Autor: INFO

  • Stevandić: Šmit je propustio šansu

    Stevandić: Šmit je propustio šansu

    Nenad Stevandić, predsjednika entitetske Narodne skupštine Republike Srpske, poručio je visokom predstavniku u Bosni i Hercegovini Christianu Schmidtu da će Republika Srpska nadživjeti i njega kao i prethodnike poput Wolfganga Petritscha, Paddyja Ashdowna i Valentina Inzka. On je u razgovoru za N1 govorio i o tome šta se htjelo postići u NSRS-u Prijedlogom rezolucije o zaštiti Srba na Kosovu i teritorijalnom integritetu i suverenitetu Republike Srbije. Također, Stevandić je žestoko kritikovao skupštinske kolege Igora Crnatka i Nebojšu Vukanovića.

    Šta se može promijeniti ovom rezolucijom?

    Mnoge rezolucije NSRS su mijenjale i govorile kakav je spoljnopolitički okvir Bosne i Hercegovine. Rezolucija o vojnoj neutralnosti spriječila je da BiH postane članica NATO-a. Ko god je mislio da ćemo biti neopredjeljeni zbog onog što rade našem narodu na Kosovu… naravno da ćemo reagovati. Mnogi su evropsku fukcioneri počeli kritikovati Kosovo.

    Dovoljno je da SAD pročita rezoluciju i ona mijenja svijet. Oni nemaju drugu sliku, a naše je da to pokažemo ili da pojačamo boje na toj slici. Vidjeli smo kakav je eho izazvala ova rezolucija. Ne postoji regionalni medij koji nije prenio ovo vijest. NSRS postiže rezultate.

    Da li je ovo bilo “pranje” zbog glasanje BiH u Vijeću Evrope u vezi sa Kosovom, kako kaže Igor Crnadak?

    On ne zaslužuje nikakav komentar, on uvijek pokušava unijeti smutnju i podjelu u svesrpsko jedinstvo.

    Nebojša Vukanović je imao primjedbu na vaš rad u vezi “tople braće”, da ne dajete prostor političkim protivnicima?

    To je netačno, ako pogledate vidjet ćete da su imali najviše prostora. Ako su Vukanović i Crnadak ti koji me kritikuju – ja sam ponosan. Sa ljudima koji imaju loše namjere, koji su lični, pristojan čovjek će reći da to nije normalno ponašanje.

    Da li su vaše izjave u skladu sa novim nacrtom zakona u vezi sa uvredama?

    Uvreda je ono što oni radu, ja nisam ništa kazao dok nisu počeli dobacivati i ponašati se kao u kafanu. I rekao sam da na taj način rade psihopate. Što se tiče ‘tople braće’, to nema nikakve asocijacije sa gay populacijom. Ja se o tome nikada nisam izjašnjavao i ne želim da donosim sudove o toj vrsti opredjeljenja. ‘Topla braća’ njega (Vukanovića) očekuju.

    To zvuči kao neka prijetnja?

    On dobro zna da se bavio zaštitom pedofila Željka Adžović. I o tome ćemo kad dođe vrijeme. To nije nikakva prijetnja, to je istina.

    Rekli ste da ova situacija na Kosovu prijeti sigurnosti na Balkanu. Ima i rat u Ukrajini. Da li su ova dva regiona povezana?

    Postoji pokušaj da se povežu. Mi tražimo mir, ali znamo koliko je teško Srbiji bilo da ne reaguje kada tuku njen narod. To su divovski napori da Srbija sačuva mir, a oni provociraju. Ja sam od onih koji po svaku cijenu žele sačuvati mir. Postoji mnogo faktora u svijetu kojima bi odgovarao sukob.

    Da li ste posljednjim posjetama Rusiji dali signal Evropi i Zapadu da ste na strani Moskve?

    To je podmetanje. Mi smo neutralni i neopredjeljeni u ukrajinskom sukobu. Ne razgovarao sa vojnim snagama. Ne dozvoljavamo da budemo dio antiruske histerije.

    Imate li kontakte sa američkim ambasadorom?

    On je bio ovdje, a onda je dogovoreno da obustavimo komunikaciju s njim i britanskim ambasadorom. Republika Srpska ima svoju međunarodnu politiku i dostojanstvo.

    RS i dalje ne priznaje Schmidta za visokog predstavnika. Kako ćete se opredijeliti prema komunikeu PIC-a ako bude u vezi državne imovine?

