Bosna i Hercegovina ponovo je nazadovala u ovogodišnjem istraživanju Indeksa percepcije korupcije (Corruption Perception Index) koji objavljuje Transparency International (TI) i zauzima ubjedljivo najniže mjesto u regionu i treće najgore mjesto u Evropi kada je u pitanju stanje korupcije u zemlji.
Samo su Rusija i Ukrajina ostvarile gori rezultat od BiH koja sa ocjenom 34 na skali od 0 do 100, spada u red zemalja u kojima se stanje korupcije najviše pogoršava. Dok brojne zemlje regiona idu naprijed, BiH je od 2012. godine nazadovala čak osam indeksnih poena i zajedno sa Turskom u ovogodišnjem globalnom izvještaju TI izdvojena je kao primjer najvećeg pada u odnosu na 2012. godinu u regionu Istočne Evrope i Centralne Azije.
„BiH bilježi najgori trend od svih država okruženja što najbolje ilustruje primjer Kosova koje je od 2012. sa ocjene 34 do 2022. napredovalo na 41 indeksni poen, dok je BiH za istih deset godina sa 45 nazadovala na 34 boda. U ključnim nalazima za region Istočne Evrope i Centralne Azije, navedeno je da zemlje Zapadnog Balkana ne mogu suzbiti organizovani kriminal zbog pogoršanja vladavine prava i zarobljenog pravosuđa“, navodi se u istraživanju koje je objavio TI.
Posebno je naglašeno, navodi se dalje, da je BiH na istorijskom dnu, a da etničke podjele ometaju demokratske institucije potrebne za borbu protiv korupcije, što se posebno vidjelo u Tužilaštvu BiH, za koje se navodi da postoje ozbiljne sumnje u njegovu sposobnost da procesuira korupciju, a da je imenovanje novog glavnog tužioca BiH prošlo u veoma manjkavoj proceduri u kojoj su tri od četiri prvobitna kandidata ili odustala ili su eliminisana.
„Brojni korupcijski skandali, ostavke i sam način izbora glavnog tužioca su ozbiljno doveli u pitanje rad tužilaštva“, navedeno je u regionalnom saopštenju, prenosi CAPITAL.
Zbog ovakvog stanja u pravosuđu godinama nije procesuirano niz važnih slučajeva organizovanog kriminala i korupcije uključujući i one u kojima su učestvovali visoki zvaničnici.
“Samo jedan od posljednjih primjera je suđenje odgovornima za kriminal u Bobar banci težak preko 100 miliona KM koji je nakon dugogodišnje pravosudne farse završio oslobađanjem jedne od prvooptuženih u ovom predmetu, a sličan epilog imale su i brojne druge korupcijske afere“, ističe se u izvještaju.
Treba istaći, kaže se dalje, i da je provođenje Opštih izbora 2022. godine bilo praćeno nizom afera sa krađom glasova, trgovinom biračkim odborima i zloupotrebe javnih resursa.
„Ovaj problem nije riješilo ni nametanje izmjena Izbornog zakona od strane visokog predstavnika koji je svojim djelovanjem samo dodatno produbio političku krizu i nije riješio problem potpune blokade vlasti koja nastavlja da djeluje prvenstveno kao instrument političkih partija za jačanje sopstvene kontrole nad svim procesima u državi“, kaže se u izvještaju.
Ocjenjujući nalaze Indeksa, predsjedavajući upravnog odbora TI BiH, Srđan Blagovčanin istakao je:
“Ne samo da ne postoji nikakva strategija, politika ili aktivnost državnih institucija na sprečavanju korupcije, već državne institucije, potpuno zarobljene političkom kontrolom, svoje djelovanje gotovo u potpunosti fokusiraju na bavljenje korupcijom. je nažalost postala primarni razlog postojanja institucija. Posebnu opasnost za državu predstavlja potpuna simbioza organizovanog kriminala i državnih institucija, što će voditi daljoj destabilizaciji zemlje i urušavanju sigurnosti”, ocijenio je Blagovčanin.
Izvještaj TI ove godine naglašava da je korupcija dovela do ozbiljnih posljedica po globalni mir, jer uzrokuje pad demokratije i jačanje autoritarnih vođa, a mir i stabilnost postaju ugroženi u zemljama sa lošijim indeksom.
Ove tendencije godinama su prisutne i u BiH, a kako se navodi u izvještaju TI, „dodatni razlog za zabrinutost je lider Republike Srpske i njegovo nedavno spominjanje zakona o kriminalizaciji klevete koje bi moglo biti iskorišćeno da se ućutkaju nezavisni kritičari“.
BiH je u protekloj godini dobila kandidatski status za članstvo u Evropskoj uniji, ali to je proteklo bez provođenja suštinskih reformi iz 14 prioriteta, te su loši rezultat CPI u BiH očekivani prvenstveno zbog izostanka ključnih reformi kao što su izmjene Izbornog zakona i Zakona finansiranju političkih partija, zakona o sukobu interesa, zaštiti prijavilaca korupcije, VSTS-u, a posebno zabrinjavaju pokušaji da se pod krinkom reformi usvoje zakoni koji su lošiji od postojećih.
Hitna akcija na sprečavanju daljeg propadanja zemlje nameće se kao prioritet bez kojeg je nemoguće očekivati otpočinjanje važnih reformskih procesa.
TI BIH je u saradnji sa međunarodnim i domaćim stručnjacima sačinio prijedlog Agende dobrog upravljanja 2025, ponudivši tako inovativan pristup izazovima upravljanja u zemlji, uzrokovanim dominantnim zarobljavanjem države od strane etno-nacionalnih elita. U agendi je predstavljen set mjera za borbu protiv korupcije izvan tipičnih i konvencionalnih, koji bi potencijalno mogao osloboditi ove napore od opstrukcija političkih elita.
Neke od mjera odnose se na: provođenje sistemskih funkcionalnih javnog sektora u cilju njegove optimizacije, centralizaciju javnih nabavki, unaprjeđenje integriteta izbornog procesa i političkih partija.
