VRBAS Media

Autor: INFO

  • Šulić: Ustavni sud BiH instrument Sarajeva i dijela međunarodne zajednice

    Šulić: Ustavni sud BiH instrument Sarajeva i dijela međunarodne zajednice

    Ministar trgovine i turizma Republike Srpske Denis Šulić, komentarisao je poziv Venecijanske komisije koja je pozvala Narodnu skupštinu Srpske da povuče poziv Kneževiću.

    Šulić ističe da je Ustavni sud BiH instrument Sarajeva i dijela međunarodne zajednice, te je dodao da će Republika Srpska ostati principijelna u čuvanju Dejtona.

    “Još jedno miješanje međunarodne zajednice. Ustavni sud BiH je politički instrument Sarajeva i dijela međunarodne zajednice. Ovo je nastavak ustaljene prakse, da međunarodni faktor želi da derogira Dejton. Republika Srpske će ostati i dalje principijelna u čuvanju Dejtona i svi naši potezi u narednom periodu će biti, kao politička odluka koja će imati za cilj da se sačuvaju dejtonski principi na kojima Republika Srpska treba da postoji i na kojima jedino BiH može opstati”, rekao je Šulić.

  • Stevandić: Ustavni sud zloupotrijebio Venecijansku komisiju

    Stevandić: Ustavni sud zloupotrijebio Venecijansku komisiju

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je za RTRS da Ustavni sud BiH zloupotrijebio i slagao Venecijansku komisiju kada je saopštio da Parlament Srpske vrši pritisak na sudiju Ustavnog suda Zlatka Kneževića.

    Stevandić je istakao da na Kneževića niko nije vršio pritisak i da je on, za razliku od ostalih sudija Ustavnog suda BiH, uvijek bio visokomoralno i profesionalno ocijenjen od svih institucija Republike Srpske.

    • Nemamo šta da prigovorimo Zlatku Kneževiću i možemo samo da kažemo da on ima visok nivo digniteta i poštovanja prema svima za razliku od onih koji su Ustavni sud doveli u ćorsokak i onih sada vrše pritisak na Kneževića. Oni su ti koji stvaraju ovu napetu atmosferu i oni su zloupotrijebili Venecijansku komisiju lažući je da mi vršimo pritisak – istakao je Stevandić.

    Komentarišući to što Ustavni sud BiH navodi da je Venecijanska komisija ozbiljno zabrinuta zbog poziva na ostavku koji je Narodna skupština Srpske uputila potpredsjedniku Ustavnog suda BiH Zlatku Kneževiću i pozvala republički parlament da povuče taj poziv, Stevandić je rekao da je Narodna skupština dala mišljenje i preporuku, odnosno savjet, te da niko nije naređivao Kneževiću.

    • Budući da sudije Ustavnog suda, koje su sad proizvele krize u BiH, žele da koriste Kneževića za obračun sa Republikom Srpskom, moram utvrditi da su oni zloupotrijebili i slagali Venecijansku komisiju – rekao je Stevandić.

  • Ustavni sud BiH saopštio: Izbrisana odredba o odgađanju sjednice bez sudije iz Srpske

    Ustavni sud BiH saopštio je danas da je izbrisao odredbu u Pravilu ovog suda o odgađanju sjednice ako ne prisustvuju najmanje trojica sudija koje je izabrao Predstavnički dom Parlamenta FBiH i najmanje jedan sudija kojeg je izabrala Narodna skupština Republike Srpske.
    Odlukom o izmjeni Pravila Ustavnog suda BiH brisana je odredba člana 39 tih pravila koja glasi: “Sjednica Ustavnog suda u plenarnom sazivu kojoj ne prisustvuju najmanje trojica sudija koje je izabrao Predstavnički dom Parlamenta FBiH i najmanje jedan sudija kojeg je izabrala Narodna skupština Republike Srpske se odgađa s tim da će se, u slučaju ponavljanja iste situacije bez opravdanih razloga, naredna sjednica održati”.

    U saopštenju Ustavnog suda BiH nakon vanredne sjednice navedeno je da “niko drugi, niti jedan zakonodavni ili izvršni organ, nema ustavnu nadležnost da povuče sudiju koji je izabran u Ustavni sud BiH” i da je jedini način na koji može prestati funkcija sudiji u Ustavnom sudu onaj koji propisuje Ustav BiH.

