VRBAS Media

Autor: INFO

  • Nenad Nešić dao kauciju od 1,37 miliona KM da mu se ukinu mjere zabrane

    Nenad Nešić dao kauciju od 1,37 miliona KM da mu se ukinu mjere zabrane

    Sud Bosne i Hercegovine je juče, 20. oktobra, od osumnjičenog Nenada Nešića prihvatio kaucija od 1.370.000 KM da bi mu se ukinule mjere zabrane.

    “I to mjera zabrane putovanja i mjera obaveznog povremenog javljanja državnom organu, dok će se kontrola neophodnosti daljeg trajanja preostale izrečene mjere zabrane sastajanja s određenim osobama, koja i dalje egzistira osumnjičenom Nenadu Nešiću, izvršiti u periodu određenim posljednjim rješenjem o kontroli mjera zabrane Suda BiH”, navodi se u saopštenju Suda BiH.

    Ističu da je osumnjičeni posebno upozoren da će se prihvaćena kaucija ukinuti, a osumnjičenom odrediti pritvor ukoliko se ne odazove na poziv Suda ili Tužilaštva, a izostanak ne opravda ili ako se protiv njega pojavi neki drugi zakonski osnov za pritvor.

    “Izrečena mjera obezbjeđenja prisustva može trajati do pravomoćnog okončanja krivičnog postupka ili do drugačije odluke Suda”, dodaje se u saopštenju.

    Sud Bosne i Hercegovine je donio ovo rješenje u predmetu Esad Avdić i drugi. Sa ovim rješenjem se saglasilo Tužilaštvo BiH.

    Podsjećamo, po naredbi tužioca 26. decemra 2024. godine uhapšeni su Nešić Nenad, ministar bezbjednosti BiH, Milan Dakić, direktor Puteva Republike Srpske, Mladen Lučić i još četiri lica.

    Kao je tada saopšteno iz Tužilaštva BiH oni su uhapšeni u istrazi koju Tužilaštvo BiH sprovodi zajedno sa Upravom za organizovani kriminal Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, u predmetu za koruptivna krivična djela.

    Iz Suda BiH 16. maja 2025. godine potvrđeno da je ukinut pritvor Nenadu Nešiću.

    Njemu su tada izrečene mjere zabrane putovanja, obaveznog povremenog javljanja državnom organu i zabrana sastajanja s određenim osobama.

  • Policajci u BiH pali zbog mita – poznata i njihova imena

    Policajci u BiH pali zbog mita – poznata i njihova imena

    Adnan Duhović i Nermin Džindo uhapšeni su u jutrošnjoj akciji MUP-a KS, saznaje portal “Avaza”.

    – Po nalogu i pod nadzorom postupajućeg tužioca KTKS, policijski službenici Uprave policije MUP-a KS rano jutros započeli su realizaciju operativne akcije kodnog naziva „Abstergo“ zbog koruptivnih krivičnih djela za koja se sumnjiče dva policijska službenika Policijske uprave Centar – potvrđeno je ranije jutros iz Uprave policije MUP-a Kantona Sarajevo.

     

     

    U toku su pretresi, navedeno je jutros iz MUP-a KS.

    Dvojica policajaca sumnjiče se za krivična djela Primanje dara ili drugih oblika koristi i Zloupotreba položaja ili ovlaštenja, dodaju.

    Više informacija bit će poznato tokom dana.

  • Egić: Svi su za povećanje minimalca u Republici Srpskoj

    Egić: Svi su za povećanje minimalca u Republici Srpskoj

    Naša zakonska obaveza jeste da počnemo pregovore o najnižoj plati. Ono što je pozitivno jeste da su svi za povećanje, ali nakon analize svih makroekonomskih parametara. Ubrzo ćemo zakazati novu sjednicu”, kazao je Danijel Egić, predsjednik Ekonomsko-socijalnog savjeta Srpske i ministar rada i boračko invalidske zaštite Republike Srpske.

