VRBAS Media

Autor: INFO

  • Picula: Šmitovo nametanje odluka je početak puta da BiH dođe na nulu

    Picula: Šmitovo nametanje odluka je početak puta da BiH dođe na nulu

    Hrvatski evroposlanik i član Odbora za spoljnu politiku Evropskog parlamenta Tonino Picula od Savjeta minista BiH očekuje ozbiljan pristup rješavanju nagomilanih problema.

    Ocjenio je da je novi Savjet ministara izrazito, kako kaže, politički heterogen i da u tom smislu treba zadržati određen nivo opreznosti jer to može biti i razlog nestabilnosti u vrijeme krize.

    Za visokog predstavnika u BiH kojeg ne priznaje RS Kristijana Šmita kaže da je političar koji “čvrsto stoji na zemlji”, koji unutar Evropske unije ima podršku političara koji “poznaju realnu političku sliku u BiH”.

    Komentarišući Šmitove odluke o nametanju izbornog zakona tokom izborne noći u oktobru prošle godine, Picula kaže da Šmit zna da je to tek početak puta kako bi BiH došla na jednu nulu.

    “Tako da mislim da je njegova namjera daljnji rad na promjenama određenog zakonodavstva, iako je on tu realan i kaže da ne može sam da mjenja Dejtonski sporazum”, rekao je evropski parlamentarac iz hrvatske SDP.

    Prema njegovim riječima BiH ima mogućnost da se okrene problemima koji je opterećuju.

    “Mislim da je ovo Vijeće ministara koja ima šansu da izbjegne greške svih onih prije njih, kako bi se BiH ipak mogla kvalifikovati za drugi krug politike proširenja”, kaže Picula.

    Smatra da je američki uticaj u BiH i dalje jači od evropskog.

    “SAD i EU će morati da nađu način kako da sinhronizuju poteze. Jedna vrsta političke operative u BiH ne smije biti kampanjska, nego stalna”, rekao je Picula za RTV Herceg-Bosna.

  • Vučić dočekao predsjednika Češke Miloša Zemana

    Vučić dočekao predsjednika Češke Miloša Zemana

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić dočekao je na Aerodromu Nikola Tesla u Beogradu predsjednika Češke Republike Miloša Zemana, koji je doputovao u zvaničnu posjetu Srbiji.

    Posebna mi je čast da u Beogradu dočekam predsjednika Češke, jednog od poslednjih velikih državnika današnjice i iskrenog prijatelja Srbije. Dobro nam došli, poštovani predsjedniče! – napisao je Vučić na Instagramu buducnostsrbijeav, uz fotografije sa dočeka Zemana.

    Pres služba predsednika Srbije najavila je ranije da će Zeman u zvaničnoj poseti Srbiji boraviti 29. i 30. januara, tokom koje će mu domaćin biti predsjednik Vučić,prenosi Blic.

  • Bijeljinski odbor SNSD traži opoziv Ljubiše Petrovića

    Bijeljinski odbor SNSD traži opoziv Ljubiše Petrovića

    Bijeljinski odbor SNSD-a saopštio je da gradonačelnika Bijeljine Ljubišu Petrovića treba opozvati, kako bi se spriječile dalje političke, privredne i finansijske štete za ovaj grad i Republiku Srpsku.

    Cilj opoziva gradonačelnika Bijeljine je, kako navode, da se grad, infrastrukturno potpuno povezan sa Banjalukom i Beogradom, pretvori u jedan od najznačajnijih političkih, privrednih, obrazovnih, kulturnih i sportskih centara Republike Srpske i cijelog regiona zapadnog Balkana.

    Iz Gradskog odbora SNSD-a navode da nisu iznenađeni dolaskom Nebojše Vukanovića u Bijeljinu, koji je zajedno sa Petrovićem “uvijek tamo gdje je, po zadatku, potrebno nahuškati Srbe na Srbe, posvađati ih i podijeliti”.

    – Srpski narod je pročitao te lažne borce protiv kriminala i korupcije, a istinske borce protiv Republike Srpske, njenih institucija i srpskog naroda – navodi se u saopštenju i dodaje da je njihov zadatak da “stvaraju nesnosnu medijsku buku i galamu, lažno kriminalizuju institucije, nosioce najviših funkcija i cijelo društvo i pripremaju teren za obojene revolucije”.

    Nažalost, dodaje se, gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović je u protekle dvije godine iskoristio tu poziciju kako bi postao dio tog projekta.

