VRBAS Media

Autor: INFO

  • Oglasio se vrhovni komandant: Ruske rakete u Rumuniji

    Oglasio se vrhovni komandant: Ruske rakete u Rumuniji

    Valerij Zalužni objavio je da su navodno “ruski projektili tipa Kalibr prešli državnu granicu Ukrajine s Moldavijom i Rumunijom”.

    Kako je naveo Vrhovni komandant ukrajinske vojske, ušle su u vazdušni prostor tih zemalja.

    Prema njegovim rečima, rakete su navodno lansirane s ruskih brodova u Crnom moru.

    Dve rakete, tvrdi ukrajinski general, ušle su u vazdušni prostor Moldavije u 10.18 ujutro po lokalnom vremenu, a u 10.33 na teritoriju Rumunije.

    “Nakon toga rakete su opet ušle u vazdušni prostor Ukrajine na dodirnoj tački granica te tri zemlje”, dodao je Žaluzni.

    Moskva se još uvek nije oglasile ovim povodom.

    Mnistarstvo obrane Moldavije potvrdilo da je projektil jutros ušao u vazdušni prostor te zemlje.

    “Jutros u 10.18 raketa je ušla u vazdušni prostor Republike Moldavije, iznad grada Mokra u Pridnjestrovskoj oblasti, a kasnije i iznad grada Kosauti u okrugu Soroka. Kretao se prema Ukrajini”, rekao je Moldavac, navodi se u saopštenju Ministarstva odbrane.

    Rumunsko ministarstvo odbrane saopštilo je da su njihovi sistemi za nadzor otkrili krstareću raketu lansiranu sa ruskog ratnog broda u blizini Krima.

  • Meta: Krim?

    Meta: Krim?

    Ukrajina je spremna da upotrebi britanske rakete dugog dometa za gađanje meta na Krimu, piše britanski list “Tajms”.

    List se pozvao na neimenovane izvore u ukrajinskim vojnim krugovima.

    Sagovornik lista potvrdio je da izjava predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog o uništavanju ruskih vojnih objekata “u dubini okupirane teritorije” pomoću raketa dugog dometa podrazumeva mogućnost napada na Krim. Kako je istakao, Kijev je spreman na takve akcije.

    Prema navodima autora članka, uprkos tome što je London ranije izražavao zabrinutost da bi moglo doći do eskalacije sukoba u Ukrajini zbog isporuka raketa dugog dometa, britanska Vlada trenutno razmatra pitanje koliko bi raketa moglo da se isporuči Ukrajini.

    Naime, britanski vojni stručnjaci konstatuju da bi moglo biti reči o protivbrodskim raketama “harpun” sa dometom od oko 241 kilometar koje se mogu prilagoditi za izvođenje napada na kopnene mete. Još jedna opcija su avionske rakete “storm šadou” koje pogađaju metu na udaljenosti od oko 563 kilometra.

    Prema proceni stručnjaka, mala je verovatnoća da će Velika Britanija isporučiti Kijevu rakete “storm šedou”, jer bi to značilo da je London otišao korak dalje od Vašingtona koji isporučuje Kijevu projektile kraćeg dometa.

    Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski obratio se u Savetu Evrope u Briselu i pozvao je evropske zemlje da Ukrajini isporuče savremeno naoružanje.

    Ranije je posetio London gde je razgovarao sa premijerom Velike Britanije Rišijem Sunakom o isporukama oružja Kijevu.

    Sunak je potvrdio da se Velika Britanija sprema da prebaci Ukrajini “dalekometnije oružje”.

    Nije precizirano šta se pod tim tačno podrazumeva, ali je ranije London najavio mogućnost prebacivanja raketa dugog dometa Ukrajini.

  • Nova ruska odluka – 500.000 dnevno

    Nova ruska odluka – 500.000 dnevno

    Zamenik premijera Rusije Aleksandar Novak izjavio je da će njegova zemlja u martu smanjiti proizvodnju nafte za 500.000 barela dnevno, odnosno za pet odsto.

    “Nećemo prodavati naftu onima koji direktno ili indirektno učestvuju u ograničavanju cene nafte”, rekao je Novak, prenosi Rojters.

    On je dodao da će Rusija zbog toga dobrovoljno smanjiti proizvodnju nafte za 500.000 barela dnevno, što će “pomoći obnavljanju tržišnih odnosa.”