    Dodao je da juče, 20. oktobra održana sjednica Ekonomsko-socijalnog savjeta Republike Srpske, te da je zadovoljan sastankom, jer su svi saglasni da se minimalac mora povećati.

    Pojasnio je da u javnosti postoje oprečna mišljenja na ovu temu.

    “Imamo one koji su za povećanje minimalca ali i one koji smatraju drugačije. Nakon svih analiza nadamo se da ćemo postići dogovor koji nismo od 2018. godine. Obično je Vlada bila ta koja je na kraju donosila konačno odluku. A povećanje minimalca nije samo želja već i potreba tržišta koje diktira situaciju jer radnici odlaze”, kaže Egić.

    Pojasnio je da se nekada moraju povući i neke nepopularni poteze ako se želi zadržiti radnu snagu.

    “Alternativa jeste uvoz radne snage međutim ipak treba da se fokusiramo na domaću radnu snagu. Posebno što neki naši radnici žele da se vrate nazad, a naš korak ka pomoći jeste povećanje najniže plate. Mislim da ćemo se i dalje držati diferencirane stope jer smo time ipak postigli određene rezultate”, ističe Egić.

    Kako je reako Vlada je mnogo učinila za nisko produktivne grane koje ostvaruje povlastice na račun budžeta.

    “Svjesno smo da određene grane mogu povećati minimalac a neke i ne i razgovaraćemo u tom pravcu”, poručio je Egić.

    Zaključio je da je sjednici Ekonomsko-socijalnog savjeta usvojen i novi Poslovnik čime je kako je rekao odblokiran rad ovog tijela.

    “Juče smo se, uz nekoliko pripremnih sjednica, lako dogovorili i našli rješenja kojima su svi zadovoljni. Novi poslovnik omogućiće efikasniji rad”, naveo je Egić za RTRS.

  • Sastanak Rubio-Lavrov odložen do daljnjeg – da li se odlaže i samit u Budimpešti

    Sastanak Rubio-Lavrov odložen do daljnjeg – da li se odlaže i samit u Budimpešti

    Najavljivani ovonedjeljni sastanak američkog državnog sekretara Marka Rubija i ministra spoljnih poslova Rusije Sergeja Lavrova za sada je odložen, prenio je SI-En-En pozivajući se na neimenovane dobro upućene izvore.

    Ovim odlaganjem susreta šefova diplomatija SAD i Rusije odlaže se i očekivani susret američkog predsjednika Donalda Trampa sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, naveli su izvori.

    Tramp je u četvrtak nakon telefonskog razgovora sa Putinom rekao da su se njih dvojica “saglasili da će sljedeće nedjelje biti održan sastanak savjetnika na visokom nivou”.

    – Tim Sjedinjenih Američkih Država za pripremne sastanke predvodiće državni sekretar Marko Rubio, zajedno sa drugim zvaničnicima – objavio je Tramp na društvenoj mreži Truth Social.

    Za sada nije jasno zašto je odložen sastanak Lavrova i Rubija, ali jedan od izvora američke TV mreže je rekao da su Rubio i Lavrov imali različita očekivanja u vezi sa mogućim okončanjem rata u Ukrajini.

    Rubio i Lavrov su u ponedjeljak imali telefonski razgovor i razgovarali o sljedećim koracima nakon razgovora dvojice predsjednika prošle nedjelje o mogućem okončanju sukoba u Ukrajini, navodi se u kratkom izvještaju Stejt departmenta.

    Rubio je ocijenio predstojeći sastanak kao priliku za Moskvu i Vašington da sarađuju na unapređenju trajnog rješenja rusko-ukrajinskog rata, u skladu sa vizijom predsjednika Trampa, navodi se u izvještaju.

    Kremlj je, u međuvremenu, opisao razgovor Putin-Tramp kao konstruktivnu diskusiju koja se bavila “mogućim konkretnim koracima za sprovođenje dogovora koje su Tramp i Putin postigli tokom telefonskog razgovora”.

