VRBAS Media

Autor: INFO

  • Lavrov: Rusija zna zašto se bori u Ukrajini

    Lavrov: Rusija zna zašto se bori u Ukrajini

    Rusija sprovodi specijalnu vojnu operaciju radi zaštite Rusa i onih građana koji govore ruskim jezikom koje Ukrajina tlači kršeći sve međunarodne norme, izjavio je šef ruske diplomatije Sergej Lavrov u intervjuu ruskim medijima.

    “Mi izvodimo našu specijalnu vojnu operaciju upravo zbog onih ljudi koji su ugnjetavani, kršeći sve međunarodne norme i principe, kršeći temelje na kojima je proglašena nezavisnost Ukrajine”, rekao je Lavrov.

    On je istakao da “Deklaracija o nezavisnosti izričito kaže da žele da budu neutralna, vanblokovska država i da će to biti”.

    “Otvoreno govore da su Rusima i građanima koji govore na ruskom u tom području i uopšte nacionalnih manjina obezbijeđena sva prava i deklarativno se govori da žele da žive u miru, dobrosusjedstvu i slozi sa svim svojim susjedima”, poručio je Lavrov

    Lavrov je upozorio da je “sve to sada precrtano i predato na komadanje neonacistima koji su sad na vlasti u Kijevu”.

    “I zato znamo za šta se borimo. Znamo da želimo da oslobodimo ove ljude od svake prijetnje koju sadašnje ukrajinske vlasti mogu da stvore njihovim životima, njihovim tradicijama, njihovim porodicama”, naglasio je Lavrov.

    Lavrov je dodao da “oni ne biraju istoriju i geografiju”, pa Rusija “nema pravo da te ljude ostavi da ih nacisti i rasisti raskomadaju”.

    Ruski predsjednik Vladimir Putin je ranije, u obraćanju Saveznoj skupštini, saopštio da je SVO pokrenut da bi zaštitio ljude, osigurao bezbjednost zemlje, kao i da bi eliminisao prijetnju koju predstavlja ukrajinski neonacistički režim, prenose mediji.

  • Košarac: Dostavili smo Hrvatskoj primjedbe za Trgovsku goru

    Košarac: Dostavili smo Hrvatskoj primjedbe za Trgovsku goru

    Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac saopštio je da je BiH danas uputila Hrvatskoj odgovor sa zahtjevima i primjedbama na Zahtjev za izdavanje sadržaja o studiji uticaja na životnu sredinu zbrinjavanja radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac na Trgovskoj gori.

    • Uradili smo svoj dio posla i danas smo, u definisanom roku, putem Ministarstva inostranih poslova BiH uputili odgovor Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Hrvatske. Odgovor smo dostavili i Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, kao kontakt tački za Espoo konvenciju, koje će o tome informisati i Sekretarijat ove konvencije – rekao je ministar Košarac.

    On je istakao da su odgovor sačinili članovi Pravnog i Ekspertskog tima za Trgovsku goru, u koordinaciji sa nadležnim entitetskim tijelima, sa fokusom na konkretne primjere u kojima Hrvatska krši odredbe Espoo konvencije i Zajedničke konvencije o bezbjednosti zbrinjavanja istrošenog goriva i radioaktivnog otpada.

    • Naši ekspetri i pravnici su u saradnji sa predstavnicima institucija Republike Srpske, Federacije BiH i Brčko distrikta, te nevladinim sektorom, reagovali na adekvatan način i sačinili sveobuhvatan odgovor sa nizom primjedbi na sadržaj studije uticaja na životnu sredinu – naveo je ministar Košarac.

    On je istakao da će Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH nastaviti da redovno obavještava Savjet ministara BiH o svim preduzetim aktivnostima, kao i da će nadležnim institucijama u Republici Srpskoj i Federaciji BiH redovno dostavljati tražene podatke i informacije u vezi sa rješavanjem problematike izgradnje spornog odlagališta na Trgovskoj gori.

    • Ovo je ključno pitanje o kojem postoji jedinstven stav institucija na svim nivoima vlasti u BiH. Oštro se protivimo odlaganju otpada u neposrednoj blizini granice i nećemo odustati od napora da spriječimo Hrvatsku u toj namjeri – naglasio je ministar Košarac.

    On je istakao da su u tom pogledu mobilisane sve nadležne institucije mobilisane i da postoje adekvatni stručni kapaciteti za to.

    • Danas smo završili određeni dio posla, ali nastavljamo sa planiranim aktivnostima – poručio je ministar Košarac.

    On je naglasio da namjera Hrvatske da izgradi sporno odlagalište na Trgovskoj gori predstavlja ozbiljan čin ugrožavanja bilateralnih odnosa sa BiH, te je izrazio nadu da će se na temelju stučnih analiza i rasprava, kao i diplomatskim aktivnostima iznaći rješenje u interesu ljudi koji žive u slivu rijeke Une.

  • Čović: Ne očekujem izmjene ustava FBiH

    Čović: Ne očekujem izmjene ustava FBiH

    Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragan Čović rekao je da ne očekuje izmjene Ustava Federacije BiH.

