Autor: INFO

  • Dodik: Prva bomba koja je pala na Srbiju eksplodirala je u svakom srpskom srcu

    Dodik: Prva bomba koja je pala na Srbiju eksplodirala je u svakom srpskom srcu

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da je prva bomba koja je 24. marta prije 24 godine pala na Srbiju eksplodirala u svakom srpskom srcu gdje god da se našlo.

    “Milica Rakić, trogodišnja djevojčica iz Beograda, ubijena je na noši, u svojoj kući, prilikom NATO bombardovanja Srbije. Ona nije jedina žrtva tog suludog pohoda najmoćnijeg vojnog saveza tog vremena na jednu suverenu državu”, napisao je Dodik u objavi na svom Tviter nalogu.

    Dodik je napomenuo da je na današnji dan prije 24 godine počela vojna intervencija NATO-a na Srbiju bez odobrenja Savjeta bezbjednosti UN.

    “NATO je pokrenuo vazdušne udare jer Srbija nije htjela da se odrekne 15 odsto svoje teritorije, iako su navodili drugačije razloge za intervenciju”, rekao je on.

    Predsjednik Srpske istićke kako za zločine tokom vojne intervencije NATO-a na Srbiju niko nikada nije odgovarao, iako je utvrđeno da je tokom intervencije NATO koristio i osiromašeni uranijum.

    “Iako je 24. marta prva bomba pala na Srbiju, eksplodirala je u svakom srpskom srcu gdje god da se našlo. S tugom se sjećamo svake žrtve i svakog razaranja u toj bezumnoj intervenciji, kao i svih žrtava NATO bombardovanja u Republici Srpskoj”, poručio je Dodik.

  • Potvrđeno iz Ukrajine: Počinje kontraofanziva

    Potvrđeno iz Ukrajine: Počinje kontraofanziva

    Komandant ukrajinskih kopnenih snaga Oleksandar Sirski izjavio je da će njegove snage uskoro započeti kontraofanzivu.

    Sirski je rekao da pripadnicima ruske paravojne grupe Vagner, koji su bili na prvoj liniji ruskih snaga u Ukrajini, “ponestaje snage”, prenosi Gardijan.

    “Vrlo brzo ćemo iskoristiti ovu priliku, kao što smo to činili ranije u blizini Kijeva, Harkova i Kupjanska”, rekao je Sirski.

  • “Ako treba, stići ćemo do Kijeva”

    “Ako treba, stići ćemo do Kijeva”

    Zamjenik predsednika Saveta za bezbednost Rusije Dmitrij Medvedev izjavio je da ako je potrebno, ruska vojska može stići do Kijeva ili Lavova.

    “Ovde se ništa ne može isključiti. Ako treba stići do Kijeva, onda morate da idete do Kijeva, ako treba stići do Lavova, onda morate ići do Lavova kako bi uništili ovu infekciju”, rekao je Medvedev u intervjuu ruskim medijima govoreći o sukobu u Ukrajini koji Moskva naziva “specijalnom vojnom operacijom”.

    Medevdev je dodao da je neophodno izbaciti, kako je naveo, “sve strance u širem smislu te reči iz ruskih zemalja” i stvoriti “sanitarnu zonu” koja ne dozvoljavaju upotrebu oružja srednjeg i kratkog dometa, prenosi RIA Novosti.”Neophodno je ostvariti sve ciljeve koji su postavljeni da zaštitimo naše teritorije, odnosno teritorije Ruske Federacije. Izbaciti sve strance koji su tamo, u najširem smislu reči, napraviti sanitarnu zonu koja neće dozvoljavati upotrebu bilo koje vrste naoružanja srednjeg i kratkog dometa, odnosno 70-100 kilometara, demilitarizovati je, ako govorimo o vojnoj komponenti”, rekao je Medvedev.

  • Prije 24 godine počelo je NATO bombardovanje

    Prije 24 godine počelo je NATO bombardovanje

    Na današnji dan prije 24 godine začule su se prve sirene koje su najavile NATO agresiju na Srbiju, odnosno tada Saveznu Republiku Jugoslaviju i pale su prve bombe.

    Za 11 nedjelja, prema procjenama, poginulo je oko 2.500 civila od čega 89 neveine djece, i oko 1.000 vojnika i policajaca.

