VRBAS Media

Autor: INFO

  • Makron se sastao sa Šolcom, Vučićem I Osmanijevom: Bez odstupanja od stavova

    Makron se sastao sa Šolcom, Vučićem I Osmanijevom: Bez odstupanja od stavova

    Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je danas da je razgovarao sa njemačkim kancelarom Olafom Šolcem i da je tema bila nasilje na Kosovu, te da su razgovarali i sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i predsjednikom samoproglašenog Kosova Vjosom Osmani.

    Makron je istakao da se on saglasio sa Šolcom, Vučićem i Osmanijevom da će u narednim sedmicama biti “jasnijih odluka” po pitanju Kosova.

    I Vučić i Osmanijeva, kako je navedeno, insistirali su na tome da žele deeskalaciju krize na sjeveru Kosove, ali su iskazali vrlo malo volje da odstupe od svojih stavova.

  • Cvijanovićeva razgovarala sa liderima iz regiona

    Cvijanovićeva razgovarala sa liderima iz regiona

    Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović razgovarala je danas u Kišinjevu sa predsjednicima Srbije Aleksandrom Vučićem i Grčke Katerinom Sakelaropulu, kao i predsjednicima vlada Sjeverne Makedonije Dimitrom Kovačevskim i Albanije Edijem Ramom, uoči Samita Evropske političke zajednice u Kišinjevu.

    Cvijanovićeva je objavila na “Instagramu” da je sa liderima zemalja regiona razgovarala o aktuelnim regionalnim pitanjima.

    U Moldaviji je danas počeo Drugi samit Evropske političke zajednice, tokom kojeg će biti riječi o miru, bezbjednosti i energetici.

    Evropska politička zajednica je platforma koja je uspostavljena prošle godine, na inicijativu predsjednika Francuske Emanuela Makrona.

    Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH danas je takođe razgovarala i sa predsjednikom Vlade Mađarske, Orbanom Viktorom.

    “Prijateljski susret u Kišinjevu i, kao i uvijek, prijatan i sadržajan razgovor sa predsjednikom Vlade Mađarske”, navela je Cvijanovićeva na “Instagramu”.

    Drugi samit Evropske političke zajednice okupio je lidere 47 država, 27 članica EU i još 20 zemalja, sa cijelog kontinenta, u Mimi tvrđavi u selu Bulboaka kod Kišinjeva u Moldaviji.

  • Javne investicije u BiH vrijedne 2,6 milijardi KM

    Javne investicije u BiH vrijedne 2,6 milijardi KM

    Savjet ministara BiH usvojio je Program javnih investicija za period od 2023. do 2025. godine kojim je planirano 279 projekata ukupne vrijednosti dvije milijarde i 619,66 miliona KM.

    Od tog iznosa, milijarda i 315,23 miliona KM odnosi se na 133 projekta koji su već u implementaciji, 64,76 miliona KM na 23 odobrena projekta, a milijarda i 239,67 miliona KM na 123 kandidovana projekta.

    “Od ukupne vrijednosti svih projekata, dvije milijarde i 69,42 miliona KM se odnosi nа ulaganja u kapitalne projekte, а 550,24 miliona KM nа ulaganja u institucionalne projekte”, saopšteno je iz Savjeta ministara.

    Na danas održanoj sjednici ministri su na prijedlog Agencije za statistiku BiH donijeli odluku o formiranju interresorne radne grupe za izradu akcionog plana za pripremu, sprovođenje i diseminaciju rezultata popisa poljoprivrede u BiH od 2023. do 2026. godine.

    “Nakon godina zastoja, pokrenute su aktivnosti u pravcu ispunjavanja prioriteta iz Sporazuma o evropskom partnerstvu, koji naglašava da BiH mora ojačani prikupljanje i obradu poljoprivrednih statističkih podataka u skladu sa standardima i metodologijom EU”, navodi se u saopštenju iz Savjeta ministara BiH, a u kojem se i dodaje da je posljednji popis poljoprivrede u BiH rađen još 1960. godine i da je BiH jedina zemlja u Evropi koja nema osnovnih podataka o poljoprivredi.

