VRBAS Media

Autor: INFO

  • U akciji “Bambi” oduzeta veća količina droge i novca

    U akciji “Bambi” oduzeta veća količina droge i novca

    U policijskoj akciji “Bambi” u Prijedoru su uhapšene tri osobe i od njih je oduzeta veća količina droge i novca.

    Policijski službenici Policijske uprave Prijedor preduzimajući aktivnosti usmjerene na sprečavanje zloupotrebe opojnih droga, tokom marta na području Prijedora realizovali su akciju “Bambi” koja je rezultirala pronalaskom i oduzimanjem 641 gram marihuane i novca u iznosu od 13.000 KM i 550 evra koji se dovodi u vezu sa prometom opojnih droga.U okviru akcije uhapšeni su E. T., D. K. i S. J., svi iz Prijedora, protiv kojih će u redovnoj proceduri Okružnom javnom tužilaštvu Prijedor biti dostavljen izvještaj za počinjeno krivično djelo “Neovlaštena proizvodnja i promet opojnih droga“, a takođe protiv G. M. iz Prijedora nadležnom sudu biće dostavljen zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, zbog posjedovanja opojne droge marihuane – pojasnili su u PU Prijedor.

  • Revizori “pročešljali” NSRS

    Revizori “pročešljali” NSRS

    Dolazak i odlazak poslanika na sjednice parlamenta Srpske u prošloj godini, te njihov smještaj za vrijeme trajanja sjednica, koštao je građane više od 400.000 KM, dok je obezbjeđenje bivšeg predsjednika parlamenta Srpske, Nedeljka Čubrilovića, koštalo dodatnih 53.000 KM.

    Navodi se ovo u izvještaju o provedenoj finansijskoj reviziji Narodne skupštine Republike Srpske za prošlu godinu.

    Revizori su NSRS dali pozitivnu ocjenu za obje komponente finansijske revizije – i za finansijske izvještaje i za usklađenost poslovanja sa zakonima i drugim propisima.

    Sistematizacija radnih mjesta
    U izvještaju revizora se navodi da je za usluge informisanja i medija parlament Srpske u prošloj godini potrošio 47.285 КM.

    – Sistematizovana su 84 radna mjesta sa 139 izvršilaca. Na dan 31.12.2022. godine u Službi je bilo angažovano 115 izvršilaca, i to dva imenovana lica (generalni sekretar i zamjenik generalnog sekretara), 99 izvršilaca na neodređeno vrijeme, 11 izvršilaca na određeno vrijeme i tri pripravnika. Narodnu skupštinu na kraju godine činilo je 43 poslanika u radnom odnosu i 35 poslanika koji nemaju zasnovan radni odnos – navodi se u izvještaju.

    Ističe se da je budžet NSRS u prošloj godini iznosio oko 12 miliona, od čega je za lična primanja zaposlenih otišlo 7,7 miliona KM.

    Parlament Srpske je za otpremnine i jednokratne pomoći u prošloj godini isplatio ukupno 111.862 КM, dok je za naknade za prevoz zaposlenih na posao i sa posla potrošeno 63.072 КM, topli obrok 180.902 КM, regres za godišnji odmor 34.950 КM, jubilarne nagrade 4.155 КM, nagrade za posebne rezultate u radu 26.000 КM, te za dnevnice po osnovu službenih putovanja u zemlji i inostranstvu 14.180 КM.

    Održavanje skupštinskih vozila
    Skupština je za stručnu literaturu, časopise i dnevnu štampu, te ostali režijski materijal prošle godine potrošila 27.407 КM, dok je za održavanje skupštinskih vozila iskeširala 33.517 КM.

    – Rashodi po osnovu putovanja i smještaja iznose 448.958 КM, a odnose se na rashode po osnovu službenih putovanja u zemlji (8.241 КM), smještaja skupštinskih poslanika (158.574 КM), prevoza ličnim vozilima na službenim putovanjima u zemlji (131.380 КM), službenih putovanja u inostranstvu (43.247 КM), te rashodi po osnovu utroška goriva (107.516 КM) – navodi se u izvještaju revizora.

