petar Đokić tvrdio daje koalicija veoma pozitivno ocijenila prvih 100 dana Vlade Srpske.

    – Za nas je značajno da smo u ovom periodu održali likvidnost Republike Srpske. Ključne ekonomske aktivnosti se odvijaju normalnim tokom, vidljiva je aktivnost Vlade i drugih institucija na jačanju međunarodne pozicije Srpske, naročito kod prijateljskih zemalja – rekao je Đokić.

  • Đukanović bijesan na bošnjake

    Đukanović bijesan na bošnjake

    Odlazeći predsednik Crne Gore Milo Đukanović danas je dobio loše vesti po pitanju njegove podrške sa severnih delova Crne Gore. Konkretno, Đukanović nije zadovoljan brojem sigurnih glasova iz opština u kojima većinsko stanovništvo čine lica bošnjačke nacionalnosti, pri čemu mu je poslušnost već otkazao Hilmija Franca iz Bijelog Polja, koji je preuzeo da predvodi anti-Đukanovićevski blok.
    Po dobijanju informacije da ga je izdao Hilmija, kao i da će tim putem krenuti i drugi Bošnjaci, Đukanović se vratio na fabrička podešavanja i izneo niz ekstremističkih klasifikacija o Bošnjacima, koje su bile svojstvene za početak 1990-ih godina i bujanje šovinizma na ruševinama druge Jugoslavije.
    Takođe, Hilmija je pozvao sve Bošnjake koji su spremni da ga podrže u borbi protiv Đukanovića da ga što pre kontaktiraju na telefonski broj +38269285966.

  • Aleksandar Bogdanović, generalni sekretar DPS-a, apeluje na građane da ga pozovu na njegov mobilni +38267008002 radi podrške Milu Đukanoviću

    Aleksandar Bogdanović, generalni sekretar DPS-a, apeluje na građane da ga pozovu na njegov mobilni +38267008002 radi podrške Milu Đukanoviću

    Generalni sekretar DPS-a Aleksandar Bogdanović, pozvao je sve građane koji su spremni da za novčanu nadoknadu prodaju svoj glas ili glasove svoje porodice Milu Đukanoviću, odlazećem crnogorskom predsedniku, da ga slobodno u bilo koje vreme dana ili noći kontaktiraju na telefonski broj +38267008002.

    Takođe, Bogdanović je naglasio da koristi sve društvene mreže, kao i da mu se građani slobodno obrate telefonskim pozivom ili porukom, jer je DPS-u neophodan što veći broj glasova.

  • Ivan Vuković, funkcioner DPS-a pozvao birače da mu se jave na njegov mobilni +38269700678 radi podrške Milu Đukanoviću

    Ivan Vuković, funkcioner DPS-a pozvao birače da mu se jave na njegov mobilni +38269700678 radi podrške Milu Đukanoviću

    Ivan Vuković, funkcioner DPS-a, kojeg je obezbeđenje odlazećeg predsednika Crne Gore Mila Đukanovića prebilo pre dve nedelje, maksimalno se angažovao na kupovini glasova za Đukanovića.

    Shodno tome, Vuković je pozvao sve birače koji su spremni za novčanu naknadu da glasaju za Đukanovića da mu se odmah i neizostavno jave na telefonski broj +38269700678

    Isplata unapred i odmah!

  • Lukašenko predložio prekid vatre u Ukrajini

    Lukašenko predložio prekid vatre u Ukrajini

    Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko obraća se naciji i parlamentu, a glavna tema je očuvanje suvereniteta i situacija u Ukrajini.

    On je predložio da se obustave borbena dejstva u Ukrajini i uspostavi primirje pri čemu nijedna strana ne bi smjela da premješta tehniku i oružje.

    Kako je istakao, na horizontu se pomalja treći svjetski rat sa “nuklearnim požarima”, te su neophodni pregovori bez preduslova.

