VRBAS Media

Autor: INFO

  • Utvrđen identitet muškarca kojeg je kod Doboja ubila mina

    Utvrđen identitet muškarca kojeg je kod Doboja ubila mina

    Smajo Zeničanin (48), sa područja Tešnja, poginuo je danas od eksplozije mine na brdu Becanj u šumi zvanoj Prisjeka kod Doboja, saznaju nezvanično “Nezavisne novine”.

    Podsjetimo, Policijskoj stanici Doboj 2, danas oko 15.10, prijavljeno je da je na brdu u zoni područja koje je minirano došlo do ove tragedije.

    Pomoćnik direktora Republičke uprave Civilne zaštite Dragan Kos izjavio je da je završen uviđaj na lokaciji Becanj u mjesnoj zajednici Lukavica Rijeka u Doboju, te da je jedna osoba poginula od protivpješadijske rasprskavajuće odskočne mine – PROM-1.

    Osoba je vjerovatno stradala prilikom otkopavanja nekih čaura, kada je aktiviralo minu. Osobe koje su bile sa njim nisu povrijeđene, kao što je prvo bilo prijavljeno, nego ih je detonacija odbacila, rekao je Kos.

    ” Izvukli smo tijelo iz minskog polja. Sutra će zajedno sa nama izaći i tim Centra za uklanjanje mina u BiH BHMAK i zajedno ćemo utvrditi o kojoj se tačno mini radi, a prema prvim saznanjima, riječ o mini PROM-1”, istakao je Kos.

    On je rekao da policija radi na utvrđivanju identiteta nastradalog koji je najvjerovatnije iz Tešnja i ima oko 50 godina.

  • Petković: Predložene izmjene krivičnog zakona su neustavne i nepotrebne

    Petković: Predložene izmjene krivičnog zakona su neustavne i nepotrebne

    Poslanik Srpskog kluba u Predstavničkom domu parlamenta BiH Milan Petković ocijenio je da uporište u Ustavu BiH nemaju dopune Krivičnog zakona BiH koje se odnose na napad na suverenitet BiH, a čiji su predlagači poslanici Milan Dunović, Zlatan Begić i Vlatko Glavaš.

    Petković smatra nepotrebnim ove dopune Krivičnog zakona, jer već postoji definisan napad na ustavno uređenje, pa bi se usvajanjem ovog prijedloga zakona duplirali propisi zbog čega bi došlo do haosa u pravnom sistemu.

    – Takođe, nije dobro ni definisano biće ovog krivičnog djela, jer tamo se kaže da bi neko mogao tajno vršiti povredu suvereniteta. Ne znam kako bi neko tajno oduzeo suverenitet, možemo ga oduzeti samo javno u institucijama – rekao je Petković novinarima u Sarajevu.

    On smatra i da je ovaj prijedlog služio samo u dnevnopolitičke svrhe, te da je riječ o stavu samo jedne političke stranke zbog čega je glasao protiv ovog zakona na sjednici Ustavopravne komisije Predstavničkog doma, koja je odbila prijedlog zakona.

    – Ukoliko većina članova komisije kaže da nešto nije u skladu sa Ustavom, to se tako i prihvata kao pravna činjenica i mi nismo u obavezi da dajemo objašnjenja – naglasio je Petković.

  • Burno u parlamentu BiH: Poslanici otvorili raspravu i optuživali jedni druge

    Burno u parlamentu BiH: Poslanici otvorili raspravu i optuživali jedni druge

    Nakon što Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH nije prihvatila dopune Krivičnog zakona BiH kojim se kažnjava narušavanje suvereniteta BiH, poslanici su otvorili raspravu u kojoj su uglavnom optuživali jedni druge, od toga da je zakon loše napisan do toga da je nekome cilj rušenje suvereniteta.
    S jedne strane, poslanici opozicije koji dolaze iz stranaka sa sjedištem u FBiH optužili su ostale, prije svih HDZ i SNSD, da su oni za narušavanje suvereniteta koje je, po njihovom mišljenju, ustavno i prihvatljivo.

    Inače, na samoj sjednici Ustavnopravne komisije protiv izmjena Krivičnog zakona bili su Marinko Čavara iz HDZ-a, Nebojša Radmanović i Obren Petrović iz SNSD-a te Milan Petković iz Ujedinjene Srpske, dok su za dopune glasali Šerif Špago i Amor Mašović iz SDA te Albin Muslić iz SDP-a, prenose Nezavisne.

