VRBAS Media

Autor: INFO

  • Strah se širi – stižu Rusi

    Strah se širi – stižu Rusi

    Ruski odredi se približavaju Ugljedaru u Donjeckoj Narodnoj Republikci, saopštio je vršilac dužnosti lidera DNR Denis Pušilin.

    “Oko Ugljedara, s južne strane, s jugozapadne i zapadne strane kuće su sada već pod našom kontrolom i naši odredi nastavljaju neposredno da oslobađaju sam Ugljedar”, izjavio je Pušilin u video-obraćanju, objavljenom na njegovom Telegram kanalu.

    Prema njegovim rečima, situacija je prilično složena, jer je protivnik prebacio brigadu morske pešadije, kojom je pojačao preostale jedinice.

  • Otvorena biračka mjesta: Prijevremeni izbori u šest lokalnih zajednica u BiH

    Otvorena biračka mjesta: Prijevremeni izbori u šest lokalnih zajednica u BiH

    U Bihaću, Tuzli, Srebreniku, Zvorniku, Bratuncu i Vogošći u 7 časova otvorena su biračka mjesta za prijevremene izbore za gradonačelniike, odnosno načelnike ovih lokalnih zajednica, saopštila je Centralna izborna komisija (CIK) BiH.

    Biračka mjesta zatvaraju se večeras u 19 časova.

    CIK će u 12 časova saopštiti podatke o odzivu birača na redovnim biračkim mjestima do 11 časova.

    Prve preliminarne rezultate, CIK BiH će objaviti večeras do 22.30 časova na svojoj internet stranici.

    Glasanje protiče bez problema
    Na zvorničkom području jutros je u 7 časova otvoreno svih 74 biračkih mjesta na kojima će glasači moći da biraju kandidata SNSD-a za gadonačelnika grada Zvornika Bojana Ivanovića.

    Predsjednik Gradske izborne komisije (GIK) Zvornik Mustafa Arifović rekao je Srni da glasanje protiče bez većih problema.

    On je dodao da je za prijevremene izbore za gradonačelnika Zvornika registrovano 53.830 birača, od kojih je 1.060 za glasanje poštom.

    Jedini kandidat za ovu funkciju je Bojan Ivanović iz SNSD-a i koalicionih partnera, koji je aktuelni zamjenik gradonačelnika Zvornika, jer drugi politički subjekti nisu predložili svog kandidata.

  • Plenković: Hrvatska neće podizati žice na granici s BiH

    Plenković: Hrvatska neće podizati žice na granici s BiH

    Predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković rekao je danas da će Hrvatska nakon ulaska u Šengen nastojati da olakša saradnju na granici s BiH.

    Plenković je istakao da Hrvatska neće graditi ograde, zidove, ni podizati žice na granici s BiH.

    “Ne želimo da nove šengenske granice Hrvatske i EU budu bilo kakva prepreka i tvrđava koja će usporiti tokove kretanja ljudi ili robe između Hrvatske i BiH”, rekao je Plenković obraćajući se u Mostaru se članovima Hrvatskog narodnog sabora BiH.

    On je pojasnio da ministri unutrašnjih poslova, odnosno bezbjednosti i finansija imaju zadatak da kretanje ljudi i robe preko granice “učine što protočnijim i jednostavnijim”.

    Plenković je naveo da će Hrvatska nastaviti snažno da podržava Hrvate u BiH i njihove projekte bilo da je riječ o zdravstvu, obrazovanju, pravima ratnih veterana.

    “Naš današnji dolazak je prije svega poruka poštovanja, poruka zahvalnosti vama koji se borite politički snažno u teškim okolnostima. Poruka je da uvijek možete biti svjesni da je Hrvatska iza vas i uz vas”, dodao je Plenković.

    On je nakon učešća na Saboru HNS-a BiH na nemormalnom ručku razgovarao s predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto i najavio da će sredinom februara ona otputovati u Zagreb, u prvu posjetu na toj funkciji van BiH, javlja Srna.

  • Čović ponovo izabran za predsjednika HNS-a

    Čović ponovo izabran za predsjednika HNS-a

    Hrvatski narodni sabor BiH ponovo je izabrao Dragana Čovića za predsjednika ove krovne organizacije hrvatskog naroda u BiH.

