VRBAS Media

Autor: INFO

  • Centralna banka: Inflacija će se postepeno smanjivati u ovoj godini

    Centralna banka: Inflacija će se postepeno smanjivati u ovoj godini

    Na osnovu raspoloživih zvaničnih statističkih podataka, i informacija sa međunarodnih tržišta objavljenih do 10. marta 2023. godine, Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) procjenjuje godišnji rast realne ekonomske aktivnosti u četvrtom kvartalu 2022. godine na 1,7 posto.

    Usporavanje rasta ekonomske aktivnosti se očekuje prvenstveno zbog slabljenja inostrane potražnje, predstavljenu kroz smanjenje broja narudžbi iz inostranstva, na što ukazuje i smanjenje industrijske proizvodnje te još uvijek visoki inflatorni pritisci.

    Ovakva procjena ekonomske aktivnosti u posljednjem kvartalu godine rezultira očekivanim rastom ekonomske aktivnosti u BiH od 3,9 posto u 2022. godini, što je veoma usklađeno sa projekcijom BDP-a prema srednjoročnom makroekonomskom modelu iz novembra 2022. godine (4,1posto).

    Naše procjene ukazuju na visoke stope inflacije u prvom polugodištu tekuće godine. Na osnovu zvaničnih podataka iz januara 2023. godine, kao i podataka o očekivanim kretanjima egzogenih varijabli poput cijena hrane i nafte te domaće i strane ekonomske aktivnosti u narednom periodu, očekujemo kako će godišnja inflacija i u prvom kvartalu biti oko 12,6 posto.

    Prema zvaničnim statističkim podacima, inflacija potrošačkih cijena je iznosila 14,1posto u januaru 2023. godine.

    Već u narednom kvartalu očekuje se usporavanje inflacije, dijelom i zbog sve izraženijeg baznog efekta iz prethodne godine. Bitan uticaj na kretanje inflacije u narednom periodu mogu imati i promjene cijena električne energije u zemlji.

    Procijenjena temeljna inflacija u BiH, iz koje se isključuju cijene hrane, alkoholnih pića i duhana, te energenata, takođe je visoka.

    U januaru je rast temeljne inflacije u BiH, na godišnjem nivou, procijenjen na 9,8 posto. U prvom polugodištu 2023. godine očekujemo godišnji rast temeljne inflacije od 8,6 posto, što implicira da ukupna inflacija u BiH nije visoka, isključivo, zbog rasta cijena roba na međunarodnim tržištima.

    U periodu permanentnih šokova, procjenjivanje kretanja ekonomske aktivnosti i inflacije je veoma neizvjesno, na što ukazuje i svaka nova objava o makroekonomskim projekcijama najvažnijih međunarodnih institucija.

  • Kremlj: Amerika želi rat

    Kremlj: Amerika želi rat

    Sjedinjene Američke Države i evropske zemlje su spremne da spriječe mirovne pregovore o Ukrajini, za razliku od Rusije i Kine, saopštio je Kremlj.

    “Vašington, evropske prestonice, ali pre svega, Vašington, ispunjeni su željom da ne dozvole, pod bilo kojim izgovorom, ulazak u mirovne pregovore. Oni jednostavno ne dozvoljavaju Kijevu čak ni da razmišlja (o tome)”, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov za ruski “Prvi kanal”.

    Peskov je time komentarisao izjavu predstavnika Bele kuće uoči posete kineskog predsednika Si Đinpinga Moskvi da SAD smatraju neprihvatljivim da se nakon rusko-kineskog samita upute bilo kakvi pozivi za uspostavljanje mira u Ukrajini.Kako je Peskov primetio: “Sada, kada su maske skinute, (zapadne zemlje) pokazuju svoj zverski osmeh”. “Osim nas i Narodne Republike Kine”, dodao je portparol Kremlja.

  • Putin progovorio o kineskom planu za Ukrajinu i zaprijetio svijetu

    Putin progovorio o kineskom planu za Ukrajinu i zaprijetio svijetu

    ​Predsjednik Rusije Vladimir Putin je nakon sastanka sa kineskim liderom Si Đinpingom prokomentarisao kineski mirovni plan za Ukrajinu.

    Putin je, nakon potpisivanja sporazuma sa kineskim kolegom, rekao da bi kineski plan za Ukrajinu “mogao da posluži kao baza za rješenje konflikta”.

