Autor: INFO

  • SAD: Tornado i oluje u Alabami, najmanje šest mrtvih

    SAD: Tornado i oluje u Alabami, najmanje šest mrtvih

    Najmanje šest osoba je poginulo u olujama i tornadu koji su juče pogodili centralnu Alabamu, saopštila je guvernerka Alabame Kej Ajvi.

    • Moje molitve su sa porodicama preminulih. Vremenske prilike koje prave pustoš su nam i previše poznate, ali naši ljudi su otporni. Preživjećemo i ovo i bićemo još jači – dodala je Ajvi, prenosi Rojters.

    Guvernerka je juče proglasila vanredno stanje u šest oblasti Alabame koja su najteže pogođene olujom.

    U pitanju su oblasti Otaga, Čejmbers, Kuza, Dalas, Elmor i Talapuza.

    Snažni vetrovi i jaka kiša su oštetili domove i doveli do prekida snabdijevanja električnom energijom desetine hiljada domaćinstava u dijelovima Džordžije, Misisipija i Alabame.

    Više od 250 letova sa međunarodnih aerodroma Hartsfild-Džekson u Atalanti i Šarlot Daglas u Daglasu je otkazano ili je kasnilo.

  • Dodik o evropskim parlamentarcima i sankcijama

    Dodik o evropskim parlamentarcima i sankcijama

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da je zahtjev evropskih parlamentaraca da mu budu uvedene sankcije zbog toga što istrajava na zaštiti interesa Republike Srpske isti kao i prošle godine, te naveo da ne postoje nikakvi razlozi za konflikt sa EU i da on samo želi da Srpska bude vidljiva.

    Oni to obnavljaju svake godine. Parlamentarni život treba poštovati svuda, pa i Evropsku uniju koja ima svoje interese. Što se mene lično tiče mislim da nema nijedan razlog za konflikt između mene i EU – rekao je Dodik večeras novinarima u Istočnom Sarajevu.

    On je naglasio da je njegova politika približavanje EU, ali pod uslovom da Republika Srpska bude vidljiva u kapacitetu koji ima u Ustavu, i koji ima u mehanizmu koordinacije i da tu ne vidi nijedan problem.

    – Ako oni žele da to dovedu u pitanje, neka izvole – poručio je Dodik i dodao da više nema smisla da komentariše parlamentarce.

    Predsjedavajući Delegacije Evropskog parlamenta za odnose sa BiH Romeo Franc i stalni izvjestilac Evropskog parlamenta za BiH Paulo Rangel danas su u zajedničkoj izjavi osudili, kako navode, “neustavno obilježavanje Dana Republike Srpske, 9. januara” i pozvali na uvođenje sankcija predsjedniku Srpske Miloradu Dodiku.

  • Specijalni savjetnik u Stejt departmentu o Kosovu

    Amerika pojačava diplomatski pritisak na Srbiju i Prištinu da bi bilo spriječena “metastaza nasilja” nakon nedavnog rasta tenzija, rekao je danas specijalni savjetnik u Stejt departmentu Derek Šole, prenosi britanski dnevnik “Fajnenšel tajms”.

    Zabrinuti smo zbog metastaze nasilja. Posljednje što bilo ko od nas želi je kriza u ovom dijelu svijeta, naglasio je Šole, koji je dešavanja iz decembra opisao kao “otrežnjenje za mnoge”.

    U decembru su Srbi sa sjevera Kosova podigli barikade i blokirali administrativne prelaze nakon zahtjeva Prištine da se zamijene registarske tablice i lične karte Srbije. Spor je izazvao zabrinutosti u Vašingtonu i Briselu da se Evropa suočava sa novom bezbjednosnom prijetnjom.

    Šole je rekao da ne žele da uđu u kriznu diplomatiju jer su prvo bile sporne registarske tablice, pa su se desile barikade i da ne žele neku novu eskalaciju naredne sedmice.

    On je istakao da se ukazuje rijetka prilika budući da su se Beograd i Priština saglasili da će odgoditi pitanje registarskih tablica.

    – Mislim da postoji prostor za ostvarenje kompromisa jer ne bi ulazili u sve ovo na način na koji to činimo. Vjerujem da je dogovor izvodljiv – smatra Šole, mada nije objavio nikakav vremenski okvir.

    On smatra da postoji način da Srbija i Kosovo normalizuju odnose, a da “pri tom ne moraju u potpunosti da priznaju jedni druge” jer su to činile i druge zemlje.

    Američki diplomata ukazuje na to da bi to, bar kao inicijalni korak, “bio način da Kosovo krene evroatlantskim putem na kojem Vašington želi da bude”.