    Prema Ustavu BiH, kvorum u Ustavnom sudu čini većina svih članova Suda, dakle pet sudija bez obzira na to koje ih je nadležno tijelo izabralo, a i odluke se donose većinom glasova svih članova Suda /pet sudija/, navodi se u saopštenju.

    “Odredbe Ustava BiH ne poznaju mogućnost da Ustavni sud bude u blokadi, odnosno da ne može donositi odluke iz svoje nadležnosti”, ocijenili su iz Ustavnog suda i dodali “da se takva mogućnost ne može propisati ni bilo kojim drugim pravnim aktom niže pravne snage od Ustava BiH”.

    U vezi s tim, iz Ustavnog suda istakli su da Ustav BiH propisuje sastav i način izbora sudija u Ustavni sud BiH.

    Ustavni sud podsjeća Predstavnički dom Parlamenta FBiH i Narodnu skupštinu Republike Srpske da već deset, odnosno sedam mjeseci, nisu izvršili svoju ustavnopravnu obavezu i izabrali sudije koji trenutno nedostaju u Ustavnom sudu, čime otežavaju njegov rad.

    Na vanrednoj sjednici Ustavnog suda BiH izražena je bezrezervne podrška potpredsjedniku ovog suda BiH Zlatku Kneževiću.

    Narodna skupština Republike Srpske usvojila je 26. aprila zaključak kojim poziva sudije Ustavnog suda BiH iz reda srpskog naroda da podnesu ostavke.

    Razlog za donošenje ovakvog zaključka je antidejtonsko i antiustavno djelovanje Ustavnog suda BiH, koje je kulminiralo odlukama o državnoj imovini.

    Sudija Ustavnog suda BiH iz Srpske Zlatko Knežević obavijestio je potom predsjednika Narodne skupštine Srpske Nenada Stevandića da će podnijeti zahtjev za odlazak u prijevremenu penziju. Time će Ustavni sud BiH ostati bez sudije iz Srpske.

  • Ustavni sud BiH: Venecijanska komisija pozvala Narodnu skupštinu Srpske da povuče poziv Kneževiću

    Ustavni sud BiH: Venecijanska komisija pozvala Narodnu skupštinu Srpske da povuče poziv Kneževiću

    Venecijanska komisija je ozbiljno zabrinuta zbog poziva na ostavku koji je Narodna skupština Republike Srpske uputila potpredsjedniku Ustavnog suda BiH Zlatku Kneževiću, te pozvala parlament Srpske da povuče taj poziv, saopšteno je iz Ustavnog suda BiH.

    Osnovna garancija nezavisnosti Ustavnog suda je da njegovi članovi ne mogu biti opozvani, smijenjeni niti oni koji su ih imenovali od njih mogu zatražiti da podnesu ostavku iz političkih razloga, navedeno je u saopštenju.

    U skladu s izjavom Ustavnog suda BiH od 27. aprila i podržavajući je, Venecijanska komisija pozvala je Narodnu skupštinu Srpske da povuče svoj poziv Kneževiću, koji je jedan od dvojice sudija koje je izabrao taj parlament, a ujedno i član Venecijanske komisije za BiH.

    “Ustavni sud BiH trebao bi biti u mogućnosti nastaviti svoj važan posao u odbrani demokratije, ljudskih prava i vladavine prava za dobrobit svih ljudi u BiH u svim dijelovima zemlje, bez uplitanja”, piše u saopštenju.

    Narodna skupština Republike Srpske usvojila je 26. aprila zaključak kojim poziva sudije Ustavnog suda BiH iz reda srpskog naroda da podnesu ostavke.

    Razlog za donošenje ovakvog zaključka je antidejtonsko i antiustavno djelovanje Ustavnog suda BiH, koje je kulminiralo odlukama o državnoj imovini.

    Sudija Ustavnog suda BiH iz Srpske Zlatko Knežević obavijestio je potom predsjednika Narodne skupštine Srpske Nenada Stevandića da će podnijeti zahtjev za odlazak u prijevremenu penziju.

  • Mazalica: Službeni glasnik neće objavljivati Šmitove odluke

    Mazalica: Službeni glasnik neće objavljivati Šmitove odluke

    Zamjenik šefa Kluba poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini Srđan Mazalica rekao je da se predložene izmjene Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske donose zbog intenzivnih najava i aktivnosti samozvanog visokog predstavnika Kristijana Šmita da će nametati zakone na štetu Srpske i njenih građana.

