VRBAS Media

Autor: INFO

  • “Putin nije lud, već radikalno racionalan”

    “Putin nije lud, već radikalno racionalan”

    Vladimir Putin nije lud, već radikalno racionalan jer ide na to da će se zapadne zemlje umoriti od pružanja podrške Ukrajini, smatra bivši francuski predsednik.

    Fransoa Oland, koji je bio na čelu Francuske od 2012. do 2017, i koji ima veliko iskustvo u razgovorima s Putinom, rekao je za portal Politiko da će se ruski lider tako sačekati trenutak da pregovorima okonča rat, u svou korist.

    “On (Putin) je radikalno racnionalna osoba, ili racionalno radikalna, kako hoćete”, rekao je Oland kada je bio upitan da li će ruski predsednik konflikt proširiti van granica Ukrajine.

    “On ima svoje razloge i u okviru njih određene granice. Spreman je da upotrebi silu i jedino je u stanju da shvati dinamiku sile u okvirima koliko smo mi spremni da tu silu upotrebimo protiv njega”, dodaje Oland.

    Takođe, smatra i da će sada Putin ići ka tome da konsoliduje svoje ciljeve kako bi se konflikt stabilizovao, nadajući se javno mnjenje umoriti što će dovesti do stvaranja pogodnog tla za pregovore.

    Ali, za razliku od perioda kada je Oland pregovarao sa Putinom, zajedno sa nemačkom kancelarkom Angelom Merkel, nakon aneksije Krima 2014, sada su stvari drugačije, smarta Oland i naovdi da će se kao medijatori tu pojaviti Turska ili Kina, što baš neće biti dobro, ni za koga.

  • 300 Srba juriša na 200 Hrvata?

    300 Srba juriša na 200 Hrvata?

    Već neko vreme se spekuliše da ruska paravojna formacija “Vagner” nove regrute nalazi, između ostalog, i u Srbiji, piše hrvatska štampa.

    Kako podseća Slobodna Dalmacija, ministarstvo obrane i bezbednosne vlasti u Beogradu tvrde da se podaci o srpskim borcima u Donbasu konstantno prikupljaju, dok ukrajinska ambasada u Srbiji procenjuje da se 2019. oko 300 osoba iz Srbije borilo u Ukrajini – na strani Rusije.

    Ipak, navode o tim aktivnostima su opovrgnuli i osnivač “Vagnera” Jevgenij Prigošin, ali i predsednik Aleksandar Vučić, koji je javno osudio reklamu za regrutaciju na srpskoj web-stranici ruskog državnog medija Raša tudej.

    Međutim, nastavlja dalje Slobodna Dalmacija, u Ukrajini se bore i neki hrvatski državljani, uglavnom na strain Ukrajine. U prvoj polovici 2022. su neke TV stanice prikazivale intervjue s više desetina osoba, koje su se priključile ukrajinskoj vojsci, a nezvanično se govorilo o 70 do 80 ukrajinskih boraca s hrvatskim državljanstvom.

    Prema Rusima, od 24. februara 2022. je oko 200 Hrvata otišlo u Ukrajinu, pri čemu se većina priključila grupi “Azov”, koju su godinama zapadni mediji nazivali “neonacističkom”. Među njima je i Denis Šeler, bivši šef navijačke organizacije fudbalskog kluba Dinamo iz Zagreba, koji se od 2014. godinama borio na strani Ukrajinaca, a kojega je Moskva označila “organizatorom hrvatskih plaćenika”.

    Šeler kaže da hrvatske vlasti nisu svoje građane ni na koji način podsticale da učestvuju u aktuelnom ratu, dodajući da se čak upozoravalo da je to ekstremno rizičan poduhvat uz vlastitu odgovornost.

    Poznato je i da su vođeni pregovori o oslobađanju Vjekoslava Prebega, koji je kao ukrajinski borac zarobljen u blizini Mariupolja i izveden pred ruski sud. U julu 2022. se vratio u Hrvatsku.

    Ipak, ukrajinski vojnici nisu dobrodošli u Hrvatsku. Hrvatski Sabor je odbio predlog vlade da se u sklopu evropske misije EUMAM omogući obuka ukrajinskih vojnika na hrvatskoj teritoriji, dok je ispitivanje javnog mnjenja pre toga pokazalo da je gotovo 60 odsto Hrvata protiv toga.