    Čović, koji je i lider HDZ-a BiH, rekao je novinarima da je na sjednici HNS-a usvojena demografska strategija i Pravilnik o odlikovanjima i priznanjima HNS-a te Deklaracija 11. Sabora.

    On je naglasio da je HNS BiH danas ponovno pokazao snagu i jedinstvo među hrvatskim političkim strankama u BiH.

    “To je garant da ćemo znati stvoriti ambijent da se bez naših predstavnika neće moći voditi politika u BiH i uspostavljati vlast na bilo kom nivou. Sad je bitno da formiramo Glavno vijeće i oformimo odbore HNS-a te da kroz njih napravimo i ostale strategije, kao što je socijalna, ekonomska”, naveo je Čović.

    On je poručio da će HNS biti predvodnik u procesima evroatlantskih integracija.

    Čović je naveo da je HNS-a BiH danas usvojio i dokument Demografska strategija Hrvata u BiH, te ocijenio da ova strategija može biti osnova i ostalima u BiH i da to treba prenijeti na sve institucije u BiH da bi sve imalo smisla, jer je besmisleno posmatrati demografiju kroz samo jedan narod.

    “Nadam se da ćemo sa partnerima sve ovo promijeniti, jer će bez toga ovo biti samo jedan pokušaj da nešto uradimo. Mi već tamo gdje djeluje HNS praktikujemo znatan dio mjera iz ove strategije u praksi, odnosno u 23 opštine i grada te pet kantona”, rekao je Čović.

    On je istakao da je demografska obnova velika neophodnost i izazov za BiH.

    “Danas je BiH naselila čitavu Evropu, a možemo samo nagađati koliko nas ima u BiH, po različitim statistikama nas ima manje od dva i po miliona. Popis stanovništva je trebao biti napravljen 2021. da bi bar formalno baratali brojkama”, naveo je Čović.

    Prema njegovim riječima, potrebno je još mnogo raditi na tom pitanju, posebno u socijalnim i ekonomskim mjerama, te da je najbitnije u centar svega postaviti porodicu.

    Komentarišući proces formiranja vlasti u Federaciji BiH, Čović rekao da se taj posao privodi kraju, te da su u ponedjeljak potvrđene liste za predsjednika FBiH i dva zamjenika koji bi trebali između sebe izabrati Lidiju Bradaru, kako je to i predviđeno.

    “Ko će biti naši partneri u Vladi, ne želim spekulisati, vjerujem da će se provesti do kraja što smo potpisali kao zajednički dokument. Ono što mi se čini danas, nakon razgovora s predstavnicima osmorke, mi bi trebali imati uvjerljivu većinu, a to znači dvije trećine u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH i otprilike dvije trećine u Domu naroda FBiH i to bi bila komotna većina da izvršna vlast može brzo raditi i donositi zakone”, dodao je Čović.

  • Kostić tražio podršku za Đukanovića

    Kostić tražio podršku za Đukanovića

    Kako ekskluzivno saznajemo, Vladimir Kostić, odlazeći predsednik SANU rešio je da podrži još jednog odlazećeg predsjednika, ovoga puta onog iz Crne Gore. Naime, Kostić je zatražio da se akademici SANU diskretno angažuju na podršci Milu Đukanoviću na predstojećim predsedničkim izborima u Crnoj Gori, nazivajući to stvaranjem uslova za “pobjedu slobode i demokratije”.

    S druge strane, Kostić se osim novčane nagrade, nada i Đukanovićevoj podršci za izbornjegovog kandidata za predsednika SANU, imajući u vidu uticaj koje Đukanovićeve strukturejoš uvek imaju u okviru Akademije. Postavlja se pitanje šta bi o ovim Kostićevim aktivnostima mogao reći akademik Matija Bećković ili njemu slični, i zašto ćute na ove izdaje koje se dešavaju pod krovom naše najeminentnije naučne institucije.

  • “Rusija nastavlja, do potpunog poraza Ukrajine”

    “Rusija nastavlja, do potpunog poraza Ukrajine”

    Rusija će nastaviti specijalnu operaciju do potpunog poraza Oružanih snaga Ukrajine, izjavio je bivši načelnik šefa Pentagona, pukovnik Daglas Mekgregor.