    Izvor upoznat sa situacijom rekao je za Si-En-En da su američki zvaničnici nakon razgovora Rubija i Lavrova ocijenili da ruski stav nije dovoljno prilagođen i “ne odstupa od maksimalističkih očekivanja”.

    Za sada Rubio vjerovatno neće preporučiti da se sastanak Putina i Trampa održi sljedeće nedjelje, ali Rubio i Lavrov bi mogli ponovo da razgovaraju ove nedjelje.

    – Predsjednik Tramp je dosljedno radio na pronalaženju mirnog i diplomatskog rješenja kojim bi se okončao ovaj besmisleni rat i zaustavilo ubijanje. On će učiniti sve što je u njegovoj moći da se postigne mir – izjavila je za Si-En-En zamjenica portparola Bijele kuće Ana Keli.

  • Strah od “lošeg mira” u EU

    Strah od “lošeg mira” u EU

    Saveznici Ukrajine utrkuju se s vremenom kako bi ojačali pregovaračku poziciju Kijeva pred očekivani susret američkog predsjednika Donalda Trumpa i ruskog lidera Vladimira Putina.

    Prema pisanju Politica, među zapadnim diplomatama raste zabrinutost da bi dvojica lidera mogli postići sporazum o prekidu vatre koji bi mogao ugroziti sigurnost cijele Evrope.

    Na predstojećem samitu u Briselu, evropski čelnici planiraju usaglasiti paket podrške predsjedniku Volodimiru Zelenskom, kako bi Ukrajina ušla u eventualne pregovore sa što jačom pozicijom. Kako navode izvori uključeni u pripreme sastanka, plan se oslanja na tri ključna stuba – povećanje finansijske pomoći Kijevu, dodatne isporuke oružja ukrajinskoj vojsci i novi talas sankcija usmjeren protiv ruske ekonomije.

    Utrka među saveznicima

    Ova diplomatska ofanziva uslijedila je nakon što je Trump ponovo promijenio ton o ratu, izjavivši da je otvoren za zamrzavanje sukoba duž trenutnih linija fronta – samo nekoliko sedmica nakon što je sugerisao da bi Ukrajina mogla povratiti svu svoju teritoriju. Njegove nove izjave izazvale su zabrinutost u Evropi da bi mogao natjerati Zelenskog da preda dio teritorije Rusiji, što bi, prema ocjenama evropskih zvaničnika, bilo katastrofalno ne samo za Ukrajinu nego i za cijeli kontinent.

    „Vidimo napore predsjednika Trumpa da donese mir Ukrajini. Naravno, svi ti napori su dobrodošli, ali ne vidimo da Rusija zaista želi mir“, izjavila je visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Kaja Kallas u Luksemburgu. „Rusija razumije samo snagu.“

    Zelenski je najavio da će od evropskih partnera zatražiti isporuku krstarećih raketa dugog dometa Tomahawk za ukrajinsku vojsku, nakon što se iz Vašingtona vratio bez konkretne podrške.

    Pored vojne pomoći, evropske zemlje se približavaju dogovoru o još dva elementa podrške: novom, 19. paketu sankcija usmjerenom na ruske finansijske kanale i planu da se zamrznuta ruska sredstva iskoriste za obezbjeđenje oko 140 milijardi eura za Ukrajinu. Ti fondovi, prema diplomatskim izvorima, Kijevu su prijeko potrebni i poslali bi signal Putinu da Ukrajina ima kapacitet da nastavi otpor najmanje još dvije godine.

    Očekuje se da će se Zelenski liderima obratiti u četvrtak – uživo ili putem video linka – kako bi zatražio nastavak i jačanje evropske podrške.