    – Petrović se lažno predstavlja kao `čovjek iz naroda, kao neko ko služi narodu, a zapravo se isključivo bavi praznom pričom i promašenom politikom od koje narod, građani Bijeljine i Semberije, kao i cijele Republike Srpske, trpe političku i finansijsku štetu- navodi se u saopštenju.

    Iz Gradskog odbora SNSD Bijeljina poručuju da su zato pokrenuli inicijativu za njegov opoziv, jer svakog dana njegovog opstanka na poziciji gradonačelnika Bijeljine šteta će biti sve veća.

    “Petrović ne radi posao gradonačelnika, ne bavi se gradom i gradskom upravom, ne stvara uslove da se popravi kvalitet života građana Bijeljine i Semberije. Grad Bijeljina stoji pune dvije godine, nema kapitalnih investicija, nema ulaganja u infrastrukturu, nema nikakve saradnje sa republičkim institucijama, čak ni u situacijama kad su ugroženi život i imovina građana”, naglašava se u saopštenju.

    Prema navodima SNSD, Bijeljina ne realizuje planirane projekte, nema sportsku dvoranu, pozorište, studentski dom, LED rasvjetu, parking prostore, gasno napajanje, ne postoje planovi za otvaranje slobodne zone i privlačenje stranih investicija, iako za to postoje svi uslovi.

    “Umjesto svega toga, Petrović mitinguje po Republici Srpskoj, bavi se praznom i pogrešnom politikom, zloupotrebljavajući poziciju gradonačelnika i gradski budžet za skupljanje sitnih političkih poena i dodvoravanje strancima i političkom Sarajevu”, zaključuju iz Gradskog odbora SNSD-a Bijeljina.

  • BiH i dalje bez kandidata za sudiju u Strazburu

    BiH i dalje bez kandidata za sudiju u Strazburu

    BiH debelo kasni sa predlaganjem kandidata za sudiju u Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu, a imajući u vidu da je i u tu priču uvučena politika, postoji šansa da zemlja propusti i ovogodišnji voz te tako nastavi sa brukanjem na međunarodnoj sceni.
    Ministarstvo inostranih poslova (MIP) BiH je, naime, početkom decembra 2020. godine objavilo javni oglas za izbor kandidata za poziciju sudije u ime BiH u Evropskom sudu te u datim rokovima dostavilo listu sa 13 kandidata koji su prošli na konkursu na adresu Predsjedništva BiH na razmatranje.
    “Glas Srpske” je polovinom 2021. godine objavio da BiH nastavlja sa lošom praksom pred Savjetom Evrope, jer imena tri kandidata nisu dostavljena na tu adresu, zbog čega je sudija Faris Vehabović ostao i dalje predstavnik BiH i nakon isteka mandata, jer tako nalažu pravila. Tada je i potvrđeno da je razgovarano o izboru kandidata, koje bi Predsjedništvo BiH proslijedilo Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope i u nekoliko navrata pokušano da bude postignut dogovor, ali je bilo opstrukcija. Ključni kamen spoticanja bilo je insistiranje Željka Komšića, kao hrvatskog člana Predsjedništva, da njegov favorit Neven Anđelić bude u užem izboru.

    Anđelić je profesor međunarodnih odnosa, godinama živi u Londonu, gdje se preselio tokom rata u BiH. Predavao je istoriju i teoriju ljudskih prava na više fakulteta, ali i u “Vudro Vilson” centru iz Vašingtona, koji je u više navrata objavio da je BiH potrebna reforma po građanskom principu, a prema kojem bi bili ukinuti entiteti. Zbog te pozadine nije postojala saglasnost tri člana Predsjedništva o njemu kao predloženom kandidatu.

    Ovo pitanje biće ponovo otvoreno, prema najavama, na sjednici Komisije za spoljne poslove Predstavničkog doma Parlamenta BiH koja je zakazana za ponedjeljak.

    U MIP je, naime, krajem prošle godine stiglo pismo generalnog sekretara Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope (PSSE) u vezi sa listom kandidata za pozicije sudije u Strazburu, a taj dopis je proslijeđen u Parlament BiH. Iz PSSE je zatražena lista kandidata, uz podsjećanje da je mandat trenutnog predstavnika istekao 2. decembra 2021. te da je lista trebalo da im stigne u maju te godine. U dopisu su navedeni i termini ovogodišnjih zasjedanja Komiteta za izbor sudija u Evropskom sudu, odnosno april, jun, septembar, s tim što su već zasjedali polovinom januara.