    Mi smo se opredijelili prema državnoj imovini – ona je naša, neprikosnovena. Ko god bude pokušao da nam nameće rješenja dobit će odgovor. Što se tiče Schmidta, on ne može pribaviti saglasnost Vijeća sigurnosti. Po meni je propustio šansu da pristojnim ponašanjem barem bude uvažen.

    Mediji su prenijeli informaciju da Schmidt priprema zakon po kojem će biti kažnjavani oni koji ne provode njegove odluke?

    Imam poruku za njih – mi smo ih sviju nadživjeli. I (Wolfgang) Petritsch, i Paddy (Ashdown), i (Valentin) Inzko… svi su oni prošlost, a RS je budućnost.

  • U obračunu na Sokocu ubijen Miroslav Milinković Bato

    U obračunu na Sokocu ubijen Miroslav Milinković Bato

    U pucnjavi do koje je večeras došlo na Sokocu ubijen je Miroslav Milinković zvani Bato, javljaju sarajevski mediji.

    Do pucnjave je došlo oko 18 sati, a prema informacijama “Avaza”, napadač na Milinkovića je teško ranjen.

    Na terenu su pripadnici MUP-a RS sa dugim cijevima.

    Portparol Policijske uprave Istočno Sarajevo Vesna Stokanović potvrdila je da je došlo do ubistva.

    “Došlo je do ubistva. Policija je na terenu, za sada nemam više informacija”, rekla je Stokanović.

    Prema nezvaničnim informacijama na Milinkovića su u ulici Cara Lazara pucala dva muškarca i jedan je ranjen u razmjeni vatre, dok je drugi uhapšen. Navodno se radi o osobi za koju se sumnja da je bliska “Škaljarskom klanu”.

    “Prvi operativni podaci ukazuju da se radi o sukobu između članova organizovanih kriminalnih grupa”, kaže izvor blizak istrazi za Una TV.

    Podsjećamo, Milinković je ranije hapšen zbog sumnje da je bio dio kriminalne grupe koja je krala skupocjena vozila u više gradova BiH.

    Milinković je i prije bio osuđivan za organizovani kriminal i krađu automobila.

    MUP RS je 2021. godine u pretresu na 15 lokacija pronašao sedam vozila za koje postoji sumnja da su ukradeni na području BiH i zemalja Evropske unije.

  • Dodik: Sjednica PIK-a – sumnjivi skup ljudi koji se lažno predstavljaju

    Dodik: Sjednica PIK-a – sumnjivi skup ljudi koji se lažno predstavljaju

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da su Savjet za provođenje mira, koji nije predviđen Dejtonskim sporazumom, i Kristijan Šmit, koji nije imenovan u skladu sa Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, danas raspravljali o pitanjima koja prema ovom sporazumu ne spadaju u domen odgovornosti visokog predstavnika, pod uslovom da je legalno izabran.

    Dakle, sumnjiv skup ljudi, koji sebe nazivaju međunarodnom zajednicom iako je svima jasno da je riječ o grupi zapadnih zemalja, sa koga su poslate identične poruke koje slušamo posljednje skoro tri decenije – rekao je Dodik, komentarišući sjednicu Upravnog odbora PIK-a koja je održana u Sarajevu.

    Dodik je naglasio da je riječ o skupu ljudi koji se lažno predstavljaju i izgledaju dovoljni sami sebi.

  • Šmit: Oni koji se igraju sa secesijom trpjeće velike posljedice

    Šmit: Oni koji se igraju sa secesijom trpjeće velike posljedice

    Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, nakon dvodnevne sjednice Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira (PIC) rekao je da oni koji se igraju sa secesijom, igraju se sa budućnosti i da će trpjeti velike posljedice.

    On je rekao i da je neprihvatljivo pričati o secesiji te da niko nema pravo na to i da međunarodna zajednica traži da se poštuje Dejtonski mirovni sporazum.

    “Dodiku neću dati tu čast da otkrijem koji su to koraci koji će se poduzeti, ali mora biti svjestan činjenice da koraci mogu biti povučeni”, rekao je Šmit.

    Takođe, Šmit je rekao da su problematični nedavni potezi organa vlasti u Republici Srpskoj koji su povučeni, a kojima se ograničava sloboda govora i djelovanja civilnog društva.

    Ipak, Šmit je rekao i da su u međunarodnoj zajednici ohrabreni te da vide da se otvaraju neke mogućnosti za budućnost i saradnju te da na dnevni red treba staviti pitanje državne imovine, a stručnjaci koji rade na tom pitanju, a koje je angažovao OHR, treba da budu van javnosti.