    „Čvrsto vjerujem da Ukrajina mora biti u najjačoj mogućoj poziciji prije, tokom i poslije bilo kakvog primirja i zato ove sedmice pozivam Koaliciju voljnih“, izjavio je britanski premijer Kir Starmer. „Moramo biti odlučni u našoj podršci Ukrajini i posvećen sam intenziviranju naših napora da osakatimo Putinovu ratnu mašineriju.“

    Orbanov faktor

    Samit Evropskog savjeta odvija se u sjeni najavljenog susreta Trumpa i Putina u Budimpešti, gdje bi se moglo razgovarati o uslovima mogućeg primirja. Taj susret dolazi nakon Trumpovog angažmana u posredovanju prekida vatre u Gazi.

    Domaćin sastanka, mađarski premijer Viktor Orban, poznat je kao Trumpov saveznik i jedan od rijetkih evropskih lidera koji su zadržali bliske odnose s Putinom tokom rata, što već dugo izaziva negodovanje u Briselu. Orban je više puta blokirao uvođenje novih sankcija protiv Rusije i insistirao da „rat u Ukrajini nije evropski problem“.

    Prema navodima jednog evropskog diplomate, pojedine zemlje planiraju lobirati da prisustvuju sastanku Trump–Putin, ali i da se za Zelenskog osigura mjesto za pregovaračkim stolom. Najveći strah evropskih vlada jeste da bi Trump mogao stati na Putinovu stranu i izvršiti pritisak na Kijev da prihvati ruske zahtjeve, što bi uključivalo i ustupanje teritorija na istoku zemlje.

    Među diplomatama vlada i sumnja u iskrenost Putinovih najava o pregovorima, jer ih mnogi vide kao pokušaj kupovine vremena.

    Neka Putin plati

    Jedna od ključnih tema samita biće prijedlog da se 140 milijardi eura zamrznute ruske imovine u Evropi upotrijebi za tzv. „reparacijski kredit“ Ukrajini. Taj novac bi, prema planu, bio vraćen Rusiji samo u slučaju da Moskva u budućnosti pristane da plati ratnu odštetu.

    Iako su pojedine zemlje, poput Belgije, izrazile zabrinutost zbog mogućih posljedica po finansijski sistem, očekuje se da će lideri EU odobriti da Evropska komisija pripremi pravni okvir za ovu odluku.

    „Očekujemo da Evropski savjet ovdje donese političku odluku o korištenju ove zamrznute ruske imovine i ovlasti Komisiju da podnese odgovarajuće zakonske prijedloge“, rekao je jedan zvaničnik njemačke vlade.

    U međuvremenu, Kallas je najavila da će EU vjerovatno usvojiti i 19. paket sankcija, usmjerenih na strane banke i kriptovalute koje Rusija koristi da zaobiđe postojeće mjere.

    Strah od podjele zemlje

    Glavni strah među evropskim vladama jeste mogućnost da Putin uvjeri Trumpa da pritisne Kijev da se odrekne dijela teritorije. Trump je već izjavio da bi rat trebalo „zamrznuti“ na sadašnjim linijama fronta, pri čemu bi, kako je rekao, „78 posto Donbasa ostalo u ruskim rukama“. „Ostavite to kako je sada, mogu kasnije da pregovaram o nečemu“, dodao je.

    Jedan evropski diplomata upozorio je da bi takav scenario izazvao paniku, naročito u baltičkim državama, koje strahuju da bi upravo one mogle biti sljedeće mete ruskih ambicija. To bi, prema njegovim riječima, pokrenulo „masovno naoružavanje širom Evrope“.

    Kaja Kallas je jasno poručila da EU ne bi smjela podržati nikakav dogovor koji bi značio odricanje Ukrajine od teritorije. „Svi kažu da je teritorijalni integritet važna vrijednost za koju se zalažemo. Moramo se toga držati, jer ako se samo odreknemo teritorija, to šalje poruku svima da možete jednostavno upotrijebiti silu protiv svojih susjeda i dobiti ono što želite“, zaključila je Kallas.