    – Da bi to ostvarili, obje strane moraju da iskažu volju za kompromisom. Srbi bi morali da prihvate određeni nivo suvereniteta, Kosovo bi moralo da Srbima da širu autonomiju, posebno zvanično udruženje opština sa srpskom većinom – navodi Šole.

    Britanski dnevnik navodi da američki zvaničnici, uz njemačku administraciju u proteklih nekoliko mjeseci vrše pritisak na EU da ubrzaju proces pristupa zapadnobalkanskih zemalja.

    Vašington tvrdi da povjerenje u proces proširenja daje vlastima u regionu inicijativu da ostanu u skladu sa zapadnim vrijednostima i da spore integracije u proteklim godinama doprinose nestabilnosti.

    – Evropa može da učini više i mi to tražimo. Proces proširenja EU nije inspirisao povjerenje, ali zamisao o Evropi to i dalje čini – dodaje Šole.

  • Šta su sve poslodavci u Srpskoj obećali Zavodu za zapošljavanje

    Šta su sve poslodavci u Srpskoj obećali Zavodu za zapošljavanje

    Više od 60 odsto poslodavaca u realnom sektoru Srpske planira ove godine da poveća plate zaposlenima, jer očekuju povećan obim proizvodnje.

    Planirane povišice idu i preko 20 odsto, u zavisnosti od zanimanja.

    Ove podatke publikovao je Zavod za zapošljavanje RS u “Istraživanju tržišta rada u 2022/23. godini”.

    Povećanje plata do 10 odsto planirano je za sve grupe zanimanja od strane značajnog procenta poslodavaca (u intervalu od 32,2 do 46,6 odsto). Povećanje od 11 do 20 odsto planira između 11 i 16,2 odsto poslodavaca, u zavisnosti od posmatranog zanimanja, dok povećanje plata preko 20 odsto po zanimanjima planira između 1,4 i 2,7 poslodavaca, u zavisnosti od posmatranog zanimanja.

    Kao razlog planiranih povišica poslodavci najčešće navode očekivan povećan obim rada, odnosno proizvodnje.

    Od ukupnog broja poslodavaca koji su učestvovali u istraživanju (1.015), 507 planira da zapošljava nove radnike u 2023. godini (49,9 odsto).

    Posmatrano po filijalama, najniži procenat poslodavaca koji planira nova zapošljavanja je u Prijedoru (34,4 odsto), a najveći u Trebinju (65,5 odsto). Ukupno 507 anketiranih poslodavaca iz realnog sektora planira da zaposli ove godine još 2.792 radnika.

    Posmatrano po djelatnostima, nova zapošljavanja planiraju u najvećoj mjeri poslodavci iz oblasti građevinarstva (64,3 odsto), dok je taj procenat najniži u oblasti trgovine, 39,6 odsto.

    – Sljedećih 20 zanimanja predstavljaju skoro 60 odsto ukupnih planova zapošljavanja radnika u 2022. godini: prodavač – trgovac, pomoćni radnik u proizvodnji, obućar, šivač, konobar, rukovalac mašinama za izradu plastičnih proizvoda, stolar, vozač kamiona, radnik za jednostavne poslove, vozač teretnog vozila, ekonomski tehničar, bravar, doktor medicine, zidar, armirač, rukovalac građevinskim mašinama, krojač i drugo – navodi se u istraživanju Zavoda za zapošljavanje RS.

    Anketirani poslodavci sa regije Banjaluka planiraju da zaposle više od 1.000 radnika u ovoj godini, a najtraženija zanimanja biće pomoćni radnik u proizvodnji, ekonomski tehničar, vozač teretnog vozila, radnik za jednostavne poslove, prodavač, konobar, vozač autobusa, kuvar, krojač, dok poslodavci sa bijeljinske regije planiraju zaposliti više od 400 radnika, a među najtraženijim zanimanjima biće rukovalac mašina za izradu plastičnih proizvoda, prodavač, stolar i pomoćni radnik u proizvodnji.

    Poslodavci iz filijale Doboj planiraju zaposliti oko 600 radnika u 2023. godini, i to sljedećih zanimanja: obućar, prodavač – trgovac, vozač kamiona, konobar. Kada je u pitanju filijala Zvornik, najtraženija zanimanja biće obućar, prodavač – trgovac, zidar, stolar i mašinski tehničar, dok će u filijali Istočno Sarajevo poslodavci najveću potrebu imati za šivačima, radnicima u proizvodnji i konobarima.

    U filijali Prijedor poslodavci će najveću potrebu imati za pomoćnim radnicima u proizvodnji, doktorima, kuvarima i zidarima, dok će poslodavci iz filijale Trebinje imati potrebu za šivačima, armiračima i konobarima.