    “Radi se o tehničkom pitanju koje nije riješeno i ono mora biti riješeno”, rekao je Šmit naglašavajući da nije potrebno da neko bude vlasnik imovine da bi njome upravljao.

    Inače, PIC je zaključio i da se BiH suočava s krupnim izazovima, uključujući i “secesionističke prijetnje vladajuće koalicije u Republici Srpskoj i napore kojima se podrivaju država i njene institucije”.

    “Upravni odbor PIC-a poziva vlasti RS da se konstruktivno angažuju u radu državnih institucija i podržavaju vladavinu prava, kao i da se suzdrže od bilo kakvog pritiska na sudije Ustavnog suda BiH. Upravni odbor PIC-a razmatrao je rizike po demokratiju u BiH koji proističu iz nedavnih poteza vlasti RS usmjerenih ka ograničavanju slobode govora i djelovanja civilnog društva, te stigmatiziranju pripadnika manjina. Ove aktivnosti nanose duboku štetu svim građanima”, zaključeno je u saopštenju OHR-a nakon dvodnevne sjednice PIC-a.

    Takođe, pozvali su i vlasti da se poboljša integritet izbornog procesa na način da se revidira pravni okvir kako bi se sprovele preporuke OEBS/ODIHR-a, GRECO-a i Venecijanske komisije.

    “U svjetlu brojnih navoda o teškim izbornim krađama koje su negativno obilježile izbore 2022. godine, organi vlasti ovaj cilj treba da ispune, što je prije moguće kako bi osigurali da se opštinski izbori planirani za 2024. godinu održe u okviru kojim se osigurava veća transparentnost i jači integritet izbornog procesa”, saopšteno je iz OHR-a nakon sjednice PIC-a.

  • Univerzitet u Banjaluci raspisao konkurs za upis studenata

    Univerzitet u Banjaluci raspisao konkurs za upis studenata

    Raspisan je konkurs za upis studenata u prvu godinu prvog, drugog i trećeg ciklusa studija u akademskoj 2023/2024. godini na Univerzitetu u Banjaluci.

    ATV
    Na prvom ciklusu studija planiran je upis ukupno 2.770 studenata, od čega 1.936 može biti upisano na budžet, a 402 na samofinansiranje, kao i 351 strani i 81 vanredni student.

    Na drugom ciklusu studija ima mjesta za 1.051 studenta. Plan je da na drugom ciklusu bude upisano 587 studenata na budžet, 306 na samofinansiranje, te 72 stranih i 86 vanrednih studenata.

    Kada je riječ o trećem ciklusu studija, na Univerzitetu u akademskoj 2023/24. godini mogu biti upisana 153 studenta. Od navedenog broja, 131 se upisuje na samofinansiranje, 21 strani student, kao i jedan vanredni.

    Broj slobodnih mjesta na članicama Univerziteta u Banjaluci
    Prvi ciklus studija

    Akademija umjetnosti (121),
    Arhitektsko-građevinsko-geodetski fakultet (171),
    Ekonomski fakultet (214),
    Elektrotehnički fakultet (226),
    Mašinski fakultet (158),
    Medicinski fakultet (625),
    Poljoprivredni fakultet (58),
    Pravni fakultet (160),
    Prirodno-matematički fakultet (201),
    Rudarski fakultet (40),
    Tehnološki fakultet (69),
    Fakultet bezbjednosnih nauka (130),
    Fakultet političkih nauka (130),
    Fakultet fizičkog vaspitanja i sporta (66),
    Filozofski fakultet (184),
    Filološki fakultet (175) i
    Šumarski fakultet (42).
    Drugi ciklus studija – broj slobodnih mjesta

    Akademija umjetnosti (33),
    Arhitektonsko-građevinsko-geodetski fakultet (44),
    Arhitektonsko-građevinsko-geodetski i Mašinski fakultet – kombinovani studijski program (22),
    Ekonomski fakultet (75),
    Elektrotehnički fakultet (113),
    Mašinski fakultet (54),
    Medicinski fakultet (25),
    Poljoprivredni fakultet (46),
    Pravni fakultet (60),
    Prirodno-matematički fakultet (75),
    Poljoprivredni i Prirodno-matematički fakultet – kombinovani studijski program (20),
    Rudarski fakultet (10),
    Tehnološki fakultet (40),
    Fakultet bezbjednosnih nauka (60),
    Fakultet političkih nauka (80),
    Fakultet fizičkog vaspitanja i sporta (24),
    Filozofski fakultet (124),
    Filološki fakultet (102) i
    Šumarski fakultet (44).
    Treći ciklus studija – broj slobodnih mjesta