    U Predsjedništvu BiH, prema nezvaničnim informacijama, nije pokretana ova tema od konstituisanja novog saziva, a s obzirom na dopis o kojem će se izjašnjavati poslanici, može se očekivati da bi ovo pitanje ponovo moglo da dođe na dnevni red.

    – Moraće se uskoro o ovome ponovo pričati. Dio procedure je završen, a sad treba vidjeti kako to i privesti kraju – kazao je sagovornik “Glasa” upućen u tematiku.

    Sa Vehabovićem nismo uspjeli da stupimo u kontakt.

    Za poziciju sudije, pored Anđelića, aplicirali su i Jasminka Džumhur, koja je imala podršku tadašnjeg bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića, a među kandidatima je i Monika Mijić, koja je bila član Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH. Mandat sudije u Evropskom sudu u Strazburu traje devet godina, bez mogućnosti obnavljanja mandata, a dužni su da se penzionišu ukoliko u toku mandata navrše 70 godina.

    Nadležnosti

    Evropski sud za ljudska prava ustanovljen je Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda iz 1950. godine i kao sudska institucija za zaštitu prava i sloboda djeluje od 1959. u okviru najstarije evropske organizacije – Savjeta Evrope. BiH je ratifikovala konvenciju 2002. i prihvatila nadležnost suda da odlučuje o aplikacijama, odnosno zahtjevima bilo koje osobe, nevladine organizacije, grupe pojedinaca ili druge države članice koji tvrde da su žrtve povrede prava utvrđenih u konvenciji.

  • Italija više neće slati Ukrajini ofanzivno oružje

    Italija više neće slati Ukrajini ofanzivno oružje

    talijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani juče je poručio da njegova zemlja u budućnosti neće snaddijevati Kijev ofanzivnim oružjem.

    Ukrajinska vojska u budućnosti više neće moći računati na isporuku ofanzivnog oružja iz Italije.

    “Situacija u Ukrajini je teška i mi smo izuzetno zabrinuti. Ulažemo napore ka miru i prema odluci parlamenta, spremni smo da isporučimo odbrambeno oružje”, rekao je Tajani.

    On je dodao da Italija nikada neće slati ofanzivno oružje jer nije u ratu sa Rusijom i nema ništa protiv ruskog naroda.

    “Mi samo branimo nezavisnost Ukrajine”, rekao je Tajani za italijansku televiziju RAI.

    Italijanski parlament usvojio je u martu prošle godine rezoluciju o pomoći Ukrajini, uključujući i onu vojnu.

    Nova vlada desničarska vlada u Italiji, koja je došla na vlast u oktobru, već je produžila vojnu pomoć tokom ove godine. Trenutno je u izradi šesti dekret o vojnoj pomoći u naoružanju Ukrajini.

    Prema pisanju italijanskih medija, spisak naoružanja može uključivati navođene rakete “Aspide” i sistem protivvazdušne odbrane SAMP-T koji će biti isporučeni po dogovoru sa Francuskom.

    Od početka ruske invazije na Ukrajinu, Italija je isporučila zvaničnom Kijevu oružje u vrijednosti od milijardu evra.

  • Eksplozija u Novom Sadu

    Eksplozija u Novom Sadu

    Dvije osobe su poginule noćas u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila na Novom naselju u Novom Sadu, saznaje portal 021.

    Do udesa je došlo oko 23.10, na kraju Bulevara vojvode Stepe.

    Vozač je automobilom uletio u slijepi dio tog bulevara koji se koristi kao parking i zakucao se u parkirani kamion.

    Došlo je do eksplozije, a u požaru su izgorjeli automobil i kamion, dok je jedan kamion oštećen.

    Prema nezvaničnim saznanjima 021.rs, poginule su dvije osobe, čiji identitet za sada nije poznat, prenose srpski mediji.

  • Hoće li BiH uvesti sankcije Rusiji?

    Da li će Bosna i Hercegovina uvesti vize za državljane Rusije, što od nje traži Evropska unija – prvi je „vrući krompir“ koji se nalazi u rukama novoformiranog Savjeta ministara BiH.

    Evropska unija, naime, od BiH traži da kao zemlja kandidat uvede vize za državljane Ruske Federacije, pozivajući se na Izvještaj koji je objavljen u decembru 2022. godine, a gdje se navodi da mora uskladiti svoju viznu politiku sa EU.

