Autor: INFO

  • Savjet bezbjednosti UN-a danas o sabotaži na “Sjevernom toku”

    Savjet bezbjednosti UN-a danas o sabotaži na “Sjevernom toku”

    Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija trebalo bi danas da glasa o rusko-kineskom nacrtu rezolucije o istrazi povodom sabotaže gasovoda Sjeverni tok 1 i 2, prenio je Tas, ocjenjujući da su male šanse da dokument bude usvojen.

    U nacrtu rezolucije se upućuje prijedlog generalnom sekretaru UN Antoniju Guteresu da uspostavi nezavisnu međunarodnu komisiju da sprovede temljenu, transparentnu i nezavisnu istragu o svim aspektima sabotaže Sjevernog toka 1 i 2, uključujući i identifikovanje izvršioca sabotaže, finansijera, organizatora i njihovih saradnika.

    Ruska novinska agencija navodi da se očekuje da Guteres odredi tim stručnjaka u ove svrhe, odnosno, komisiju.

    Ukoliko rezolucija prođe, Guteres mora da to sprovede u djelo u narednih 30 dana.

    Dokument takođe ohrabruje države da sprovedu sopstvene istrage i da potpuno sarađuju sa komisijom i dijele informacije.

    Rusija je pripremila prvu verziju rezolucije o Sjevernom toku krajem februara, ali je nije odmah dala na glasanje, pa je umjesto toga pozvala članove Savjeta bezbjednosti da razgovaraju o dokumentu, što je i urađeno.

    Prema izvorima agencije Tas u UN, nema opšte saglasnosti oko ruskog nacrta, što znači da najvjerovatnije neće biti usvojen.

    Da bi bila usvojena, rezoluciju mora da podrži najmanje devet od 15 članova Savjeta bezbjednosti.

    Јedna stalna članica može da stavi veto, ali samo ukoliko se odobri devet glasova za usvajanje rezolucije.

    Ukoliko rezoluciju podrži osam članica, a SAD glasaju protiv, to bi značilo da Amerika nije upotrebila veto, ali ukoliko rezolucija dobije devet ili više glasova, sprečavanje usvajanja se može postići samo vetom.

    • Ne radi se o broju glasova, već se radi o načinu na koji glasaju – rekao je stalni predstavnik Rusije u UN Vasilij Nebenzja.

    Prethodno, zapadne zemlje su tvrdile da je Rusija izolovana i da nema podršku unutar SB, jer se protivi inicijativama SB UN oko Ukrajine, dok ostale članice UN podržavaju rezoluciju ili su uzdržane.

    Јoš ranije je bilo poznato da Kina podržava nacrt rezolucije, a ostale stalne članice Savjeta bezbjednosti Velika Britanija, SAD i Francuska, najvjerovatnije neće da je podrže i mogu da glasaju protiv, budu udržane kako ne bi bile optužene da opstruišu rad SB.

    Ostale članice zapadnog bloka SB, među kojima su Malta, Švajcarska, Јapan i Albanija, najverovatnije će glasati isto kao i lideri tog bloka.

    Stavovi ostalih nestalnih članica nije poznat, uključujući Brazil, Gabon, Ganu, Mozambik i Ujedinjene Arapske Emirate, kao i Ekvador.

    Kao rezultat svega toga, dodaje Tas, zapadne zemlje možda neće ni morati da koriste veto da spriječe usvajanje rezolucije.

  • Masovna tuča u centru Banjaluke

    Masovna tuča u centru Banjaluke

    U centru Banjaluke tokom vikenda došlo je do masovne tuče šest osoba, a zbog zadobijenih povreda neki od povrijeđenih su završili u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske.

    Policija je zbog tuče izdala prekršajne naloge za M.P., D.P., B.P., N.K. i Đ.L. svi iz Banjaluke i L.M. iz Gradiške.

    – Naime, policija je u nedjelju oko 3.30, prilikom obavljanja redovnih poslova i zadataka, u Banjaluci u ulici Kralja Petra I Karađorđevića, uočila da je došlo do tuče šest osoba. Tom prilikom B.P. i N.K. su zadobila tjelesne povrede i ukazana im je ljekarska pomoć u UKC Srpske – rekli su u PU Banjaluka.

    Oni su dodali da su tom prilikom uhapšeni svi osim N. K., koji je zadobio povrede glave.