    Zapadne naftne sankcije stupile su na snagu 5. decembra 2022. godine, podseća agencija.

    Evropska unija, zemlje G7 i Australija uvele su ograničenje cene ruske nafte za pomorski transport od 60 dolara po barelu.

  • Šipovljanka osumnjičena za krađu sata i narukvice vrijednih 14.000 KM

    Šipovljanka osumnjičena za krađu sata i narukvice vrijednih 14.000 KM

    Šipovljanka Milena B. (35) osumnjičena je za krađu pozlaćenog sata i zlatne narukvice vrijednih 14.000 KM iz stana u Banjaluci, potvrđeno je “Nezavisnim novinama”.

    Šipovljanka je osumnjičena da je od 7. februara od 20 časova do 8. februara do 8.30 časova iskoristila nepažnju oštećenog iz njegovog stana u Banjaluci uzela sat i narukvicu.

    Uhapsili su je u srijedu pripadnici Policijske stanice Šipovo, a službenici Policijske uprave Banjaluka juče su izvršili su kriminalističku obradu nad M.B. zbog sumnje da je počinila krivično djelo teška krađa.

    “Tokom kriminalističke obrade, kod M.B., su pronađeni su i uz potvrdu privremeno oduzeti predmeti koji se mogu dovesti u vezu sa izvršenjem krivičnog djela. Oni će poslužiti kao dokaz u krivičnom postupku”, rekli su iz PU Banjaluka.

    O svemu navedenom je obaviješten dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka, koji je naložio policijskim službenicima da se nakon kompletiranja predmeta Okružnom javnom tužilaštvu Banjaluka dostavi izvještaj o počinjenom krivičnom djelu.

  • Pronađeno ugljenisano tijelo, izgorio u požaru

    Pronađeno ugljenisano tijelo, izgorio u požaru

    Ugljenisano tijelo muškarca S.K. (59) pronađeno je juče u mjestu Ulog u Kalinoviku, nakon što mu je u požaru u potpunosti izgorjela kuća.

    Službenici Policijske stanice Kalinovik, oko 10.10 časova, zaprimili su prijavu da je uočen požar na kući S.K.

    “Nakon zaprimljene prijave upućena je patrola Policijske stanice Kalinovik kao i pripadnici Vatrogasne jedinice Kalinovik, utvrđeno je da je porodična kuća izgorjela u potpunosti u požaru te je pronađeno ugljenisano beživotno tijelo lica inicijala S.K.”, navode iz PU Foča.

    O događaju je obavješten dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Trebinje uz čije prisustvo je izvršen uviđaj kao i doktor Doma zdravlja Kalinovik te je utvrđeno da je smrt lica nastupila izgaranjem tijela u požaru.

    Postupajući tužilac je naložio da se nakon preduzetih mjera i radnji nadležnom tužilaštvu dostavi Izvještaj o preduzetim mjerama i radnjam.

  • U Srpskoj zaraženo devet osoba, preminula žena iz Trebinja

    U Srpskoj zaraženo devet osoba, preminula žena iz Trebinja

    Virus korona u Republici Srpskoj potvrđen je kod devet osoba u protekla 24 časa, preminula je sredovječna žena iz Trebinja, podaci su Instituta za javno zdravstvo.

    Pet zaraženih osoba je iz Banjaluke, a po dvije iz Zvornika i Mrkonjić Grada. Infekcija je potvrđena kod dva muškarca i sedam žena, od kojih je jedna mlađe, jedna srednje i sedam starije životne dobi.

    Ukupno je hospitalizovano 40 pacijenata u Republici Srpskoj, 24 u Univerzitetskom kliničkom centru /UKC/ Republike Srpske, a 16 u ostalim bolnicama.

    Na respiratoru je šest pacijenata, pet u UKC-u i jedan u Bolnici Doboj.

    U Republici Srpskoj potvrđeno 120.686 sučajeva virusa korona, a preminule su ukupno 6.623 osobe. Ukupno je obavljeno 453.875 testiranja, od toga 60 u protekla 24 časa.

  • Revizija CIK-a: Stranke masovno krše zakon, sumnja se i na utaju poreza

    Revizija CIK-a: Stranke masovno krše zakon, sumnja se i na utaju poreza

    Služba za reviziju političkih partija Centralne izborne komisije BiH utvrdila je da je 70 odsto političkih stranaka kršilo Zakon o finansiranju političkih stranaka i odredbe Izbornog zakona kojima je uređeno finansiranje kampanje.