  • Za NATO su Rusija i Kina prijetnja

    Za NATO su Rusija i Kina prijetnja

    Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg izjavio je danas u Tokiju da je jačanje Kine i saradnja te zemlje s Rusijom pretnja ne samo za Aziju, već i Evropu.

    O je zatražio snažniju saradnju i više “prijatelja” NATO u Aziji.

    Stoltenberg je rekao da Kina sve više ulaže u nuklearno oružje i rakete velikog dometa, a da ne pruža transparentnost niti se angažuje u smislenom dijalogu o kontroli naoružanja, dok istovremeno pritiska susedne zemlje i Tajvan, preneo je AP.

    “Činjenica da se Rusija i Kina zbližavaju i značajna ulaganja Pekinga u moderno oružje samo naglašavaju da Kina predstavlja pretnju, predstavlja izazov i za NATO”, izjavio je Stoltenberg u govoru na tokijskom univerzitetu dodajući da “bezbednost nije regionalna, već globalna”.

    Stoltenberg je rekao da NATO ne smatra Kinu suparnikom niti traži konfrontaciju, već da će se Severnoatlantska alijansa nastaviti da radi s Kinom na području zajedničkih interesa, kao što su klimatske promene.

  • “Moskva je spremna”

    “Moskva je spremna”

    Rusija je spremna za pregovore, ako i kijevski režim pokaže realnu spremnost za to, izjavila je predsednica Saveta Rusije Valentina Matvijenko.

    Ona je dodala da, kada bi Sjedinjene Američke Države željele, za 24 sata bi posadile Kijev za pregovarački sto.

    “Naš stav je jasan, razumljiv i transparentan. Spremni smo za pregovore, ne za obećanja, bez prethodnih uslovljavanja koja pokušaju da nam postave. Pregovori su pregovori. Ipak, ne vidimo da je kijevski režim spreman za realne pregovore”, rekla je Valentina Matvijenko.

    Ona je dodala da to što SAD nastavljaju da isporučuju Ukrajini oružje, uključujući ofanzivno, nikako ne predstavlja poziv za mir.

    Prema njenim rečima, SAD nisu zainteresovane za završetak sukoba, nego za njegovu eskalaciju i odugovlačenje.

  • Putin naredio: “Zaustavite”

    Putin naredio: “Zaustavite”

    Ruski predsednik Vladimir Putin naredio je svojoj vojsci da zaustavi granatiranje iz Ukrajine.

    “Naravno, prioritetni zadatak je eliminisanje same mogućnosti granatiranja. Ali to je posao vojnog resora”, rekao je Putin na sastanku, posvećenom pitanju obnove stambene infrastrukture u pograničnim oblastima Ruske Federacije i regionima, koji su nastradali u sukobima.

    On je napomenuo da su se “mnogi ljudi našli u teškoj situaciji, izgubili domove, bili prinuđeni da se presele kod rođaka ili u privremena mesta stanovanja, suočili su se sa prekidima u snabdevanju vodom, grejanjem i strujom”.

    “Želeo bih da skrenem pažnju kolegama u Vladi i na terenu: problemi za građane su veoma akutni. Neophodno je sanirati ili nadoknaditi gubitak kuća, stanova, druge imovine, vratiti u normalan rad energetske objekte, postrojenja za snabdevanje grejanjem i vodom, i tako dalje”, istakao je Putin.

  • SANU – između Vladimira Kostića i istine

    SANU – između Vladimira Kostića i istine

    Srpska akademija nauka i umjetnosti, koja je nekad važila za prestižnu intelektualnu instituciju Republike Srbije, danas predstavlja jednu blijedu sliku onog što je nekad bilo. Nestao je prkos i inat koji krasi intelektualce, nestala je volja za naukom, za pomjeranjem granica. Nestala je ukratko – volja za istinom. Nekad naučna institucija, danas je postala rezervat političkih istomišljenika koji svoj interes vide van Srbije.