    “Neće stati dok ne unište Oružane snage Ukrajine koje predstavljaju pretnju Rusiji. Mi to zovemo ‘invazija’, ali u stvari to je kontranapad. Rusi odgovaraju na pretnju koja je proširila svoje metastaze širom Istočne Ukrajine i trebalo je da uništi samu Rusiju“, poručio je Mekgregor, a prenose RIA novosti.

    Prema njegovim rečima, odluku o potpunoj demilitarizaciji Oružanih snaga Ukrajine doneo je predsednik Vladimir Putin na početku specijalne operacije.

    Mekgregor je ranije procenio ukrajinske žrtve na 150.000. Kako je naveo, zbog nedostatka sredstava za mobilizaciju, Kijev mora da preduzme hitne mere i regrutuje u vojsku tinejdžere od 13 godina i vojno nesposobne.

    Istovremeno, on je visoko cenio obučenost pripadnika ruske vojske i odgovoran pristup izvršavanju borbenih zadataka.

    Moskva od 24. februara sprovodi specijalnu vojnu operaciju demilitarizacije i denacifikacije Ukrajine. Vladimir Putin je njen cilj nazvao „zaštitom ljudi koji su već osam godina bili izloženi maltretiranju i genocidu od strane kijevskog režima“. Oružane snage imaju zadatak da oslobode Donbas i garantuju bezbednost Rusije.

  • Rusija spremna da ide do kraja. “Planuće čitava Ukrajina”

    Rusija spremna da ide do kraja. “Planuće čitava Ukrajina”

    Rusija ne postavlja sebi nikakva ograničenja po pitanju odgovora na napade, izjavio je zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev.

    Medvedev je kazao da je Rusija spremna da u zavisnosti od vrste pretnje da upotrebi sve vrste oružja.

    “Naš odgovor može biti bilo kakav. Predsednik Rusije je to potpuno jasno rekao. Ne postavljamo sebi bilo kakva ograničenja i u zavisnosti od prirode pretnje spremni smo da upotrebimo sve vrste oružja – u skladu sa našim doktrinarnim dokumentima, uključujući Osnove nuklearnog obuzdavanja. Uveravam vas – odgovor će biti brz, žestok i ubedljiv”, rekao je Medvedev u intervjuu koji je dao novinarki Nadani Fridrihson.

    Upitan da li su u pravu oni koji misle da će davanje dozvole Kijevu da izvodi napade na ruske objekte na Krimu naterati Rusiju da pregovara sa Ukrajinom, Medvedev je rekao – rezultat će biti upravo suprotan.

    “U tom slučaju neće biti nikakvih pregovora – biće samo udari odmazde. Planuće sva Ukrajina koja je pod vlašću Kijeva”, rekao je poručio je on.

    Kako je ocenio, tako mogu da razmišljaju samo “moralne nakaze kojih ima dovoljno i u Beloj kući i na Kapitolu”.

    “Inače, ljudi u Pentagonu su normalniji, razumeju posledice”, dodao je Medvedev.

    Po njegovim rečima, da SAD zaista žele da okončaju sukob u Ukrajini koji su izazvale, to bi mogle da urade jednim potezom.

    “Da Vašington zaista želi da okonča ovaj rat koji je sam izazvao, to bi mogao da uradi jednim potezom tako što će narediti svojim drogiranim slugama da sednu za pregovarački sto. Ali vašingtonski senilni starci u američkoj administraciji i jastrebovi u Kongresu jednostavno nisu zainteresovani za to”, ocenio je Medvedev.

    Stanovnici Evrope izazivaju žaljenje jer su izabrali sebi lidere koje nije briga za njih, rekao je Medvedev, istakavši da ipak ne saoseća sa njima.

  • Hrvatska najavila: Sljedeće sedmice zastoji na granici sa BiH, Srbijom i Crnom Gorom

    Hrvatska najavila: Sljedeće sedmice zastoji na granici sa BiH, Srbijom i Crnom Gorom

    Ministarstvo unutrašnjih poslova Hrvatske saopštilo je da će u noći između 7. i 8. februara sprovesti redovno održavanje Nacionalnog informacionog sistema za upravljanje državnom granicom, zbog čega se očekuje duže zadržavanje putnika na graničnim prelazima sa Srbijom, Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom.

    Imajući u vidu da će zbog toga biti na kratko prekinuta kontrola putnika, hrvatski MUP je preporučio da se te noći koriste alternativni granični prelazi Tovarnik i Bajakovo na granici sa Srbijom, prenosi Hina.