    Ova praksa, kako ističu stručnjaci, ponavlja se već godinama, međutim problem je što nema adekvatne sankcije. Neplaćanje poreza i doprinosa na isplaćena lična primanja, neprijavljivanje donacija, priloga fizičkih i pravnih lica te finansiranje iz nedozvoljenih izvora, samo su dio onoga što su političke partije radile. Zanimljivo je, nakon što su upozorene na primanje novca iz nedozvoljenih izvora, da su partije te donacije uglavnom vratile.

    Tokom razmatranja Informacije o izvršenom pregledu, kontroli i reviziji finansijskih izvještaja političkih stranaka za 2020. godinu sa nalazima revizije, na sjednici Centralne izborne komisije BiH istaknuto je i da političke partije nisu vodile poslovne knjige u skladu sa računovodstvenim propisima niti su prijavljivale transakcijske račune.

    “Kod sedam političkih partija postoje indicije da su prekršile poreske propise, a pet stranaka je isplaćivalo sredstva koja imaju karakter ličnih primanja, a na njih nisu plaćali poreze i doprinose”, istaknuto je na sjednici CIK-a.

    Zbog ovoga, CIK će obavijestiti poreske uprave u Bosni i Hercegovine, a upoznaće i Upravu za indirektno oporezivanje BiH da su dvije političke partije dobile popust na reklamni materijal od 70, odnosno 97 odsto. Problem je u tome što ti dobavljači nisu obračunali PDV na vrijednost isporučenog materijala, nego na onaj iznos koji je politička partija platila.

    “Predlažemo da se poreske uprave obavijeste o indicijama za prekršaje propisa, a UIO da se obavijesti da je pravno lice koje je isporučilo propagandni materijal prekršilo propise”, istaknuto je na sjednici CIK-a.

    Takođe, naglašeno je da postoji i zakonski osnov za utvrđivanje odgovornosti i sankcionisanja političkih partija, i u tom slučaju neophodno je da CIK provede postupak, pribavi dokaze i izrekne novčane kazne.

    “To je dugogodišnji problem i dugo vremena se govori o izmjeni Zakona o finansiranju političkih partija i tu treba tražiti rješenje. Ima normi u tom zakonu koje nisu jasne i jedan od osnovnih problema je to što Služba za reviziju nema kapaciteta da izvrši kvalitetnu reviziju. Jedno od rješenja trebalo bi da bude da i drugi organi i drugi nivoi učestvuju u kontroli poslovanja političkih partija kao što su poreske uprave”, rekao je Vehid Šehić, bivši predsjednik Centralne izborne komisije BiH.

    Jedan od problema zbog kojih političke partije konstantno krše zakon je upravo nedostatak kapaciteta Službe za reviziju CIK-a, koja poprilično kasni sa svojim nalazima, pa tako u 2023. godini razmatra izvještaje iz 2020. godine.

    “Služba se mora reorganizovati i postaviti tako da radi izvještaje koji se dostavljaju 30 dana nakon objavljivanja rezultata izbora i da izvještaj predoči javnosti”, rekao je Suad Arnautović, predsjednik CIK-a.

    Inače, Služba za reviziju CIK-a revidirala je finansijske izvještaje 183 političke partije.

  • Novi zemljotres u Turskoj

    Novi zemljotres u Turskoj

    Zemljotres jačine 5 stepeni po Rihteru pogodio je jutros istočni dio Turske.

    Epicentar je bio na 11 kilometara od Malatije, na dubini od dva kilometara.

    Za sada nema informacija da li je ovaj zemljotres izazvao nova oštećenja u Turskoj.

    Dva razorna zemljotresa pogodila su u ponedjeljak dijelove Turske i Sirije. Prema posljednjim informacijama poginulo je najmanje 20.000 ljudi, a očekuje se da će brojke nastaviti da rastu.

  • Stevandić smatra da koordinisani napadi na Vučića imaju za cilj slabljenje Srbije

    Stevandić smatra da koordinisani napadi na Vučića imaju za cilj slabljenje Srbije

    Naivan je svako ko danas misli da nisu koordinisani istovremeni napadi na Aleksandra Vučića, koji predstavlja najjaču kariku vlasti Srbije, od strane međunarodnih centara, regionalnih srbofoba koji recikliraju ratne falsifikate, redovnih oponenata iz kruga dvojke u Beogradu, pa do nacionalne opozicije u Srbiji.