    Suština izmjena Krivičnog zakona kojeg su predložili poslanici Milan Dunović, Zlatan Begić i Vlatko Glavaš je u tome da “onaj ko svojim političkim ili drugim javnim djelovanjem podriva suverenitet BiH, omogućavajući bilo kojem subjektu međunarodnog prava da utiče na proces donošenja ustava, zakona, odluka ili drugih akata BiH ili učešće u donošenju ustava, zakona, odluka ili drugih akata BiH, kazniće se kaznom zatvora najmanje pet godina”.

    “Ako neko ima problema s ovakvom promjenom Krivičnog zakona, on ima problem sa suverenitetom BiH. Čak i ono što je definisano preambulom Ustava BiH nije u skladu s Ustavom”, rekao je Dunović.

    Osim Dunovića, izmjene Krivičnog zakona “branio” je i sam Begić iz DF-a, koji je u jednom trenutku poslanicama rekao da “lupaju gluposti”. Na kraju, Denis Zvizdić, predsjedavajući Predstavničkog doma, Begiću je uskratio pravo na riječ po toj tački dnevnog reda. U jednom trenutku Begić je mlatio prstom, nakon čega mu je Sabina Čudić, poslanik Naše stranke, rekla: “Ako još jednom zaprijetite tim prstom, po njemu ćete i dobiti”.

    “Kao pravoslavac prekrstio sam se kada sam vidio dopune Krivičnog zakona. Znam šta je poenta zakona, smetaju vam Milorad Dodik i paralelne i specijalne veze sa Srbijom”, rekao je Milorad Kojić, poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

    On se upitao da li prema predloženim izmjenama Krivičnog zakona BiH Bosna i Hercegovina treba da izađe iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s obzirom na to da se tamo navodi da će svoje zakonodavstvo usklađivati s EU. Takođe, upitao je i šta je sa EBRD-om, Svjetskom bankom, EIB-om i ostalim finansijskim institucijama koje obično traže izmjene odluka ili zakona za povlačenje kredita.

    “Ovaj nacrt nisam shvatio ozbiljno, toliko je laički napisano i bilo bi me sramota da ovako nešto uputim u parlament. Ovdje neko nije htio konsultovati pravnike. Imamo napad na ustavno uređenje i samim tim ko napada na Ustav napada i na suverenitet. Ovo je dupliranje propisa i ustavni poredak je već zaštićen zakonom”, rekao je Milan Petković, poslanik Ujedinjene Srpske.

    Očekivano, dio rasprave vodio se i u vezi s pozicijom visokog predstavnika, s obzirom na to da prema odredbi zakona koja je predložena poslanici iz Republike Srpske tvrde da Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, treba da bude uhapšen i osuđen na pet godina zatvora. Takođe, skrenuta je pažnja na to da BiH ne može govoriti o suverenitetu kada ima visokog predstavnika koji može nametnuti i izmjene Ustava, izmijeniti zakon ili donijeti novi.

  • Sprema se veliki napad – Rusi upozoreni

    Sprema se veliki napad – Rusi upozoreni

    Osnivač i vođa ruske privatne vojne kompanije Vagner Jevgenij Prigožin napisao je pismo ministru odbrane Ruske Federacije Sergeju Šojguu.

    On ga je upozorio na predstojeći ukrajinski napad na Bahmut.

    Prigožinovo pismo je objavila njegova pres-služba, prenose mediji.

    “Uvaženi Sergej Kužugetovič, u ovom trenutku jedinice Vagnera kontrolišu oko 70 odsto teritorije Bahmuta, i nastavljaju da napreduju do potpunog oslobođenja”, stoji u pismu.

    Dodao je da, po informacijama koje ima, Ukrajinci planiraju da pokrenu veliki napad krajem marta ili početkom aprila, kako bi jurišom na bokove odsekli jedinice Vagnera od ruske armije.

    “Molim vas da preduzmete sve potrebne mere kako bi se sprečila izolacija jedinica Vagnera od ruske vojske, što bi imalo negativne posledice na tok specijalne vojne operacije”.

    Sudeći po tekstu pisma, on je poslao Šojguu i više informacija o planiranom ukrajinskom napadu.

  • Kroz kartice u BiH provučeno 14 milijardi KM

    Kroz kartice u BiH provučeno 14 milijardi KM

    U 2022. godini ukupna vrijednost transkacija realizovanih karticama iznosila je 14.103.186.627 KM što je za 17,95 posto više nego što je to bilo godinu dana ranije.