    Savjet ministara usvojio je i informaciju o usvajanju drugog privremenog izvještaja o usklađenosti BiH s preporukama GRECO-a, koji je zaključio da je BiH ostvarila mali i veoma ograničen napredak u implementaciji preporuka.

    Ministri su razmatrali i usvojili informaciju o statusu projekata digitalizacije javnih RTV servisa, a u kojoj je istaknuto da je trenutno u postupku javne nabavke oprema za drugu i treću fazu digitalizacije.

    U informaciji se navodi i da je Ministarstvo komunikacija i transporta raspisalo međunarodni javni poziv za nabavku opreme, te da su početkom aprila otvorene dvije ponude i to od grupe ponuđača “Sirius 2010 Banjaluka – Odašiljači i veze Zagreb” i grupe ponuđača “Mibo komunikacije Sarajevo – Roaming Networks Banjaluka – Unis Telekomunikacije Mostar – Flame Data Technologies Otopeni (Rumunija)”.

    Prema informaciji, na programu posebne namjene – Projekt digitalizacije, ukupno raspoloživa neutrošena namjenska sredstva za realizaciju ovog projekta iznose 29.876.699,99 KM.

    Savjet ministara BiH usvojio je i zbirni godišnji izvještaj o rješavanju upravnih stvari u upravnom postupku za 2022. godinu u kojem je istaknuto da je ažurnost u rješavanju upravnih postupaka suprotna opštoj percepciji javnosti o neefikasnoj javnoj upravi.

  • Cvijanović: Zahvalnost Vladi Slovenije za otvorenu podršku evropskom putu BiH

    Cvijanović: Zahvalnost Vladi Slovenije za otvorenu podršku evropskom putu BiH

    Predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izrazila je danas, na sastanku sa predsjednikom Vlade Slovenije Robertom Golobom, posvećenost daljem sprovođenju reformskih procesa u domenu evropskih integracija, uz dosljedno poštivanje Dejtonskog sporazuma i ustavnih nadležnosti svih nivoa vlasti u BiH.

    Cvijanovićeva je na sastanku sa Golobom, koji je održan na marginama Samita Evropske političke zajednice u Kišinjevu, zahvalila Vladi Slovenije za otvorenu podršku evropskom putu BiH, posebno u pogledu dobijanja kandidatskog statusa za članstvo u EU.

    Ona je izrazila zadovoljstvo ukupnim bilateralnim odnosima dvije zemlje, koji su prijateljski i imaju tendenciju razvoja i unapređenja na svim poljima od zajedničkog interesa, saopšteno je iz Predsjedništva BiH.

    Cvijanovićeva učestvuje danas na Drugom samitu Evropske političke zajednice u Kišinjevu na poziv predsjednika Moldavije Maje Sandu i Evropskog savjeta Šarla Mišela.

    Na samitu Evropske političke zajednice biće riječi o miru, bezbjednosti i energetici.

  • Vučić otkrio o čemu je razgovarao sa Zelenskim

    Vučić otkrio o čemu je razgovarao sa Zelenskim

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obraća se iz glavnog grada Moldavije, Kišnjeva.

    Priština i Beograd glavna su tema skupa u moldavskoj prijestonici. Na skupu su govorili srpski predsjednik Aleksandar Vučić, predsjednik Francuske Emanuel Makron, njemački kancelar Olaf Šolc, kao i Vjosa Osmani.

    Vučić je iz Kišinjeva poručio da je situacija na KiM postala glavna tema samita, pored situacije u Ukrajini.

    “Priština nije želela susret sa srpskom delegacijom, iako mi uvek želimo razgovor. Čini mi se da je sve jasnije ko je odgovoran za probleme na KiM”, rekao je Vučić.

    Vučić ističe da je imao dobar razgovor sa predsjednikom Poljske Andžejom Dudom, mađarskim premijerom Orbanom, sa austrijskim premijerom, predstavnicima Crne Gore i Sjeverne Makedonije.

    “Razgovarao sam i sa italijanskom premijerkom, dugo sam pričao sa holandskim premijerom Markom Ruteom. Pričao sam sa mnogo važnih ljudi, i svima je glavna tema, uz energetiku i ekonomski napredak, situacija na KiM”, istakao je Vučić.