    Postavlja se pitanje, koga treba kriviti za takvo stanje letargije? Odgovor ne može biti ni malo jednostavan, zato što jedna ovakva institucja predstvlja sve nas i odraz je našeg pogleda na svijet. Ali da li zasta SANU predstavlja sve nas, ili predstavlja interes pojedinaca, ili bolje rečeno, pojedinca?

    SANU više nema svoj stav, iako se to pokušava prikriti. Imati stav nije isto kao imati svoj stav. A zvanični stav SANU odavno ne predstavlja ono što velika većina intelektualne elite Republike Srbije misli. Vladimir Kostić predsjednik SANU postao je predmet rasprave o svom stavu o Kosovu i Metohiji. Akademija je branila Kostićev stav, govoreći da svako ima pravo na slobodu govora, ali, interesantno veliki broj članova akademije osuđuje Kostića. Jasno je da postoji, dakle veliki razdor unutar SANU, razdor koji biva sve veći. Institucija jasno ne predstavlja više odraz svog naroda kad ne predstavlja ni odraz svojih članova. Srpska akademija nauka i umjetnosti postala je akademija jedne osobe.

    30. marta ove godine održaće se izbori za novog predsjednika Akademije. S jedne strane će biti aktuelni predsjednik, a s druge, velika većina članova SANU. Jasno je da su dani predsjednika odbrojani. I u takvoj situacji desila se jedna promjena, SANU koja je svo vrijeme ćutala, dobija jednu novu energiju, da brani svog aktuelnog predsjednika. Sasvim je sigurno da će novi predsjednik, ko god to bio, biti antipod Kostićeve politike. Kostić je shvatio svoj poraz i javno je rekao da ne panira biti kandidat, ali oodavno lobira po odeljenjima da ga predlože za tu funkciju, ali šanse za to nisu velike, jer nema podršku ni svog matičnog odeljenja medicinskih nauka. Za osam godina svoje vladavine odrekli su ga se i njegovi najbliži saradnici.

    Jasno je da dolaze nova vremena za SANU. Vremena promjene koja naslućuju da će se Srpska akademija nauka i umjetnosti ponovo postati instrument istine, a još bitnije ponovo će biti odraz svoje zemlje i svog naroda

  • Objavljena mapa logoroa u kojima su protivpravno zatvarani civili i pripadnici Vojske Republike Srpske

    Objavljena mapa logoroa u kojima su protivpravno zatvarani civili i pripadnici Vojske Republike Srpske

    Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica poslije višegodišnjeg istraživanja utvrdio je postojanje 322 mjesta zatočenja u BiH u kojima su protivpravno zatvarani civili i pripadnici Vojske Republike Srpske /VRS/ u Odbrambeno-otadžbinskom ratu, a mapa logora se od danas može pogledati na sajtu Centra.

    “Riječ je o preliminarnim rezultatima za prijeratne opštine Bihać, Bosanska Krupa, Bratunac, Brod, Vlasenica, Derventa, Doboj, Zvornik, Modriča, Orašje, Odžak, Srebrenica, Ugljevik i Šamac, kao i za Sarajevo pet gradskih i pet prigradskih opština”, rekao je Srni direktor Republičkog centra Milorad Kojić.

    Kojić je najavio da će se u narednom periodu mapirati i mjesta zatočenja u banjalučkoj Krajini, zapadnoj Krajini, sjeveroistočnoj Bosni, srednjoj Bosni, gornjem Podrinju, kao i u Hercegovini.

    On je rekao da nije isključeno da postojeći podaci budu naknadno dopunjeni s obzirom na to da je riječ o preliminarnim rezultatima.

    Kojić je istakao da treba imati na umu neke specifičnosti koje su pratile cijeli posao oko mapiranja mjesta zatočenja, a prije svega činjenicu da neke od lokacija nisu nazvane onako kako se danas zovu, da su pojedini objekti u međuvremenu srušeni, kao i to da na terenu zbog objektivnih okolnosti, za neka mjesta, nije bilo moguće sa sigurnošću označiti tačnu mikrolokaciju.

    “Važno je napomenuti i to da tačan broj zatočenika, za sada, nismo utvrđivali jer brojni su primjeri da su ljudi zatvarani i na nekoliko lokacija, premještani, skrivani od Međunarodnog komiteta Crvenog krsta”, pojasnio je Kojić.