  • Finci u strahu: ne možemo mnogo; i sami se graničimo sa Rusijom

    Finci u strahu: ne možemo mnogo; i sami se graničimo sa Rusijom

    Finska je spremna da razmotri mogućnost učešća u isporukama tenkova “leopard” Ukrajini, ali moći će da isporuči mali broj tenkova.

    Razlog ograničenog broja tenkova je taj jer se sama Finska graniči sa Rusijom i nije član NATO-a, izjavio je finski predsednik Sauli Niniste.

    “Ako bude stvoren zajednički evropski predlog za pružanje pomoći Ukrajini, biće potreban i doprinos sa finske strane. Ne možemo da predamo mnogo tenkova, pošto se Finska graniči sa Rusijom i nije član Alijanse”, prenela je agencija “STT” izjavu finskog predsednika.

    Prethodno je evropsko izdanje “Politiko” objavilo da Francuska i Poljska podstiču Nemačku da Ukrajini isporuči tenkove “leopard”. Finska ima oko 200 tenkova “leopard 2”.

    Za isporuku tenkova “leopard 2” Ukrajini biće potrebna licenca za reeksport od Nemačke, jer se tenkovi proizvode u Nemačkoj. Pored Nemačke, Poljske i Finske, tenkove “leopard” poseduju još Španija, Grčka i Danska, preciziraju finski mediji.

    Finska i Švedska su u svetlu dešavanja u Ukrajini 18. maja prošle godine predale generalnom sekretaru NATO zahtev za ulazak u Alijansu. Zahtev Finske i Švedske za stupanje u NATO trenutno nisu ratifikovale samo dve članice od 30 – Mađarska i Turska.

  • Ispaljeno preko 20 raketa

    Ispaljeno preko 20 raketa

    Ukrajinske snage su tokom noći i jutra izvele snažan napad na teritoriju Donbasa, a među metama su se našli gradovi Donjeck, Jasinovata i Jakovljevka.

    U poslednjem talasu granatiranja oko sedam časova po lokalnom vremenu ispaljeno je preko 20 raketa iz višecevnih raketnih lansera na Jasinovatu, Avdejevku i Jakovljevku.

    Nešto ranije, granatiran je i Donjeck kada je ispaljeno šest projektila kalibra 155 milimetara, a potom još tri i to na centralni deo grada. Vlasti Donjecka navode i da je proteklog dana od granatiranja ukrajinskih snaga poginuo jedan civil, dok je još četvoro stanovnika ranjeno.Granatirano je selo i Mineraljno, a u ranim jutarnjim časovima ispaljeno je 10 raketa iz višecevnih raketnih lansera i pet projektila NATO kalibra iz haubica M777 koje je Kijevu isporučila Amerika.

  • Njemci u očaju: Za njih nema kredita?

    Njemci u očaju: Za njih nema kredita?

    Banke su ne samo povećale kamatu na pozajmice, nego su i uzdržane pri njihovom odobravanju.

    Zbog toga njemačka preduzeća sve teže dolaze do kredita, rekao je u četvrtak ekonomista instituta Ifo Klaus Volrabe.

    Uticajni minhenski institut je svoju procenu takozvane kreditne barijere podigao na 29,9 odsto, sa 24,3 procenta u decembru. U junu je ta stopa, koja opisuje udeo preduzeća koja su prijavila teškoće u pristupu kreditu, bila na 18,6 odsto.

    Ifo je sadašnju metodologiju obrade usvojio pre šest godina, tako da je precizno poređenje moguće samo od 2017. godine. Prosečna stopa kreditne barijere u tom periodu je sa 15,7 skoro upola manja od januarske.

    “Vreme povoljnih kamata je za sada prošlo,” rekao je Volrabe. “Mnoge firme će morati na to da se naviku i da prilagode finansijsku strukturu.”

    Sužen pristup finansiranju posebno snažno pogađa ugostiteljsku branšu, iz koje je 67,7 odsto firmi naletelo na barijeru. U metalskoj industriji stopa je na 49 odsto.

    Ni automobilski sektor sada nije u milosti banaka, pa nešto više od dve petine preduzeća iz sektora prijavljuje teškoće pri podizanju kredita.

    Nasuprot njima, hemijska industrija nema tih problema, odnosno teškoće sa kreditnim odeljenima banaka ima samo 14,7 odsto firmi.

    Najteže je verovatno samozaposlenima koji se isto suočavaju sa natprosečnim teškoćama, jer “njima su bankarski krediti izuzetno važan instrument finansiranja,” rekao je Volrabe.

  • U Švedskoj otkriveno nalazište najkritičnijeg resursa u Evropi

    U Švedskoj otkriveno nalazište najkritičnijeg resursa u Evropi

    Švedska kompanija LKAB saopštila je danas da je u oblasti Kiruna identifikovala nalazište sa više od milion tona retkih zemnih elemenata (rare earth elements).