    Ističe se da su troškovi prevoza skupštinskih poslanika ličnim vozilima na redovne i vanredne sjednice NSRS priznati u skladu s Pravilnikom o uslovima i načinu korišćenja putničkih motornih vozila.

    Rashodi za stručne usluge iznosili su 212.427 КM, a odnose se na rashode za usluge osiguranja vozila, imovine i zaposlenih (38.777 КM), usluge informisanja i medija (47.285 КM), kompjuterske usluge (110.339 КM) i ostale stručne usluge (16.026 КM).

    Obezbjeđenje predsjednika NSRS
    Zanimljivo je da je parlament Srpske u prošloj godini za stručno usavršavanje zaposlenih iskeširao 4.327 КM, a za bruto naknade za rad van radnog odnosa isplaćeno je 1.835.465 КM, dok su reprezentacije koštale 53.973 КM.

    Kako pojašnjavaju revizori, rashode za bruto naknade za rad van radnog odnosa čine bruto naknade poslanika koji nisu u radnom odnosu u NSRS (1.597.083 КM), bruto naknade po osnovu ugovora o djelu (175.793 КM), bruto naknade po ugovorima o dopunskom radu (53.066 КM) i ostale bruto naknade za rad van radnog odnosa (9.521 КM).

    Bruto naknade po ugovorima o dopunskom radu odnose se na naknade za poslove obezbjeđenja predsjednika NSRS angažovanim pripadnicima MUP Republike Srpske. Podsjećamo da je predsjednik NSRS prošle godine bio Nedeljko Čubrilović.

    Ostale naknade za rad van radnog odnosa odnose se na dnevnice spoljnim saradnicima u radnim tijelima NSRS.

    Rashodi po osnovu reprezentacije najvećim dijelom se odnose na rashode po osnovu reprezentacije u zemlji (18.172 КM), reprezentacije u inostranstvu (6.441 КM) i za poklone (28.506 КM).

    Za rad poslaničkih klubova, poslaničkih grupa i nezavisnih poslanika u parlamentu Srpske prošle godine je izdvojeno 497.456 КM.

  • Aleksandar Vučić poručio “Odgovoran angažman u dijalogu sa Prištinom”

    Aleksandar Vučić poručio “Odgovoran angažman u dijalogu sa Prištinom”

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić danas je na sastanku sa delegacijom Atlantskog savjeta zahvalio SAD za konstruktivan i odgovoran angažman kada je riječ o procesu dijaloga sa Prištinom s ciljem postizanja kompromisnog i održivog rješenja za Kosovo i Metohiju koje bi obezbijedilo trajni mir i stabilnost u regionu.

    Vučić je naglasio da je Beograd posvećen radu na primjeni sporazuma do onoga što za Srbiju predstavlja crvene linije, saopšteno je iz Službe predsjednika Srbije za saradnju sa medijima.

    Na sastanku sa članovima delegacije Atlantskog savjeta Vučić je razgovarao o odnosima Srbije sa Vašingtonom, dijalogu Beograda i Prištine i evrointegracijskom procesu, kao i o situaciji u regionu i svijetu.

    Vučić je poručio da je jedan od spoljnopolitičkih prioriteta Srbije dalje unapređenje svih oblasti saradnje sa SAD i podsjetio na poziv za uspostavljanje strateškog dijaloga između dvije države što bi doprinijelo jačanju sveukupnih političkih i ekonomskih odnosa, kao i intenziviranju političko-vojne saradnje.

    Kada je riječ o regionu, Vučić je istakao da Srbija nastoji da težište stavi na razvoj ekonomske saradnje, o čemu svjedoči i inicijativa “Otvoreni Balkan” koja već daje rezultate za građane i privredu.