    U bombardovanju, koje je trajalo 78 dana, teško su oštećeni infrastruktura, privredni objekti, zdravstvene ustanove, medijske kuće, spomenici kulture i vojni objekti.

    Napadi na Jugoslaviju počeli su 24. marta 1999. na osnovu naređenja tadašnjeg generalnog sekretara NATO-a Havijera Solane, a Vlada SRJ je iste noći proglasila ratno stanje.

    Akcija NATO uslijedila je poslije neuspješnih pregovora o rješenju krize na Kosovu u Rambujeu i Parizu, februara i marta 1999. godine.

    Bombardovanje Jugoslavije okončano je 10. juna, usvajanjem Rezolucije 1244 Saveta bezbjednosti UN.

    Dan ranije, predstavnici Vojske Jugoslavije (VJ) i NATO potpisali su u Kumanovu Vojno-tehnički sporazum, kojim je precizirano povlačenje snaga VJ sa Kosova i ulazak u pokrajinu medjunarodnih vojnih trupa što se dogodilo već 12. juna.

  • Bitkoin ide na 100.000 dolara?

    Bitkoin ide na 100.000 dolara?

    Bitkoin je do sada ove godine porastao za gotovo 70 odsto.

    Stručnjaci su optimistični, a jedan kaže da bi najveća kriptovaluta na svetu mogla dosegnuti nove visine. Bitkoin je prethodno dosegao svoju najvišu vrednost svih vremena od 68.990,90 dolara u novembru 2021. godine. Od tada je pao za oko 60 odsto. Jutros je bitkoin 27.701 dolar.

    “Mislim da bitkoin ove godine verovatno probija istorijske rekorde”, rekao je CNBC-u Marshall Beard, glavni strateg kriptomenjačnice Gemini Beard, dodajući da je cena od 100.000 dolara “zanimljiva brojka”.

    Beard je rekao da, ako bitkoin dosegne svoju prethodnu rekordnu vrednost od blizu 69.000 dolara, “nije potrebno puno više da poraste” na 100.000 dolara.

    Bitkoin bi trebao porasti oko 270% da dosegne nivo od 100.000 dolara.

    Paolo Ardoino, glavni tehnološki direktor izdavatelja stablecoina Tether, rekao je da bi bitkoin mogao “ponovno testirati” svoju najveću vrednost svih vremena blizu 69.000 dolara.

    Predviđanja novih rekordnih vrednosti označavaju optimističnije izglede nego u januaru kada su čelnici industrije rekli za CNBC da očekuju da će 2023. biti godina opreza.

    Umesto da se sruši, bitkoin je ojačao.

    Zagovornici bitkoina kažu da je to dokaz da bitkoin nudi alternativu tradicionalnom bankarskom sistemu kao mesto gde ljudi mogu čuvati svoj novac na sigurnom.

    “Mislim da se porast može objasniti tvrdnjom da su ljudi izbezumljeni bankovnim sistemom zbog kolapsa”, rekao je Oliver Linch, izvršni direktor Bittrex Globala, za CNBC u intervjuu na Paris Blockchain Weeku u četvrtak.

    Dugi niz godina zagovornici bitkoina tvrdili su da je bitkoin oblik “digitalnog zlata” – imovina sigurnog utočišta koja ulagačima može pružiti zaštitu od inflacije i ulaganje u vremenima previranja. Međutim, tokom proteklih nekoliko godina, bitkoin se trgovao u korelaciji s deonicama, posebice tehnološki bogatim Nasdaqom.

    Sada postoje znakovi odvajanja s bitkoinom koji ove godine znatno nadmašuje Nasdaq, mnoge druge rizične imovine i zlato.

    Ali bitkoin je takođe dobio potsticaj zbog nade da će bankarska kriza možda smanjiti sposobnost američkih Federalnih rezervi da budu jednako agresivne u pogledu povećanja kamatnih stopa, što bi bilo podrška rizičnoj imovini poput kriptovaluta.

    Rasprave o tome kamo bi cena digitalnog novčića ove godine mogla ići su brojne otkako se Balaji Srinivasan, investitor i bivši tehnološki šef u Coinbaseu, 17. marta kladio da će bitkoin vrediti milion dolara ili više u 90 dana. Uložio je 2 milijuna dolara.

    Opklada je bila odgovor korisniku Twittera koji je rekao da bi se kladili u milion dolara da SAD neće ući u hiperinflaciju.