    • Danas je jedinstven trenutak kojeg više neće biti. Ni u istoriji Rusije, Bjelorusije, Ukrajine, ni u svjetskoj istoriji, a posebno evropskoj. Pitanje je samo jedno – šta činiti. Svi razumijete i shvatate da su pregovori jedini put. Pregovori bez preduslova – istakao je Lukašenko.

    On je prokomentarisao i ponašanje ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog koji je sam sebi zabranio da vodi pregovore o miru.

    • Šta je to? Predsjednik suverene zemlje potpisuje ukaz koji se njega tiče i sebi zabranjuje da vodi pregovore o miru. To je prosto smiješno – kažem vam kao predsjednik. Ako ne želiš da vodiš pregovore nemoj, zbog čega potpisuješ ukaz i zasmijavaš ljude? Šta time želiš da pokažeš? – zapitao je bjeloruski predsjednik.

    Lukašenko je rekao i da se klanica u Ukrajini neće završiti sve dok gazda s druge strane okeana ne da znak.

    • Narodu Ukrajine je potreban mir, ali to na Zapadu nikoga ne interesuje – rekao je on, i dodao da je Rusija bila primorana da prisajedini Krim.

    Lukašenko je ponovio da je Zapad iskoristio vrijeme dobijeno Minskim sporazumima za militarizaciju Ukrajine.

    Konflikti su posljednjih decenija počeli zbog neprekidne želje da potčini sebi čitav svijet.

    Govoreći o suverenitetu Bjelorusije, Lukašenko je rekao:

    • Tema današnjeg događaja su uslovi očuvanja suvereniteta i nezavisnosti. Zbog čega pokrećem pred milionima naših građana ovu temu? Sve je veoma jednostavno: nikada ranije u istoriji naše zemlje, posebno nezavisne Bjelorusije, ovo pitanje nije bilo od ovakvog značaja kao sada. Nikada u istoriji nismo bili tako blizu opasnoj granici kada je potrebno, blago rečeno, posvetiti posebnu pažnju očuvanju suvereniteta i nezavisnosti zemlje – rekao je on.

    Portparolka bjeloruskog predsjednika Natalija Ejsmont je ranije rekla da će obraćanje biti posebno, jer je takva i geopolitička situacija u svijetu i u regionu.

    • Situacija se drastično mijenja oko nas, pa ovakvi događaji još više dobijaju na značaju – rekla je ona.

    U Dvorac Republike pozvano je 2.500 zvanica, a obraćanje predsjednika direktno prenose bjeloruske televizije.

  • Opštine i gradovi u Srpskoj duguju 360 miliona KM

    Opštine i gradovi u Srpskoj duguju 360 miliona KM

    Obaveze gradova i opština u Srpskoj na kraju prošle godine po osnovu direktnih kreditnih zaduženja iznosile su 360,24 miliona KM, što je za 5,53 miliona maraka manje u odnosu na kraj 2021. godine, kazali su “Glasu Srpske” u Ministarstvu finansija RS.
    Najčešći razlozi zaduženosti opština i gradova u Srpskoj su refinansiranje postojećih kredita, ali i realizacija kapitalnih investicija.

    “Lokalne zajednice koje su na kraju 2022. godine imale najveći procenat zaduženosti po osnovu postojećih kreditna u odnosu na ostvarene redovne prihode iz prethodne godine su opštine Kneževo, Jezero, Srbac i Kozarska Dubica, ali i grad Doboj”, kazali su u Ministarstvu finansija.

    Dugoročna zaduženost opštine Srbac iznosi oko devet miliona maraka, a godišnje na otplatu kredita iz lokalne kase ode oko 1,2 miliona maraka.

    “Redovno servisiramo sve te obaveze i tako ćemo nastaviti. Pri gornjoj smo granici zaduženosti koja je definisana zakonom”, rekao je “Glasu” načelnik opštine Srbac Mlađen Dragosavljević i dodao da veliki iznos njihovih kredita datira iz ranijeg perioda.