    Prema njegovim riječima, kao što je to bio i slučaj do sada, Centar se u radu vodio zvaničnim dokumentima i bazama u posjedu ove institucije.

    “Ovdje govorimo o službenim izvještajima, izjavama svjedoka, medicinskoj dokumentaciji, dokumentaciji MKCK-a, kao i podacima neprijateljskih snaga tokom rata, odnosno takozvane Armije BiH, Hrvatskog vijeća odbrane i Hrvatske vojske, kao i presudama pred domaćim pravosuđem”, naglasio je Kojić.

    Govoreći o pojedinostima svjedočenja zatočenika, Kojić je rekao da je riječ o pravoj golgoti kroz koji su ljudi prošli, a da su načini zlostavljanja, kako fizičkog, tako i psihičkog, nešto što zdrav ljudski um nije u stanju ni da zamisli.

    “Osim što su bili mučeni glađu, žeđu, izlaganju ekstremno visokoj i niskoj temperaturi, tjerani da piju i jedu vlastite izmete, pa čak i dijelove tijela, mučitelji su zatvorenike tjerali da se uzajamno zlostavljaju, i to na sve moguće načine, zatvarali su ih u kaveze sa životinjama, bacali sa visokih zgrada, dok su prebijanja, sakaćenja i ubistva bili njihova svakodnevica”, naveo je Kojić.

    Prema njegovim riječima, ono što je ljude držalo u životu, kako su navodili u svjedočenju, je činjenica da su ipak imali nadu da će preživjeti onda kada ih registruje MKCK.

    “Imali smo slučajeva da je na pojedinim mjestima bio zatvoren samo jedan čovjek, što ni u kom sličaju nije značilo da je tortura manja. Do njih nikada nije došao MKCK, tako da su dželati, bukvalno, radili šta su htjeli sa tim ljudima”, napomenuo je Kojić.

    Kojić je istakao da je Centar došao i do podatka o postojanju takozvanih pokretnih logora, kao što je to bio slučaj u selu Žeravac, opština Derventa, gdje su logoraši držani u kamionima i autobusima, kao i u naselju Hrasnica, opština Ilidža, gdje su bili zatvoreni u kontejneru za skladištenje južnog voća.

    “Sve ove ljude, a kroz neviđene torture su prolazile žene, djeca, stariji i nemoćni, zarobljeni pripadnici VRS, kao i oni koji su pokupljeni sa ulica, radnih mjesta – zarobljavanje je trajno promijenilo, i fizički i psihički. Ono najmanje što se za njih može uraditi je da u poslu koji smo započeli istrajemo do kraja”, poručio je Kojić.

    Kojić je pozvao pojedince i institucije da, ukoliko imaju saznanja o eventualnim mjestima zatočenja ili relevantnu dokumentaciju koja može biti od pomoći, da se obrate Republičkom centru.

  • Vipotnik: Krajem februara sastanak o plutajućem otpadu na Drini

    Vipotnik: Krajem februara sastanak o plutajućem otpadu na Drini

    Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Bojan Vipotnik izjavio je da bi u drugoj polovini februara u Višegradu trebalo da bude održan sastanak sa resornim ministarstvima iz Srbije, Crne Gore i FBiH o problemu plutajućeg otpada na rijeci Drini.

    Vipotnik je nakon sastanka sa direktorom preduzeća “Hidroelektrane na Drini” Nedeljkom Perišićem i načelnikom opštine Višegrad Mladenom Đurevićem posjetio lokaciju gdje se zaustavlja plutajući otpad, te naglasio da je resorno ministarstvo uputilo ponovni zahtjev za održavanje sastanka da bi se krenulo u realizaciju rješavanja problema.

    Vipotnik je danas novinarima rekao da je o problemu plutajućeg otpada sinoć ragovarao sa ministrom spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Stašom Košarcem, te da su dogovorili da i Savjet ministara uputi pozive pomenutim ministarstvima.

    “Sastaćemo se u Višegradu da svi dođu i vide šta je to kako bi krenuli u rješavanje problema”, istakao je Vipotnik.

    Vipotnik je sa Đurevićem i Perišićem posjetio i mjesto gdje se nalazi gradska deponija.