    – U Izvještaju se navodi da BiH i dalje ispunjava kriterijume za liberalizaciju viznog režima sa šengenskim prostorom, te je preporučeno da BiH prioritetno uskladi svoju viznu politiku sa listom trećih zemalja kojima su potrebne vize za EU, posebno onih trećih zemalja koje predstavljaju rizik od neregularnih migracija ili rizik po bezbjednost EU – pojasnili su iz Delegacije EU u BiH.

    Kako će glasati ministri iz Srpske
    Dodali su da od BiH, kao zemlje kandidata, očekuju da u potpunosti uskladi svoje spoljne, bezbjednosne i trgovinske politike sa politikama EU.

    – Za dobro funkcionisanje bezviznog režima s EU od BiH se očekuje i potpuna usklađenost sa viznom politikom EU, koja ne predviđa bezvizni režim s Rusijom – istakli su iz Delegacije.

    O tome da li će ruski državljani ubuduće moći ući u BiH bez vize odlučiće Savjet ministara, ali i Predsjedništvo BiH, u čijoj nadležnosti je spoljna politika.

    Još je nepoznato kako će o tome glasati srpski ministri u Savjetu ministara s obzirom na tradicionalno prijateljske veze Srba i Rusa.

    Kako saznaje Srpskainfo, ministri će glasati u skladu s preporukama rukovodstva Republike Srpske, koje će o tome donijeti jedinstven stav.

    S druge strane, naši izvori iz diplomatskih krugova ističu da bi odbijanje usklađivanja vizne politike sa EU u budućnosti možda moglo da se obije o glavu građana BiH, ali i Srbije, od koje se, takođe, traži da uskladi svoj vizni režim s Unijom.

    Naši izvori ističu da bi EU, ako izgubi strpljenje, u jednom momentu mogla da uvede vize za građane BiH i Srbije za ulazak u Šengenski prostor, pravdajući se time kako nisu usladili svoju viznu politiku s onom koju ima Unija.

    – EU će sigurno vršiti neki vid pritiska prema BiH, ali i Srbiji, da naprave otklon od Rusije, pa nije isključeno da i to bude jedan od vidova pritiska – ističe izvor Srpskainfo iz diplomatskih krugova EU.

    Čeka se službeni stav
    Bivši diplomata Draško Aćimović ističe da je rano govoriti o tome šta bi bilo kad bi bilo, te da treba sačekati kakav stav će zauzeti Savjet ministara.

    Dogovor stranaka koje čine Savjet ministara BiH bio je, kako dodaje on, da će imati program na osnovu kojeg će funkcionisati na nivou BiH u narednom periodu.
    – To pitanje, koje je vezano za vize ruskim državljanima, kao i vezano za to da li može biti kontramjera i kontrareakcija od strane EU, to bi trebalo biti nešto što je u okviru tog programa. Međutim, mi još nemamo nikakvih informacija koji je oficijalni stav Savjeta ministara BiH prema tim pitanjima – kaže Aćimović za Srpskainfo.

    Dodaje da iz tog razloga ne može donositi sud kako će reagovati Evropska unija.

  • Zora Vidović istakla da je minimalac jedino veći u Hrvatskoj i Sloveniji

    Zora Vidović istakla da je minimalac jedino veći u Hrvatskoj i Sloveniji

    Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović rekla je da je iznos najniže plate u Srpskoj od 700 KM realan.

    Minimalna plata povećana je za 18,6 odsto u odnosu na prvobitno utvrđenu za 2022. godinu i ona je povećana više nego što je rast inflacije u Srpskoj – rekla je Vidovićeva za ATV.

    Ona je podsjetila da je minimalna plata u januaru 2022. godine u Republici Srpskoj iznosila 590 KM, u junu je povećana na 650 KM, odnosno za 10 odsto, dok je u januaru ove godine povećana za 7,7 odsto u odnosu na 2022. godinu.

    Vidovićeva je rekla da su sindikat i poslodavci u Srpskoj nezadovoljni najnižom platom, a da je Vlada Republike Srpske smatrala da je najbolji kompromis 700 KM i da se na tu osnovnu minimalnu platu računa minuli rad i topli obrok.

    Upoređujući iznos najniže plate u Srpskoj u odnosu na okruženje, Vidovićeva je navela da minimalna plata u Federaciji BiH iznosi 305 evra, Srbiji 343 evra, Sjevernoj Makedoniji 292 evra, dok je veća samo u Hrvatskoj i Sloveniji.