    Akademija umjetnosti (5),
    Arhitektonsko-građevinsko-geodetski fakultet (7),
    Ekonomski fakultet (10),
    Elektrotehnički fakultet (10),
    Medicinski fakultet (45),
    Poljoprivredni fakultet (10),
    Pravni fakultet (10),
    Prirodno-matematički fakultet (10),
    Fakultet političkih nauka (10),
    Filozofski fakultet (10),
    Filološki fakultet (15),
    Šumarski fakultet (4) i
    Arhitektonsko-građevinsko-geodetski, Elektrotehnički, Mašinski i Tehnološki fakultet (7).
    Prvi upisni rok
    Prijavljivanje kandidata za upis na prvi ciklus studija traje od 19. do 23. juna.

    Prijemni ispiti su zakazani za 26. jun u 9.00 časova, a na Medicinskom fakultetu prijemni ispit počinje u 14.00 časova.

    Na Akademiji umjetnosti Univerziteta u Banjaluci polaganje prijemnog ispita traje od 26. do 30. juna, a na Fakultetu bezbjednosnih nauka od 26. do 28. juna.

    Svi kandidati koji polože prijemni na fakultetima/Akademiji umjetnosti i ostvare pravo upisa mogu to učiniti od 3. do 7. jula.

    Prijavljivanje kandidata na studijske programe na engleskom jeziku na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci počinje 12. junai traje do 7. jula, a prijave su moguće na adresu elektronske pošte international.students@med.unibl.org.

    Polaganje prijemnog ispita na studijskim programima na engleskom jeziku Medicinskog fakulteta je 10. jula, a upis primljenih kandidata traje od 21. do 28. avgusta.

    Drugi upisni rok
    Drugi upisni rok organizovaće članice Univerziteta u Banjaluci koje u prvom roku ne upišu planirani broj studenata.

    Kada je riječ o drugom roku, prijave za upis će trajati od 28. avgusta do 1. septembra, dok se prijemni ispiti polažu 4. septembra u 9.00 časova. Na Akademiji umjetnosti prijemni u drugom upisnom roku traje od 4. do 8. septembra.

    Upis primljenih kandidata na svim fakultetima/Akademiji umjetnosti počinje 11. septembra i traje do 15. septembra.

    Prijavljivanje kandidata na studijske programe na engleskom jeziku na Medicinskom fakultetu počinje 12. jula, a završava se 1. septembra, na adresi elektronske pošte international.students@med.unibl.org.

    Polaganje prijemnog ispita je onlajn 4. septembra, dok je upis primljenih kandidata od 11. do 15. septembra.

    Drugi i treći ciklus studija
    Prijave za upis na drugi i treći ciklus studija na Univerzitetu u Banjaluci moguće su od 19. juna 2023. godine do 6. oktobra, do kada će kandidati moći predati svoje prijave. Informacije o rangiranju prijavljenih kandidata, konačnoj rang-listi biće dostupne najkasnije do 20. oktobra na internetskim stranicama fakulteta/Akademije umjetnosti, a upis primljenih kandidata obaviće se od 23. do 27. oktobra.

  • Ukrajina neće u NATO i EU ni za 20 godina?

    Ukrajina neće u NATO i EU ni za 20 godina?

    Odluku o tome kada će početi pregovori o primirju neće doneti Ukrajina, već lideri zapadnih država, piše nemački list “Velt”.

    “Moguće je da vlada u Kijevu misli drugačije i namerava da nastavi da se bori. Međutim, suprotno zvaničnim izjavama Zapada, neće suverena Ukrajina odlučiti kada će započeti pregovori o primirju”, navodi se u članku. čije delove je preneo Sputnjik.

    “Tu odluku će doneti američki predsednik Džozef Bajden i premijeri vlada Velike Britanije, Francuske i Nemačke”, dodaje se dalje u tekstu.

    Takođe se ističe i da većina zemalja-članica Evropske unije i NATO-a neće čekati potpisivanje primirja dok ukrajinske oružane snage zauzmu izgubljenu teritoriju, jer su oni okrenuti ka amputiranoj Ukrajini.

    “Odlučujući značaj će imati pitanje kakvu će cenu Kijev i Zapad na kraju platiti za primirje i za mirovne pregovore”, piše list i zaključuje da članstvo Ukrajine u EU i u NATO nije realno u narednih 15-20 godina.