    Prema podacima Centralne banke BiH ukupan broj kartičnih transkacija bio je 143.812.765 i uočava se trend rasta.

    “Prosječna vrijednost jedne transkacije bila je 98 KM i manja je za 6 KM u odnosu na 2021. godinu, dok je prosječan godišnji promet po jednoj kartici iznosio 6.045 KM i veći je za 656 KM u odnosu na 2021. godinu”, saopšteno je iz Centralne banke BiH.

    Evidentan je i rast prometa kartica na internetu, a procenat realizovanog prometa karticama na internetu u zemlji iznosio je 29 posto, a u inostranstvu 71 posto.

    Na kraju 2022. godine ukupan broj aktivnih kartica iznosio je 2.333.131 i veći je za 114.202 u odnosu na 2021. godinu, a kartice je svojim klijentima izdavala 21 banka u BiH.

  • Stevandić: Izmjene poslovnika moguće samo konsenzusom

    Stevandić: Izmjene poslovnika moguće samo konsenzusom

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je Srni da su izmjene Poslovnika parlamenta Srpske moguće samo konsenzusom vlasti i opozicije, a da on smatra da bi vrijeme za skupštinsku raspravu trebalo biti raspoređeno po poslaničkim grupama.

    Nakon što je u Narodnoj skupštini prošle sedmice rečeno da bi trebalo mijenjati postojeći Poslovnik o skupštinskom radu, Stevandić je pojasnio da bi takva izmjena trebalo da bude urađena po uzoru na Poslovnik Skupštine Srbije.

    Ukoliko nisu zadovoljni ni skupštinska većina ni opozicija sa Poslovnikom, Stevandić kaže da u tom slučaju on može da predloži izmjene da bi vidjeli u čemu je problem.

    “Mislim da bi možda trebalo rasporediti po poslaničkim grupama kao što je to u Srbiji. Ali mora biti konsenzus”, istakao je Stevandić.

    Narodna skupština Republike Srpske je na sjednici održanoj sredinom 2020. godine donijela aktuelni Poslovnik Narodne skupštine.

  • Broj poginulih u Turskoj premašio 50 hiljada

    Broj poginulih u Turskoj premašio 50 hiljada

    Broj poginulih u razornim zemljotresima u Turskoj premašio je 50.000, izjavio je direktor turske Agencije za upravljanje katastrofama i vanrednim situacijama Junus Sezer.

    On je u obraćanju turskom parlamentu u Ankari rekao da je povrijeđeno više od 107.000 ljudi, prenosi Srna.

    “Ukupno 50.096 ljudi poginulo je u zemljotresima 6. februara, a povrijeđeno je 107.204 njih”, naveo je Sezer.

  • Cvijanović: Ako imovina ne pripada entitetima, zašto su onda tražili da je se odreknemo?

    Cvijanović: Ako imovina ne pripada entitetima, zašto su onda tražili da je se odreknemo?

    Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je da je pitanje imovine jedna od mnogobrojnih antidejtonskih inicijativa koje se u BiH nastoje realizovati u sadejstvu političkog Sarajeva i međunarodnog faktora.
    To nas je, kaže Cvijanović, dovelo do još jednog neustavnog eksperimenta koji je, kao što je i do sad bio slučaj, prouzrokovao političku krizu.

    Na pitanje Srne da prokomentariše zahtjev bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića upućen Pravobranilaštvu BiH u kojem traži informaciju šta je ta institucija preduzela u pogledu pravne zaštite “državne imovine” i imovinskih interesa BiH, Cvijanovićeva je odgovorila da se Bećirović obratio u svoje ime, a ne u ime Predsjedništva.

    “Prema tome, riječ je o njegovom privatnom stavu, a ne o zvaničnom stavu institucije”, pojasnila je Cvijanovićeva.

    Ona je ukazala da djeluje kao da neko želi namjerno produkovati krize, kroz uporno rušenje dejtonskog ustavnopravnog poretka BiH.

    “Treba podsjetiti da se u cijelom ovom neustavnom eksperimentu pitanje imovine prvobitno odnosilo na vojnu imovinu, kada je traženo da se takva imovina na teritoriji dva entiteta preknjiži na Ministarstvo odbrane BiH. Time se ustvari tražilo da se iz vlasništva entiteta imovina prenese u vlasništvo BiH”, navela je Cvijanovićeva.