    Vidovićeva je rekla da prosječna plata u Republici Srpskoj za 2022. godinu iznosila 1.144 KM i nominalno je veća za 13,9 odsto u odnosu na 2021. godinu, a realno za 1,1 odsto.

    Ona je dodala da je prosječna plata u Srpskoj u decembru 2022. godine iznosila je 1.216 KM i bila je za 21,2 odsto veća u odnosu na platu u decembru 2021. godine.

    Vidovićeva je rekla da ima prostora za povećanje plata u realnom sektoru, te da će poslodavci koji žele zadržati radnike to sigurno uraditi ili će u suprotnom ostati bez radnika.

    Ona je navela da je poslodavcima u prošloj godini na ime povrata poreza i doprinosa za povećanja plata isplaćeno 24 miliona KM, dok je od 2019. godine do sada po tom osnovu isplaćeno 45,5 miliona KM.

    Kada je riječ o inflaciji, Vidovićeva je rekla da je prosječna inflacija u Srpskoj za 2022. godinu iznosila 12,7 odsto, a u decembru 13,6 odsto.

  • Džonson izjavio da mu je Putin prijetio

    Džonson izjavio da mu je Putin prijetio

    Bivši premijer Velike Britanije izjavio je da mu je Vladimir Putin pretio raketnim udarom tokom vanrednog telefonskog razgovoru uoči ruskog napada na Ukrajinu.

    Džonson je, u dokumentarcu Bi-Bi-Sija koji se bavi Putinovim razgovorima sa svetskim liderima, naveo da mu je Putin rekao da će takav raketni udar “trajati samo minut”.

    Dodao je da nije siguran da li je pretnja bila “ozbiljna”.

    Kako se navodi, Putin je Džonsonu to saopštio nakon što ga je bivši premijer Velike Britanije tokom veoma dugog ​​razgovora u februaru 2022. godine upozorio da će rat biti “potpuna katastrofa”.

    Džonson je ispričao da je rekao Putinu da bi vojna operacija u Ukrajini dovela do sankcija Moskvi i većeg broja NATO trupa na ruskim granicama.

    Takođe je naveo da je pokušao da odvrati rusku vojnu akciju govoreći Putinu da se Ukrajina neće pridružiti NATO-u “u skoroj budućnosti”.

  • Konaković: Turkovićeva mandat potrošila promovišući interese SDA

    Konaković: Turkovićeva mandat potrošila promovišući interese SDA

    Novoimenovani ministar inostranih poslova BiH Elmedin Konaković izjavio je da je bivši ministar Bisera Turković napravila mnogo krupnih grešaka, koje se prije svega odnose na trošenje mnogo novca na otvaranje konzulata u Rijeci i Novom Pazaru samo da bi tamo vodila izborne kampanje za SDA ili za vlastite interese.

    “Napravljeni su troškovi od stotinjak hiljada evra tamo gdje ne postoji sistematizovan rad niti je bilo moguće otvoriti te konzulate, već samo radi kampanje ili interesa stranke. Ne likujem, ali mi smo upravo o tome govorili kako su oni koji sebe zovu zaštitnicima koristili institucije BiH isključivo i primarno za stranačke i privatne interese ili kao bankomate”, rekao je Konaković za federalne medije, a prenosi Srna.

    Konaković je naglasio da se već na početku mandata uvjerio da BiH gotovo ništa nije uradila na planu lobiranja u EU, SAD, kod prijatelja na istoku i zapadu i susjednim zemljama, te da je Turkovićeva mandat potrošila uglavnom promovišući politiku SDA, a ne spoljnu politiku BiH.

    Govoreći kao lider političke stranke “Narod i pravda”, Konaković je naveo da se SDA grčevito bori da se spasi od odlaska u opoziciju.

    “S jedne strane ima ozbiljnih primjedbi između nas, s druge strane ima puno interesa SDA, koja, kroz svoje režimske portale, a možda i neke ljude koji su unutar naših struktura, pokušava da uhvati posljednji voz i spasi se od apsolutne opozicije, što bi za njih bilo veoma problematično”, rekao je Konaković, komentarišući odnose unutar “osmorke” nakon što su Stranka za BiH Semira Efendića, NES Nermina Ogreševića i Za nove generacije Damira Marjanovića ostavili SDP bez delegata u Domu naroda parlamenta BiH.