VRBAS Media

Autor: INFO

  • Poskupljenjima goriva u Srpskoj nema kraja

    Poskupljenjima goriva u Srpskoj nema kraja

    Cijene goriva na benzinskim pumpama u Srpskoj, nakon jednog perioda mirovanja, nažalost ponovo će biti korigovane na više u narednih nekoliko dana, ali i sedmica, jer će naftni distributeri biti primorani na to, što zbog održavanja rentabilnosti u svom poslovanju, tako i novih turbulencija na globalnom tržištu i rasta rafinerijskih cijena.

    Rekao je ovo direktor “Krajinapetrola” Milovan Bajić, pojašnjavajući kako nije tajna da je naftno tržište Srpske, zbog zavisnosti od uvoza, direktno oslonjeno na kretanje cijena nafte i naftnih derivata na evropskom tržištu.

    Do novih turbulencija i rasta cijena barela nafte došlo je jer trgovci i berzanski mešetari smatraju da će nakon ukidanja strogih “kovid” mjera u Kini doći do ubrzanog rasta njihove ekonomije i potražnje za naftom, s obzirom na to da je ova zemlja najveći svjetski uvoznik “crnog zlata”. Međunarodna agencija za energiju čak je iznijela prognoze da će zahvaljujući Kini globalna potražnja za naftom u ovoj godini dosegnuti rekordnih 101,7 miliona barela dnevno.

    Prema riječima Bajića do novog rasta cijena na benzinskim pumpama u Srpskoj bi sigurno došlo u narednim danima i da nije bilo ovih novih berzanskih turbulencija, jer, kako je istakao, domaći distributeri već izvjesno vrijeme rade sa maržama koje su daleko manje od onih utvrđenih vladinom uredbom.

    – Pošto je u januaru, po običaju slab promet, distributeri se do sada nisu odlučivali da povećavaju cijene na pumpama i pored većih ulaznih troškova. Međutim, okolnosti nas tjeraju da cijene opet korigujemo na više, pogotovo jer su i rafinerijske cijene dizela skočile za sedam feninga po jednom litru. Nažalost situacija se dodatno komplikuje zbog Kine, ali i 5. februara kada na snagu stupa prošireni evropski embargo na rusku naftu – kaže Bajić, dodajući kako je u ovakvim okolnostima vrlo teško praviti bilo kakve procjene za koliko će cijene na domaćim pumpama biti korigovane.

    Podsjećanja radi zabrana Evropske unije na uvoz sirove nafte iz Rusije stupila je na snagu u decembru, ali će embargo od 5. februara biti proširen i na naftne derivate koji se transportuju morem. Pojedini evropski analitičari navode da će ova nova zabrana najverovatnije izazvati određene probleme u isporukama i snabdijevanju dizelom, jer je Rusija u proteklim godinama bila najveći dostavljač dizela u Evropsku uniju, pošto evropske rafinerije ne proizvode dovoljno da bi zadovoljile potražnju. Oni čak navode da bi cijena dizela u ovom kvartalu mogla dostići čak iznos od 200 dolara po jednom barelu, jer sankcije mogu prouzrokovati globalni manjak. S druge strane ima i onih koji smatraju da nakon 5. februara ipak neće doći do nestašica, jer će, kako su istakli, procvjetati crno tržište te će tankeri sa ruskom naftom prolaziti ispod radara. Na taj način posrednici će puniti svoje džepove, a krajnji korisnici, vozači, plaćati peh jedne, kako ju je nazvao Bajić, sulude politike zemalja EU, piše Glas Srpske.

    – Cijene nafte zbog ovakvih i sličnih stvari variraju, ali treba znati da su rafinerije te koje određuju konačnu cijenu naftnih derivata. Mi se samo s maržom ugrađujemo. A rafinerije vrlo često kalkulišu. Ima tu mnogo mutnih poslova. Ubijeđen sam da veliki igrači prije uvođenja ovakvih i sličnih sankcija sebe unaprijed obezbijede sa određenim količinama nafte i naftnih derivata. Nađu i alternative snabdjevače, koji im preprodaju rusku naftu. Na kraju sve to plate mali – poručio je Bajić.