    On kaže da će zemlje iz inicijative Otvoreni Balkan tražiti veći pristup fondovima EU.

    “Velika je razlika, razumem ja da mi nismo zemlja EU, ali ta razlika mora da se smanji, kako bismo brže pristizali te zemlje. To je važna tema za samit u junu. Ono što je rekao bih veoma bitno to je da sam uputio poziv svim zemljama, i rukovodstvu EU, i predstavnicima EK, da posle Granade i Londona, da jedan od naredna dva sastanka bude održan u Beogradu. To bi bio verovatno najveći samit i neka vrsta krune naših napora”, rekao je Vučić i dodao:

    “Očekujem da vidim Šolca i Makrona ovde, a u Beogradu narednih mesec dana imaćemo bezbroj poseta, Moravjeckog, trojku Beneluksa, slovenčku predsednicu… biće ih dosta, očekujem i novi susret Otvorenog Balkana, moraćemo još napornije da radimo da sačuvamo interese Srbije”.

    Vučić je istakao da je kratko pričao sa Volodimirom Zelenskim, i dodao je da Ukrajina nije priznala nezavisnost Kosova i Metohije.

    “Imali smo korektan razgovor, ali odluku o sankcijama donose građani Srbije, preko svog rukovodstva, i mi smo svoju odluku doneli u martu 2022. godine, i dali svoju poziciju. I nikada ne možete jednim razgovorom da menjate svoju poziciju. Srbija ima svoju politiku, Srbija je samostalna i nezavisna zemlja, i Srbija poštuje svoje interese”, rekao je Vučić.

    Vučić nije rekao da li je Zelenski zamjerio na principijelnoj politici Srbije po pitanju uvođenja sankcija Rusiji.

    “Uvek postavljate pitanje kao da mi nekome moramo da se pravdamo. Zašto, zato što vodimo svoju politiku u interesu svoje zemlje? Nastavićemo to da radimo”, rekao je Vučić.

    On je njemačkom novinaru odgovorio i da je ovaj samit važan zbog mnogih pitanja, ali i zbog situacije na KiM.

    “Za sat ili dva ću imati veliki sastanak sa Šolcom, Makronom i Borelom. Uradićemo sve što možemo da deeskaliramo situaciju. Mi radimo na tome da se situacija smiri, i da izbegnemo provokacije u budućnosti”, kazao je Vučić.

    Predsjednik kaže da ne može da priča o “planu puta”, pošto druga strana uvijek poremeti sve planove.

    Predsjednik Vučić je rekao i da je želio da razgovara sa Vjosom Osmani, ali da je ona to odbila.

    “Mi želimo razgovore, hteo sam da razgovaram i sa Vjosom Osmani, ali je ona to odbila. Šta je loše u dijalogu, kompromisu? Nismo iznenađeni time. Reč je o stabilnosti i budućnosti cele Evrope, ne samo našeg regiona”, rekao je Vučić, prenosi b92.

    Vučić je pitao da li je u istoriji izbora u svijetu bilo ijednog koji je bio legitiman i demokratičan, a da je izlaznost bila 3 odsto.

    “Onda su izazvali tenzije, i insistiraju da implementiraju ove lažne izbore. Svi insistiraju na tome, ne samo mi. To je sramota za evropsku demokratiju, ne samo za nas već za sve. Svi su shvatili šta se dešavalo”, rekao je Vučić.

  • Đinping održao sastanak sa najvišim zvaničnicima za nacionalnu sigurnost

    Đinping održao sastanak sa najvišim zvaničnicima za nacionalnu sigurnost

    ​Kineski lider Si Đinping pozvao je svoje najviše zvaničnike za nacionalnu sigurnost da razmisle o “najgorim” scenarijima i pripreme se za “olujno more”, dok vladajuća Komunistička partija pojačava napore da se suprotstavi svim uočenim unutrašnjim i spoljnim prijetnjama.