    Ranije je ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski izjavio da je Ukrajina spremna da postane članica Alijanse, ali da čeka kada će NATO biti spreman da je primi. Istovremeno je isticao da sve zemlje koje se graniče sa Rusijom treba da uđu u EU i NATO.

  • Otkrivena Putinova sljedeća meta?

    Otkrivena Putinova sljedeća meta?

    Posle uništenja brane Nova Kahovka u Ukrajini, Rusija bi mogla da planira napad na nuklearnu elektranu u Zaporožju, tvrdi visoki ukrajinski zvaničnik.

    Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski optužio je Rusiju da je uništila branu Nova Kahovka, što je imalo katastrofalne posledice u Hersonskoj oblasti.

    “Uništavanje jednog od najvećih rezervoara vode u Ukrajini je svakako bilo namerno. Stotine hiljada ljudi ostalo je bez pristupa vodi za piće”, rekao je on.

    Oleksi Danilov, visoki ukrajinski bezbednosni zvaničnik, nije bežao od optužbi na račun Rusije, koji je rušenje brane nazvao “novom fazom ruske agresije“ i upozorio u intervjuu Tajmsu da bi obližnja nuklearna elektrana Zaporožje mogla da bude sledeća meta ruskog predsednika Vladimira Putina.

    Pomenuta elektrana je od početka rata pod ruskom kontrolom i hlađenje njenih reaktora zavisi od vode koja dolazi iz rezervoara.

    “Činjenica je da tamo ima eksploziva”, rekao je Danilov i dodao da je Putin “spreman na sve” nakon što je uništio hidroelektranu zajedno sa branom.

    Tokom rata Zaporožje je pretrpelo brojne udare, zbog čega postoji strah od nuklearne katastrofe. Prošle godine je raketa pogodila jedan od njegovih reaktora, za šta su Ukrajina i Rusija okrivile jedna drugu. Ruske snage su takođe optužene da su fabriku pretvorile u vojnu bazu gde su bezbedne od Ukrajinaca.

    Rafael Grosi, šef Međunarodne agencije za atomsku energiju, rekao je da uništavanje brane ne predstavlja kratkoročni rizik za Zaporožje, ali je dodao da je pogoršalo ionako nepredvidivu i nesigurnu situaciju.

  • Osmani: Raspisaćemo vanredne izbore ako se s tim složi 20 odsto birača

    Osmani: Raspisaćemo vanredne izbore ako se s tim složi 20 odsto birača

    Predsjednica samoproglašenog Kosova, Vjosa Osmani je kazala da vanredni lokalni izbori na sjeveru Kosova i Metohije mogu da se raspišu, ali da je neophodno da 20 odsto upisanih u birački spisak zatraži tako nešto potpisivanjem peticije.

    Ona je stava da je to najdemokratskiji način da se raspišu izbori.

    “Na ovaj način mislim da garantujemo učešće Srba, jer bi zahtjev morao da dođe od njih, od građana”, rekla je ona za “Reuters”.

    U opštinama na sjeveru Kosova, Zvečan, Leposavić, Zubin Potok i Sjeverna Mitrovica, živi većinsko srpsko stanovništvo koje je bojkotovalo aprilske lokalne izbore i ne priznaje nove gradonačelnike dovedene od strane samoproglašenog Kosova.

    Uprkos tome, vlasti samoproglašenog Kosova su preuzele opštinske zgrade u tri opštine (Zvečan, Leposavić i Zubin Potok), gdje su do sada funkcionisali i Privremeni opštinski organi koji rade u sistemu Srbije, a koji su za Kosovo nelegalni.

    To je dovelo do svakodnevnih protesta lokalnog stanovništva u ovim opštinama. Jedino je u Sjevernoj Mitrovici fizički odvojena zgrada opštine po kosovskom i srpskom sistemu i zato u njoj nije bilo protesta.

    Predsjednica samoproglašenog Kosova, Vjosa Osmani je navela da bi smjena aktuelnih gradonačelnika putem peticije bila “kao referendum”, koji bi otvorio put za novi izborni proces. Prema njenim riječima, cijeli proces bi mogao biti završen za nekoliko mjeseci.

    Osmani je podvukla da prije raspisivanja novih izbora samoproglašeno Kosovo mora da dobije garancije međunarodne zajednice da se Beograd neće miješati, prenosi “Klix”.