    Mazalica je rekao Srni da je cilj da se iz predmetnog akta izbaci dio da je Službeni glasnik obavezan da objavljuje odluke koje nametne Šmit, a koga Srpska ne prihvata jer je nelegalan.

    • To radimo i zbog toga što postoji objektivna okolnost da će se naći dosta tužilaca i sudija u BiH koji će priznavati njegove odluke i suditi u skladu s time. Dakle, želimio da otklonimo bilo kakvu mogućnost da ljudi u tom smislu imaju problema sa zakonom i budu eventualno krivično odgovorni zbog toga što ne priznaju visokog predstavnika ili takozvana bonska ovlašćenja. I da na kraju danas-sutra ne dođemo u poziciju da smo prinuđeni da primjenjujemo Šmitove zakone – objasnio je Mazalica.

    On je dodao da je to potrebno i da se zaštite ljudi u republičkim istitucijama, poput Službenog glasnika.

    Mazalica je rekao da je skupštinska većina predložila izmjene Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske, te da je isto ponuđeno svim strankama.

    • SDS je pristala i ja im se na tome zahvaljujem. Dakle, predlagači su skupštinska većina i SDS. Odnosno, može se reći i da je SDS podržala inicijalni prijedlog skupštinske većine i odlučila da i oni budu dio tog. Međutim, PDP je dao takve najave da je pitanje da li će podržati ovaj zakon. Smatram da u vezi s ovim zakonom nije ništa sporno, jer ako ne podržavate ovaj akt to znači da podržavate Šmita i primjenu bonskih ovlašćenja. I tu će se neke stvari istjerati na čistac – rekao je Mazalica.

    On je izrazio nadu i da će novo rukovodstvo SDS-a podržati aktuelnu borbu Srpske sa Šmitom, pogotovo kada je riječ o odbrani državne imovine.

    Na posebnoj sjednici Narodne skupštine u srijedu, 21. juna, po hitnom postupku trebalo bi da bude razmatran Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske, kojim se propisuje da prestaje obaveza da se u republičkom Službenom glasniku objavljuju propisi i drugi akti koje u okviru svoje nadležnosti donosi visoki predstavnik u BiH.

  • Muškarac se utopio u Tesliću

    Muškarac se utopio u Tesliću

    Muškarac V.V. iz Teslića utopio se juče u koritu rijeke Velika Usora na području gradske plaže u ovoj lokalnoj zajednici.

    Policiji iz Teslića je juče prijavljeno da se na području gradske plaže u ovoj lokalnoj zajednici, odnosno da se u koritu rijeke Velika Usora utopio muškarac.

    U saopštenju Policijske uprave Doboj se navodi da je ovo prijavljeno oko 13.50 časova.

    “Odmah po prijavi su postupili policijski službenici Policijske stanice Teslić koji su na licu mjesta zatekli pripadnike Službe hitne pomoći Doma zdravlja Teslić te utvrdili da se radi o licu inicijala V.V. iz Teslića, čija je smrt konstatovana u prostorijama navedenog Doma zdravlja”, piše u saopštenju.

    Dodali su da su Policijski službenici Policijske stanice Teslić izvršili uviđaj lica mjesta pod nadzorom dežurnog tužioca Okružnog javnog tužilaštva Doboj.

    “Tijelo smrtno stradalog lica je prevezeno u prostorije Gradskog groblja u Banjaluci, gdje će biti izvršena obdukcija”, rekli su iz PU Doboj.

  • Hrana iz uvoza prolazi kroz strogu inspekcijsku kontrolu u Srpskoj

    Hrana iz uvoza prolazi kroz strogu inspekcijsku kontrolu u Srpskoj

    Prilikom uvoza hrane u Republiku Srpsku ona mora biti pregledana od strane nadležnog inspektora, rekao je Slaviša Vukojević, v.d. glavnog republičkog inspektora za hranu.
    Hrana iz uvoza prolazi strogu inspekcijsku kontrolu, a ukoliko hrana nije pozitivno ovjerena vraća se pošiljaocu, kaže Vukojević.

    Kada je riječ o kontroli hrane, Vukojević ističe da odgovorno da tvrdi da prilikom uvoza hrane u Republiku Srpsku, ona mora biti pregledana od strane nadležnog inspektora, te da mora da ima sve sertifikate ovlaštenih institucija za kontrolu kvaliteta.