    Retki zemni elementi neophodni su za mnoge visoke tehnologije proizvodnih procesa i koriste se u električnim vozilima, turbinama vetra, za prenosivu elektroniku, mikrofone i zvučnike, prenosi Rojters.

    “Ovo je dobra vest, ne samo za LKAB, region i Švedsku, već i za Evropu. To bi moglo da postane značajno za proizvodnju kritičnih sirovina koje su značajne za omogućavanje zelene tranzicije”, izjavio je izvršni direktor LKAB-a Jan Mostrom.

    Evropska komisija smatra da su retki zemni elementi najkritičniji resursi za region, a za sada se najveći deo njih izvlači u Kini.

    LKAB je saopštio da planira da podnese zahtev za koncesije za eksploataciju ove godine, ali je dodao da će biti potrebno najmanje 10 do 15 godina pre nego što bi potencijalno mogao da započne rudarenje depozita i otpremanje na tržište.

  • Cijena nafte porasla za više od dolara

    Cijena nafte porasla za više od dolara

    Cijena nafte na svjetskom tržištu danas je porasla za više od dolara usljed neočekivanog pada cijena u SAD u decembru i optimizma u vezi sa mogućim rastom potražnje u Kini.

    Potrošački indeks u SAD pao je za 0,1 odsto, što ukazuje na to da je inflacija sada u padu.

    Kina koja je najveći uvoznik nafte na svijetu otvorila je svoju ekonomiju nakon ukidanja strogih regulativa za suzbijanje kovid 19, čime su pojačane nade od povećanja potražnje za ovim energentom.

    U Londonu je cijena sirove nafte “brent” porasla za 1,36 dolara i iznosi 84,03 dolara po barelu. U NJujorku je cijena svijetle sirove nafte veća za 98 centi i sada je 78,39 dolara po barelu.

  • Inspektor pao sa označenim parama, trojica njegovih kolega već otpuštena zbog mita

    Inspektor pao sa označenim parama, trojica njegovih kolega već otpuštena zbog mita

    Pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) uhapsili su prekjuče na području Orašja Brčaka Mladenka Andrića (59), veterinarskog inspektora Kancelarije za veterinarstvo BiH, osumnjičenog za primanje mita, te pronašli označeni novac.

    Kako saznaju “Nezavisne novine”, već trojica njegovih kolega su ranije ostala bez posla zbog primanja mita na istom graničnom prelazu. Iz Tužilaštva BiH su juče saopštili da će Andrić biti predat postupajućoj tužiteljki, koja će ga ispitati.

    “Tužilaštvo BiH i SIPA vode istragu koja se odnosi na koruptivna krivična djela, a prikupljeni su dokazi da je osumnjičeni, kao veterinarski inspektor i ovlašteno lice na dužnosti na graničnom prelazu, primio dar u novčanom iznosu kako bi bez potrebnih detaljnih kontrola koje su propisane omogućio prelaz granice za teretno vozilo, a time i promet namirnica životinjskog porijekla, za koji su potrebne dozvole i uvjerenja, a nadzor nad tim prometom radi Kancelarija za veterinarstvo BiH”, saopšteno je iz Tužilaštva BiH.

    Osumnjičeni je, kako dodaju, uhapšen nakon uzimanja dara, a označeni novac je pronađen i oduzet. Kako “Nezavisne novine” nezvanično saznaju, u pitanju je nekoliko stotina maraka.

    Na pitanje kakva je dalja procedura koja se odnosi na radno mjesto Andrića, Saša Bošković, direktor Kancelarije za veterinarstvo BiH, rekao je za “Nezavisne novine” da očekuju sudsku odluku.

    “Sve zavisi od suda i na osnovu toga se pokreće disciplinski postupak”, naveo je Bošković.

    Iz SIPA je juče saopšteno da su njihovi pripadnici dan ranije na području Orašja i Brčkog sproveli akciju “Vrač”, te pretresli dvije lokacije.

    “Uhapšena je jedna osoba, osumnjičena za zloupotrebu službenog položaja ili ovlaštenja i primanje dara ili drugog oblika koristi”, naveli su iz SIPA.

    Kako su dodali, ove aktivnosti sprovedene su po usmenom nalogu Suda BiH i pod nadzorom Tužilaštva BiH. Tužilaštvo je pozvalo građane na saradnju.

    “Tužilaštvo BiH poziva građane da institucijama i agencijama za sprovođenje zakona prijavljuju koruptivna i nezakonita ponašanja ovlaštenih službenih lica u institucijama, radi krivičnog gonjenja i udaljenja osoba koje zloupotrebljavaju položaj iz institucija i agencija BiH”, naveli su iz Tužilaštva BiH.