    To za Srpskainfo kaže predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider US, Nenad Stevandić, komentarišući političke prilike u Srbiji, ali i u regionu.

    – Jer, kad se ubrzava istorija i lome teška pitanja, a Kosovo to jeste, treba oslabiti državu. Tako opet klizimo u vrijeme kada bi napad Albanaca ili nekog drugog na Republiku Srpsku mogao biti tempiran baš kada budu velike demonstracije protiv državnih vlasti u Beogradu. Nisam paranoik, niti se dodvoravam Vučiću. Vidio sam i preživio sve navedeno – dodaje Stevandić.

    On povlači paralelu sa 1991. godinom kada je počela kriza, pa rat i dezintegracija SFRJ.

    – Svi narodi su se okupili oko svojih naciona i rukovodstva, sem Srba koji su tad 9. marta, dok su se oštrile kame i spremali progoni Srba, oni izvedeni na velike demonstracije u Beogradu protiv svoje vlasti, gdje su izvedeni i tenkovi. Rukovodstvo Srba je uzdrmano i epilog je da su Srbi najviše izgubili. Tenkovi su bili u Beogradu umjesto da brane kasarne i nejač na koju su kidisale novoformirane vojske. Pouke nismo izvukli – zaključuje Stevandić.

  • Stručnjaci se nadaju dodatnom padu cijena goriva u BiH

    Stručnjaci se nadaju dodatnom padu cijena goriva u BiH

    Na radost vozača, cijene goriva u Srpskoj juče su pale i do 15 odsto, a stručnjaci se nadaju da ovo neće biti kraj pojeftinjenjima, iako to zavisi od brojnih faktora.

    Naime, sada se cijene dizela kreću između 2,68 do 2,79 KM, dok se benzin na pumpama može naći od 2,39 do 2,57 KM.

    Ove cijene potvrdio je za “Nezavisne novine” Jovica Vučković, predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske. “Došlo je do pada cijenu u prosjeku za 10 do 15 feninga”, kazao je on.

    Iako je gorivo proteklih sedmica išlo ka gore, unazad nekoliko dana je došlo do pojeftinjenja, te se sada može reći da su se cijene vratila na staru vrijednost, prije zadnjih poskupljenja. Na većini pumpi juče su se mogle vidjeti niže cijene nego dan prije, te u skladu s tim, sada litar dizela košta oko 2,7 KM, a litar benzina oko 2,5 KM.

    Edhem Bičakčić, stručnjak za energente, naveo je da se tačan razlog ovog pada cijena još ne zna.

    “Cijene naftnih derivata, pa i goriva u Bosni i Hercegovine zavise od tržišne cijene u Evropi, a tržišna cijena u Evropi zavisi od ponude i potražnje”, kazao je Bičakčić.

    Nije ovo jedino što utiče na krajnju cijenu goriva na pumpama, jer pored ovog, kako objašnjava, uticaj ostavljaju i efekti sprovođenja embarga na rusku naftu, te i ostale aktivnosti koje sprovodi Evropska unija.

    “Sve ovo se direktno odražava na tržište”, ističe on.

    Ističe da ovo smanjenje cijene nije moglo doći u boljem momentu, dovodeći ovo u vezu sa niskim temperaturama koje su zahvatile većinu Republike Srpske, odnosno Bosne i Hercegovine.

    “Izgleda da je neko na tržište izbacio povećane količine ovih derivata koje su rezultirale smanjenjem cijene. U svakom slučaju pozitivna stvar”, kaže Bičakčić.

    Kako naglašava, ako bi došlo do otopljavanja, moglo bi se očekivati da cijene počnu još da padaju, a pod uslovom da nešto drugo ne bi uticalo na tržište. Iako je cijena goriva niža ako gledamo unazad nekoliko dana, ako poredimo ovaj period sa istim periodom prošle godine, vidimo da je i dalje cijena goriva viša za oko 30 do 40 feninga.

    “Razlog skupljeg goriva, odnosno svih naftnih derivata je svakako rat u Ukrajini, a nakon toga embargo na ruski gas i naftu. Ovo je direktno uticalo na cijene na tržištu”, kaže Bičakčić.