Autor: INFO

  • Krediti građana u MKO premašili 440 miliona maraka

    Krediti građana u MKO premašili 440 miliona maraka

    Krediti građana u mikrokreditnim organizacijama (MKO) u Republici Srpskoj na kraju prošle godine dosegli su iznos od 440,2 miliona maraka, što je za oko 50 miliona više u odnosu na godinu ranije. Ekonomisti ističu da ljudi, uprkos visokim kamatama, pribjegavaju zaduživanju u ovom sektoru, jer novac mogu dobiti u kratkom roku i po jednostavnim procedurama.
    Prema podacima navedenim u izvještaju Agencije za bankarstvo RS o poslovanju MKO sa sjedištem u Srpskoj, građani su najviše posezali za nenamjenskim kreditima, poljoprivrednim zajmovima i kreditima iz oblasti uslužnih djelatnosti.Osim fizičkih, u posmatranom periodu i pravna lica su povećala dug u MKO te su krediti preduzeća na kraju prošle godine iznosila 10,32 miliona maraka, dok su u 2021. godini bili teški 9,02 miliona KM.
    Izvještaj pokazuje da su MKO nominalnu kamatnu stopu lani povećale u odnosu na godinu ranije za oko dva odsto pa je tako prošle godine iznosila 18,62 odsto, a u 2021. godini 16,88 odsto.

    Kada je u pitanju efektivna kamatna stopa, izvještaj pokazuje da je ona pala sa 34,40 odsto, koliko je iznosila 2021. godine na 33,65 procenata lani.

    Direktor Udruženja banaka BiH Berislav Kutle kaže za “Glas Srpske” da je rast kredita u mikrokreditnim organizacijama rezultat opšte situacije u zemlji.

    – Kao prvo, te kredite dižu oni građani koji nisu sposobni da se zaduže u bankama ili im se jednostavno žuri. Problem kod tog zaduživanja je što se novac ne koristi namjenski, na primjer za pokretanje biznisa, nego za svakodnevnu potrošnju pa nastaju problemi sa vraćanjem – rekao je Kutle.

    Komentarišući rast zaduženosti građana u ovom sektoru ekonomista Zoran Pavlović ističe da zbog malih plata, a velikih troškova ljudi ne mogu štedjeti pa su primorani da dižu kredite.

    – Kada su u pitanju vanredni troškovi poput iznenadnog kvara automobila, nabavke ogreva, spremanja djeteta za školu ili kvara veš-mašine građani nemaju ni minimalnu ušteđevinu da podmire te troškove, jer sve što zarade potroše na svakodnevne potrebe – pojašnjava Pavlović.

    On je istakao da je zaduženost u ovom sektoru bila velika u godinama nakon rata u BiH, kada se stanovništvo zaduživalo s ciljem pokretanja malih biznisa.

    – Danas nažalost mikrokrediti služe samo za vraćanje dospjelih obaveza, što je odraz siromaštva u zemlji – kategoričan je Pavlović.

    Komentarišući visinu kamatnih stopa u MKO sektoru, naročito efektivne kamatne stope za nenamjenske kratkoročne kredite, koja je lani iznosila 114 odsto, Pavlović navodi da je glavni razlog mali iznos zaduženosti po pojedincu.

    – Ako se 100.000 klijenata zadužuju po 1.000 KM, to je ogroman obim posla i zbog toga su između ostalog mikrokrediti skuplji – kazuje Pavlović.

    Zarada

    Mikrokreditne organizacije u Srpskoj zaradile su u 2022. godini 24,07 miliona maraka, što je za 30 odsto više u odnosu na profit koji su imale 2021. godine, kada je iznosio 18,4 miliona KM.

    U izvještaju Agencije za bankarstvo navedeno je da su prihodi po osnovu kamata iznosili 83,3 miliona maraka, što čini 99 odsto ukupnih prihoda MKO, dok su rashodi bili teški 57,5 miliona KM.

  • Župljanin o zahtjevu Bećirovića: Spriječiti da haška arhiva bude pohranjena u Sarajevu

    Župljanin o zahtjevu Bećirovića: Spriječiti da haška arhiva bude pohranjena u Sarajevu

    Predsjednik Organizacije starješina Vojske Republike Srpske Slobodan Župljanin poručio je da se svim institucionalnim sredstvima ne smije dozvoliti da arhiva Haškog tribunala bude pohranjena u Federaciji BiH, jer bi to predstavljalo veliku opasnost i ogromnu mogućnost zloupotreba.
    Komentarišući zahtjev bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića da arhiva Haškog tribunala bude pohranjena u BiH, Župljanin je rekao da se Republika Srpska treba zalagati svim dozvoljenim mehanizmima da arhiva Haškog truibunala ostane u Hagu ili da bude pohranjena na neku treću lokaciju, jer vjerovatno ne bi bilo odobreno da bude pohranjena u Republici Srpskoj.