  • Radnici Centra za predškolsko vaspitanje Banjaluka dobili poziv za pregovore

    Radnici Centra za predškolsko vaspitanje Banjaluka dobili poziv za pregovore

    Sindikalna organizacija ЈU “Centar za predškolsko vaspitanje i obrazovanje” Banjaluka saopštila je da su radnici Centra dobili poziv za pregovore kod osnivača.

    Obavještaju korisnike da je rješenje na pomolu, te mole za još malo strpljenja, uz želju da Centar od sutra radi u punom kapacitetu.

    Radnici Centra još jednom poručuju svima da je njihova borba od početka čista i da dječija prava nikada niko iz ove ustanove ne bi povrijedio.

    Za sve nedoumice tokom štrajka, koje su radnici imali, za pomoć su se obratili i Ombudsmenu za djecu Republike Srpske, te dobili odgovor koji su i ranije znali.

    Takođe, obavještavaju roditelje da će ih o ishodu današnjih pregovora obavijestiti na vrijeme.

    – Јednom vaspitač – uvijek vaspitač – zaključuje se u saoppštenju Sindikalne organizacije ЈU Centar za predškolsko vaspitanje i obrazovanje, piše RTRS.

  • Bijela kuća nastoji da očuva uzdrmani sporazum između Izraela i Hamasa

    Bijela kuća nastoji da očuva uzdrmani sporazum između Izraela i Hamasa

    Bijela kuća nastoji da očuva sporazum o primirju između Izraela i palestinske militantne grupe Hamas uprkos zabrinutosti da bi premijer Izraela Benjamin Netanijahu mogao da pokrene totalni napad na okupiranu palestinsku enklavu i tako poništi sporazum postignut uz posredovanje SAD, rekli su danas neimenovani američki zvaničnici.

    Potpredsjednik SAD DŽej Di Vens danas bi trebalo da doputuje u Izrael gdje će se pridružiti Stivu Vitkofu, Trampovom mirovnom izaslaniku za Bliski istok i DŽaredu Kušneru, predsjednikovom zetu, koji su bili ključni u posredovanju u postizanju sporazuma, prenosi Njujork Tajms.

    U međuvremenu američki predsjednik Donald Tramp je upozorio da će dozvoliti izraelskim snagama da “iskorene Hamas ako se nasilje u enklavi nastavi”.

    – Postigli smo dogovor sa Hamasom da će biti veoma dobri. Ponašaće se pristojno. Biće fini. Ali ako ne budu, mi ćemo otići i iskorijenićemo ih ako budemo morali. Biće iskorijenjeni. Oni to znaju – rekao je Trampu ponedjeljak novinarima u Bijeloj kući.

    Novi talas nasilja u Pojasu Gaze koji je izbio u nedjelju pokazao je krhkost desetodnevnog primirja, navodi američki list.

  • Srušen dio Bijele kuće

    Srušen dio Bijele kuće

    Građevinske ekipe su počele da ruše dio Bijele kuće kako bi se izgradila dugo najavljivana balska dvorana predsjednika SAD Donalda Trampa, prenosi Vašington post.

    Radnici su u ponedjeljak rušili dio Istočnog krila, a bager je odvaljivao konstrukciju, prema fotografiji koju je dobio američki list i izjavama dvije osobe koje su bile svjedoci aktivnosti i koje su govorile pod uslovom anonimnosti.

    Grupa ljudi, uključujući pripadnike Tajne službe, stajala je na stepenicama Ministarstva finansija kako bi posmatrala kako se gradnja odvija, rekao je jedan od svjedoka.

    Američki predsjednik Donald Tramp je potvrdio projekat u obraćanju tokom dana na događaju u Istočnom krilu Bijele kuće, pokazujući na zid iza sebe.

    “Odmah sa druge strane, imate puno građevinskih radova u toku, što možete povremeno čuti”, rekao je Tramp novinarima u Bijeloj kući.