    “Kineski mirovni plan može da posluži kao baza za rješenje u Ukrajini kada Zapad i Kijev budu za to spremni”, rekao je Putin.

    Predsjednik Rusije je rekao i da je veoma pažljivo slušao kineskog kolegu i njegove mirovne inicijative tokom njihovih razgovora.

    Putin je rekao i da Rusija neće oklijevati da koristi nuklearno oružje “ako bude morala”.

    “Rusija će biti prinuđena da to uradi ako zapad počne da koristi oružje sa nuklearnim komponentama”, rekao je Putin.

    Komentarisao je i odluku Velike Britanije da Ukrajini pošalje municiju sa osiromašenim uranijumom, prenosi Telegraf.

    “Zapad je odlučio da se bori sa Ruskom Federacijom do posljednjeg Ukrajince, i to bukvalno”, rekao je Putin.

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je rekao da su se Rusija i Kina slušale po pitanju kineskog mirovnog plana za Ukrajinu i razmijienili stavove.

  • Stoltenberg: Kina da ne isporučuje oružje Rusiji

    Stoltenberg: Kina da ne isporučuje oružje Rusiji

    Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg danas je upozorio Kinu da ne isporučuje Rusiji smrtonosno oružje, nakon što su se lideri te dvije zemlje sastali u Moskvi.

    “Nismo vidjeli nikakav dokaz da Kina isporučuje smrtonosno oružje Rusiji, ali smo vidjeli neke znake da je to bio zahtjev Rusije i da je to pitanje koje u Pekingu razmatraju kineske vlasti. Kina ne bi trebalo da pruža smrtonosnu pomoć Rusiji, to bi značilo da podržava ilegalni rat”, rekao je Stoltenberg.

    Sekretar Alijanse je istakao da NATO sada ne smatra mogućim da ima smislen dijalog sa Rusijom i dodao da ne vidi mogućnost za takve kontakte dok traje rat u Ukrajini.

    “Savjet Rusija-NATO bio je važno oruđe za pokušaje alijanse da uspostavi normalan dijalog sa Rusijom”, rekao je Stoltenberg i napomenuo da u sadašnjim uslovima nije moguće koristiti ovaj mehanizam.

    Kineski predsjednik Si Đinping doputovao je juče u trodnevnu posjetu ruskom kolegi Vladimiru Putinu, a on je naveo da je strateški izbor Pekinga jačanje i razvoj odnosa sa Moskvom.

    On je naglasio da su strane temeljno razmijenile mišljenja o ukrajinskom pitanju.

    Si je naglasio da su, istorijski gledano, sukobi uvijek rješavani dijalogom i pregovorima.

    Podsjetio je da je Kina nedavno objavila dokument sa stavom koji poziva na političko rješenje ukrajinske krize, napuštanje hladnoratovskog mentaliteta i jednostranih sankcija.

    Si Đinping je napomenuo da, što je više poteškoća i kontradiktornosti, to je važnije ostaviti prostor za mir i dijalog.

  • Iz Vijeća naroda potvrdili: Izabrane sudije Ustavnog suda Srpske

    Iz Vijeća naroda potvrdili: Izabrane sudije Ustavnog suda Srpske

    Vijeće naroda Republike Srpske izabralo je danas Svetlanu Brković i Radomira Lukića za sudije Ustavnog suda Republike Srpske, saopšteno je iz Vijeća naroda.
    Narodna skupština Republike Srpske je na sjednici prošle sedmice izabrala Lukića i Brkovićevu za sudije Ustavnog suda Srpske.

  • Vlasti najavljuju da će polazne linije u Banjaluci vratiti “na staro”

    Vlasti najavljuju da će polazne linije u Banjaluci vratiti “na staro”

    Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković najavio je povratak polaznih linija gradskog javnog prevoza na 100 odsto njihovog kapaciteta.
    “Gledamo da za početak vratimo linije na staro, odnosno da trenutne linije polazaka sa 60-70 odsto vratimo na 100 odsto”, poručio je Stanivuković danas na pres konferenciji za novinare, najavivši još neke novine u gradskom prevozu u najvećem gradu u Republici Srpskoj.

    Kako je kazao, u narednim mjesecima građani mogu očekivati vraćanje javnog saobraćaja kada su cijene bile na minimumu, odnosno u periodu koji je bio prije pandemije i prije inflacije.