    – Ako se i utvrdi da je hrana neodgovarajućeg kvaliteta, ista ne može da uđe u Srpsku, te da dođe na tržište. Hrana se uvozi i kontroliše na graničnim prelazima. Obzirom da hrana uđe, inspektori pregledaju hranu. Možemo i napomenuti da se hrana pregleda i na osnovu godišnjeg doba, te ukoliko imamo i informaciju o kvalitetu iz regiona – dodaje Vukojević.

    Ističe da je ove godine obavljeno preko 25.000 pregleda pošiljki od kojih su samo dvije vraćene pošiljaocu.

    – Hrana koja ulazi u Srpsku je apsolutno bezbjedna i ispravna za ljudsku upotrebu – navodi Vukojević, piše RTRS.

  • Protestna šetnja Srba u Mitrovici

    Protestna šetnja Srba u Mitrovici

    Nakon novih hapšenja Srba, ali i napada specijalnih snaga kosovske policije na dvoje djece u Žitkovcu kod Zvečana, za danas je zakazana protestna šetnja Srba sa sjevera Kosova i Metohije.

    Okupljanje je zakazano za 13 časova u Kosovskoj Mitrovici.

    Zabrana za prolaz robe iz centralne Srbije i dalje je na snazi, pa je nesmanjena i kolona teretnih vozila na administrativnim punktovima.

  • Kancelarija za KiM: Hapšenje Srbina u Leposaviću nastavak torture Aljbina Kurtija

    Hapšenje još jednog Srbina na prostoru Kosova i Metohije, Uroša V. iz Leposavića koje se dogodilo jutros, nastavak je torture Aljbina Kurtija koji koristi sva sredstva da isprovocira sukob sa mirnim srpskim narodom, saopštila je Kancelarija za Kosovo i Metohiju.

    Uroš V. je uhapšen kada je jutros rano krenuo na posao, a uhapsili su ga pripadnici Kurtijeve Kosovske policije u civilu, od kojih je jedan vozio čak vozilo sa KM tablicama – navedeno je u saopštenju.

    Kanlacalerija za KiM naglašava da nije riječ ni o kakvom kriminalcu, već momku od 28 godina koji je mirno išao na posao, znajući da ništa nije kriv.

    • Kurti bez ikakvih dokaza, uprkos činjenicama koje ga demantuju, svakodnevno hapsi Srbe, dok međunarodna zajednica okreće glavu na drugu stranu i pravi se da ne vidi kršenja svih osnovnih prava Srba, Kurtijevo svakodnevno maltretiranje, fizičko, pravno i institucionalno nasilje nad našim narodom – kaže se u saopštenju.

    Iz Kancelarija za KiM pitaju da li je bilo gdje u demokratskom zapadnom svijetu moguće da se iko hapsi po političkim nalozima, bez dokaza i kako je moguće da dokazi svakodnevno demantuju Svečlju i Kurtija, a oni nastavljaju svoje napade na Srbe?

    • Međunarodna zajednica pod hitno mora da se osvjesti i nerazumnim potezima Prištine stane na put, jer mir na Kosovu i Metohiji opstaje samo nadljudskim naporima Srba sa sjevera Kosova i Metohije, koji dvije godine trpeljivo podnose Kurtijevu torturu – saopštila je Kancelarija za KiM.
  • Nestašica lijekova ne zaobilazi ni BiH

    Nestašica lijekova ne zaobilazi ni BiH

    I u Bosni i Hercegovini dolazi do sporadične nestašice lijekova, što predstavlja veliki problem za građane koji moraju uzimati redovnu terapiju.

    Banjalučanin koji injekciju mora primiti svakog mjeseca nedavno se našao u dramatičnoj situaciji pošto je shvatio da će se pomučiti da nabavi ampulu.

    “Otišao sam u jednu od apoteka, nije je bilo. Apotekarka je bila susretljiva te je provjerila kroz sistem sve poslovnice te apoteke i nigdje nije našla ono što mi treba. Potom sam ampulu tražio u desetak apoteka u Banjaluci, obilazio, zvao telefonom. Potraga je bila uzaludna. Na kraju sam je uspio pronaći u jednoj apoteci u FBiH. Ali, ne znam šta ću ako za koji mjesec nestane i u toj apoteci”, priča on u izjavi za “Nezavisne novine”.