    Naglasio je da je novijeg datuma samo revolving kredit za pokrivanje tekuće likvidnosti, ali i dodao da su imali dvije emisije obveznica, od kojih je jedna bila namijenjena za gradnju zgrade za mlade bračne parove.

    U opštini Jezero trenutne kreditne obaveze iznose 805.000 maraka.

    “Sa dolaskom na mjesto načelnika, još 2016. godine, zatekla sam dva budžeta opštine u minusu od prethodne vlasti i načelnika tadašnje lokalne uprave. Tada smo imali obaveze teške 300.000 maraka samo za poreze i doprinose. Pored tog iznosa, imali smo i dugovanja prema komunalnim preduzećima pa su na kraju ukupne obaveze koje smo preuzeli bile teške više od milion maraka. Zbog toga smo tada ušli u kreditno zaduženje i krenuli u prepakivanje kredita”, rekla je načelnica Jezera Snježena Ružičić.

    Naglasila je da su kreditna zaduženja koja su imali u 2021. godini prepakovali u dugoročni nenamjenski kredit od 850 miliona maraka bez kamata.

    “Za refinansiranjem tog starog kredita posegnuli smo zbog visoke kamatne stope. Taj kredit usmjeren je u investicije i čišćenje starih obaveza”, kazala je “Glasu Srpske” Ružičićeva.

    Načelnik Kneževa Goran Borojević kao ni prvi čovjek Kozarske Dubice Radenko Reljić juče nisu odgovarali na naše pozive. Takođe, ni iz grada Doboja nismo uspjeli dobiti podatke o tome koliko trenuto iznose njihove kreditne obaveze.

    Šestorka bez kredita
    U Ministarstvu finansija RS kazali su da šest lokalnih zajednica u Srpskoj nema nikakvih obaveza po osnovu direktnih kreditnih zaduženja. Prema njihovim podacima, to su Čelinac, Petrovac, Istočni Drvar, Istočni Mostar, ali i Rudo i opština Osmaci.

  • Orban: EU bi uskoro mogla da pokrene temu o mogućem slanju mirovne misije u Ukrajinu

    Orban: EU bi uskoro mogla da pokrene temu o mogućem slanju mirovne misije u Ukrajinu

    Zemlje Evropske unije će uskoro pokrenuti temu, koju su ranije izbjegavali, o slanju “snaga mirovnog karaktera” u Ukrajinu, izjavio je premijer Mađarske Viktor Orban.

    Blizu smo odluke da u razgovorima sa evropskim liderima bude legitimno i prihvaćeno pitanje da li zemlje članice EU mogu u nekom obliku poslati vojsku mirovnog karaktera u Ukrajinu ili je bolje da je ne šalju. Blizu smo ovoj granici koju ranije nismo mogli da pređemo – rekao je mađarski premijer u intervjuu radiju Košut.

    Podsjetio je da je prije godinu dana bila rasprava o tome da li je moguće slati smrtonosno oružje Ukrajini.

    • Mađari su i tada rekli i sada govore, da ne treba slati. Međutim, i zapadne zemlje su se kolebale. Sada to nije više pitanje. Sada se postavlja pitanje da li će se samo slati tenkovi, ili koliko aviona slati ili da li slati municiju sa osiromašenim uranijumom ili vojsku – istakao je Orban.

    Mađarski premijer je ranije izjavio da zemlje Evrope, “kao mjesečari na krovu”, stalno balansiraju na ivici rata s Rusijom.

    Od početka sukoba u Ukrajini Mađarska se dosljedno protivi uvođenju sankcija protiv ruskih energenata i slanju oružja Ukrajini.

    Početkom marta prošle godine mađarski parlament je usvojio ukaz kojim se zabranjuje isporuka oružja Ukrajini sa teritorije te zemlje.