    On je ponovio da je članstvo u EU strateško opredjeljenje Srbije i da država ostaje posvećena reformama.

    Iz delegacije Atlantskog savjeta poručili su da prepoznaju istorijske izazove sa kojima se Srbija suočava i da SAD nastavljaju sa pragmatičnim angažmanom na očuvanju mira i stabilnosti i jačanju saradnje i povezanosti na zapadnom Balkanu, uključujući i snažnu podršku inicijativi “Otvoreni Balkan”.

  • Indija testira S-400

    Indija testira S-400

    Indijske vazduhoplovne snage planiraju da izvedu prvo testiranje svog protivvazdušnog raketnog sistema S-400, koji su kupili od Rusije.

    Portparol indijskog Ministarstva odbrane izjavio je da je planirano ispaljivanje jedne rakete kratkog ili srednjeg dometa na vazdušni cilj koji se brzo kreće, prenosi Indija tudej.

    Dodao je da su indijske oružane snage izvele lansiranje sa S-400 tokom testiranja tog sistema u Rusiji, ali da sistem još nije testiran u Indiji. Rusija i Indija potpisale su ugovor o nabavci S-400 u oktobru 2018. godine.Indija je za pet sistema S-400 platila 5,43 milijardi dolara.

  • Zelenski se sprema za pregovore?

    Zelenski se sprema za pregovore?

    Ukrajinski predjsednik Volodimir Zelenski putuje u Varšavu kako bi se pripremio za pregovore sa Rusijom.

    Izjavio je bivši komandant poljskih kopnenih snaga, general Valdemar Skšipčak, i dodao da je ukrajinska kriza zapala u “strateški ćorsokak”.Po njegovom mišljenju, sve ukazuje na to da se približava trenutak kada će sukob u Ukrajini morati da se završi “političkim putem”, te da je putovanje Zelenskog u Varšavu prva faza pripreme za buduće mirovne pregovore.

    “Važno je to što, sa stanovišta Zelenskog, to nije tajna poseta vozom Varšavi noću, nego zvanična poseta predsednika Ukrajine predsedniku Poljske. Mislim da je ovo prvo u nizu putovanja Zelenskog koji će graditi koaliciju za podršku u slučaju bilo kakvih pregovora sa njegovim učešćem o budućnosti Ukrajine. Zelenski treba da počne da stvara atmosferu političke podrške oko sebe. Pruža mu se vojna pomoć, ali mislim da mu je potrebna upravo politička podrška”, rekao je poljski general za list “Žečpospolita”.

    Kako je dodao, činjenica da Zapad postaje sve umorniji od sukoba u Ukrajini takođe će doprineti rešavanju situacije. General je pozvao da se formira “koalicija, fond podrške Ukrajini kako bi Kijev imao snažan glas u predstojećim pregovorima”.

    Ranije je saopšteno da ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski planira da poseti Poljsku 5. aprila

  • Kina upozorava MekKartija da se ne sastaje s predsjednicom Tajvana

    Kina upozorava MekKartija da se ne sastaje s predsjednicom Tajvana

    Kina je u utorak upozorila predsjednika Predstavničkog doma američkog Kongresa, Kevina MekKartija da ne “ponavlja katastrofalne greške iz prošlosti” susretom s predsjednicom Tajvanom Cai Ing-ven, rekavši da to neće pomoći regionalnom miru i stabilnosti, već samo ujediniti kineski narod protiv zajedničkog neprijatelja.

    Republikanac MekKarti, treći najviši američki čelnik nakon predsjednika i potpredsjednika, biće domaćin sastanka u Kaliforniji u srijedu s Caijevom, tokom osjetljivog zaustavljanja u Sjedinjenim Državama koje je izazvalo kinesko nezadovoljstvo.

    Kina, koja Tajvan smatra svojom teritorijom, organizovala je ratne operacije oko ostrva prošlog avgusta nakon što je tadašnja predsjednica parlamenta Nensi Pelosi, demokrata, posjetila glavni grad Tajpeja.