    – Postoji i varijanta da se sva arhiva Haškog tribunala koja se odnosi na ljude iz Republike Srpske koji su bili predmet istraga ili presuda pohrani u Republici Srpskoj, a za one koji su bili predmet istraga iz FBiH da se pohrani u tom entitetu – istakao je Župljanin.

    Župljanin je ocijenio da to neće zadovoljiti Bećirovića i “ostalu bratiju” iz Sarajeva, zaključujući da svim institucionalnim sredstvima treba spriječiti da arhiva Haškog tribunala bude pohranjena u Sarajevu.

    Bećirović je generalnom sekretaru UN, predsjedniku Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove i predsjedniku Generalne skupštine UN uputio pismo u kojem je zatražio da arhivska građa Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Јugoslaviju bude pohranjena u BiH.

    On je o ovom pismu obavijestio sekretara UN Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove Abubakara Tambadua tokom susreta u Sarajevu.

  • “Tramp planira napraviti šou od svog hapšenja”

    “Tramp planira napraviti šou od svog hapšenja”

    Bivši predsjednik SAD Donald Tramp sprema se da napravi šou od svog hapšenja koje, kako je nedavno izjavio, uskoro očekuje.

    Trampa čeka optužnica za podmićivanje Stormi Danijels, zvijezde filmova za odrasle, a najvjerovatnije i sprovođenje u lisicama. Iako se prema zvaničnoj proceduri u slučaju njegovog hapšenja očekuje da isto obavi Tajna služba “na mala vrata”, odnosno dalje od kamera, ljudi iz Trampovog okruženja kažu da on ipak ima kudikamo drugačije planove.

    On, kako je rečeno, planira da bukvalno proparadira pred kamerama.

    Tramp sada ima fiksaciju o svom hapšenju, javlja The New York Times.

    “Iza zatvorenih vraza u Mar-a-Lagu, bivši predsjednik je rekao prijateljima i saradnicima da je ideja o paradiranju pred vlastima i brojnim kamerama i reporterima odlična”, javlja poznati list.

    “Čak je otvoreno razmišljao o tome da li bi trebalo da se smije okupljenim medijima, te razmišljao kako bi javnost reagovala. Navodno je opisao potencijalni spektakl kao zabavno iskustvo”, navodi se u članku opis Trampove ideje.

    Bivši predsjednik predvideo je da će biti uhapšen ove nedjelje pod optužbom da je isplatio glumicu iz filmova za odrasle Stormi Danijels da bi ćutala o njihovoj navodnoj aferi prije izbora 2016. Navedeno je da je plaćanje, koje je izvršio Trampov tadašnji advokat Majkl Koen, označeno kao “pravni trošak”.

    Tramp se suočava sa višestrukim krivičnim istragama, od onih o pritisku na zvaničnike da ponište rezultate izbora 2020. godine, preko njegove uloge u pobuni 6. januara 2021. na Kapitolu, pa sve do otkrića poverljivih dokumenata Bele kuće u njegovom odmaralištu na Floridi, te suđenje za silovanje kolumnistkinje časopisa “El”.

  • Radojičić o vijesti da je dio tima Jelene Trivić: Ne bavim se politikom

    Radojičić o vijesti da je dio tima Jelene Trivić: Ne bavim se politikom

    Bivši gradonačelnik Banjaluke Igor Radojičić je demantovao pisanje “Klixa” da je on u timu Jelene Trivić koja navodno osniva novu stranku.

    “Ne bavim se politikom. Povukao sam se prije tri godine. Ne znam ništa o stranci Jelene Trivić, to ćete morati da pitate nju. Javio sam se zbog toga što znam šta je vaš posao, bavio sam se novinarstvom. Ne bavim se politikom”, kazao je kratko za portal “UNA” Igor Radojičić, bivši gradonačlnik Banjaluke.

    Novu stranku Jelene Trivić je u srijedu na konferenciji za medije spomenuo i Ljubiša Petrović, gradonačelnik Bijeljine i funkcioner SDS-a, a koji je demantovao da napušta ovu stranku i da prelazi u tabor Jelene Trivić.

    Mediji pišu da će se nova stranka Jelene Trivić zvati NF, a pretpostavlja se da je puni naziv Narodni front, te da će Trivićeva biti predsjednica, a najbliži saradnik, koji bi trebalo da vodi aktivnosti na terenu, Dejan Slijepčević, uz podršku poslanika SDS-a Aleksandra Trninića.

  • Petković: Sarajevo priča da je Šmit pripremio zakon o imovini

    Petković: Sarajevo priča da je Šmit pripremio zakon o imovini

    Ukoliko bi Kristijan Šmit pokušao da nametne zakon o imovini, Republika Srpska bi morala da napravi rigoroznije korake nego kada je Valentin Incko nametnuo takozvani Zakon o zabrani negiranju genocida.