    Uhapšeni su podvrgnuti ispitivanju na prisustvo alkohola u organizmu kojom prilikom je kod M.P. utvrđeno prisustvo od 1,85 promila, D.P. 1,73 promila, kod L.M. 1,08 promila, kod B.P. prisustvo do 1,64 promila i Đ.L. prisustvo od 0,26 promila alkohola u organizmu – istakli su u policiji.

    O svemu navedenom obaviješten je dežurni sudija Osnovnog suda u Banjaluci – Odjeljenje za prekršaje.

  • Rusija ne isključuje nijednu opciju odgovora na sankcije

    Rusija ne isključuje nijednu opciju odgovora na sankcije

    Rusija ne isključuje nijednu opciju odgovora na sankcije Zapada.

    To je izjavio direktor odeljenja za ekonomsku saradnju u Ministarstvu spoljnih poslova Dmitrij Biričevski.

    “Ne isključujemo nijednu opciju odgovora na nelegitimna zapadna ograničenja. Imamo odgovarajuće mogućnosti i instrumente. Spremni smo za svaki razvoj događaja”, rekao je Biričevski za RIA Novosti.

    Dodao je da Moskva, ipak, pokušava da izbegne ekstremne mere.

    “Zbog toga ne bih želeo da govorim o scenarijima ekonomske, prehrambene i energetske ‘apokalipse’ do koje bi mogla da dovede spirala sankcija”, rekao je Biričevski.

    Izrazio je nadu da će zdrav razum ipak prevladati, a da će, kako je rekao, “zapadne neprijateljskie elite” konačno shvatiti da su sankcije protiv Rusije beskorisne i štetne.

  • Vojska spremna za sukob

    Vojska spremna za sukob

    Severna Koreja lansirala je jutros dve balističke rakete kratkog dometa u vode kod istočne obale Korejskog poluostrva, saopštile su južnokorejske vlasti.

    Ovo poslednje u nizu raketnih lansiranja dolazi u trenutku kada se snage Južne Koreje i SAD angažuju u najvećim zajedničkim vojnim vežbama od 2017.

    Japanske vlasti su saopštile da se sumnja da su dve rakete letele “nepravilnom putanjom”, sa maksimalnom visinom od 50 kilometara i daljinom od 350 kilometara. Nepravilne putanje mogu značiti da rakete mogu manevrisati, za razliku od običnih balističkih projektila, koje putuju u pramcu.

    Nakon lansiranja rakete, vojska Južne Koreje saopštila je da će nastaviti da sprovodi terensku vežbu visokog intenziteta Štit ratnika do njenog završetka, koji je planiran za početak aprila.

    Lansira u usponu
    Dve velike platforme američke mornarice, nosač aviona USS Nimic i amfibijski jurišni brod USS Makin Island, nalaze se kod južne obale Južne Koreje i spremaju se da učestvuju u vežbama kasnije ove nedelje. Severnokorejska lansiranja raketa obično se povećava kada Vašington i Seul održavaju zajedničke vojne vežbe.

    Najnovije američko-južnokorejske vežbe među najvećim su od 2017. godine, kada je tadašnji američki predsednik Donald Tramp pokušao da Severnoj Koreji ponudi mogućnost pregovora za okončanje neprijateljstava i njenog nuklearnog programa.

    Severna Koreja je prošle godine izvela rekordan broj raketnih testiranja i najavila dalji razvoj svog nuklearnog programa. Testiranje raketa je ponovo pojačano poslednjih nedelja, jer tenzije na Korejskom poluostrvu nastavljaju da eskaliraju.

  • Nova prekretnica za Kinu

    Prva kineska dubokomorska plutajuća platforma-vetroelektrana isplovila je iz grada Džuhaija, u južnoj kineskoj provinciji Guangdungu.

    Isplovila je ka najjužnijoj provinciji Hainanu radi instalacije.

    Platformu je izgradila China National Offshore Oil Corporation (CNOOC), a biće instalirana u vodama 136 kilometara udaljenim od grada Venčanga, priobalnog grada na Hainanu, sa instaliranom snagom od 7,25 megavata, prenosi Kineski međunarodni radio.

    Platforma, nazvana CNOOC Guanlan, visoka je oko 35 metara i teška 4.000 tona.

    Nakon puštanja u rad, vetroelektrana će biti povezana na elektroenergetsku mrežu grupe morskih naftnih polja za proizvodnju nafte i gasa.

    Vetroturbina može da proizvede čak 22 miliona kilovat sati električne energije svake godine, smanjujući time emisiju ugljen-dioksida za 22.000 tona.