    Nakon toga je na svojoj platformi “Truth Social” objavio da su radovi „na preko potrebnom projektu počeli“

    Prema njegovim riječima, trenutna sala za prijeme može da primi 88 ljudi, dok će nova moći da primi 999 gostiju.

    Istočno krilo Bijele kuće tradicionalno koristi prva dama SAD i njen tim.

  • Nestašica vakcina protiv tetanusa, čeka se atest

    Nestašica vakcina protiv tetanusa, čeka se atest

    Služba porodične medicine, kao i Služba hitne medicinske pomoći Doma zdravlja, trenutno ne raspolažu dovoljnim brojem AnaTE vakcina protiv tetanusa.

    Onavedenom problemu smo pisanim putem obavijestili Institut za javno zdravstvo Republike Srpske – naveli su iz Doma zdravlja.

    Pojasnili su da se vakcina AnaTe nabavlja i distribuira isključivo putem Instituta koji je nadležan za snabdijevanje svih zdravstvenih ustanova u Republici Srpskoj.

    U Institutu za javno zdravstvo Srpske potvrdili su da u nekim domovima zdravlja nema vakcina protiv tetanusa.

    – Vakcina je na atestu u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine, što je redovna procedura, a čim atest bude završen o tome će biti obaviještene zdravstvene ustanove – naveli su prošle sedmice iz Instituta.

    Stručnjaci objašnjavaju da je tetanus bolest uzrokovana akutnim trovanjem neurotoksinom iz bakterije Clostridium tetani.

    Pacijenti obolijevaju nakon povreda kada se, najčešće putem ubodnih rana, uzročnik može unijeti u organizam. Simptomi tetanusa uključuju spazam i grčenje mišića. A grčevi i spazam mišića vitalnih organa mogu u najtežim slučajevima dovesti i do smrtnog ishoda.

  • Izbori pod znakom pitanja

    Izbori pod znakom pitanja

    Narodna skupština Republike Srpske imenovala je Anu Trišić Babić za vršioca dužnosti predsjednika Republike Srpske, i to manje od mjesec dana uoči prijevremenih izbora koji su zakazani za 23. novembar – pod uslovom da se oni uopšte održe, s obzirom na tok aktuelnih političkih procesa i poruke koje posljednjih dana stižu iz Banjaluke.

    Postavlja se pitanje zašto do imenovanja nije došlo ranije i zbog čega je izbor pao upravo na Trišić Babić, a ne na članicu Predsjedništva BiH Željku Cvijanović, čije se ime ranije pominjalo.

    „Zato što je Miloradu Dodiku očigledno rečeno da treba da ga naslijedi neko ko uživa povjerenje SAD. Ne postoji nijedno drugo logično objašnjenje“, rekao je novinar Darko Momić.

    On smatra da Trišić Babić posjeduje sve kvalitete potrebne za osobu koja bi Republiku Srpsku mogla povesti putem evroatlantskih integracija.

    „Dakle, ne evropskih, već evroatlantskih. Iskustvo, znanje, strani jezici – sve to ima. Da je bilo državničke mudrosti, Republika Srpska bi taj put nastavila još 2009. godine, kada je tadašnji srpski član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović to i potpisao. Danas bismo bili dio zajednice u kojoj živi oko 40 miliona pravoslavaca koji nikada nisu živjeli u uređenijim zajednicama i nikada nisu živjeli bolje. Ali da se tada nastavilo tim putem, ne bi se ljudi iz vrha vlasti i njima bliske osobe mogli na enorman način i u stotinama miliona maraka mjerenim iznosima okoristiti o Republiku Srpsku“, rekao je Momić.

    Njegove tvrdnje dodatno dobivaju na težini nakon što je Stejt department pozdravio odluku Narodne skupštine Republike Srpske, ističući da je riječ o koraku ka stabilizaciji političkih prilika u BiH.