    Iako su cijene goriva znatno povoljnije u odnosu na prethodni period, gradske vlasti još ne najavljuju zahtjev prevoznicima za jeftinije karte u gradskom prevozu. Prema Stanivukovićevim riječima, trenutno se analiziraju cijene goriva, te kako kaže, nedostaje da se ispune još neke ugovorne obaveze kako bi i cijene karata pojeftinile.

    “Radimo i studiju koja će biti završena na proljeće kada je najveća frekvencija ljudi. Ova studija će nam pokazati koje linije imaju najveću frekvenciju, a samim tim i zaradu”, kazao je gradonačelnik Banjaluke.

    Kako je objasnio, primjećeno je da su linije koje prolaze kroz centar grada visokoprofitabilne za prevoznike, dok druge linije ne ostaruju gotovo nikakav profit, te ih stoga grad mora subvencionisati.

    “Shodno razlici u frekvenciji u linijama, moraćemo da izvršimo modifikaciju cijena”, kaže Stanivuković.

    Kako je dodao, plan im je uvesti i nove linije, te je poručio da će javni prevoz u Banjaluci biti mnogo bolji nego prije, prenose Nezavisne.

    “Građani u narednom periodu mogu očekivati vraćanje zlatnog doba gradskog javnog prevoza”, zaključio je Stanivuković.

  • Stanivuković o Palasu

    Stanivuković o Palasu

    Projekat za hotel „Palas“ gradska administracija već odavno ima, ali potrebno je sačekati da u Banjaluku dođe Filip Cepter, koji će isti i da predstavi.
    Kazao je ovo gradonačelnik, Draško Stanivuković, poručivši kako će upravo ovaj hotel imati višestruki značaj, saopšteno je iz Gradske uprave.

    -Izgradnjom hotela „Palas“ dobićemo i nova radna mjesta. Biće zaposleno oko 500 ljudi, što je zaista od velikog značaja. Kada je riječ o samom projektu, potrebno je reći da će hotel biti visok oko 110 metara, vrijednosti između 60 i 70 miliona KM. Riječ je o izuzetno izazovnoj arhitekturi, modernoj. Primjera radi, na 11 spratu će biti veliki balkon, koji će da prkosi gravitaciji. To je nešto što dosada nije rađeno na ovim prostorima – rekao je on.

    Dodao je kako će upravo hotel „Palas“ biti simbol našeg grada, koji prevazilazi sve dosadašnje kapacitet.

    -Nismo pokazali projekat do sada iako ga imamo, ali čekamo da dođe Filip Cepter. Moram da kažem da smo 28. februara završili projekat rušenja starog dijela hotela. Ukupno imamo pet ponuda, a predstavnici Ceptera analiziraju ko će da izvodi te radove. Nakon toga, očekujemo kranove i novo, najveće gradilište, nakon onog u Parku „Mladen Stojanović“ – kazao je gradonačelnik.

    Poručio je kako će u izgradnji ovog hotela učestvovati domaće firme.

    -U istoriji Republike Srpske nikada takav objekat nije izgrađen. Dao sam sebi riječ kao dijete da ću za svoj narod uraditi ono što nije niko prije. Jedan dio našeg mentaliteta je takav da sve velike stvari osudimo, ali vrijeme kasnije pokaže da je to sve u redu i da sve to što se radi je ispravno. Prija mi što znam da ćemo nakon vijekova čekanja da uradimo kolektor na rijeci Vrbas, hotel „Palas“, novu sportsku dvoranu, vidikovac na Banj brdu – zaključio je Stanivuković.

  • Dodik: Auto-put od Trebinja ka Foči strateški interes Srpske

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je danas da će na području Hercegovine biti realizovan kapitalni projekat koji se odnosi na izgradnju auto-puta od Trebinja prema Foči, što je strateški interes Republike Srpske.

    “To nikada nije moglo da se završi za godinu, dvije ili pet godina, biće završeno za desetak godina, ali neće nikad ako ne počnemo sljedeće godine”, rekao je Dodik novinarima u Gacku.

    On je napomenuo da je u proteklom periodu rehabilitovan i put od Ljubinja do Trebinja, te do Stoca, prenosi Srna.

    Dodik je dodao da je sa direktorom preduzeća “Putevi Republike Srpske” dogovorio potpuno presvlačenje asfalta na dionici od Rudnika i Termoelektrane Gacko, preko centra grada, do raskrsnice puta Gacko – Bileća.

    “Očigledno je zima učinila da je asfalt veoma loš kroz sami centar grada”, rekao je Dodik.