    Rekao je ovo u emisiji “Imate riječ” na našoj televiziji Milan Petković, poslanik US u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

    “Mislim da će se ovaj put morati ići u povlačenje iz svih institucija BiH. Sada mnogo rigoroznije. Ovdje bi se morale povući sve sudije, svi naši generali i oficiri iz OS BiH, moramo se povući apsolutno svi iz institucija koje se tiču i državne službe i SIPA, jednastvo vratiti se komplet u svoju teritoriju”, rekao je Petković.

    On kaže da nije pitanje kako ćemo se ponašati, već kad ćemo se ponašati tako.

    Istakao je da se u Sarajevu već priča kako je Šmit pripremio taj zakon.

    “Juče sam u Sarajevu bio, čuo sam priče. Gore se priča da će on ići u nametanje toga zakona. Ako Kristijan Šmit nametne taj zakon, ja nisam siguran u kom smjeru će se odvijati ni politička ni bezbjednosna situacija. Sarajevo priča da će to Kristijan Šmit donijeti”, rekao je i dodao:

    “Očito je da su oni već smislili i spremili taj zakon. Ozbiljni ljudi već pričaju o tom da je taj zakon Kristijan Šmit već pripremio. Oni ga jednostavno i priželjkuju i prizivaju”, rekao je on i dodao da tako neko priželjkuje haos.

    Objasnio je šta bi taj zakon značio.

    “To je kao da neko vama dođe vašoj kući i kaže mi vama oduzimamo kuću, odnosno, nećemo vam oduzeti kuću, ona se samo više neće voditi na vama. Ali, mićemo kad bude htjeli mijenjati fasadu, mi ćemo kad budemo htjeli mijenjati prozore stavićemo mi prozore, kad htjednemo zavrnuti grijanje, zavrnućemo vam grijanje… E, to se želi nama uraditi. Republika Srpska ostaje Republika Srpska, ali se imovina vodi na BiH, pa kad mi odlučimo da gradimo auto-put, kažu nam ‘A, ne, ne, ne možete vi graditi auto-putu. Možete, ali morate tražiti saglasnost BiH. E, sad, saglasnost ne možemo danas dati zato što nas danas boli zub, pa sutra moramo ići tetki po lijek…’. Tako će nas dovoditi do jednog ludila da nas na sve načine ucjenjuju i ograničavaju. Kao što su nas sada ograničavali. ‘Jeste to imovina Republike Srpske ali ne možete graditi aerodrom u Trebinju. Pa ne možete graditi HE Buk Bijela. S ovim bi bilo još više”, rekao je Petković.

    Naglasio je da to zapravo znači nestanak Republike Srpske “na mala vrata”.

    Govoreći o jučerašnjoj sjednici Predstavničkog doma i prijedlogu o izmjenama Krivičnog zakona on je rekao da je bilo burno.

    “Bila je relativno burna sjednica PS BiH. Tu je bilo prijedlog nekoliko poslanika iz FBiH koji su željeli da uvedu jedno potpuno novo krivično djelo a koje bi se zvalo ‘Napad na suverenitet BiH’, odnosno oduzimanje suvereniteta BiH. Pošto sam i član Komisije za Ustavna pitanja i mi smo tada glasali i utvrdili da nema usztavnog osnova za raspravljanje o tom zakonu. Međutim, Poslovnik Parlamentarne skupštine je dosta drukčiji nego poslovnik o radu Narodne skupštine i bez obzira što neki prijedlog ili nacrt ne prođe Komisiju za ustavna pitanja, može o njemu da se raspravlja na samoj sjednici”, rekao je Petković i dodao:

    “Mi smo raspravljali o tome i ja sam i tada rekao da nema ustavni osnov. Drugo, tu je bilo nekoliko otvorenih pitanja. Prvo je bilo samo pitanje šta je to suverenitet, kome pripada. Apsolutno nije definisano šta je suverenitet. Na drugoj strani, mi već imamo krivično djelo ‘Napad na ustavno uređenje BiH’. Onda bismo radili jedno dupliranje. Ja sam njima to pokušao objasniti, sa pravne strane kada gledamo, da ako neko napada ustavno uređenje, što je krivično djelo, onda samim tim napada i na suverenitet te iste BiH. Ovo je bila jedna predstava za javnost u kojoj se željelo reći, eto, ajd da vidimo kako da sankcionišemo, prije svega, srpske predstavnike zbog njihovih specijalnih i paralelnih veza koje oni imaju sa Srbijom. To možemo reći slobodno. I jednim manjim dijelom Hrvata, zbog njihovih odnosa koje oni imaju sa Hrvatskom”, kaže Petković i nastavlja:

    “Tamo se kaže ‘Ko javno ili tajno prenese suverenitet’ i onda sam ja ustao i rekao njima, Zlatanu Begiću, poslaniku koji je i profesor, koji je pravnik na kraju krajeva – ‘Možete li Vi meni reći kolega, kako se tajno može prenijeti suverenitet?’. Takva jedna formulacija je stvarno bila apsurdna i naravno taj zakon na kraju nije ni izglasan. Mislim da su najglasniji bili poslanici iz Republike Srpske”, rekao je on i naglasio da je postojalo jedinstvo poslanika iz Srpske.