    Takođe se preporučuje korišćenje alternativnih graničnih prelaza Županja, Slavonski Brod, Stara Gradiška, Maljevac, Ličko Petrovo Selo, Jasenovac, Kamensko, Vinjani Donji i Nova Sela na granici s Bosnom i Hercegovinom i Karasovići na granici s Crnom Gorom.

  • Firma Mila Đukanovića među najvećim dužnicima u Crnoj Gori

    Firma Mila Đukanovića među najvećim dužnicima u Crnoj Gori

    Petnaest najvećih dužnika u Crnoj Gori čiji su računi u blokadi, ima ukupan dug prema povjeriocima od 311 miliona evra, što je trećina duga svih 19.000 blokiranih firmi.

    Na desetom mjestu, prema podacima Centralne banke Crne Gore, nalazi se firma predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića “Global Montenegro”, od koje povjerioci pokušavaju da naplate svojih 11,7 miliona evra.

    Njegova firma ne duguje za porez, ali neki povjerilac je prinudnu naplatu u iznosu od 12 miliona evra aktivirao u decembru 2020. godine, kada je izborom nove Vlade Đukanovićeva partija izgubila trodecenijsku vlast.

    Najveći dužnik je podgorička firma “Barać” – 82,7 miliona evra. Račun ove firme, čiji je vlasnik Jovana Barać, u blokadi je već 14 godina.

    Na drugom mjestu sa dugom od skoro 59 miliona je građevinska firma “Begrad” Budva, a u blokadi je 13,5 godina. Vlasnici te firme su Igor Barać i Zoran Tomašević. prenosi Srna.

    “Vektra Jakić” biznismena Dragana Brkovića duguje povjeriocima 20,6 miliona, od čega državi deset miliona. NJen račun je u blokadi sedam godina. NJegova je i “Vektra Boka” sa dugom od 12 miliona, a u neprekidnoj je blokadi četiri godine.

    Među velikim dužnicima su “Montenegro duvan komerc” iz Mojkovca /bivša Fabrika duvana/ sa dugom od 10,8 miliona, a blokada traje 58 dana.

  • Iz Eko toplana: Dnevno gubimo 50.000 KM

    Iz Eko toplana: Dnevno gubimo 50.000 KM

    Od januara ove godine banjalučke “Eko toplane” trpe dnevni gubitak u iznosu od 50.000 KM, što je posljedica drastičnog skoka cijena inputa.
    Potvrđeno nam je to u ovom banjalučkom preduzeću, odakle podsjećaju da su još od početka 2022. godine iznosili podatke o poskupljenju inputa za proizvodnju toplotne energije i neodrživosti poslovanja pod tim okolnostima.

    “Od marta 2022. do danas uputili smo Gradskoj upravi pet zahtjeva za korekciju cijena, sa svom potrebnom dokumentacijom u skladu sa svim propisima, u kojoj smo jasno i argumentovano pokazali da je poslovanje u ovakvim okolnostima neodrživo”, navode iz “Eko toplana”.

    Kako dodaju, situacija se od decembra 2022. dodatno zakomplikovala usljed poskupljenja drvnog sortimenta od strane “Šuma RS” za 37 odsto, a postala još teža nakon poskupljenja struje od 1. januara ove godine za još 30 odsto.

    “Ovakva situacija dovela je ovo privredno društvo u poziciju nelikvidnosti i situaciju u kojoj ne može platiti energent dobavljačima, niti nabaviti nove količine, što neminovno dovodi do realne opasnosti od obustave proizvodnje i isporuke toplotne energije”, naveli su iz “Eko toplana”.

    Iz ovog preduzeća ističu da još nije poznato kako će biti riješen problem s kojim se suočavaju. Kako dodaju, na njihov zahtjev o korekciji cijena grad je prošle godine djelimično odgovorio odobrenjem subvencije u iznosu od dva miliona KM, ali to je, ističu, bilo dovoljno samo da se pokrije 50 odsto nedostajućih sredstava, da bi se protekla sezona uspješno privela kraju.