    Srinivasan je tvrdio da “svet redenominira bitkoin kao digitalno zlato” kako počinje hiperinflacija, nagriza vrednost američkog dolara, a države, pojedinci i kompanije počinju kupovati velike količine bitkoina. Hiperinflacija je ogroman porast cena u ekonomiji.

    “Mislim da bi bitkoin bio milion dolara za 90 dana, u svetu se događaju neke lude stvari, koje ne želimo”, rekao je Srinivasan.

    Cena bitkoina od milion dolara predstavljala bi povećanje od otprilike 3.600 odsto u odnosu na trenutnu cenu digitalne valute.

    Beard kaže da “verojatno postoji svet u kojem bitkoin dostiže milion dolara”, ali ne za 90 dana kako se Srinivasan kladio.

    “Mislim da bi bitkoin bio milion dolara za 90 dana, da se u svetu događaju neke lude stvari, koje ne želimo”, rekao je Beard, dodajući da bi moglo proći 10 godina da se približi toj brojci.

    Tetherov Ardoino ponovio je mišljenje da bi bitkoin dosegao milion dolara u 90 dana, to bi verovatno značilo neobičan ekonomski događaj.

    “Malo sam skeptičan, jer iskreno, ne bih se tome ni nadao. Jer ako bi bitkoin dosegnuo tako visok nivo cene, to bi značilo da će se cela ekonomija raspasti. Nisam siguran, da je to svet u kojem želimo živeti”, rekao je Ardoino za CNBC u intervjuu za Paris Blockchain Week, koji je emitovan u četvrtak.

  • Amerika sprema vojsku?

    Amerika sprema vojsku?

    Sukob u Ukrajini nosi rizike za teritoriju Sjedinjenih Američkih Država, smatra načelnik Severnoameričke komande protivvazdušne odbrane general Glen van Herk.

    Govoreći na saslušanjima u Kongresu, on je izrazio zabrinutost kako zbog mogućnosti pogrešnog tumačenja namera strana, tako i zbog pretnji namernih dejstava Rusije protiv zapadnih zemalja u pokušaju da ih natera da povuku podršku Ukrajini.

    “Smatram da bi bilo kratkovido posmatrati rat Rusije protiv Ukrajine kao ograničenu regionalnu krizu. Ruska dejstva predstavljaju veoma realne rizike od pogrešne procene i širenja sukoba van njegovih trenutnih granica”, scenarija koji bi mogli brzo da povećaju rizike po Severnu Ameriku i odbranu kontinenta, rekao je Van Herk.

    Prema njegovim rečima: “Ako Rusija pokuša da ubedi saveznike da preispitaju podršku Ukrajini putem eskalacije ili aktivira očajničke pretnje da se upotrebi nuklearno oružja u Ukrajini, rizici za teritoriju SAD će se povećati“.

    Ranije je zamenica britanskog sekretara za odbranu Anabel Goldi izjavila da će London predati Ukrajini municiju sa osiromašenim uranijumom. Portparol Bele kuće Džon Kirbi rekao je da SAD neće slati municiju sa osiromašenim uranijumom Ukrajini, ali da su u SAD uvereni da ta municija ne predstavlja radioaktivnu pretnju.

    Amerika udvostručuje vojni budžet?
    Načelnik združenog generalštaba SAD general Mark Mili izjavio je da će SAD morati da udvostruče svoj već rekordni budžet za odbranu ako događaji u Ukrajini dovedu do kraha posleratnog svetskog poretka i početka sukoba velikih sila.

    On je kao uslov za očuvanje poretka formiranog posle Drugog svetskog rata, koji još uvek štiti čovečanstvo od trećeg, nazvao opstanak Ukrajine “kao slobodne suverene i nezavisne zemlje sa integralnom teritorijom.

    “Ako svetski poredak zasnovan na pravilima, koji ima već 80 godina, ode niz vodu… mi ćemo udvostručiti naše budžete za odbranu, jer neće početi era konkurencije, već sukoba velikih sila, a to je neverovatno opasno za ceo svet”, ocenio je general.

  • Zemljotres kod Banjaluke

    Zemljotres kod Banjaluke

    Jutros oko 7.30 h Bosnu i Hercegovinu potresao je zemljotres.

    Prema podacima Evropskog seizmološkog centra radilo se o zemljotresu jačine 3,8 po Rihteru.