    “Ono što mi se svidjelo jeste da se pokazalo jedinstvo poslanika iz Republike Srpske”, kaže on.

    Međutim, kaže da je bilo nekih “nelogičnosti” kada je u pitanju koalicija formirana na nivou BiH.

    “Imali smo određene nelogičnosti. Juče smo trebali formirati sve komisije oba doma. Nije došlo do formiranja zato što je došlo do nekih glasanja koja nisu bila usaglašena, tako da je tu došlo do jednog ‘iskakanja’ predstavnika SDP-a. Kasnije nam je bilo nelogično i glasanje poslanika HDZ-a vezano za Rezoluciju koju su predložili bošnjački političari, a tiče se, recimo tako, osude kriminalizacije klevete u Republici Srpskoj. Tako da, nije tu ni idilična ni bajna situacija vezana za tu koaliciju, nema tu apsolutno ljubavi, pa nekad se upitam ima li tu čak i partnerstva”, rekao je on.

    Petković, međutim, naglašava da se koalicija neće urušuti kako su to pojedini počeli da predstavljaju.

    “To pokazuje koliko je situacija rovita, koliko je to teška jedna koalicija formirana iz razloga da se formira vlast i da se pokušaju neke stvari pokrenuti naprijed”, kaže Petković.

    Na pitanje “da li je bitno koje su uopšte partije iz FBiH u koaliciji, jer se uvijek čini da te partije uslovljavaju”, Petković kaže da je tačno da uvijek ima uslovljavanja.

    “Uvijek ima tog uslovljavanja. Nekako imam osjeća da oni stalno nešto napadaju, a mi stalno nešto branimo. I konstantno, svi njihovi zakoni, sve što oni rade idu u cilju oduzimanja određenih nadležnosti Republike Srpske. Nikada nisam osjetio kod njih bilo koji zakon da kažu ‘e ovo ne valja na nivou kantona, ajmo to prenijeti na FBiH, ili ajmo uzeti nešto sa nivoa kantona ili FBiH pa prenijeti na BiH’. Ne, može i to, ali da se oduzme Republici Srpskoj pa da u konačnom zbiru kad se to sve oduzme, opet oni budu ti koji će s tim vladati. Tako da tu nema ljubavi, slabo ima i partnerstva i saradnje, ali mislim da nije upitna koalicija”, rekao je Petković.

    Kao primjer naveo je izbor ambasadora.

    “Naravno da mi ne možemo biti zadovoljno što je Zlatko Lagumdžija postao ambasador pri Ujedinjenim nacijama, ali to je jednostavno stvar kompromisa, koja je morala biti takva kakva jeste. Ne trebamo se zanositi tim da će Zlatko Lagumdžija podnositi objektivne izvještaje u Ujedinjenim nacijama i da će poslati izvještaj da treba ukinuti visokog predstavnika jer je visoki predstavnik remetilački faktor, ili Ustavni su, to Zlatko Lagumdžija neće uraditi nikada”, rekao je on.

    Na pitanje, mogu li Srbi uopšte dobiti ambasadora pri Ujedinjenim nacijama s obzirom da je prethodno to bio Sven Alkalaj, Petković odgovara:

    “Može se desiti, ali to je taj paritet stalni, jednostavno mijenjanja… Mi ćemo vjerovatno za četiri godine dobiti svog ministra spoljnih poslova, pa ćemo dobiti i svoga ambasadora vjerovatno pri UN, e onda će opet neko doći drugi… Znači, jednostavno, to su te stalne rotacije”.

    Petković je rekao da je, kad se ovo sve uzme u obzir, BiH je teoretski moguća, ali praktično nemoguća zemlja.

    “Ako ćemo uzeti kao teoriju Dejtonski mirovni sporazum i kao teoriju sve ove zakone koje mi imamo, ona teoretski postoji kao država i ima elemente državnosti. Sad, da li je to zajednica država, ili zajednička država ili je to samo država, o tom stalno možemo raspravljati i voditi neke političke filozofske rasprave. Ali, u praksi, ona jako teško funkcioniše kao država. Mi imamo zadnje četiri, ili šest, ne znam ni koliko godina, zaustavljene procese, bilo kakve reforme…”, rekao je i dodao:

    “Mi govorimo o govorimo o pridruživanju EU, ali jednostavno, mi moramo biti realni, ne radimo ništa na tom pridruživanju jer svako to pridruživanje na neki način ide sa oduzimanjem dijela subjektiviteta i suvereniteta entiteta. Naravno, tu Federacija nekako mnogo lakše prenosi svoj suverenitet na nivo BiH jer su Bošnjaci dominantni u BiH kao najbrojniji narod. Dok Srbi ne žele i nedozvoljavaju prenos svog dijela suvereniteta i samostalnosti Republike Srpske na nivo BiH. Tako da, i taj evropski put, koliko god ga mi priželjkivali i smatrali da je on dobar, on jednostavno i nije moguć”.