  • Dodik: Otimanjem imovine Srpskoj, pokušava se pribaviti suverenitet BiH

    Dodik: Otimanjem imovine Srpskoj, pokušava se pribaviti suverenitet BiH

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je da suverenitet imaju entiteti, a ne BiH, te da se on pokušava pribaviti BiH otimajući imovinu Republici Srpskoj komentarišući jučerašnju sjednicu Parlamentarne skupštine BiH, na kojoj su bile tačke koje se miješaju u unutrašnje stvari Republike Srpske, poput izmjena Krivičnog zakona u vezi sa suverenitetom BiH i rezolucija u vezi sa slobodama u Srpskoj.

    BiH nema suverenitet, a odluke donesene na zajedničkom nivou nemaju obavezujuću snagu za entitete. Ovo nije zemlja koja je napravljena na taj način, nego tako da su entiteti subjekti unutrašnjih ali i spoljno-političkih pitanja, a ne da zajednički nivo nešto nama naređuje. Nego mi naređujemo njima i tako će i ostati. Tako su prošli i ovi zakoni, tako je prošla i deklaracija i tako će proći i BiH – rekao je Dodik novinarima u Gackom.

    Istakao je da se Republika Srpska zalaže da se BiH vrati u okvire Ustava.

    • Ono što imamo danas je nametnuto mimo Ustava i volje prije svega nas. Sada je vrijeme da napravimo reviziju. Ili vratite BiH na Ustav ili je neće biti, to je ono što govorimo uporno. Ovo nije secesija. Tražimo ustavnu zemlju, a ako je nema logično je da u njoj nećemo biti – poručio je Dodik.
  • Urušava se još jedna velika američka banka

    Urušava se još jedna velika američka banka

    Jelen i Lagard ističu da američki i evropski bankarski sistem ima dobru likvidnost, iako je podupiru s 1000 milijardi dolara.

    Nakon što je smirena situacija u Kredi Svis banci jer su Švajcarci zabrinuti za svoju stogodišnju bankarsku reputaciju na brzinu promenili vlastite zakone kako bi je hitno prodali najvećoj švajcarskoj banci UBS, pažnja globalnog interesa analitičara okreće se prema situaciji u Sjedinjenim državama gde se čini da First Republic Bank opasno visi, piše Jutarnji list.

    Tu banku pokušala je u dogovoru sa šeficom američkog Trezora da stabilizuje grupa od 11 američkih finansijskih divova, među kojima su JPMorgan Chase, Citigroup, Bank of America i Wells Fargo, tako što joj je osigurala liniju od 30 milijardi dolara kratkoročnih zajmova.

    First Republic je s imovinom od 212 milijardi dolara četrnaesta po veličini među svim američkim bankama te je pitanje njene stabilizacije po jednostavnoj logici važnije od sudbine dveju banaka koje su već kolabirale – Silicon Valley Bank i Signature bank – i u kojima su Federalne rezerve već preuzele obvezu isplate svih depozita, pa i onih neosiguranih, koji u proseku iznose oko 5 milijardi dolara po svakom deponentu. Zbog visine neosiguranih depozita koji se povlače, može se govoriti o panici bogataša.

    Depoziti se tope
    Povlačenje depozita iz First Republic je nakon združene akcije najvećih američkih banaka počelo da usporava, ali oni se i dalje tope, dok je cena deonice potonula u bezdan.

    Početkom godine nivo depozita u First Republic iznosio je, piše Wall Street Journal, oko 176 milijardi dolara, a od tada su preplašeni klijenti povukli 70 milijardi. Svako novo povlačenje depozita stoga multiplicira nivo drame u First Republic-u.

    Investitori su pak nemilosrdni prema toj banci koja je vrlo značajna i u američkim razmerama. Cena deonica First Republic pala je ovaj mesec 90 odsto, a samo u ponedeljak za 47 odsto, bez obzira na to što je već bila poznata informacija da joj je grupa najvećih osigurala 30 milijardi evra.

    Situacija se u First Republic-u toliko zakomplikovala da menadžment čak nije mogao dovoljno brzo da prodaje deonice kako bi pokrivao obaveze jer je berzanska trgovina prema pravilima prekinuta 11 puta zbog prevelikog pada cene. Sada se već razgovara o potrebi da se 30 milijardi evra koje je First Republic-u osiguralo 11 najvećih bankarskih institucija pretvori u kapital. U tom slučaju bi menadžment tih 30 milijardi mogao fleksibilnije da se koristi, ovako u osnovi predstavljaju dug banke prema konzorciju velikih.