  • Sukob unutar NATO?

    Sukob unutar NATO?

    Sve teže će se održavati jedinstvo fronta prema Ukrajini imajući u vidu da su Sjedinjene Američke Države bile ključne za dogovor između zemalja saveznica.

    Sada se između Vašingtona i njegovih satelita javljaju ozbiljne tenzije, mišljenje je kolumniste “Fajnenšel tajmsa”.

    U Evropi ključne razmirice odnose se na vojna i ekonomska pitanja. Članice NATO-a podeljene su oko slanja buduće vojne opreme Kijevu, što je najočiglednije bilo na sastanku Kontakt grupe za odbranu Ukrajine prošle sedmice (20. januar) u bazi Ramštajn, kada je Nemačka potvrdila svoj stav o (ne)prebacivanju tenkova “leopard” na ukrajinski front.

    Kolumnista ističe da je podela unutar Alijanse složenija – s jedne strane su Nemci, s druge “jastrebovi”, dok su SAD negde između.

    “Jastrebovi” su Poljska, skandinavske i baltičke zemlje, te Velika Britanija, i oni vrše pritisak za brzi transfer naprednijeg naoružanja, uključujući tenkove, u Ukrajinu.

    Takođe, ova struja kritikuje SAD da su se uplašile od mogućeg nuklearnog rata, pa rešile da ne isporučuju kijevskim snagama rakete većeg dometa. Sve to iako je Amerika dala daleko najveću vojnu i finansijsku pomoć Ukrajini.

    Ali ako se ovog proleća rat okrene protiv Ukrajine, “međusobne optužbe mogle bi da postanu gadne”.

    Tenzije između SAD i Evrope imaju i ekonomsku dimenziju – mnogi u EU optužuju Vašington za protekcionizam, pošto tamošnji Zakon o smanjenju inflacije daje velike subvencije zelenoj industriji i električnim vozilima u SAD, odnosno motiviše kompanije da se presele sa Starog kontinenta u Ameriku. Evropski industrijalci ističu ključne prednosti koje uživaju Americi: jeftina energija, bogata zemlja i tehnološko liderstvo.

    Sjedinjene Države pak smatraju da za to nisu odgovorne, tj. da Evropa treba da obezbedi sopstvene subvencije za zelenu tehnologiju. Međutim, ukoliko bi Evropska unija omogućila državama članicama da subvencionišu sopstvene industrije, to bi uticalo na jedinstvo bloka, dok bi jedinstveni režim subvencija EU odmah pokrenuo pitanja na temu kako je novac prikupljen i gde je potrošen.

    Iza svega ovoga, piše “Fajnenšel tajms”, krije se realna strepnja da rat u Ukrajini ubrzava proces ekonomske dominacije SAD nad EU.

    NATO saveznici treba da usaglase zajednički stav o isporuci oružja Ukrajini – i to brzo, pre nego što se borbe intenziviraju ovog proleća. Jedinstvo između saveznika koje je postignuto 2022. godine bilo je dragoceno.

    Ne bi trebalo da se pusti niz vodu 2023, zaključuje kolumnista.

  • U Kijevu skandal

    U Kijevu skandal

    Kirilo Timošenko podneo je ostavku na mesto zamenika šefa kabineta predsednika Ukrajine, nakon što je šef države obećao da će uzdrmati vladu.

    Rekonstrukcija, koju je predsednik najavio u svom dnevnom video obraćanju u utorak ujutru, pogodiće zvaničnike “na različitim nivoima, u ministarstvima i drugim organima centralne i pokrajinske vlasti, kao i organima za sprovođenje zakona”.

    Timošenko je najviši funkcioner čije je razrešenje do sada potvrđeno. Svoju potpisanu ostavku objavio je na društvenim mrežama u oproštajnoj objavi.