    Kako kaže, taj put nije moguć ni sa OHR-om.

    “Naravno da ne. Pogotovo ne u ovakvoj situaciji. Moramo se saglasiti s tim da je sam visoki predstavnik, odnosno Kancelarija visokog predstavnika OHR, definisana i dejtonska kategorija samim Aneksom 10. I ne možemo reći da on ne postoji, ali imamo sada činjenicu da imamo čovjeka, odnosno sadašnja ličnost nema legitimitet u Republici Srpskoj. On jednostavno nije prihvaćen kao takav. Naravno, teško je nama bilo kog visokog predstavnika prihvatiti, ali ovo je prvi put da se osporava sam taj legitimitet visokog predstavnika. Mi smo ranije i za Kristijana Švarcšilinga i Volfganga Petriča rekli ‘da, on je visoki predstavnik’. Pa mi se bunimo protiv njega, ne može donositi zakone, ne može nametati odluke i sve ostalo, ali je on visoki predstavnik. E, mi sad prvi put imamo nekoga koga ne priznaju dvije stalne članice Savjeta bezbjednosti Kina i Rusija i ne priznaje ga 49 posto teritorije, odnosno, skoro isto toliko i naroda u BiH – to su Srbi koji ne priznaju njega kao visokog predstavnika”, kaže Petković.

    Petković smatra da je nemoguće ukinuti OHR.

    “Dok god ne bude nekog kompromisa među narodima. Ja sve više mislim da ovdje ni godine ne liječe. Ja sam dugo mislio da će godine izliječiti i da će dolazak novih generacija i mladih političara pokrenuti nekako pitanja, međutim, prvo, niti nešto puno dolazi mlađih generacija političara i dalje su nam ove generacije starijih političara na najznačajnijim funkcijama, a bojim se da će ove mlađe ostariti čekajući tu neku smjenu generacije i da će i nas indoktrinirati s tim idejama i da jednostavno neće moći doći do neke promjene”, kaže on.

  • Bijela kuća: Ruski pilot koji je oborio američki dron je u najboljem slučaju idiot

    Bijela kuća: Ruski pilot koji je oborio američki dron je u najboljem slučaju idiot

    Bijela kuća je do sada iznijela najoštriju kritiku ruskog pilota koji je uletio borbenim avionom u američku vojnu bespilotnu letjelicu, pri čemu je visoki zvaničnik tu osobu nazvao, u najboljem slučaju, “idiotom”.

    Rusko ministarstvo odbrane uručilo je prošle sedmice nagrade dvojici pilota koji su nekoliko dana ranije presreli dron američke vojske MQ-9 Reaper iznad Crnog mora. Jedan od pilota borbenog aviona Su-27 pokosio je dron, slomio mu propeler i primorao SAD da ga obori.

    Na pitanje novinara tokom brifinga za novinare u srijedu o njegovom stavu o nagradama, glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće John Kirby je kritikovao Rusiju i pilote zbog incidenta.

    “Ne znam za drugu vojsku na svijetu, drugu zračnu snagu na svijetu, koja bi nagradila pilota za razbijanje drona”, rekao je Kirby.
    “Ako je to hrabrost, onda pretpostavljam da imaju drugačiju definiciju. To je smiješno, to je uvredljivo”, dodao je.

    Tvrdi da su video dokazi prilično uvjerljivi da je pilot najmerno udario u dron.

    “U mornarici u kojoj sam odrastao, ne želite ništa da udarite. Udaranje bilo čega je loše za vas”, rekao je Kirby.

    “Nemam pojma zašto bi dali nagradu za hrabrost pilotu, koji je u najgorem slučaju zlonamjerno izložio sebe i američku imovinu velikom riziku, a u najboljem slučaju, samo idiot”, dodao je.

  • Helez najavljuje kupovinu helikoptera

    Helez najavljuje kupovinu helikoptera

    Bosna i Hercegovina već neko vrijeme planira nabavku novih američkih helikoptera za Oružane snage BiH, međutim to nailazi na prepreku u Vijeću ministara.

    Ministri iz RS-a ne dozvoljavaju da to dođe na dnevni red pa je ta tačka nedavno skinuta na sjednici kojoj, kako tvrdi Helez nije prisustvovao, ali ga je mijenjao Elmedin Konaković. Ipak, ministar odbrane Helez vjeruje da će nabavku ipak realizovati.

    Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je povuklo sa sjednice prijedlog izmjena i dopuna Odluke o višegodišnjem projektu nabavke helikoptera prema kojem je BiH trebala nabaviti nove američke helikoptere za otprilike 4,8 miliona KM. Umjesto toga, novac u budžetu, odvojen za ovu stavku, trebao bi biti utrošen na remont postojećih ruskih helikoptera MI8.