    Među bankama koje su pod sličnim pritiskom još su Zions, Western Alliance i PacWest.

    U pozadini krize First Republic-a upravo se vode poverljivi razgovori o preuzimanju banke, piše više velikih medija.

    Pod ekstremnim pritiskom su i cene obveznica First Republic-a. One s dospećem 2046. u ponedeljak su potonule 11 odsto i trgovale su se po ceni od 55 centi za dolar. Početkom ovog meseca njihova cena iznosila je 75 centi za dolar.

    Zanimljivo je da su skoro pa istovremeno šefica američkog Trezora, Dženet Jelen, i guvernerka Evropske centralne banke izašle s izjavama u kojima naglašavaju visok nivo likvidnosti sistema, što je izazvalo podizanje obrva zabrinutih posmatrača.

    Treba obratiti pažnju kako isticanje dobre likvidnosti u bankarstvu u pravilu dolazi ako ima previše nelikvidnosti, pogotovo ako je jasno da regulatori moraju da osiguraju održavanje likvidnosti koja se topi. Posebno je jasno da postoji izraženi problem likvidnosti ako novinski izveštaji govore da regulatori i veliki igrači koordinisano upravljaju likvidnošću kako bi zaustavili navalu na banke. Isto važi u situaciji kad je očigledno da države aranžiraju ‘prisilne brakove‘ banaka koje se urušavaju sa zdravijim, većim komercijalnim bankama.

    Nerealizovani gubici
    Uostalom, u Sjedinjenim državama jasno je da je Fed morao da obeća podršku bankovnom sistemu u zaštiti depozita zbog 600-625 milijardi dolara nerealizovanih gubitaka američkih banka.

    Glavni uzrok kolapsa SVB-a, podsetimo, bilo je upravo tehničko ‘priznavanje‘ nerealizovanih gubitaka kod prodaje 20 milijardi državnih obveznica koje su kupili za novac deponenata. Nadalje, likvidnost sistema podržana je sa 175 vrednom garancijom Feda za depozite u SVB-u, 89 milijardi depozita u Signature banci, dok je s druge strane okeana, Švajcarska nacionalna banka osigurala 100 milijardi dolara kako bi podržala forsirano preuzimanje Credit Suiss-a od strane UBS-a.

    Ispada da je do sada bilo potrebno osigurati garanciju 1000 dodatnih milijardi dolara kako bi se osigurala likvidnost sistema, a Jelen i Lagard u osnovi pričaju da je likvidnost super. Šta je tačno rekla Jelen?

    “Pozdravljamo današnju objavu švajcarskih vlasti oko podrške finansijskoj stabilnosti. Pozicije kapitala i likvidnosti američkog bankovnog sistema su snažne, a finansijski sistem SAD-a je otporan. Bili smo u bliskom kontaktu s našim međunarodnim kolegama kako bismo podržali njihovo sprovođenje”, naglasila je Jelen.

    Istu taktiku u javnom PR-u odabrala je i Lagard:

    “Pozdravljam brzu akciju i odluke koje su donele švajcarske vlasti. Oni su ključni za ponovno uspostavljanje urednih tržišnih uslova i osiguravanje finansijske stabilnosti… Bankarski sektor Evrozone je otporan, sa snažnim kapitalom i likvidnošću. U svakom slučaju, naš skup alata za politiku potpuno je opremljen za pružanje potpore likvidnosti finansijskom sistemu Evrozone ako je potrebno i za očuvanje glatkog prenosa monetarne politike”, rekla je Lagard.

    U osnovi ispada, piše Jutarnji, da Jelen i Lagard mole boga da se potez švajcarske vlasti s forsiranim preuzimanjem Credit Suiss-a pokazao dovoljno odlučnim da počne da smiruje paniku velikih deponenata i investitore, pa je očigledno da ističu jaku likvidnost sistema jer ih upravo tu jako žulja.

    Inače, analitičari su primetili da su u novoj bankarskoj krizi relativno dobro ostale najmanje, lokalne banke s ukupnom imovinom od po ‘samo‘ nekoliko stotina miliona dolara. One zadnjih dana čak beleže priliv depozita. Pod najvećim su pritiskom srednje do velike regionalne banke, a 10-postotni pad vrednosti deonica pretrpeli su i oni najveći.