    Cai će obaviti ono što se službeno naziva “tranzitom” u Los Anđelesu na povratku u Tajpej nakon putovanja u Srednju Ameriku. Sjedinjene Države kažu da su takva zaustavljanja uobičajna praksa i da nema potrebe da Kina pretjerano reaguje.

    Ali kineski konzulat u Los Anđelesu rekao je da je “lažno” tvrditi da je to tranzit, dodajući da je Caijeva učestvovala u službenim razmjenama kako bi “priredila političku predstavu”.

    Bez obzira u kojem će se svojstvu MekKarti susresti s Cai, taj bi gest uveliko naštetio osjećajima kineskog naroda, poslao bi ozbiljan pogrešan signal tajvanskim separatističkim snagama i uticala na političke temelje kinesko-američkih veza, stoji u saopštenju.

    “To ne doprinosi regionalnom miru, sigurnosti ni stabilnosti i nije u zajedničkom interesu naroda Kine i Sjedinjenih Država”, dodao je konzulat.

    MekKarti ignoriše pouke iz grešaka svog prethodnika, rečeno je u prikrivenom spominjanju Pelosine posjete Tajpeju, i insistira na igranju na “tajvansku kartu”.

    “On će bez sumnje ponoviti katastrofalne greške iz prošlosti i dodatno naštetiti kinesko-američkim odnosima. To će samo ojačati snažnu volju i odlučnost kineskog naroda da dijeli zajedničkog neprijatelja i podržava nacionalno jedinstvo.”

    Obraćajući se u utorak novinarima u Pekingu, potparol kineskog ministarstva vanjskih poslova Mao Ning rekao je da će Kina pomno pratiti razvoj događaja te odlučno i energično braniti svoj suverenitet i teritorijalni integritet, ne navodeći pojedinosti, prenosi “AsiaOne”.

  • Makron i fon der Lejenova posjetiće Kinu u nastojanju da “resetuju” veze

    Makron i fon der Lejenova posjetiće Kinu u nastojanju da “resetuju” veze

    Izvršna čelnica Evropske unije Ursula fon der Lejen i francuski predsjednik Emanuel Makron u srijedu će sletjeti u Kinu u želji da “resetuju” veze s važnim privrednim partnerom, dok će istovremeno govoriti o škakljivim pitanjima poput Ukrajine i trgovačkih rizika.

    Makron je posljednji put posjetio Kinu 2019., dok će to biti prvo putovanje fon der Lejen otkako je te godine postala predsjednica Evropske komisije. Od tada su kineske stroge kontrole pandemije prisilile sve diplomatske sastanke na internet jer su se odnosi s Evropom pogoršali – prvo zbog zastoja investicionog pakta 2021., a zatim odbijanje Pekinga da osudi Rusiju zbog njene specijalne vojne operacije na Ukrajinu.

    Za Makrona, koji je suočen s neugodnim penzionim protestima kod kuće, putovanje nudi priliku za neke privredne dobitke jer putuje s poslovnom delegacijom od 50 članova, uključujući Airbus (AIR.PA), koji pregovara o velikoj narudžbi aviona, Alstom i nuklearni div EDF.

    Međutim, neki analitičari kažu da bi se razmetljivo potpisivanje ugovora činilo oportunističkim u vrijeme pojačanih trvenja između Sjedinjenih Država i Kine.

    “Nije vrijeme za objavu poslovnih dogovora ili velikih novih ulaganja”, rekao je Noa Barkin, analitičar iz Rhodium Group.

    Bacajući se na prošlosedmične komentare fon der Lejenove o rizicima trgovine s Kinom, državni kineski nacionalni glasnik “Global Times” upozorio je u ponedjeljak da bi Evropa patila od bilo kakvog pokušaja prekida privrednih veza s Pekingom.