    Razlog tome je negodovanje Zorana Tegeltije, ministra finansija iz SNSD-a, da se ova tačka nađe na dnevnom redu. Riječ je o stavci koja se planira godinama, međutim za to nije bilo volje ministara iz RS-a ni u prethodnom sazivu.

    Ministar Helez je za Klix.ba kazao da on nije bio na prethodnim sjednicama Vijeća minsitara te zbog toga nije mogao obrazložiti svoje razloge za kupovinu novih helikoptera, ali je istaknuo da će Oružane snage BiH od svojih prošlogodišnjih ušteda nabaviti te helikoptere u slučaju da se državni ministri ne dogovore.

    “Mi sto posto krećemo u to, dolaze američki helikopteri, moderniji i novi, koji imaju na sebi i borbene sposobnosti, a ne kao do sada što smo imali samo za gašenje požara i pomoć u nevolji. Ti helikopteri koje imamo osim što su ruski, stari su i neupotrebljivi”, navodi Helez.

    Na pitanje kako će izbjeći Vijeće ministara i nabaviti nove helikoptere, objašnjava da Oružane snage BiH imaju svoj novac od prethodnih godina te da helikoptere neće nabavljati iz ovogodišnjeg budžeta.

    “Mi ne tražimo dodatna sredstva, mi smo uštedili sedam miliona u OS i dat ćemo taj novac za kupovinu američkih helikoptera. Nema osobe na ovoj planeti koja bi to više voljela od mene. To ide sigurno”, rekao je.

    Na kraju je istaknuo i da će još jednom na Vijeću ministara pokušati da obrazloži zašto je potrebno da se ide u nabavku američkih helikoptera, umjesto remonta starih.

  • Inspektor MUP RS u Banjaluci dilao kokain iz Južne Amerike, “biznis” Skaj aplikacijom dogovarao sa radnog mjesta

    Inspektor MUP RS u Banjaluci dilao kokain iz Južne Amerike, “biznis” Skaj aplikacijom dogovarao sa radnog mjesta

    U vrijeme kada su mnogobrojni Banjalučani bili suočeni sa izolacijom i restriktivnim mjerama zbog pandemije virusa korona, visokorangirani službenik MUP-a Republike Srpske Mladen Milovanović dogovarao je prodaju većih količina kokaina.

    Uvremenskom periodu tokom juna i jula 2020. godine tada glavni inspektor MUP-a Republike Srpske Mladen Milovanović, ostvario je veći broj komunikacija putem Skaj aplikacije sa Aleksandrom Nikolićem koji je uz Bojana Cvijetića, označen kao jedan od organizatora kriminalne grupe koja se bavila međunarodnom trgovinom droga.

    Kompletnom istragom u ovom slučaju rukovodi Tužilaštvo BiH, a većina osumnjičenih se brani sa slobode, dok je Milovanović u pritvoru.

    Akcija TransporterFOTO: SRPSKAINFO
    Mladen Milovanović bio je glavni inspektor Uprave za organizovani i teški kriminalitet MUP RS, a uhapšen je prvi put 17. jula 2021. godine u društvu sa škaljarcem Milošem Božovićem, za kojim je Interpol Crne Gore raspisao potjernicu zbog teškog ubistva.

    Torba puna kokaina
    Milovanović u kritičnom periodu Nikolića u određenim komunikacijama oslovljava kodnim imenom Kortez, a Bojana Cvijetića sa nadimkom Čelični.

    Koliko je osumnjičeni inspektor bio ležeran u svom poslu, otkrivaju dešifrovane poruke iz Skaj aplikacije.

    Milovanović tako sa osumnjičenim dilerom uredno komunicira sa svog radnog mjesta u Centru za obuku MUP-a Republike Srpske, ali i potpuno normalno i to pješke dolazi na mjesto sastanka noseći u torbi dva kilograma kokaina.

    FOTO: MLADEN MILOVANOVIC/FACEBOOK/SCREENSHOTFOTO: MLADEN MILOVANOVIC/FACEBOOK/SCREENSHOT

    Primopredaja kokaina obavljana je u banjalučkim naseljima Karanovac, te Šeher/Srpske Toplice, odnosno u blizini mostova.

    Skaj komunikacija otkriva da je Milovanović o nabavci, a zatim predaji kokaina u Banjaluci redovno izvještavao osumnjičenog Nikolića.

    Za kokain koji je stizao iz Južne Amerike, odnosno Bolivije govorio je da se radi o top robi.

    Izvor Srpskainfo iz MUP-a Republike Srpske otkriva da je u kritičnom periodu, odnosno ljeto 2020. godine, Milovanović trebao isporučiti kokain Nikoliću, ali to ne radi zbog policijskih akcija koje su bile u toku.

    Primopredaja prve ture robe izvršena je u banjalučkom naselju Karanovac, tačnije u blizini mosta.

    Tada Milovanović šalje poruku Nikoliću putem Skaj aplikacije.