    Neki ukrajinski mediji su rekli da će on biti zamenjen Aleksejem Kulebom, šefom Kijevske oblasti, i da bi Timošenko mogao da bude zadužen za pokrajinsku administraciju. Prema izveštajima, još jedan visoki zvaničnik koji je sve bliži ostavci je zamenik generalnog tužioca Aleksej Simonenko. Ranije ovog meseca izazvao je gnev provodeći novogodišnje praznike u Španiji.

    Osim lošg imidža zbog opuštanja u stranom odmaralištu tokom rata, putovanje je izazvalo sumnju i u korupciju, jer je Simonenko navodno koristio automobil koji pripada bogatom biznismenu, a bio je u pratnji telohranitelja zaposlenog kod vlasnika automobila.

    Nakon incidenta, ukrajinski savet za nacionalnu bezbednost izdao je naredbu kojom se zvaničnicima zabranjuje da pređu državnu granicu osim ako nisu državnim poslom.

    Kancelarija Zelenskog je kasnije tokom dana zvanično potvrdila Simonenkovu ostavku. U međuvremenu, ministar odbrane Aleksej Reznikov je očigledno bio pošteđen u ponedeljak, nakon što je ukrajinski parlament odbio da preduzme mere protiv njega zbog skandala sa korupcijom.

    Medijska istraga je u subotu tvrdila da je ministarstvo kupovalo zalihe hrane u vrednosti stotina miliona dolara za vojnike, po cenama koje su bile nekoliko puta veće nego u ukrajinskim maloprodajnim lancima.

    Reznikov je poslanicima rekao da su dokumenti navedeni u istrazi netačni i da su neke cene naduvane zbog “tehničke greške”. Druge stavke su legitimno uključivale troškove koje maloprodajne cene nemaju, tvrdi on, tvrdeći da poređenje nije validno.

    Neki poslanici su prihvatili ministrova objašnjenja, ali ukrajinsko telo za borbu protiv korupcije NABU nastavlja da istražuje navode o korupciji.

    NABU je prošle nedelje podigao optužnicu protiv Andreja Koboleva, bivšeg generalnog direktora državne energetske kompanije Naftogas. Godine 2018. sebi je dodelio bonus od 10 miliona dolara za uspehe u pravnim bitkama sa ruskim Gaspromom.

    NABU navodi da je Kobolev preuveličavao finansijsku korist koju su on i drugi rukovodioci obezbedili za ukrajinsku kompaniju, pa je shodno tome uzeo nerazumno visok nivo obeštećenja.

  • Danas odluka o slanju tenkova u Ukrajinu

    Danas odluka o slanju tenkova u Ukrajinu

    Predsednik SAD Džozef Bajden danas će saopštiti da će Vašington isporučiti Ukrajini borbene tenkove “Abrams”.

    To je javlja Al Džazira pozivajući se na neimenovanog američkog zvaničnika.

    Prema izvoru te TV stanice, tenkovi će biti isporučeni na osnovu ugovora , odnosno neće biti poslati iz Pentagonovih arsenala.

    Kako navodi Politiko citirajući izvore u američkoj administraciji, SAD bi mogle da pošalju najmanje 30 “M1 Abrams” tenkova Ukrajini kao vojnu pomoć.

    Još uvek se ne zna kada će tenkovi biti isporučeni, a obično je potrebno nekoliko meseci da se vojnici obuče da efikasno koriste tenkove, rekli su zvaničnici, prenosi Si-En-En.

    Administracija predsednika SAD Džozefa Bajdena nije do sada isključivala mogućnost isporuke američkih tenkova u potpunosti, ali su američki zvaničnici prošle nedelje javno rekli da sada nije pravo vreme za slanje tenkova “M1 Abrams”, jer su skupi i zahtevaju dosta vremena za obuku.

    Ukrajinski predsednik Volodomir Zelenski je u više navrata tražio od zapadnih saveznika slanje modernih tenkova, dok se njegova zemlja priprema za, kako vojni analitičari ocenjuju, veliku rusku kontraofanzivu na proleće.