    Budući da je Bećirović veliki zagovornik NATO integracija, rekla je Cvijanovićeva za Srnu, vjerovatno je upoznat o zaključcima NATO samita u Talinu iz 2010. godine, kojima je od Republike Srpske i FBiH traženo da u korist BiH preknjiže svoju nepokretnu vojnu imovinu.

    Da entiteti nisu vlasnici imovine, upitala je srpski član Predsjedništva, zašto bi tako nešto od njih bilo traženo?

    “Onda je opet političkim akrobacijama pitanje vojne imovine prošireno i na cjelokupnu imovinu. I to opet zajednički smišljenom akcijom međunarodnog faktora i političkog Sarajeva, u okviru koje je Ustavni sud BiH izvođač radova”, istakla je Cvijanovićeva.

    Prema njenim riječima, suština je da ne postoji ustavni osnov da se pitanje imovine reguliše na nivou BiH, jer inače ne bi bilo ni traženo od entiteta da je prenesu u vlasništvo BiH.

    “Najkraće rečeno, ako imovina nije entitetska, zašto su onda tražili da je se odreknemo”, upitala je Cvijanovićeva.

  • Festival cvijeća od 15. do 17. aprila u Banjaluci

    Festival cvijeća od 15. do 17. aprila u Banjaluci

    Na radost svih sugrađana, Banja Luka se, u okviru programa “Banjalučko proljeće”, priprema za još jedan Festival cvijeća, koji će u našem gradu biti održan od 15. do 17. aprila.

    Iz Gradske uprave pozivaju sve zainteresovane izlagače da i ove godine učestvuju i tokom dvodnevnog festivala Park “Petar Kočić” pretvore u cvjetnu oazu, punu prekrasnog cvijeća, ukrasnih sadnica i cvjetnih aranžmana, koristeći istovremeno priliku da bez naknade u centru grada dobiju štandove za izložbu, prodaju cvijeća i promociju svog brenda.

    Takođe, prvi put ove godine, u okviru ove manifestacije, svi zainteresovani privredni subjekti, javne institucije, preduzeća, udruženja, imaju mogućnost da uz pomoć gradskih stučnjaka iz oblasti pejzažne arhitekture i hortikulture učestvuju u akciji uređenja javnog prostora i na taj način daju svoj doprinos da naš grad izgleda ljepše.

    Svi zainteresovani za učešće na festivalu, kao i za učešće u uređenju javnog prostora prijavu mogu dostaviti Odjeljenju za komunalne poslove Gradske uprave, kontakt osoba Sanja Mataruga (051 244 444, lokal 774). Prijave se mogu dostaviti lično u Gradskoj upravi – kancelarija 405, ili putem elektronske pošte komunalno@banjaluka.rs.ba i sanja.mataruga@banjaluka.rs.ba.

  • Najsretnije zemlje u 2023. godini: BiH skoro najgora u regionu

    Najsretnije zemlje u 2023. godini: BiH skoro najgora u regionu

    Svjetski izvještaj o sreći objavljen u ponedjeljak pokazuje da je Finska šestu godinu zaredom proglašena zemljom s najsretnijim stanovništvom, pokazuje Svjetski izvještaj o sreći objavljeno u ponedjeljak.
    Izvještaj, koji se bavio i učincima krize izazvane koronavirusom na dobrobit ljudi, svake godine sastavljaju naučnici u SAD-u na temelju anketa Instituta Gallup.

    Nakon sretnih Finaca slijede Danska, Island, Izrael, Holandija, Švedska, Norveška, Švicarska, Luksemburg i Novi Zeland.

    Hrvatska se nalazi na 48. mjestu, iza Japana i ispred Brazila. Među susjednim zemljama najsretnija je Slovenija na 22. mjestu, Italija je 33., Srbija 45., a Mađarska 51. Crna Gora je na 67. mjestu Svjetskog izvještaja o sreći, a Bosna i Hercegovina je na 71. mjestu.

    Pri dnu skale nalaze se uglavnom afričke zemlje, a ratom razoreni Afganistan i Libanon dvije su najnesretnije zemlje svijeta, u istraživanju koje je obuhvatilo ukupno 137 zemalja.

    Naučnici su rekli da je ljudska procjena sreće ostala “iznimno otporna” uprkos pandemiji covida-19, s globalnim prosjecima u razdoblju od 2020. do 2022. koji su bili jednako visoki kao i oni u godinama prije pandemije od 2017. do 2019.