    – Prije mosta sam ja, u Karanovcu, sa lijeve strane, na 100 metara – pisao je Milovanović.

    Da visokorangirani inspektor MUP-a Republike Srpske nije previše brinuo o mogućem otkrivanju i hapšenju, govore i informacije da je Milovanović pozive obavljao i dok je bio u Centru za obuku MUP-a Republike Srpske, odnosno Upravi za organizovani i teški kriminalitet MUP-a RS, gdje je i radio.

    Dešifrovanjem Skaj aplikacije utvrđeno je da je Milovanović prodavao Nikoliću i pakete u kojima se nalazilo dva kilograma kokaina.

    Koliko je bio opušten u obavljanju posla govori i to da je dva kilograma kokaina na mjesto sastanka nosio pješke.

    Novogodišnji popust na kokain
    Na dan predaje droge, nekoliko trenutaka prije, Milovanović šalje više poruka Nikoliću.

    – Brate šta ima? Pješke ću ih ja sačekati. Imaću masku i naočale. Plava majica. Znači kada prođu onaj veliki most. Jeste brate, borimo se dalje. Kada prođu onaj veliki most u Karanovcu, neka nastave dalje, prema gradu do onog mosta sa jednom trakom. Odmah poslije toga ću ih čekati Što prečku ima. Brate znaš li dokle su stigli. Da znam orijentaciono. Imaš li brate povratnu. Dokle su. Samo neka jave dvadesetak minuta ranije da mogu stići.

    Posljednja poruka upućena u ovoj komunikaciji od strane Milovanovića glasila je: Riješeno.

    Bojan Cvijetić
    Kupoprodaja kokaina se normalno odvijala i u septembru 2020. godine, a tada Milovanović obavještava Nikolića da će imati i novogodišnji popust na kupljeni kokain.

    Naime, Milovanović obavještava Nikolića da su u toku pregovori i da će cijena robe (kokaina) biti niža za 250 evra, odnosno da će kupovna cijena Nikolića izaći 39.750 evra.

    – Kaže spustiće još 250 evra i biće dva komada. A brate iznervira se majke mi, najradije bi mu rekao ne treba ništa ako mi vjeruješ, znači brate tebe izađe 39.750 sa ovim novogodišnjim popustom – pisao je inspektor MUP-a RS Nikoliću.

    Između ostalih dešifrovanih poruka Milovanovića na Skaj aplikaciji izdvajaju se i one u kojima komentariše kokain pod oznakom “Roleks”.

    Milovanović ovaj kokain takođe ocjenjuje kao top robu.

  • Evropa sada stvarno pretjeruje?

    Evropa sada stvarno pretjeruje?

    Evropa pretjeruje s LNG projektima, do 2030. više od pola kapaciteta će biti višak?

    Kao jedan od odgovora na energetsku krizu, a u želji da osiguraju alternativne izvore ruskom gasu, niz evropskih zemalja je ubrzao planove za izgradnju nove infrastrukture za tečni prirodni gas (LNG), piše Poslovni dnevnik.

    Sprovedu li se trenutni planovi, kapacitet evropskih LNG terminala mogli bi do 2030. da premaše 400 milijardi kubnih metara. S obzirom na projekcije potražnje za tečnim prirodnim gasom do kraja decenije, više od pola tih kapaciteta zapravo bi bilo višak, zaključak je analize koju je ove nedelje objavio Institut za energetsku ekonomiju i finansijsku analizu (IEEFA).

    Evropsku potražnju za LNG-om 2030. u toj instituciji procenjuju na oko 150 milijardi kubnih metara, što je nešto manje od prognoza S&P Global Commodity Insights-a (koji je gledaju na 190 mlrd. kubika), ali obe zapravo upućuju na preterano prikupljanje kapaciteta LNG-a u Evropi.

    Prema prognozama IEEFA-e, stopa njihove iskorišćenosti, uz pretpostavku da se istraje na planiranim projektima, bila bi oko 36 posto. A 200-250 milijardi kubnih metara neiskorištenog kapaciteta predstavlja ujedno približno polovinu ukupne potražnje za gasom u EU-u 2021., kad je iznosila 413 milijardi kubnih metara.

    U nastojanju da prekinu veze s Rusijom nove LNG projekte ili proširenje postojećih najavilo je niz zemalja EU, od Nemačke (3 kopnena i 6 plutajućih), Italije i Grčke (po 2 plutajuća), pa do Holandije i Francuske (po jedan), navode stručnjaci IEEFA-e.

    Planove proširenja ima i Hrvatska. Vlada je još jesenas najavila plan udvostručenja kapaciteta LNG terminala na Krku na više od šest milijardi kubnih metara, a uz planiranu izgradnju novog gasovoda Zlobin – Bosiljevo. Vrednost tih ulaganja procenila je na 180 miliona evra, od čega se 25 miliona odnosi u samo proširenje kapaciteta LNG-a, a 155 miliona evra u proširenje gasovodne mreže.