    Nemački nedeljnik Špigel objavio je ranije danas da je nemački kancelar Olaf Šolc odlučio da pošalje tenkove “leopard” u Ukrajinu nakon višenedeljne debate.
    Velika Britanija je već najavila da će poslati 12 svojih tenkova “čelendžer 2” u Ukrajinu.

    “Očigledna provokacija”
    Moguće američke isporuke borbenih tenkova Ukrajini biće “još jedna očigledna provokacija” protiv Rusije, izjavio je danas ambasador Rusije u SAD Anatolij Antonov.

    “Očigledno je da Vašington namerno pokušava da nam nanese strateški poraz”, rekao je Antonov u komentarima na Telegramu.

    Ruski ambasador je naveo da, ako SAD odluče da isporuče tenkove, “onda opravdavanje takvog koraka argumentima o ‘odbrambenom oružju’ definitivno neće uspeti”.

    “To bi bila još jedna očigledna provokacija protiv Ruske Federacije”, rekao je Antonov, prenosi Rojters.

  • Dodik: EU smeta neki mali Dodik, jer neće da uvede sankcije Rusiji

    Dodik: EU smeta neki mali Dodik, jer neće da uvede sankcije Rusiji

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da je prava politika danas ostati neutralan u rusko-ukrajinskom sukobu, ne uvoditi sankcije Rusiji i ne svrstavati se zajedno sa Zapadom protiv bilo koga.

    Dodik je pojasnio da Srpska posmatra sukob u Ukrajini na način da ratuju dva naroda bliska Srbima, navodeći da je podvala Zapada koncepcija da “ko bude vladao Evroazijom – vladaće svijetom” i želja da svi budu u jednom procesu opšteg napada na Rusiju.

    “Kao predsjednik moram da razmišljam na drugačiji način. Taj sukob će jednom biti istorijska sekvenca. Ono što je dominantno u našim odnosima je to da nismo imali nijedan problem sa Rusima. Rusija kao globalna sila ostaje strukturisana u okviru UN, ostaje članica Savjeta bezbjednosti i ako kažem: ‘idemo da uvedemo sankcije Rusiji’ tada bismo došli u poziciju trajnog gubitka prijatelja”, naglasio je Dodik.

    On je istakao da Evropa u ovom trenutku nije odmjerila svoje mjesto i ulogu i da je ona najveći stradalnik svega što se dešava na globalnom nivou, jer dobija skupe energente, gubi radna mjesta i ne može da se nosi “sa velikim igračima”.

    Govoreći o tome da li će mu zahtjevi evroparlamentaraca da mu članice EU uvedu sankcije umanjiti pregovaračke pozicije, Dodik je sinoć za RTRS rekao da u BiH neće biti donesen nijedan zakon, niti propis koji odudara od Ustava BiH i interesa Srpske.

    “Tu sada neki mali Milorad Dodik smeta, jer on neće da uvede sankcije Rusiji”, rekao je Dodik.

    Prema njegovim riječima, Evropa je definitivno u jadnom stanju, izgubila je snagu, nema lidere, nema koncepcije, a ima poriv da se bori protiv nečega, što je neka nova imaginacija, jer nije odmjerila prave ciljeve.

    Dodik je ocijenio da je Rusija griješila dajući 40 godina Evropi jeftino energente na bazi kojih se ona uspješno razvila. On je rekao da će se tek vidjeti da li će EU opstati kao politička organizacija. Upitao se šta se to dobija od Zapada i ujedno odgovorio da se od njih dobija još više razgoropađenih, nekorektnih trećepozivaca i diplomata koji će doći da razgrađuju Republiku Srpsku i da prave unitarnu BiH.

    Smatra da davanje BiH kandidatskog statusa za članstvo u EU bez kriterijuma predstavlja urušavanje tih kriterijuma, te podsjeća kako se 15 godina “patilo” sa time da se ispuni ovaj ili onaj kriterijum.

    “Gutali smo i ono što nismo htjeli, a morali smo. I na kraju dođe njihova volja i kažu: ‘dali smo vam kandidatski status, ali to ništa ne mijenja’. Pa što ste onda dali taj status? Ko se ovdje igra – mi ili vi?”, upitao je Dodik.