  • Veliki štrajk radnika u Njemačkoj

    Veliki štrajk radnika u Njemačkoj

    U Njemačkoj danas počinje veliki štrajk pri čemu će biti uzokovani veliki problemi u javnom prevozu i na aerodromima.
    Neposredno pred početak štrajka sindikati i poslodavci se snažno pridržavaju svojih stavova i lideri radničkih udruženja upozoravaju da je povećanje plate “pitanje preživljavanja više hiljada radnika”, dok uprava smatra da su zahtjevi i obustava rada “u potpunosti pretjerani”.

    Ovi štrajkovi posljednji su u nizu sličnih protesta u većim evropskim državama jer veće cijene hrane i energije utiču na kvalitet životnog standarda.

    Njemačka je posebno teško pogođena visokom inflacijom.

    Potrošačke cijene u Njemačkoj bile su u porastu više od očekivanog u februaru i za 9,3 odsto više nego u istom periodu prošle godine.

    “Značajno povećanje plate je pitanje preživljavanja više hiljada zaposlenih”, naglasio je lider radničkog sindikata “Verdi” Frank Verneke za lokalne medije.

    Francuska se, takođe od početka godine suočava sa nizom obustava rada i protesta usljed pokušaja vlasti da podignu starosnu granicu za odlazak u penziju sa 62 na 64 godine.

    Međutim, zvaničnici u Njemačkoj iznose jasan stav da je njihova borba jedino oko plate.

    Sindikat “Verdi” pregovara ispred oko 2,5 miliona zaposlenih u državnom sektoru, uključujući javni prevoz i aerodrome. Sindikat radnika željeznica i prevoza “EVG” vodi pregovore u ime oko 230.000 zaposlenih u kompaniji “Dojče ban” i autobuskim firmama.

    “Verdi” traži povećanje prosječne plate od 10,5 odsto čime bi primanja bila povećana za najmanje 500 evra, dok EVG zahtjeva povišice od 12 odsto ili za najmanje 600 evra.

  • Ugroženi svi lokalni budžeti

    Ugroženi svi lokalni budžeti

    riliv u budžete lokalnih zajednica u Srpskoj po osnovu poreza na dodatnu vrijednost (PDV) za dva mjeseca ove godine je prepolovljen, zbog čega načelnici i gradonačelnici traže hitnu reakciju Vlade RS. Poručuju da, ako im ne bude kompenzovan novac po tom osnovu iz republičke kase, ništa im drugo nije preostalo nego da krenu u krojenje rebalansa budžeta naniže.
    Pod lupom Predsjedništva Saveza opština i gradova RS našla se upravo analiza priliva od PDV-a u prva dva mjeseca, kao i povećani troškovi za javnu rasvjetu.

    “Iz tih dokumenata i više je nego jasno da postoji smanjenje priliva novca od PDV-a u lokalne budžete. Sa druge strane, zbog poskupljenja električne energije znatno su porasli troškovi za javnu rasvjetu”, rekao je “Glasu Srpske” predsjednik Saveza opština i gradova RS Ljubiša Ćosić, koji je i gradonačelnik Istočnog Sarajeva.

    Zbog svih tih problema, naglašava on, već idućih dana tražiće sastanak sa ministarkom finansija RS Zorom Vidović, ali i premijerom Srpske Radovanom Viškovićem.

    “Vidjećemo sa njima da li postoji mogućnost kompenzacije prihoda za prva dva mjeseca ove godine. Moraju nam dati odgovor da li će i kako nadoknaditi priliv od PDV-a. Ako za to ne dobijemo zeleno svjetlo moraćemo ići u usvajanje rebalansa budžeta opština i gradova, naravno naniže”, rekao je Ćosić i dodao da za sada pad priliva od PDV-a u lokalne budžete nije dramatičan, ali da je neizvjesno šta će biti dalje.

    Ćosić navodi i da će tražiti sastanak sa Regulatornom komisijom za energetiku i pokušati se sa njima dogovoriti da smanje cijenu struje za javnu rasvjetu.

    Da je situacija i više nego ozbiljna navodi i prvi čovjek Teslića Milan Miličević, koji naglašava da su uplate od PDV lokalnim zajednicama značajno podbacile, dok s druge strane rastu prihodi od tog poreza na nivou BiH.