    “Složenost i teškoća pitanja nacionalne sigurnosti sa kojima se sada suočavamo značajno su porasli”, rekao je Si u utorak na sastanku partijske Komisije za nacionalnu bezbijednost, prenijela je državna novinska agencija “Sinhua”, prenosi “CNN”.

    “Moramo se pridržavati osnovnog razmišljanja i razmišljanja o najgorem scenariju i pripremiti se da se podvrgnemo velikim testovima jakih vjetrova i burnih talasa, pa čak i opasnih, olujnih mora”, dodao je on.

    Najnovija stroga uputstva Sija, najmoćnijeg kineskog lidera u posljednjih nekoliko decenija, dolaze u trenutku kada se Peking suočava sa mnoštvom izazova.

    Suočen sa situacijom koju je nazvao “kompleksnom i teškom”, Si je rekao da Kina mora da ubrza modernizaciju svog sistema nacionalne bezbijednosti i sposobnosti, sa fokusom na to da ih učini efikasnijim u “stvarnoj borbi i praktičnoj upotrebi”.

    On je takođe pozvao Kinu da nastavi sa izgradnjom sistema za praćenje rizika i ranog upozorenja za nacionalnu bezbijednost, unaprijedi obrazovanje o nacionalnoj bezbijednosti i poboljša upravljanje bezbjednošću podataka i vještačke inteligencije.

    Od dolaska na vlast Si je od nacionalne sigurnosti napravio ključnu paradigmu koja prožima sve aspekte kineske uprave, kažu stručnjaci.

    On je proširio koncept nacionalne bezbijednosti da pokrije sve od politike, ekonomije, odbrane, kulture i ekologije do sajber prostora. Proteže se od dubokog mora i polarnih regiona do svemira, kao i velikih podataka i vještačke inteligencije.

    Pod Sijevim pojmom “sveobuhvatne nacionalne bezbijednosti”, Kina je uvela niz zakona kako bi se zaštitila od uočenih prijetnji, uključujući zakone o borbi protiv terorizma, kontrašpijunaži, sajber bezbijednosti, stranim nevladinim organizacijama, nacionalnim obavještajnim službama i sigurnosti podataka.

    Nedavno je proširio djelokrug svog već širokog zakona o kontrašpijunazi sa pokrivanja državnih tajni i obavještajnih podataka na bilo koje “dokumente, podatke, materijale ili predmete koji se odnose na nacionalnu bezbijednost i interese”.

    “Sve u Sijevoj NR Kini je nacionalna sigurnost i sve je intenzivniji fokus na boljoj koordinaciji bezbijednosti i razvoja, a čini se da bezbjednosna strana pobjeđuje nad ekonomskom”, napisao je Bil Bišop, dugogodišnji ekspert za Kinu, u biltenu “Sinocizam”.

    U Hong Kongu je Peking nametnuo sveobuhvatan zakon o nacionalnoj bezbijednosti kako bi iskorenio neslaganje nakon što su veliki demokratski protesti uzdrmali grad.

    Percepcija da je bezbijednost zamijenila ekonomski rast kao glavni prioritet Pekinga je pojačana nedavnim višestrukim racijama na strane kompanije, uključujući američku konsultantsku firmu “Bain & Company” i firmu “Mintz Group”, prenosi “Telegraf”.

    Napadi su uplašili međunarodne kompanije, u vrijeme kada kineska vlada pokušava da pridobije strane investicije kako bi pomogla u oživljavanju usporavanja privrede otežane trogodišnjim restrikcijama zbog pandemije.

    U martu su kineske vlasti pritvorile Japanca koji je radio za kompaniju “Astellas Pharma” u Pekingu zbog sumnje da je špijun – on je 17. japanski državljanin koji je priveden u Kini od uvođenja zakona o kontrašpijunaži 2014. godine.

    Na sastanku u utorak, Si je rekao da Kina mora proaktivno da oblikuje “bezbijedno spoljno okruženje” kako bi bolje održala sigurnost “otvaranja” zemlje i “promovisala duboku integraciju razvoja i bezbijednosti”.