    On kaže da Zapad danas ne živi bolje bez obzira na to šta govore.

    Dodik je rekao da Republika Srpska ima energetsku stabilnost, ima dovoljno električne energije i u perspektivi neće biti ugrožena po tim pitanjima, navodeći da nema nestašice nafte u Srpskoj, niti ekonomskih, političkih izazova koji bi je ugrozili.

  • Premijer najavio nastavak otpuštanja neradnika

    Premijer najavio nastavak otpuštanja neradnika

    Premijer Republike Srpske, Radovan Višković, rekao je da je do sada bilo na desetine ljudi koji su izgubili radno mjesto jer nisu dolazili na posao, a primali su platu, te naglasio da je tako neodgovorno ponašanje zakonski nedopustivo i biće kažnjavano u kontinuitetu.

    To je nešto što će biti kontinuitet u smislu primjene zakonskih propisa u Srpskoj. To se neće završiti u narednih mjesec dana već će biti posao koji se mora raditi stalno, a to je poštovanje zakona. Dakle, oni koji ih ne budu poštovali za to će odgovarati, rekao je Višković.

    On kaže da je njegova obaveza kao premijera bila da na to upozori.

    – Onog momenta kada sam saznao da se u tom smjeru ne poštuju zakoni insistirao sam da se poštuju. I zakoni se poštuju, pa tamo gdje treba da se vodi disciplinski postupak, on se vodi. U suštini, svaki takav postupak završava raskidom ugovora o radu – rekao je premijer.

    Predsjednik Sindikata lokalne samouprave, uprave i javnih službi Republike Srpske, Branko Zelenović, smatra da nije dovoljno samo dati otkaz radnicima već da treba kazniti i njihove šefove, koji su to tolerisali i prikrivali.

    Niko nije iznad zakona. Tu su najviše krivi poslodavci koji su zapošljavali radnike, a nisu im očigledno bili potrebni. Zakon je jasan i tačno propisuje šta i kad nešto možeš ili ne možeš. Znači, poslodavac i neposredni rukovodilac moraju da snose odgovornost, jer su prikrivali takve radnike koji nisu dolazili na posao, a oni im vodili šihtericu i davali platu – jasan je Zelenović.

    Dodaje da mora postojati odgovornost svakog poslodavca i neposrednog rukovodioca, te da se moraju kazniti u skladu sa zakonom.

    Zelenović u izjavi za Srpskainfo ističe da se oni koji ne dolaze na posao ne mogu svrstati u grupu radnika koji svakodnevno dolaze na posao, provode po osam i više sati na njemu, dok oni sjede kod kuće i primaju ista primanja.

    – Ne može se radnikom nazivati neko ko ne dolazi na radno mjesto, već sjedi kod kuće i ništa ne radi. Svaki radnik koji ne dolazi na posao zna se po zakonu da mu slijedi otkaz – kaže Zelenović.

    Na pitanje da li se Sindikatu lokalne samouprave, uprave i javnih službi Republike Srpske do sada obratio neko od otpuštenih radnika, Zelenović ističe da do sada nisu imali nijedan zabilježen slučaj da im se za pomoć obratio neko ko je dobio otkaz, a nije dolazio na posao.

    Podsjećamo, Višković je ranije potvrdio da će, osim otkaza ugovora o radu radnicima koji nisu dolazili na posao u javnim preduzećima i institucijama, isto zadesiti i rukovodioce koji su to dozvolili. Do sada niko od rukovodioca nije dobio otkaz, a da li će, ostaje da se vidi u narednom periodu.

  • Dodik: Srpska i u ovim vremenima pokazuje stabilnost i snagu

    Dodik: Srpska i u ovim vremenima pokazuje stabilnost i snagu

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da nema nikakvih zastoja u vezi sa formiranjem Savjeta ministara i naglasio da Republika Srpska i u ovom trenutku pokazuje svoju stabilnost i snagu.

    Okupljeni smo oko politika koje smo i ranije sprovodili, imajući u vidu izbore i sve što se dešavalo, istakao je Dodik.