    Rade Dujaković, specijalista interne medicine iz Banjaluke, takođe nam je potvrdio da dolazi do sporadičnih, privremenih, nestašica lijekova.

    “Da iskren budem, ne znam šta je uzrok. Uglavnom, imamo nestašice nekih lijekova, i to čak bih neke nazvao i esencijalnim, odnosno lijekovima koji su jako bitni”, kaže Dujaković za “Nezavisne novine”.

    Prema njegovim riječima, u takvim situacijama je nekim pacijentima teško objasniti da postoje takozvane zamjene.

    “Ako su navikli na jedan lijek, nisu spremni da prihvate paralelu, nepovjerljivi su”, rekao je Dujaković.

    Iz Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske (FZO RS) kažu da nisu nadležni po pitanju snabdjevenosti lijekova tržištem, niti za registraciju lijekova na tržištu BiH.

    “Ali, svakako na rad Fonda, ali i na naše pacijente kojima su neophodni lijekovi u velikoj mjeri utiče svaki eventualni poremećaj tržišta po pitanju lijekova. Tako da se dešavaju sporadične nestašice, a najveći izazov za fondove u BiH je nabavka neregistrovanih lijekova koji su potrebni pacijentima, ali još nisu registrovani u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH”, poručuju iz FZO RS.

    Podsjećaju da su često ukazivali na to da proizvođači lijekova nisu zainteresovani za tržište BiH koje je malo i neatraktivno, te nemaju interes da se registruju u BiH, pa se često dešava da se za lijekove koje nabavljaju putem javnih nabavki niko ne javi na tender ili se moraju nabavljati interventnim uvozom, jer potrebni lijekovi nisu registrovani u BiH.

    “Što se tiče lijekova koji se izdaju na recept, konkretno je postojao problem sa lijekom semaglutid, koji se izdaje na recept, a nabavlja se procedurom javnih nabavki. Kako nabavljamo navedeni lijek u tri doze, jedan period je bila globalna nestašica doze od 0,5 mg, a trenutno je nestašica doze od 1 mg. Osigurana lica nisu uskraćena jer im se propisuje i izdaje ova manja doza. Prema uvjerenjima ugovorenog dobavljača, doza od 1 mg će biti dostupna krajem ovog mjeseca”, navode iz FZO RS.

    Takođe, kako dodaju, deficitarni su i lijekovi koji se nalaze na listi A1 – neregistrovani lijekovi (najčešće za rijetke bolesti), ali kako se nalaze na listi lijekova, osigurana lica imaju pravo na refundaciju troškova ovih lijekova ako ih sami kupe negdje u zemljama okruženja ili inostranstvu.

    “Dakle, dešavaju se sporadične nestašice lijekova na tržištu na koje FZO RS ne može da utiče, jer se npr. dešavaju defekture na svjetskom tržištu, zastoji u proizvodnji nekog lijeka, problemi prilikom uvoza, kontrole i sl. Ono što je najvažnije, za lijekove koji se nalaze na listama lijekova FZO RS je omogućio refundaciju troškova ukoliko pacijenti sami kupe lijekove ako ih nije bilo u bolnici ili apoteci, izuzev za lijekove koji se nalaze u Programu lijekova i koji su dostupni u ograničenim količinama”, poručuju iz FZO RS.

    Iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH su takođe potvrdili da proizvođači sporadično i blagovremeno najavljuju nestašice određenih lijekova u BiH.

    “BiH na svom tržištu ima dosta paralela (isti lijek od više proizvođača) te zasad ne postoji rizik od poremećaja u snabdjevenosti lijekovima – BiH nije u situaciji u kojoj se trenutno nalaze države Evropske unije. Razlozi nestašica su različiti, ali se proizvođači najčešće žale na poteškoće u nabavljanju aktivnih supstanci, ambalaže, ostalih repromaterijala potrebnih za proizvodnju lijekova”, kažu iz Agencije za “Nezavisne novine”.

    Podsjetimo, pojedine evropske zemlje imaju ogromne probleme. Recimo, nestašica se u Francuskoj pogoršala alarmantnom brzinom u posljednjih pet godina, sa oko 800 problematičnih medikamenata u 2018. na oko 3.000 sada. Nestašica lijekova prisutna je i u drugim evropskim zemljama, poput Italije, koja je zimus prijavila ograničenja u snabdijevanju za više od 3.000 lijekova.