  • Sijarto: Učlanjenje Ukrajine u NATO ne može biti na dnevnom redu Samita

    Sijarto: Učlanjenje Ukrajine u NATO ne može biti na dnevnom redu Samita

    • Učlanjenje Ukrajine u NATO ne može biti na dnevnom redu samita Alijanse u julu, naveo je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto na svom “Fejsbuk” nalogu.

    On je u objavi napisao da se ne može razgovarati ni o vremenskom okviru za Ukrajinu.

    “Treba da budemo jasni u vezi s ovim: pristupanje zemlje koja je trenutno u ratu ne može biti na dnevnom redu”, poručio je Sijarto.

  • Stoltenberg: Ukrajina će postati članica NATO

    Stoltenberg: Ukrajina će postati članica NATO

    Ukrajina će postati članica NATO, kao i Švedska, a Rusija ovaj rat neće i ne može dobiti, rekao je generalni sekretar NATO, Jens Stoltenberg.

    Stoltenberg je uoči neformalnog sastanka ministara inostranih poslova NATO-a u Oslu, Norveška, u okviru priprema za predstojeći samit Alijanse u Viljnusu i julu, održao konferenciju za novinare na kojoj je govorio o sukobu u Ukrajini, proširenju Alijanse, kao i o drugim temama.

    “Tokom posljednjih mjeseci, NATO saveznici i partneri pružili su neviđen nivo podrške Ukrajini, pomažući im da ponovo zauzmu i oslobode ukrajinsku teritoriju”, rekao je Stoltenberg na početku, dodavši da se svi saveznici slažu da će Ukrajina postati članica Alijanse i da je na NATO saveznicima i Ukrajini da odluče kada će se to desiti.

    “Nije na Moskvi da ima veto protiv proširenja NATO-a”, rekao je Stoltenberg.

    Potom je dodao:

    “Moramo da obezbijedimo da Ukrajina pobijedi poslije ovog rata. A kada se rat završi, moramo da obezbijedimo da se istorija ne ponovi, da ovaj obrazac ruske agresije na Ukrajinu zaista prestane i stoga moramo da imamo uspostavljene okvire da obezbijedimo garancije za ukrajinsku bezbijednost nakon završetka rata, tako da se istorija ne ponavlja”, rekao je on, dodavši da će se razgovarati i o drugim pitanjima, uključujući odvraćanje i odbranu.

    Što se povećanja budžeta za odbranu članica NATO tiče, on je rekao da će se pobrinuti da dva odsto BDP-a ne bude plafon, već minimum za ono što je potrebno za ispunjavanje obaveza kao NATO saveznika.

    “Takođe ćemo se pozabaviti kako da dodatno ojačamo naše partnerstvo sa indopacifičkim partnerima, Australijom, Japanom, Novim Zelandom i Južnom Korejom, a zatim očekujemo da mnogi saveznici izraze snažnu podršku Švedskoj, postajući punopravni član Alijanse što prije moguće”, dodao je Stoltenberg, rekavši da je o tome razgovarao sa turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom.

    Među brojnim pitanjima koja su interesovala novinare bilo je i kako će ubijediti Erdogana i Tursku da prihvate Švedsku kao članoci NATO.

    “Dakle, prije svega, moramo zapamtiti da su svi saveznici, takođe i Turska, pozvali Švedsku da postane punopravni član. To se desilo na samitu NATO prošle godine u Madridu, a do sada je ovo bio veoma brz proces pristupanja jer su Finska i Švedska aplicirale u maju, već u junu, pozvane su i Finska i Švedska. Finska je već punopravna članica i uvjeren sam, naravno, da će i Švedska biti članica i onda radimo na tome da se to desi što je prije moguće.”