    On je naveo da je na nivou Federacije BiH heterogena struktura i da je očigledno da je tamo neizvjesno da li će ista struktura biti u Savjetu ministara i u federalnoj Vladi.

    – Ako ne bude, onda će to dodatno generisati probleme, ako bude, biće veoma nategnuto i ne zna se koliko će da traje – dodao je Dodik.

    Povodom negodovanja u SNSD u Istočnom Sarajevu u vezi sa predlaganjem Nenada Nešića za kandidata za ministra u Savjetu ministara, Dodik je za RTRS rekao da SNSD mora i zbog Republike i zbog svoje politike održati snažan pristup koalicionom modeliranju, kapacitetu koji mora biti popunjen.

    – Sa Nenadom Nešićem se desilo negodovanje, ništa više. Savjet ministara se bira u paketu, to je dio aranžmana, gospodin Nešić je prijedlog te jedne šire koalicije, on nije politika SNSD, SNSD zna kakvu politiku vodi. Najviše bih volio da su moji prijatelji iz Istočnog Sarajeva pobijedili sa 80 odsto, pa da niko ne treba u koaliciji, ali nije tako i moramo da vodimo računa. Kao predsjednik partije nikada ne smijem dozvoliti da dajem nerealna i lažna obećanja o potencijalnim koalicionim partnerima. Data politička riječ mora da bude održana – naglasio je Dodik.

    On je rekao da je sutra sjednica Predstavničkog doma u vezi sa potvrđivanjem Savjeta ministara.

    – I to je nakaradna priča u BiH – kad birate Savjet ministara to radi Predstavnički dom parlamenta BiH, a kad ga razrješavate onda mora i Dom naroda da se saglasi. Ili treba uključiti Dom naroda i u izbor Savjeta ministara ili isključiti Dom naroda iz njegove smjene – rekao je Dodik.

    On je ponovio da u suštini, Savjet ministara nije vlada, već nešto što se sastavlja od entiteta i konstitutivnih naroda i treba da bude servis, prije svega, entitetskom nivou, što ne prihvataju u Sarajevu, jer ono želi da bude ndredeđeno entitetskom nivou.

    Dodik je rekao da je suverenitet BiH izveden iz suverentiteta entiteta.

    – BiH ima međunarodno-pravni suverenitet, ali nema unutrašnji suverenitet, unutrašnji suverentitet imaju isključivo entiteti – naglasio je Dodik.

    Govoreći o povjerenju prema predstavnicima partija iz FBiH sa kojima će biti formirana vlast na nivou BiH, Dodik je ocijenio da je loše i za “osmorku” primarno i za BiH to što se pominje da bi Zlatko Lagumdžija i Damir Arnaut mogli da budu ambasadori jer su to, kako je naveo, ljudi koji su se dokazali kao rušioci BiH, koji žele da nametnu samo jedno i za koje se zna da će raditi protiv Republike Srpske i srpskog naroda.

    Dodik je naglasio da je njegovo da obezbijedi da Republika Srpska ima adekvatan politički odraz i da ne trpi posljedice političkih spletki.

    – Ništa se neće promijeniti u vezi sa bazičnim interesima Republike Srpske, Dejtonski mirovni sporazum kako je napisan ostao je naša politička platforma. Za nas je sporno ono što su oteli visoki predstavnici i mi ćemo postavljati razna pitanja. Nismo sa strane ostavili ni agenciju za lijekove, niti bilo šta što je Ustavom dato Republici Srpskoj. Uvijek ćemo to nastojati da vratimo – naveo je Dodik.

    On je dodao da će i na dnevni red razgovora sa partnerima u FBiH biti stavljano to da se pokušaju deblokirati razni projekti koji su u zastoju zbog samo nekog pasijaluka koji se mogao vidjeti u Sarajevu.

    – “Buk bijela”,aerodrom, imovina, gasovod, to je sve neprikosnoveno pitanje Republike Srpske – poručio je Dodik.

    On je ponovio i da enitetima pripada imovina, da Republika Srpska raspolaže neprikosnoveno svojom imovinom i da to ne može da promijeni Ustavni sud BiH.