    “Zbog toga su ‘Eko toplane’ bile prinuđene da podignu kredit u iznosu od dva miliona KM kako bismo nadomjestili nedostatak za prošlu sezonu u nadi da će biti odobreno povećanje. Međutim, do danas se situacija nije promijenila i mi još nemamo odgovor Grada o načinu rješavanja problema s kojim se suočavamo”, poručuju iz “Eko toplana”.

    Podsjetimo, sredinom januara gradski menadžer Bojan Kresojević rekao je da očekuju usaglašen zahtjev o korekciji cijena grijanja, na osnovu čega će vidjeti dalje korake.

    Iz “Eko toplana”, međutim, poručuju da su usaglašen zahtjev poslali gradu još 14. decembra 2022. godine, kao odgovor na stav grada da su planirani troškovi održavanja distributivne mreže za naredni period previsoki i da ih treba redukovati.

    “U izmijenjenom zahtjevu za povećanje cijena, taj iznos je smanjen na 48 odsto. Međutim, u tom slučaju bi trebalo da grad kao vlasnik distributivne mreže, koja je sastavni dio javne infrastrukture, pokrene investicioni ciklus u dotrajalu distributivnu mrežu, a da ‘Eko toplane’ snose samo troškove tekućeg održavanja”, ističu iz “Eko toplana”.

    Grad je, podsjetimo, prije dva mjeseca formirao Štab za energetsku krizu, čiji je zadatak, kako je rečeno, da na osnovu stvarnog stanja ponudi najefikasnija rješenja za prevazilaženje izazova koji se odnose na grijanje u Banjaluci. Iz “Eko toplana” kažu da jedina mjera koju je Štab za energetsku krizu predložio “Eko toplanama” jeste povećanje količine toplotne energije koja se šalje potrošačima.

    “Prema Odluci o opštim uslovima za proizvodnju, isporuku i korištenje toplotne energije, ‘Eko toplane’ su u obavezi da korisnicima obezbijede 20 stepeni, +/- jedan stepen Celzijusa u grijanim prostorima. Svaki stepen povećanja temperature u stambenim i poslovnim objektima predstavlja povećanje troškova energenta za oko sedam odsto, odnosno najmanje jedan milion KM godišnje”, ističu iz “Eko toplana”.

    Iz Gradske uprave ranije su tvrdili da je grijanje u Banjaluci drastično poboljšano te da su prosječne temperature u stanovima povećane za dva stepena, dok iz “Eko toplana” poručuju da im nije poznato kako se do tog podatka došlo.

    “Nije nam poznato na koji način se došlo do podatka o povećanju temperaturnog nivoa grijanja za čak dva stepena, s obzirom na činjenicu da je to s aspekta potrošnje energije, o čemu strogo vodimo računa, izuzetno mnogo, posebno imajući u vidu činjenicu da zbog velikog poskupljenja energenta strogo vodimo računa o potrošnji”, ističu iz “Eko toplana”.

    Napominju da, uz minimalna odstupanja od normativa na mjesečnom nivou (ne više od 2-3 odsto, što znači oko 0,5 stepeni Celzijusa veću ili manju temperaturu u grijanom prostoru), griju ujednačeno od početka obavljanja komunalne djelatnosti 1. februara 2018. godine, o čemu se, kako kažu, vodi precizna evidencija.

    “U svakom slučaju, ako je došlo do poboljšanja kvaliteta isporuke toplotne energije u pojedinim dijelovima grada, izuzetno smo zadovoljni takvim povratnim informacijama, a uzrok tome nije nivo proizvedene energije u kotlovnicama, nego obimni radovi na sanaciji mreže, ali i velikim dijelom uklanjanje lokalnih problema i nedostataka na starim i dotrajalim instalacijama korisnika”, kažu iz “Eko toplana”, prenose “Nezavisne novine”.

    Sa druge strane, iz Gradske uprave grada Banjaluka kažu da se, u okviru Štaba za energetsku krizu, grad Banjaluka aktivno uključio u kontrolu temperatura u stanovima koji su u sistemu daljinskog grijanja. Pritom, tvrde i da se čeka izvještaj o poslovanju “Eko toplana”.

    “‘Eko Toplane’ prošle godine nisu uputile Skupštini grada izvještaj o poslovanju, a što je neophodno da učine kako bi se odbornici upoznali sa stanjem u ovom preduzeću, a prije donošenja odluke za rješavanje problema narastajućih cijena energenata i troškova poslovanja”, tvrde iz Gradske uprave.