    “EU je u teškoj borbi jer je pod velikim pritiskom SAD-a da prilagodi svoje privredne odnose s Kinom. Odvajanje Kine i EU-a služiće samo interesima SAD-a, ali će i Kina i Evropa patiti”, navodi se.

    Ali osim nekih teških razgovora o Ukrajini i trgovačkim napetostima, putovanje će takođe poslužiti nekim lakšim prilikama za demonstraciju onoga što je Makronov savjetnik rekao kao pokušaj “resetovanja” diplomatskih i privrednih odnosa s Kinom, prenosi “IndiaToday”.

  • Nevažećih listića na opštim izborima bilo skoro pola miliona

    Nevažećih listića na opštim izborima bilo skoro pola miliona

    Na opštim izborima u BiH, održanim 2. oktobra 2022. godine, ukupan broj nevažećih glasačkih listića bio je 485.369, a više od polovine tih listića bilo je nepopunjeno, odnosno prazno (popularno zvani bijeli listići).

    Naime, prema podacima koje je objavila Centralna izborna komisija (CIK) BiH u analizi prethodnog izbornog procesa, čak 264.782 glasačka listića ubačena su prazna (neoznačena) u predviđene glasačke kutije, što je 54,6 odsto od ukupnog broja listića koji se po zakonu smatraju nevažećim.

    Ovo praktično znači da su “bijeli listići” prešli izborni census, koji je, podsjećanja radi, u BiH tri odsto, a to dalje znači i da bi evidentno mogli uticati na izborni rezultat da su bili važeći.

    Treba napomenuti i da je broj nevažećih glasačkih listića na izborima 2022. bio dosta manji nego na opštim izborima 2018. i 2014. godine, ali je zabrinjavajuće što je broj praznih listića bio mnogo veći nego u prethodna dva izborna procesa.

    “Na opštim izborima 2018. godine, od ukupno 526.426 nevažećih glasačkih listića, 48,56 odsto je bilo neoznačenih (praznih). Na opštim izborima 2014. godine od ukupno 545.020 nevažećih glasačkih listića, neoznačenih (praznih) je bilo 51,06 odsto”, saopšteno je iz CIK BiH.

    Analiza je pokazala i da se procenat nevažećih glasačkih listića razlikuje po nivoima vlasti, a ubjedljivo najviše praznih pronađeno je u trci za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.

    “Za nivo parlamenta BiH evidentiran je 145.281 nevažeći listić. Od tog broja, čak 87.956 je bilo praznih listića, što je 60,54 odsto”, saopštili su iz CIK-a.

    Nakon toga, najviše nevažećih listića bilo je u glasanju za izbor članova Predsjedništva BiH, a i u ovom slučaju, najviše je bilo onih praznih.

    “Od ukupno 115.273 nevažeća glasačka listića za ovaj nivo, 68.371 bio je prazan, odnosno 59,3 odsto”, navodi se u analizi te dodaje da je više od polovine praznih nevažećih listića pronađeno i prilikom prebrojavanja glasova za Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH.

    “Za Parlament FBiH ukupno je bio 80.021 nevažeći glasački listić. Od toga 55,52 odsto je bilo praznih, to jeste 44.428.”

    I kada je u pitanju Republika Srpska, slična je situacija. Za nivo predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske, CIK BiH utvrdio je 38.939 nevažećih listića.

    “Od tog broja, praznih listića bilo je 21.524, što je 55,3 odsto”, navode iz Centralne izborne komisije, dodajući da su brojke, kada je u pitanju Narodna skupština RS, gotovo identične.

    “Ustanovljeno je da je prilikom glasanja za Narodnu skupštinu RS bilo 37.374 nevažećih glasačkih listića. Od toga 15.133 bilo je praznih, a to je 40,5 odsto.”

    Ogroman broj nevažećih glasova evidentiran je i za popunu skupština kantona u Federaciji BiH.