    “Strategijom upravljanja otpada 2017-2026 definisana je izgradnja regionalnih centara za odlaganje otpada. Republičkim planom za upravljanjem otpadom za period 2019-2029 definisane su i određene lokacije. Za Sarajevsko-romanijsku regiju i regiju Stara Hercegovina za 13 opština, među kojima je Višegrad, planirana je izgradnja regionalnog centra za odlaganje otpada kod Rogatice, što podrazumijeva da ti centri budu samoodrživi, odnosno da u određenom procentu imaju mogućnost reciklaže otpada”, rekao je Vipotnik.

    On je naveo da će u narednom periodu intenzivirati sastanke sa međunarodnim organizacijama, gdje će putem projekata pokušati krenuti u izgradnju regionalnih centara, što bi zadovoljilo potrebe svih opština koje nemaju sanitarne deponije i na taj način se riješio i ovaj problem.

    Direktor “HE na Drini” Višegrad Nedeljko Perišić iskazao je zadovoljstvo zbog zajedničkih stavova sa ministarstvima o rješavanju problema plutajuće deponije koji, kaže, treba vratiti u u institucionalne okvire, te insistirati na ponovnom sastanku resornih ministara iz susjednih država u ovoj lokalnoj zajednici.

    “Lančanica koju smo improvizovali i napravili 2021. godine je izdržala ovogodišnji nalet vode i smeća. Redovno imamo probleme kada su povećani vodostaji sa velikim količinama plutajućeg otpada”, naveo je Perišić.

    Prema njegovim riječima, menadžment preduzeća “HE na Drini” odlučio je da se uradi procjena uticaja plutajućeg otpada, koji ugrožava proizvodnju električne energije.

    “Ulazne građevine preduzeća su na dnu, tijela brane su u određenoj mjeri zapušena, a sam kapacitet Hidroelektrane je smanjen višedecenijskim taloženjem, kako plutajućeg otpada, tako i svega onog što dolazi ovim velikim vodama”, pojasnio je Perišić.

    Prema njegovim riječima, u posljednjoj deceniji planirani i projektovani dotoci Drine su nestabilni i sada je “posljednji trenutak za rješavanje tih problema”.

    “Ukoliko ih ne budemo rješavali ekspeditivno, u vremenu koje dolazi imaćemo probleme sa našom primarnom djelatnošću, a to je proizvodnja električne energije”, zaključio je Perišić.

    Načelnik opštine Višegrad Mladen Đurević istakao je da radnici Hidroelektrane svim svojim resursima pokušavaju da u što kraćem roku otklone smeće iz rijeke Drine.

    Đurević je naveo da je na sastanku bilo riječi i o problemu gradske deponije, te da je u toku izrada dokumenata koji prethode rješavanju i ovog pitanja.

  • Vučić: Veliki projekat za energetsku budućnost cijelog regiona

    Vučić: Veliki projekat za energetsku budućnost cijelog regiona

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić danas je na svečanosti ozvaničenja početka izgradnje gasnog interkonektora između Srbije i Bugarske na bugarskoj teritoriji rekao da je ovo veliki projekat kojim se osigurava energetska budućnost za cijeli region.

    Vučić je u obraćanju istakao da je srećan kada prijatelji kakvi su Srbija i Bugarska mogu da rade velike i važne zajedničke poduhvate kao što je ovaj interkontektor.

    On je zahvalio bugarskom predsjedniku Rumenu Radevu i Bugarskoj za prijateljstvo koje pokazuju prema Srbiji uz poruku da će u Srbiji uvijek imati odanog, dobrog i sigurnog prijatelja i u teškim vremenima.

    Predsjednik Srbije zahvalio je EU za veliku podršku, ali i primijetio da je Srbija od EU za izgradnju svog dijela interkonektora, koji je duži od bugarskog dijela, dobila 49 miliona evra u grantu i 25 miliona evra posredstvom Evropske investicione banke, dok je Bugarska od EU dobila čak 218 miliona evra.

    – Mi to ne možemo ni da sanjamo da dobijemo za energetsku infrastrukturu, ali biće valjda jednom i za nas Srbe da to dobijemo. Ali hvala vam mnogo na pomoći vama iz EU, mi znamo da poštujemo kada neko daje novac svojih poreskih obveznika građanima Srbije – rekao je Vučić.