    U smislu evropskih kapaciteta pojedine zemlje bi mogle investirati ogromne svote novca u infrastrukturu za uvoz gasa koji im neće trebati. Taj rizik naglašava se za praktično sve najveće ekonomije EU (Nemačka, Francuska, Italija, Španija), ali i za Veliku Britaniju i Tursku.

    “Ovo je najskuplja i suvišna polisa osiguranja na svetu. Evropa mora pažljivo da uravnoteži svoje gasne i LNG sisteme i da izbegne preokret od pouzdanosti do preteranosti”, upozorava Ana Marija Džaler Makarevic, analitička IEEFA Evrope.

    Prekomerno projektirane mreže, kaže, skupe su za izgradnju i održavanje. “Odluke o proširenju evropske LNG infrastrukture moraju se temeljiti na budućim potrebama potražnje, pri čemu treba uzeti u obzir da EU planira da smanji potražnju za gasom za najmanje jednu trećinu do 2030. godine”, poručuje.

    U sažetku analize IEEFA-e navodi se, na primer, i da su se tokovi ruskog gasa iz cevi u Evropi prošle godine značajno smanjili u poređenju s prethodnom godinom, dok je uvoz LNG-a porastao na 20,2 milijarde kubnih metara (godinu pre 18). U trećem tromesečju prošle godine zabeležen je porast od 136 posto u uvezenom LNG-u iz Rusije u poređenju s istim kvartalom godinu pre, ističe se. Prošle godine su najveći uvoznici ruskog LNG-a bile Francuska, Španija i Belgija, pri čemu im je u odnosu na prethodnu godinu uvoz povećan 50 posto, pa i nešto više.

    Ukupno je uvoz LNG-a u Evropu prošle godine porastao za 60 posto, i to u prvom redu iz SAD-a (+143%), s tim da je iz Katra povećan 23, a iz Rusije za 12 posto.

    Najveći uvoznici LNG-a, ukupno gledano, bili su Francuska, Španija i Velika Britanija, a slede ih Holandija, Turska, Italija i Belgija. Belgija beleži i najveći godišnji porast (136%), ali gotovo je udvostručen i u Francuskoj i Holandiji.

    S uvozom LNG-a povezani su pak i najupečatljiviji skokovi u hrvatskoj robnoj razmeni u 2022. Zahvaljujući tom energentu vrednost uvoza iz SAD-a dosegla je čak 3,18 milijardi evra, što je u odnosu na godinu pre 5,5 puta veći finansijski iskaz uvoza.

    U IEEFA institutu, koji kao svoju misiju ističu ubrzanje prelaza na raznoliku, održivu i profitabilnu energetsku ekonomiju, očekuju da će se potražnja za LNG-om i ove godine povećati. Međutim, računaju da će se potom u narednim godinama smanjiti, uglavnom zbog predviđenog smanjenja potražnje za gasom u zemljama EU.

  • “Počeo je rat. Posljedice će biti tragične”

    “Počeo je rat. Posljedice će biti tragične”

    U Ukrajini počeo novi verski rat, izjavila je zvanična predstavnica Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova.

    Zaharova je, komentarišući planove Kijeva da protera sveštenstvo iz Počajevske lavre, nazvala ih “novom etapom u verskom ratu“.

    “Nova faza verskog rata u Ukrajini koju je pokrenuo kijevski režim, naravno, neće dovesti do ničega dobrog. Posledice će biti tragične“, rekla je ona na brifingu u četvrtak.

    Ranije je savetnik Patrijarha moskovskog i cele Rusije protojerej Nikolaj Balašov izneo mišljenje da će ukrajinske vlasti pokušati da oduzmu kanonskoj Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi (UPC) Počajevsku. Istovremeno, raskolnička Pravoslavna crkva Ukrajine (PCU) konkuriše za pravo na nju sa grkokatolicima.

    Monasi Kijevske lavre neće svi napustiti manastir
    Neki monasi će napustiti Kijevsko-pečersku lavru, ali deo njih će ostati tamo do kraja, izjavio je Sputnjiku izvor blizak Kijevsko-pečerskoj lavri.

    “Neki će otići u svoja rodna mesta i u druge oblasti Ukrajine. Oni koji imaju stanove u Kijevu će se razići po stanovima, kao dvadeseti i tridesetih godina XX veka. Biće u kućama, moliće se i čekati. Verovatno će mali deo nacionalista, kojima je sve jedno kakva je crkva, ostati u lavri i preći u raskolnike. Deo monaha koji su verni kanonskoj Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi ostaće u lavri do kraja“, rekao je izvor.

    Izvor blizak Kijevsko-pečerskoj lavri je ranije naveo da je deo monaha 20. marta napustio manastir, a da su knjige iz biblioteke podeljene vernicima. Prema njegovim rečima, još uvek su u toku predavanja na Kijevskoj duhovnoj akademiji, ali se studenti već pakuju.