    “Novac ka lokalima od tog poreza je duplo smanjen, dok su sa druge strane troškovi za javnu raspravu porasli za čak 50 odsto zbog poskupljenja struje. Naš apel da se to riješi urodio je plodom, zasjedalo je Predsjedništvo Saveza opština i gradova RS, a dogovoreno je da bude održana i Skupština tog organa na ovu temu, ali i da bude pokrenuta inicijativa izmjene Zakona o budžetskom sistemu Srpske da bi bio poboljšan finansijski status svih lokalnih zajednica u Srpskoj”, rekao je Miličević i dodao da će tražiti da koeficijent po pitanju raspodjele prihoda od PDV-a bude povećan sa 24 na 26 odsto lokalnim zajednicama.

    Zabrinjavajuće je i to, navodi on, što su iz Ministarstva finansija RS najavili i još gore prognoze u drugoj polovini godine po osnovu uplate prihoda od PDV-a ka lokalnim zajednicama.

    “Dok se sve to dešava naše obaveze na lokalnom nivou koje imamo prema stanovništvu, tako i drugim projektima, kasne”, zaključio je Miličević.

    Od ministarke finansija Zore Vidović nismo uspjeli dobiti odgovor zašto je odliv novca iz republičke kase ka lokalnim zajednicama od PDV-a smanjen ako raste iznos novca koji je po tom osnovu prikupljen na nivou BiH, jer nije odgovarala na naše pozive.

    Prikupljeni novac

    Prihodi od indirektnih poreza za dva dva mjeseca 2023. godine u BiH iznosili su 1,542 milijarde maraka i veći su za 120 miliona KM ili 8,38 odsto u odnosu na isti period 2022. godine

    “Neto prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima u prva dva mjeseca 2023. godine, a to su nivou BiH, entitetima i Brčko distriktu, iznosili su 1,173 milijarde KM i veći su za 54 miliona KM u odnosu na isti period prošle godine”, saopšteno je ranije iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

  • Dijelovi izvornog koda Tvitera objavljeni na internetu

    Dijelovi izvornog koda Tvitera objavljeni na internetu

    Dijelovi Twitter-ovog izvornog koda – najvažnijeg softvera koji pokreće platformu – pojavio se na GitHub-u, internet hosting servisu za razvoj softvera.
    Kada su u petak saznali da je njihov izvorni kod na GitHub-u, Twitter je poslao obavještenje o kršenju autorskih prava i zahtjevao momentalno uklanjanje pomenutog koda.

    GitHub je udovoljio zahtjevu za uklanjanje, ali Njujork tajms, koji je prvi pisao o ovome, sugeriše da je ovaj programerski kod možda bio na sajtu “najmanje nekoliko mjeseci”.

    Twitter sada pokušava da natjera sud da naloži GitHub-u da otkrije identite osobe koja je na njihovom sajtu okačila izvorni kod, zajedno sa imenima svih koji su ga možda preuzeli.

    Postoji zabrinutost da bi izvorni kod mogao da otkrije ranjivosti na platformi, što bi hakerima značajno olakšalo posao. Može se čak desiti da sajt bude potpuno ugašen ili da podaci korisnika budu ukradeni i prodavani na raznim hakerskim forumima.

    Pozivajući se na dvije osobe koje su upućene u slučaj, Tajms piše da rukovodioci Twittera vjeruju da je osoba koja je objavila kod vjerovatno napustila kompaniju prošle godine, nakon što je Ilon Mask preuzeo kormilo i otpustio gomilu ljudi.

    S obzirom na probleme koje Twitter ima posljednjih mjeseci, postoji vjerovatnoća da je neki nezadovoljni bivši zaposleni možda namjerno objavio izvorni kod.

    Zbog svog ogromnog značaja, izvorni kod je glavna meta za hakere. Uprkos najboljim naporima kompanija da ga zaštite, bilo je mnogo incidenata u kojima su hakeri uspjeli da ukradu dragocijeni kod. Microsoft, Samsung i LastPass, da spomenemo samo neke, su imali probleme sa ovim u posljednjih godinu dana.

    Ali u slučaju Twittera, dijelovi izvornog koda su se jednostavno našli na internetu, što je svima olakšalo pristup.

    Twitter i njegova zajednica od više od 230 miliona aktivnih korisnika širom svijeta sada će posmatrati i čekati da vide da li će incident dovesti do većih problema za platformu društvenih medija.