    Vučić je izrazio nadu da će ovaj gasni interkonektor biti završen do oktobra i da prije kraja godine poteče gas.

    – Da ne samo diversifikujemo, već i osiguramo energetsku budućnost za naše zemlje, ali i za cijeli region Balkana i Jugoistočne Evrope – rekao je Vučić.

    Predsjednik Bugarske Rumen Radev istakao je u obraćanju da je ovaj gasni interkonektor projekat od strateškog značaja i važna stavka za razvoj cijelog regiona.

    Radev je ocijenio da je interkonektor zalog za budućnost, ali i primjer uspješne primjene evropske strategije za dostupnu energiju.

    Video-porukom obratila se i evropski komesar energetike Kadri Simson, koja je pružila podršku EU, kao i ministri energetike obje zemlje, Rosen Hristov i Dubravka Đedović, i izvršni direktor “Bulgartransgaza” Vladimir Malinov i “Srbijagasa” Dušan Bajatović.

    Vučić i Radev prethodno su prisustvovali spajanju cijevi ovog gasovoda, kapaciteta 1,8 milijardi metara kubnih gasa godišnje, koji je projekat od zajedničkog interesa za EU.

    Međusistemska gasna veza “Bugarska-Srbija” (IBS) u Srbiji biće dužine 109 kilometara, a ukupna dužina dvosmjernog gasovoda kroz obje države je 170 kilometara, od Novog Iskara u blizini Sofije do Niša u Srbiji.

    Gasna interkonekcija Srbija-Bugarska dio je šire inicijative EU – Južnog gasnog koridora, koja za cilj ima smanjenje zavisnosti Evrope od ruskog gasa, a kroz njega bi trebalo da proteče gas od više raznih proizvođača.

  • Crnadak o ukidanju akciza

    Crnadak o ukidanju akciza

    Jučerašnje glasanje SNSD protiv ukidanja akciza na gorivo potvrdilo je da je Glavni odbor PDP donio ispravnu odluku da nastavimo žestoku borbu protiv režima, te da nikakve saradnje ne može biti sa onima koji Republiku Srpsku vode u propast.

    Ovo je rekao potpredsjednik PDP Igor Crnadak, ističući da je SNSD juče, glasajući protiv ukidanja akciza, glasao protiv naroda i protiv Republike Srpske, jer su, kako je naveo, bili protiv olakšavanja svakodnevnog života građana u uslovima stalnih poskupljenja.

    – Dok je prihod od PDV rekordan i dok se stotine miliona maraka iz budžeta plaćaju „Prointeru“ i drugim režimskim firmama, SNSD ne želi da pomogne narodu da preživi najgoru inflaciju od rata do danas – rekao je Crnadak.

    Podsjeća da bi ukidanje akciza preko noći smanjilo cijenu goriva u Republici Srpskoj za 50 feninga i, posljedično, donijelo bi pojeftinjenje skoro svih proizvoda u marketima, kao i usluga koje narod svakodnevno koristi.

    Samo bolesni i monstruozni umovi mogu biti protiv toga u ovako teškoj situaciji, ali SNSD očigledno želi što siromašniji i jadniji narod, kako bi mogao manipulisati i nastaviti sa okupacijom svih institucija u Republici Srpskoj. Ako delegati SNSD Nović, Bursać, Špirić i Kovačević obore ukidanje akciza u Domu naroda, narod Republike Srpske će se pobuniti. Ne treba isključiti nijedan način ispoljavanja bunta, jer niko ne može i ne želi više da trpi bahate milijardere, kojima nije dovoljno bogatstvo koje imaju, nego još hoće da gaze po ljudima, ugrožavaju i otežavaju živote – rekao je Crnadak.

    Ističe da je PDP spreman na svaku zakonitu vrstu borbe za narod, kako u Narodnoj skupštini Republike Srpske i u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, tako i na ulici.

    – Ipak se nadam da će u glavama četiri delegata SNSD biti bar minimum saosjećanja i ljudskosti i da neće glasati direktno protiv svog naroda – poručio je Crnadak.