    Komentarišući to što bi Srbin iz SDP-a Igor Stojanović trebalo da postane potpredsjednik FBiH, Dodik je rekao da je to stara priča, da se glasovima muslimana biraju Srbi, kao što biraju i /Željka/ Komšića.

    – Oni ne dozvoljavaju autentične predstavnike, oni hoće poslušne i to je problem koji dugoročno stvara probleme u BiH. To apsolutno nije sreća – naveo je Dodik.

    Dodik je ocijenio da je ta jedna struktura građanistička kod Bošnjaka opasnija za BiH nego ultranacionalne partije kao što je SDA, za koje se zna šta rade.

    – Ovdje pokušavaju da nam prodaju neku priču o ovome kad treba da bude potpredsjednik FBiH onda je Srbin, a sve ostale dane ne bi bio nikada Srbin i nije ništa učinio da zaštiti Srbe – naglasio je Dodik.

    On je ukazao da su Srbi istjerani iz Sarajeva, da u Sarajevo Srbi nisu htjeli da se vraćaju, te da je Sarajevo monoetnička sredina gdje isključivo žive Bošnjaci.

    Dodik je naglasio da je priča o državnom nivou podmetnuta, da je BiH urušila svoj balans nepovratno i više neće moći da ga uspostavi.

  • Varhelji najavio ubrzanu primjenu plana za Balkan

    Varhelji najavio ubrzanu primjenu plana za Balkan

    Evropski komesar EU za proširenje i susjedsku politiku Oliver Varhelji izjavio je da je prioritet njegove kancelarije brza integracija zapadnog Balkana i najavio da će sljedećeg mjeseca doći do ubrzanja primjene takozvanog ekonomskog i investicionog plana za zapadni Balkan.

    On je tokom govora u Trstu naveo da je Italija, osim što je jedan od osnivača EU, ključni partner za zapadni Balkan i centralnu Evropu.

    Varhelji je naveo da već postoji nedvosmislena posvećenost na najvišem nivou članica EU evropskoj perspektivi regiona.

    Prema njegovim riječima, dodjeljivanje kandidatskog statusa BiH predstavlja veliko ohrabrenje za cijeli region i znak da se “Evropa vratila”.

    Varhelji je naglasio da politička integracija funkcioniše samo ukoliko postoji stvarna ekonomska i društvena integracija zapadnog Balkana u EU.

  • Proširuju se punktovi kod Jarinja i Brnjaka

    Proširuju se punktovi kod Jarinja i Brnjaka

    Specijalci kosovske policije vratili su betonske blokove na improvizovanom punktu kod Bistričkog mosta, na magistralnom putu, između Leposavića i Zvečana.

    Dodatno su ojačali kontejner postavljen na odmorištu pored samog puta. Na ovom punktu postoje i betonski zakloni sa džakovima pijeska.

    Vozila na ovom dijelu puta primorana su da zbog postavljenih prepreka znatno uspore kretanje, krećući se cik-cak putanjom.

    Betonski blokovi na ovom dijelu puta ponovo su postavljeni i to nakon incidenta, u kojem je Miljan Delević ranjen iz vatrenog oružja.

    Policija je na ovom dijelu puta otvorila vatru na civilno vozilo, zato što se, po njenoj tvrdnji, nije zasutavilo, a pritom je i udarilo u vozilo policije.

    Policajci na punktu su zatim pucali u vozilo koje se udaljavalo, pogodivši Delevića. Druga osoba u istom vozilu nije povrijeđena.

    Punkt kod bistričkog mosta policija je postavila u decembru u jeku barikada na sjeveru Kosova i Metohije, gdje od tada svakodnevno kontroliše putnike i njihova vozila.

    Prvobitno su postavili betonske blokove usporavajući kretanje vozila, a nakon uklanjanja barikada, sklonjene su i betonske prepreke.

    Policija je u međuvremenu ojačala položaj kod mosta, postavivši kontejner za smještaj svog osoblja, okruživši ga visokim betonskim blokovima.