    Dodao je:

    “Moja poruka je da je švedsko članstvo, punopravno članstvo u NATO dobro za Švedsku, dobro je za nordijske zemlje, za Norvešku, za baltički region, ali je dobro i za cijeli NATO. Ovo će ojačati NATO, učiniti NATO jačim, a to je, naravno, dobro i za Tursku i sve druge saveznike. I opet, važna odluka da se pozove Švedska desila se prošle godine, a to je takođe, stavilo Švedsku na mnogo sigurnije i jače mjesto. Švedska se sada sve više integriše u strukture NATO, naše vojne strukture, naše civilne strukture, a nekoliko saveznika je takođe pružilo bilateralna bezbijednosne garancije za Švedsku. Dakle, apsolutno je nezamislivo da će biti bilo kakve prijetnje ili bilo kakvog napada na Švedsku bez reagovanja NATO-a. Otputovaću u Ankaru u bliskoj budućnosti, kada tačno, još nije odlučeno”, rekao je Stoltenberg.

    Što se članstva Ukrajine tiče, Stoltenberg je uvjeren da će se i po tom pitanju pronaći konsenzus.

    “V​eć smo imali dobre neformalne razgovore i slažemo se oko nekih ključnih poruka. Još prošle godine svi saveznici su se složili da će Ukrajina postati članica i mi činimo konkretne korake jer Ukrajina ide ka NATO-u. Približava se NATO standardima, opremi, doktrinama, a mi im pomažemo da to rade dok govorimo, a mi to radimo od 2014.”, rekao je on.

    Stoltenberg je po tom pitanju dodao da je od početka ruske specijalne vojne operacije Ukrajina dobila značajnu vojnu podršku, uključujući obuku.

    “Pomažemo Ukrajini da se približi članstvu u NATO. Dakle, kada saveznici počnu da ih, na primjer, obučavaju da koriste avione NATO standarda četvrte generacije, to im pomaže da zaista budu u stanju da upravljaju modernim avionima, ali im takođe pomaže da se približe NATO-u, NATO doktrinama i interoperabilnosti. Dakle, da, krećemo se i da, svi saveznici se slažu da će Ukrajina postati članica.”

    Što se izjave koju je prije nekoliko dana dan, o tome da Ukrajina ima pravo da se brani povodom mogućih napada Kijeva na rusku teritoriju, Stoltenberg je rekao da je “agresorski rat” Rusije protiv Ukrajine očigledno kršenje međunarodnog prava.

    “Pravo na samoodbranu je sadržano u Povelji UN i nema sumnje da je ovo agresijski rat predsjednika Putina i Moskve protiv Ukrajine, a Ukrajina ima pravo da se brani. Predsjedniče Putine, Moskva je započela ovaj rat i može da ga okonča. Mi podržavamo Ukrajinu, i nastavićemo da podržavamo Ukrajinu. Stajaćemo uz Ukrajinu koliko god bude potrebno i to ne čini NATO saveznike stranom u sukobu. Imamo pravo da podržimo Ukrajinu, a da ne postanemo strana u sukobu. I naravno, suštinski, NATO ima dva zadatka u ovom sukobu. Jedan je da pružimo podršku Ukrajini, kao što radimo. Drugi je da spriječimo ovaj sukob u Ukrajini, da rat agresije Rusije protiv Ukrajine eskalira izvan Ukrajine. I zato smo pojačali naše vojno prisustvo u istočnom dijelu Alijanse na teritoriji NATO, sa kopnenim snagama, vazduhoplovstvom, mornaričkim snagama da uklonimo svaki prostor nesporazumima i pogrešnim proračunima u Moskvi, o spremnosti NATO-a da zaštiti svaki pedalj NATO teritorija. Razlog zašto to radimo je naravno da spriječimo eskalaciju izvan Ukrajine”, rekao je on, prenosi “Telegraf”.

    Što se priče o dugoročnoj podršci Ukrajini tiče, on je rekao da će se u Viljnusu dogovoriti dugoročni plan višegodišnje podrške, “jer ono što nam je potrebno je da obezbijedimo da kada se rat završi, da Ukrajina ima sposobnosti, snagu da se brani, a NATO saveznici će, naravno, obezbijediti različite vrste vojske podršku”.