    „SAD pozdravljaju akciju Narodne skupštine Republike Srpske koja potvrđuje stabilnost u BiH. Ona će, takođe, utvrditi kurs za konstruktivno partnerstvo sa SAD zasnovano na obostranim interesima, ekonomskom potencijalu i zajedničkom prosperitetu“, rekao je Brendan Hanrahan, visoki službenik Biroa Stejt departmenta za evropska i evroazijska pitanja.

    Međutim, neizvjesnost oko održavanja izbora ostaje tema broj jedan. Milorad Dodik, kojem je Centralna izborna komisija BiH oduzela mandat predsjednika Republike Srpske, izjavio je da vjeruje kako izbori neće biti tehnički mogući.

    „Kao što znate, raspisani su ti neki izbori koje niko nije htio u Srpskoj, to je nešto što je nametnuto i javnost treba da prepozna da Sarajevo pokušava da upravlja tim procesom. Mi vjerujemo da te izbore neće biti moguće tehnički održati. Ti izbori su nepotrebni i zato smo ponudili da odlukom Narodne skupštine bude imenovan čovjek koji će privremeno obavljati dužnost predsjednika. To će stabilizovati situaciju, a istovremeno pruža šansu da kroz očekivanu odluku Ustavnog suda BiH o privremenoj mjeri, koja se stalno odugovlači, dobijemo priliku da se obratimo Evropskom sudu za ljudska prava koji je pun primjera odbijanja praksi kao ova koja je sprovedena u BiH“, rekao je Dodik u intervjuu za „Glas Srpske“.

    I na samoj sjednici Narodne skupštine, tokom koje je imenovana Trišić Babić, pojedini poslanici govorili su u kontekstu „ako bude izbora“, što je dodatno pojačalo spekulacije da bi njihov održavanje moglo biti odgođeno.

    „Politički autoriteti kupuju vrijeme da bi ušli u izbornu godinu i onda nema prijevremenih izbora. Sluti da bi prijevremeni izbori mogli biti dovedeni u znak pitanja ‘iz tehničkih razloga’, a ti tehnički razlozi su dobar alibi kada iza toga stoji opstrukcija ili politički nalog“, ocijenila je politička analitičarka Tanja Topić.

    Ona je navela da Bijeljina već sada tvrdi da nema finansijskih sredstava za organizaciju izbora, dok je CIK BiH pomjerio pojedine rokove i tendere, čime se, prema njenim riječima, „stvara atmosfera u kojoj se odgađanje izbora čini sve realnijom opcijom“.

    „U tim uslovima trebate imati čovjeka od povjerenja. To je dug period i ne možete te poslove prepustiti Pranjiću (Davor Pranjić, potpredsjednik Republike Srpske)“, dodala je Topićeva.

    Iako pravnici ocjenjuju da je imenovanje v.d. predsjednika pravno sporno, Topićeva vjeruje da se radi o dijelu šireg političkog aranžmana zbog kojeg neće biti sankcija.

    „S obzirom na šok-terapiju za vikend, stvoren je prostor da se izbori odgode. Oni sada i ne odgovaraju vladajućim partijama, ali ni opoziciji u kojoj se takođe odvijaju procesi“, istakla je ona.

    Troškovi prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske planirani su u iznosu od 6,4 miliona KM. Gotovo pet miliona predviđeno je za naknade biračkim odborima, 420.000 KM za ugovore o djelu, 75.000 KM za zakup glavnog centra za brojanje i oko 800.000 KM za javne nabavke izbornog materijala.

    Nakon što je CIK oduzeo mandat Miloradu Dodiku, njegov zamjenik Davor Pranjić preuzeo je dio nadležnosti predsjednika Republike Srpske. Ipak, vlast je potom odlučila da imenuje Anu Trišić Babić na tu funkciju, što znači da bi, ukoliko se izbori održe 23. novembra, u svega dva mjeseca četvoro ljudi obavljalo predsjedničku dužnost u Republici Srpskoj.