    Kako su saopštili, zemljotres se desio na dubini od osam kilometara na udaljenosti 24 kilometra od Banjaluke.

  • EU: Republika Srpska da povuče zakon o kleveti

    EU: Republika Srpska da povuče zakon o kleveti

    Evropska unija poziva Republiku Srpsku da povuče izmjene i dopune Krivičnog zakonika Republike Srpske koje su danas izglasane na sjednici Narodne skupštine RS (NSRS) i osigura punu zaštitu slobode izražavanja i medija.

    “Današnja odluka je nesporno korak u pogrešnom smjeru sa užasavajućim efektom na slobodu medija u Republici Srpskoj, dok istovremeno dovodi u pitanje stratešku opredijeljenost vladajućih stranaka u Republici Srpskoj za pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji”, stoji u saopštenju EU.

    Ističu da bi ovakve zakonske izmjene nametnule nepotrebna i nesrazmjerna ograničenja na rad nezavisnih medija i civilnog društva.

    “Evropsko vijeće dodijelilo je Bosni i Hercegovini kandidatski status u decembru 2022. godine. Kandidatski status dolazi sa velikim očekivanjima. Komisija je u svojoj preporuci za dodjelu kandidatskog statusa definisala korake na kojima Bosna i Hercegovina treba raditi, a jedan takav korak je i jačanje slobode izražavanja i slobode medija”, podsjećaju iz EU.

    Ističu da će zakon, ukoliko bude u konačnici usvojen, imati ozbiljne posljedice na okruženje za civilno društvo (ključni prioritet 11.) i slobodu izražavanja i medija (ključni prioritet 12.) u Republici Srpskoj, kao žalostan i nesumnjivo veliki korak unazad u zaštiti temeljnih prava.

    “Ispunjavanje ključnih prioriteta navedenih u Mišljenju Komisije je preduslov da Bosna i Hercegovina otvori pristupne pregovore. Evropska unija očekuje od svih vlasti da konstruktivno rade na rješavanju 14 ključnih prioriteta, za dobrobit svih građana Bosne i Hercegovine”, stoji u saopštenju.

  • Ambasada SAD: Dodik se kocka s budućnošću Republike Srpske

    Ambasada SAD: Dodik se kocka s budućnošću Republike Srpske

    Današnja najava predsjednika Milorada Dodika da će Vlada Republike Srpske prekinuti kontakte sa zvaničnim predstavnicima Sjedinjenih Američkih Država i Ujedinjenog Kraljevstva još je jedan korak na opasnom putu koji je izabrao – put izolacije i autoritarne vladavine, objavljeno je na tviter nalogu Američke ambasade u Sarajevu.

    Oni ističu da je to put koji ne koristi stanovnicima Republike Srpske.

    “Sjedinjene Američke Države imaju dugogodišnje radne odnose sa institucijama Republike Srpske i nastavićemo da pružamo pomoć građanima Republike Srpske kao što smo to činili svih ovih godina. Nećemo pružiti pomoć režimu koji koristi autoritarnu taktiku protiv sopstvenog naroda ili koji koristi dobronamjernu međunarodnu pomoć da podrži neustavne ili antidejtonske aktivnosti. Dodikovo sve veće odbacivanje dugogodišnjih partnera Bosne i Hercegovine i prihvatanje autoritarnih lidera šteti Republici Srpskoj. Dodikovi očajnički potezi se kockaju s budućnosti stanovnika RS sve u namjeri kako bi održao svoj režim i koruptivne interese”, navodi se.

    Podsjetimo, Vlada Republike Srpska usvojila je danas Informaciju o prekidu saradnje sa američkim i britanskim diplomatama u BiH zbog antidejtonskog djelovanja.

    Povezana vijest:

  • Britanska ambasada: Dodikove odluke štete interesima Republike Srpske

    Sve nepredvidljivije odluke predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, štete interesima i reputaciji Republike Srpske, saopštila je Ambasada Velike Britanije u BiH.

    “Samo država Bosna i Hercegovina ima nadležnost da donosi odluke o diplomatskim odnosima zemlje. Britanska ambasada će nastaviti da radi na dobrobit svih građana ove zemlje”, navodi se u saopštenju pomenute ambasade.

    Podsjetimo, Vlada Republike Srpska usvojila je danas Informaciju o prekidu saradnje sa američkim i britanskim diplomatama u BiH zbog antidejtonskog djelovanja.