    Potom je dodao:

    “Ali NATO takođe sada istražuje kako možemo da im pomognemo da sprovedu ovu važnu tranziciju sa starih doktrina iz sovjetskog doba, municije, standarda, opreme na modernu NATO opremu i standarde. Ova tranzicija je počela, ali kada pogledate bojno polje u Ukrajini, vidite da je još dug put da se osigura da sve što oni rade bude u potpunosti interoperabilno sa NATO-om. Dakle, da im pomognemo da urade ovaj prelaz na NATO standarde, da modernizuju odbrambene i bezbijednosne institucije. Očekujem višegodišnju posvećenost NATO saveznika, uključujući paket različitih vrsta podrške uz solidnije finansiranje”, zaključio je Stolteberg.

  • Putin uvjeren u pobjedu Rusije u Ukrajini

    Putin uvjeren u pobjedu Rusije u Ukrajini

    Ruski predsjednik Vladimir Putin istakao je danas da ne sumnja da će Rusija pobijediti u Ukrajini i postati garant mira i bezbjednosti za sve narode.

    Putin je to rekao u razgovoru s predstavnikom jedne višečlane porodice, koji je takođe izrazio sigurnost u pobjedu Rusije tokom sastanka s predsjednikom na Međunarodni dan djeteta, prenio je TASS.

    “Znam da će pobjeda uvijek biti naša i mislim da će naša zemlja na kraju biti garant mira i bezbjednosti za sve narode, za sve zemlje svijeta, za sve ljude i za sve zemlje”, rekao je Putin.

    Otac te velike porodice, odlikovan Ordenom očinske slave, naglasio je da je “pobjeda nedvosmislena, jer nema drugog puta”.

    “Biće baš tako kao što ste rekli i to apsolutno nema sumnje”, složio se Putin.

    Šef države je istakao da Rusija “tokom specijalne vojne operacije brani svoju zemlju, ljude i vrijednosti”, pa će sigurno izaći kao pobjednik.

    Putin je naveo da je pomenuti otac i vojnik, koji je imao priliku da napusti zonu specijalne vojne operacije, ali je odlučio da ostane i da, nakon ukazane pomoći, želi da se vrati u borbu.

    Saznavši da je čovjek zaista spreman da nastavi da služi kada bude zdrav, Putin je rekao da izgleda kao da je čovjek već uradio šta je mogao.

    “Grigorije Aleksandroviču, proverio sam, imate dobro obrazovanje i oblast specijalizacije, a ako želite da ostanete u sistemu Ministarstva odbrane, to je lako ostvarivo”, rekao je ruski lider.

    On je napomenuo da čovjek ima veliku porodicu i da nema potrebe da se vraća direktno u zonu specijalne vojne operacije.

    “Dozvolite mi da dam instrukcije ministru o tome, pa ćemo lako ispuniti svaki vaš zahtjev. Samo želim da vam se zahvalim za sve što radite, ne samo za svoju porodicu, već za cijelu zemlju”, poručio je Putin.

  • Nikšić: Učimo se jedni na druge, nema više preglasavanja

    Nikšić: Učimo se jedni na druge, nema više preglasavanja

    Prvi čovjek SDP-a BiH Nermin Nikšić kazao je kako su stranke “Trojke” i njihovi partneri na državnom nivou, HDZ BiH i SNSD, na dobrom putu iako “ima stvari oko kojih se teže dogovaraju”.

    U Mostaru je u četvrtak održan sastanak lidera vladajuće koalicije na državnom nivou – Nermina Nikšića, Dragana Čovića i Milorada Dodika.

    Predsjednik SDP-a je nakon razgovora iskazao zadovoljstvo sastankom. Dodao je kako očekuje da će vladajuća koalicija popraviti stanje u zemlji što će građani i osjetiti.

    Govrio je i o današnjoj sjednici Federalne vlade.

    “Bila je hitna sjednica i pokazuje se već nova atmosfera. Moram reći da sve što je bilo na sjednici jednoglasno je usvojeno. Ne preglasavamo se”, istakao je Nikšić.

    Dodao je kako predstoji nastavak na putu reformi kao i poboljšanje odnosa u entitetu FBiH.“Mislim da smo na dobrom putu i da ima jedna fina energija. Učimo se još uvijek jedni na druge. Uspostavljamo porušene mostove povjerenja i kako dani prolaze, osjetim, da je sve bolje”, istakao je lider SDP zaključivši kako će to vrijeme pokazati.