  • Koliko oružja su građani Srbije predali za mjesec dana

    Koliko oružja su građani Srbije predali za mjesec dana

    Mjesec dana je prošlo od početka akcije “Predaj oružje” u Srbiji.

    Bojana Otović Pjanović iz Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije rekla je za RTS da građani oružje mogu predati još danas i sutra. Dodala je da su od početka akcije predata 78.103 komada oružja.

    Navodi da su od početka akcije predata 78.103 komada cijevi, od čega je 57.651 komad oružja, a 20.451 komad minsko-eksplozivnih sredstava.

    Dodala je da je predat i 2.692.641 komad municije.

    “Ako sagledamo prosek za ovih mesec dana, rekla bih da je, s obzirom da je dan pre toga, 5. juna, predato 68.301 komad oružja, da smo u ovom pretposlednjem danu dostigli najveći broj komada predatog oružja, a to je 10.000”, rekla je Otović Pjanović.

    Podsjetila je da građani oružje mogu predati bez ikakve krivične odgovornosti, bez potrebe da se legitimišu i ostavljanja podataka o sebi i dokazuju porijeklo oružja.

    Osim toga, kako je dodala, građani mogu da pozovu policijske službenike na adresu i tako predaju oružje.

    Napomenula je da je jedina razlika u vezi sa oružjem koje je ostalo u posedu nakon smrti vlasnika i objasnila da u tom slučaju građani moraju da ostave podatke.

    “Zakonski rok je 45 dana da se oružje preda po poslednjoj adresi prebivališta vlasnika tog oružja. To građani nisu učinili, što se pokazalo u ovom postupku legalizacije. Jedino ti građani moraju ostaviti svoje podatke, zato što se oružje ostavlja u najbližoj policijskoj stanici na čuvanje”, objasnila je Otović Pjanovićeva.

    Istakla je da građani ne moraju da brinu i da se to oružje čuva u skladu sa svim propisima.

    Dodala je da, prema posljednjim informacijama kojima raspolaže, rok za predaju oružja neće biti produžen.

  • Vulić: BHRT nije servis srpskog naroda

    Vulić: BHRT nije servis srpskog naroda

    Šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić zatražila je danas na sjednici ovog doma donošenje novog zakona o BHRT-u radi pravičnije raspodjele prihoda od naplate takse i zbog dugogodišnjeg negativnog poslovanja, te neobjektivnog informisanja javnosti na štetu srpskog naroda.

    Ona je zatražila i formiranje komisije koja bi trebalo da istraži, kako je navela, sve mahinacije i finansijske manipulacije u radu BHRT-a – medijske kuće sa negativno nastrojenom uređivačkom politikom prema srpskom narodu.

    Vulićeva je istakla da je na resornoj komisiji glasala protiv ponuđenog izvještaja i najavila da neće glasati za izvještaj o radu BHRT-a.

    Poslanik SNSD-a Milorad Kojić izjavio je da BHRT nije servis svih građana jer nije i servis srpskog naroda.

    “Ko to može da vrijeđa majku poginulog srpskog borca Obrada Gvozdenovića?”, upitao je Kojić i naveo niz primjera o jednostranom, netačnom i lažnom izvještavanju BHRT-a o događajima iz građanskog rata u BiH, poput zločina nad pripadnicima bivše JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu u maju 1992. godine.

    Neka FTV radi šta hoće, istako je on, ali javni servis BiH ne može, osim ako smatra da srpski narod nije konstitutivan u BiH.

    Prema njegovim riječima, od BHRT-a se traži samo objektivno izvještavanje, bez diskriminacije srpskog naroda i favorizovanja samo jednog, bošnjačkog naroda.

    “BHRT nije javni servis Srba u BiH”, istakao je Kojić.

    Predstavnički dom razmotrio je danas materijale Upravnog odbora BHRT-a, i to izvještaj o finansijskom poslovanju BHRT-a za 2022. i finansijski plan za ovu godinu, izvještaj o realizaciji programa BHRT-a za 2022. i programskih planova za ovu godinu.

    U izvještaju je navedeno da su prihodi javnog servisa u prošloj godini iznosili 38.976.452 KM i da je to za pet odsto manje nego godinu ranije.

    Od ukupnih prihoda, finansijski prihodi iznose 44.829 KM i odnose se na prihode od naplaćenih sudskih troškova, dok se ostalo odnosi uglavnom na potraživanja od kupaca.

    BHRT je u prošloj godini od marketinga zaradio 3.213.091 KM