    “Od ukupno 68.481 nevažećeg glasačkog listića za ovaj nivo, praznih glasačkih listića bilo je 27.370 ili 40 odsto”, naglasili su iz CIK-a.

    Iz Komisije poručuju da je teško odrediti razlog zbog kojeg je birač odlučio da svoj listić učini nevažećim, odnosno da jednostavno u kutiju ubaci prazan papir.

    “Neki od razloga mogu biti iskazivanje nezadovoljstva dostupnim opcijama, neinformiranost, nedovoljna upućenost u način glasanja i pretvaranje važećih u nevažeće glasačke listiće i slično”, kazali su iz CIK BiH.

    Oni dodaju da je osnovna karakteristika svih do sada sprovedenih izbora u BiH taj da je broj nevažećih glasačkih listića veći u odnosu na procijenjeni izborni standard od tri do četiri odsto.

    Nebojša Tojagić, politički analitičar iz Banjaluke, kaže za “Nezavisne novine” da “bijeli listići” nikako nisu slučajni.

    “Oni nisu posljedica greške pri biranju kandidata, već svjesne odluke da se izađe na izbore i da se nijednom od ponuđenih kandidata ne da podrška”, navodi on.

    Takođe, Tojagić ističe da je to demokratski izraz volje i nezadovoljstva, ogorčenosti sa ponuđenim izborom, ali ujedno i potez koji ne doprinosi nikakvoj promjeni.

    “Evo, na primjer, ništa se nije i ništa se neće promijeniti što je u Francuskoj na drugom krugu predsjedničkih izbora više miliona Francuza ubacilo ‘bijele listiće’. Ali, oni su poslali poruku da ni Makron ni Le Penova nisu po njihovoj volji. Tako je i ovdje”, pojašnjava Tojagić.

    Sa druge strane, nastavlja on, nevažeći listići najviše udaraju prilikom glasanja za ulazak u parlament.

    “Tada veći broj nevažećih listića najnepovoljnije utiče na male stranke. Jer ne samo da su ti glasovi mogli nekog pomjeriti preko crte, već i zato što se prelazak cenzusa računa u odnosu na broj izašlih na izbore, što znači da je kod veće izlaznosti veća i obaveza malih stranaka da imaju dovoljan broj glasača za cenzus”, kazao je Tojagić.

  • Tramp: Amerika odlazi dođavola

    Tramp: Amerika odlazi dođavola

    Donald Tramp rekao je svijetu da Amerika “odlazi dođavola” u govoru iz plesne dvorane svog odmarališta Mar-a-Lago nakon hapšenja na Menhetnu, zaokruživši dan velike drame koja je bivšeg predsjednika stavila u centar pažnje dok planira povratak u Bijelu kuću.

    Gospodin Tramp je rekao da je slučaj protiv njega “uvreda za našu zemlju” i insistirao da nije počinio nikakav zločin samo nekoliko sati nakon što je optužen za navodnu aferu tajnog isplaćivanja novca porno zvijezdi.

    Uprkos tome što je ranije upozoren na njegovu retoriku na sudu u Njujorku, gospodin Tramp se obrušio na sudiju koji nadzire njegov kazneni slučaj, nazvavši ga “pravim kriminalcem”.

    Ovaj 76-godišnjak stigao je u svom privatnom avionu “Trump Force One” nakon što se na sudu u Njujorku izjasnio nevinim za 34 kaznena djela falsifikovanja poslovne dokumentacije, trenutak koji je bacio SAD u neistraženu teritoriju i prijeti da će zasjeniti predsjedničku trku 2024.

    U svojoj vili na obali u južnoj Floridi, uz pozadinu s dvije američke zastave, rekao je publici: “Nikad nisam mislio da bi se ovako nešto moglo dogoditi u Americi. Jedini zločin koji sam počinio je neustrašiva odbrana naše nacije od onih koji je žele uništiti. To je uvreda za našu zemlju.”