  • Košarac o napadima na pravoslavne bogomolje

    Košarac o napadima na pravoslavne bogomolje

    Član Predsjedništva SNSD-a Staša Košarac najoštrije je osudio skrnavljenje Sabornog hrama Vaznesenja Gospodnjeg u Stocu i pozvao nadležne organe u Federaciji BiH (FBiH) da hitno rasvijetle ovaj slučaj.
    “Očekujem od nadležnih policijskih i pravosudnih organa u FBiH brzu i efikasnu istragu kako bi u najskorijem roku počinioci bili privedeni pravdi i adekvatno kažnjeni”, poručio je Košarac u izjavi Srni.

    On je upozorio da ovaj vandalski čin u Stocu, kao i devastiranje Saborne crkve Svete Trojice u Mostaru i Hrama Vaznesenja Gospodnjeg kod Bihaća, šalju lošu poruku srpskom narodu da nije dobrodošao i da za njega nema života u FBiH.

    “Učestali napadi na pravoslavne bogomolje u FBiH nisu samo napadi na vjerske objekte, već i na život, bezbjednost, duhovni i kulturni identitet ionako malobrojnih Srba u FBiH. Dodatno je zabrinjavajuće što počinioci ostaju nekažnjeni, čime se šalje vrlo opasna poruka da su nasilničko ponašanje i vandalizam nad imovinom i nasljeđem Srpske pravoslavne crkve (SPC) prihvatljivi”, poručio je Košarac.

    On je dodao da bezočni napadi na pravoslavne svetinje podrivaju ionako krhko povjerenje i unose dodatni strah, gorčinu i uznemirenost kod preostalih Srba u FBiH.

    “Pozivam nadležne federalne institucije da promptno reaguju i počinioce privedu pravdi, po uzoru na pripadnike Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske koji su u rekordnom roku uhapsili osumnjičenog za sramni napad na supružnike Memišević iz Višegrada”, naglasio je Košarac.

    On je izrazio punu podršku sveštenstvu Sabornog hrama Vaznesenja Gospodnjeg i svim pravoslavnim vjernicima u Stocu, te pozvao cjelokupnu javnost da pokaže solidarnost reagujući na adekvatan način.

    “Da li će, recimo, dva člana Predsjedništva BiH Denis Bećirović i Željko Komšić jasno i javno osuditi napad na crkvu u Stocu, kao što je to bio slučaj sa predsjedavajućom Predsjedništva BiH Željkom Cvijanović i predsjednikom Republike Srpske (Miloradom Dodikom) kada je u pitanju napad na povratnike u Višegradu”, pitao je Košarac.

    Nepozati počinilac oskrnavio je Saborni hram Vaznesenja Gospodnjeg u Stocu, na kojem je pokušao da razvali vrata, izjavio je Srni juče sveštenik Dejan Grčić, dodajući da je ovo ružna poruka za Srbe u ovom gradu da njihova imovina nije sigurna.

    Sveštenik Grčić prvi je zatekao ovaj prizor i o svemu obavijestio policiju koja je obavila uviđaj.

  • Rusija će tražiti odštetu zbog “Sjevernig toka”?

    Rusija će tražiti odštetu zbog “Sjevernig toka”?

    Postoji mogućnost da Moskva zatraži odštetu za prošlogodišnje eksplozije na gasovodima “Sjeverni tok”, rekao je danas zvaničnik ruskog Ministarstva spoljnih poslova Dmitrij Betričevski.

    U septembru prošle godine, na gasovodima, koji ispod površine Baltičkog mora povezuju Rusiju i Njemačku, odjeknule su eksplozije i Moskva je to nazvala činom “međunarodnog terorizma”.

    “Ne odbacujemo mogućnost da će iznijeti pitanje odštete za štetu nastalu nakon eksplozija na gasovidima Sjeverni tok”, rekao je Betričevski.

    On je naglasio da su zapadne države protiv ruskog nacrta rezolucije Savjeta bezbjednosti UN u kojoj se traži pokretanje nezavisne međunarodne istrage o eksplozijama na gasovodima Sjeverni tok.

    Glasanje o ruskom nacrtu rezolucije u kojem se od generalnog sekretara Antonija Guteresa traži da formira komisiju radi istrage o eksplozijama biće održana večeras u 18.00 časova.

    Rusija je u februaru iznijela nacrt rezolucije Savjeta bezbjednosti UN radi provjera navoda koje je nagrađivani američki novinar Sejmur Herš iznio u tvrdnjama da su za eksplozije odgovorne SAD uz podršku Norveške.