    Jarinje i Brnjak se proširuju
    Kako su novinari Blica primijetili, policijski punktovi koji se nalaze u blizini administrativnih prelaza Jarinje i Brnjak se proširuju, i svakoga dana se izvode radovi.

    Ispred i iza punktova, pored magistralnog puta, nalaze se oklopna vozila sa policijacima sa dugim cijevima.

    U blizini punkta kod Jarinja nalaze se i ostaci bodljikave žice koja je bila postavljena u vrijeme trajanja barikada, u decembru prošle godine.

  • Novogodišnji nakit odavno okačen, Stanivuković izabrao ponuđača tek prošle sedmice

    Novogodišnji nakit odavno okačen, Stanivuković izabrao ponuđača tek prošle sedmice

    Novi novogodišnji ukrasi su krasili uži centar Banjaluke za vrijeme proteklih praznika, iako je odluka o izboru dobavljača nakita donesena tek prošle sedmice. Osim toga ukrasi su plaćeni skuplje nego što je to bilo predviđeno tenderom.
    Administracija gradonačelnika Draška Stanivukovića je početkom novembra prošle godine raspisala javnu nabavku za kupovinu novogodišnjeg nakita vrijednosti 100.000 KM bez PDV-a.

    Raspoloživih informacija o tom postupku nije bilo do nedavno. Tačnije, Grad Banjaluka je tek 18. januara 2023. godine donio odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača.

    Posao vrijedan 128.109 KM sa PDV-om je dobila firma „ABC Solutions“ i izdvojena suma je veća za 11.109 KM u odnosu na sredstva koja su bila planirana tenderom.

    U obrazloženju odluke je navedeno da je rok za podnošenje ponuda istekao 25.11.2022. godine i da je u pristigla samo jedna ponuda, i to gore navedene firme.

    „Komisija za javnu nabavku je pristupila analizi i ocjeni ponuda 28.11.2022. godine i tom prilikom ustanovila da je pristigla ponuda „ABC Solutions“ prihvatljiva za ugovorni organ“, navedeno je u obrazloženju odluke uz napomenu da je ista Komisija od gradonačelnika Draška Stanivukovića 12. januara ove godine zatražila saglasnost za donošenje odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača, čija je ukupna cijena ponude veća od procijenjene vrijednosti javne nabavke.

    „Istoga dana Komisija je dobila saglasnost gradonačelnika i uputila prijedlog za donošenje odluke o izboru“, navedeno je u obrazloženju odluke.

    Kako piše portal Capital, iz gore navedenih informacija je vidljivo da je cijeli postupak odabira dobavljača trajao nekoliko mjeseci (početak novembra 2022. godine do 18. januara ove godine) i obuhvatio je period praznika za koje je taj nakit i namijenjen.

    Iako postupak nije bio zaključen, interesantno je da je nakit koji je bio predmet ove javne nabavke, tokom proteklih praznika bio postavljen u užem gradskom jezgru.

    To je vidljivo na slikama koje je objavio Grad Banjaluka, ali i na slikama objavljenim u medijima.

    Naime, u javnoj nabavci je bilo specificirana količina te kako taj nakit treba da izgleda uz detaljne skice, koje kada se uporede sa slikama iz prethodnih sedmica jasno pokazuju da se radi o istom nakitu.

    Prema specifikaciji iz tenderske dokumentacije Grad Banjaluka je nabavio i ugradio 90 komada 2D svijetlećih ukrasa od biorazgradivog i reciklabilnog materijala koji je montiran na stubove javne rasvjete.

    Urednik portala „Pratimo tendere“ Slobodan Golubović kaže da je u ovom slučaju samo napravljen privid transparentnosti te da je u praksi urađeno sve mimo tendera.

    „Najplastičnije rečeno vjerovatno je bio dogovor: „Hajde ti zakači nakit po gradu, a mi ćemo tebi završiti tender“, kazao je Golubović, i dodao da sve ukazuje na to da je sve unaprijed dogovoreno, pa je onda kroz sistem formalizovano.