    “OUR COUNTRY IS GOING TO HELL!” – President Donald Trump Watch Live on Rumble here: https://t.co/UFbpMepQG3 pic.twitter.com/u6FyCr1Pyi

    U govoru u kojem se osvrnuo na mnoge svoje tvrdnje o svojim političkim suparnicima, sugerisao je da je nepravedno izgubio izbore 2020. “jer naša zemlja ide dođavola”.

    Tramp je zatim osudio sudiju koji je nadgledao njegovo izvođenje, Huana Merčana, nazivajući ga “sudijom koji mrzi Trampa”.

    Do napada je došlo uprkos tome što je gospodin Tramp bio posebno upozoren na njegovu upotrebu zapaljive retorike na sudu.

    Bivši predsjednik Amerike ranije se suočio s ukupno 34 kaznena djela falsifikovanja poslovne dokumentacije i za sve se izjasnio da nije kriv tokom 45-minutnog saslušanja.

    Sudija koji vodi postupak protiv bivšeg predsjednika SAD Donalda Trampa u Njujorku, zakazao je sljedeće saslušanje za 4. decembar, otprilike dva mjeseca prije zvaničnog početka republikanskih primarnih izbora za predsjedničku trku 2024. godinu, prenosi američki portal Hil.

    Tužioci su rekli da je gospodin Tramp “orkestrirao ‘uhvati i ubij’ šemu” kako bi “kupio negativne informacije” o sebi, a zatim se “mnogo potrudio sakriti to ponašanje”, prenosi “Telegraph”.

  • Bukejlović: Porodičnim zakonom zaštita djeteta je stavljena u prvi plan

    Bukejlović: Porodičnim zakonom zaštita djeteta je stavljena u prvi plan

    Kroz cijeli Porodični zakon provodi se da svi organi moraju postupati u skladu sa najboljim interesima djeteta, izjavio je ministar pravde Republike Srpske Miloš Bukejlović, gostujući u Јutarnjem programu RTRS.

    Bukejlović je naglasio da je zaštita djeteta stavljena u prvi plan.

    • Rađeno je mnogo toga kada je riječ o usvajanju. Formira se poseban registar lica koja su podobna da usvoje i da budu usvojena – precizirao je Bukejlović.

    On je napomenuo da se izmjena Porodičnog zakona dotiče skoro svakog pojedinca, od najmlađih do najstarijih.

    Govoreći o Registru pedofila Bukejlović je napomenuo da je cilj toga prevencija i zaštita djece.

    Kada je riječ o Zakonu o krivičnim sankcijama, Bukejlović je podsjetio da je u Krivični zakonik 2021. godine uvedena kazna doživotnog zakona.

    • Ali, to nije bilo regulisano u Zakonu o krivičnim sankcijama i morali smo da uredimo tu oblast – objasnio je Bukejlović.

    Reagujući na kritike koje su dobili zbog Zakona o kleveti, Bukejlović je istakao da apsolutno stoje iza svojih stavova.

    • Radi se o namjeri dekontaminacije prostora koji se moraju regulisati. Predstoji nam rasprava. Sigurno je da ćemo obići najveće centre u Srpskoj i obavijestiti sve zainteresovane subjekte. To će biti prilika da svi izraze svoj stav i sugestije kako bismo mogli da korigujemo određene odredbe – naveo je Bukejlović.

    Poručio je da su sve kritike dobrodošle.

    • Otvoreni smo za svaku vrstu dijaloga. Gledaću da, u skladu sa svojim obavezama, budem prisutan na brojnim raspravama. Volio bih da svi dođu spremni i sa adekvatnim argumentima – naglasio je Bukejlović.

    Komentarišući kritike na Zakon o neprofitnim organizacijama Bukejlović je rekao da se njime planira postići čista vrsta nadzora nad radom tih organizacija.

    • Da znamo porijeklo novca i na šta su potrošena sredstva. Ubijeđen sam da će ovo doprinijeti njima samima – zaključio je Bukejlović.