    Nakon spekulacija u medijima da bi Kristijan Šmit mogao nametnuti izmjene Ustava FBiH kako bi odblokirao formiranje federalne Vlade, Čović je podsjetio da je zagovarao gašenje mandata visokog predstavnika i njegovo iseljenje iz BiH u Brisel.

    On je izrazio uvjerenje da će do 6. aprila biti formirana federalna Vlada, te da će danas biti poslati prijedlozi ministara predsjednici FBiH Lidiji Bradari koja će sutra imenovati novi saziv Vlade i ponuditi potpredsjednicima da na to daju saglasnost.

    “Bez obzira na to kako će neko od potpredsjednika reagovati, učinićemo sve da nakon četiri godine tehničkog rada Vlade FBiH u blokadi, koja se nama stavljala na teret, imamo Vladu”, rekao je Čović.

    Čović je istakao da su oni koji su podržavali visokog predstavnika bili uvjereni da će on uvijek donositi odluke koje njima odgovaraju i radovali se takvim intervencijama, a danas zagovaraju da se to ne smije uraditi.

    Govoreći o izvještajima pojedinih institucija za prošlu i pretprošlu godinu, koji su danas bili na dnevnom redu sjednice Doma naroda, Čović je naveo da ti izvještaji ne treba da dolaze sa tolikim zakašnjenjem, jer od njihovog usvajanja nema nikakve koristi.

  • Dodik: Niko nije prekinuo saradnju sa Amerikom

    Dodik: Niko nije prekinuo saradnju sa Amerikom

    Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, komentarisao je danas saradnju sa SAD, budući da je projekat zbrinjavanja 50 raseljenih porodica u novom stambenom prostoru u banjalučkom naselju Ada finansiran od strane donatora iz Evropske unije, a dobrim dijelom i Vlade Sjedinjenih Američkih Država.

    S obzirom da je Dodik prisustvovao ceremoniji dodijele ključeva, a uzimajući u vezu njegovu prethodnu izjavu gdje je najavio prekid vlasti Srpske sa ambasadadam SAD i Velike Britanije u BiH, novinarima je pobliže pojasnio ono što je rekao.

    “Vi mene nećete da slušate. Mi smo rekli da nećemo da sarađujemo sa ambasadorom i njegovim osobljem ovdje”, poručio je Dodik.

    Dodik je kazao da niko nije prekinuo saradnju sa Amerikom, te njegove prethodne izjave nisu dobro protumačene.

    “Mi smo rekli da nećemo da sarađujemo sa ambasadorom i njegovim osobljem ovdje. Niko nije prekinuo saradnju sa Amerikom”, kazao je Dodik.

    Kako je kazao, od početka je bilo, da američki ambasador pravi smutnje u Bosni i Hercegovini, zajedno sa njegovim osoboljem kojeg čine najčešće domaći ljudi od kojih je 90 odsto zaposleno u Sarajevu.

    “Sa njima neću da sarađujem, i naravno ni sa Eskobarom koji je došao da lomi stvari, a svi ostali redvni sastanci će se održavati”, kazao je Dodik.

    S tim u vezi ističe da poštuje Ameriku i američki narod, ali ne i američkog ambasadora, koji se “odmetnuo i pokušao da kreira neka svoje rješenja”.

  • Zatler: Borba protiv korupcije jedan od prioriteta na putu ka EU

    Zatler: Borba protiv korupcije jedan od prioriteta na putu ka EU

    Borba protiv korupcije jedan je od prioriteta na evropskom putu BiH, rekao je Johan Zatler, šef Delegacije EU na otvaranju Dijaloga o borbi protiv korupcije, koji je Delegacija u svojim prostorijama danas organizovala sa Ambasadom Švedske u BiH i Kancelarijom Transparency Internationala u BiH.

    Zatler je rekao da je korupcija jedan od ključnih izazova s kojim se BiH suočava, naglašavajući da je četiri od osam uslova za kandidatski status koji je BiH dobila u decembru prošle godine posvećeno upravo ovoj oblasti. On je rekao da je Evropski savjet odlučio da kandidaski status ne dodijeli BiH u julu upravo iz razloga što vlasti u BiH nisu uradile dovoljno na pitanjima iz ključnih prioriteta, koja uključuju i borbu protiv korupcije.

    On je rekao da je BiH kandidatski status dobila zbog geopolitičkih razloga, i da to treba da predstavlja signal vlastima BiH da nakon formiranja vlasti počnu da rade na evropskim prioritetima.

    Osvrnuo se i na pitanje kriminalizacije klevete u RS, ističući da je odbrana slobode govora jedan od osnovnih vrijednosti EU, i upozorio da bi donošenje takvog zakona bio korak unazad.

    “Tačno je da u pojedinim evropskim zemljama postoji kriminalizacija klevete, ali tamo postoje sudovi koji pažljivo vode računa da ne dođe do zloupotreba. Teško da možete naći primjer da je neki novinar u EU završio u zatvoru”, rekao je on.

    Johana Stromkvist, ambasadorica Švedske u BiH, je rekla da je ovaj dijalog o korupciji organizovan u okviru švedskog šestomjesečnog predsjedavanja EU. Ona je rekla da korupcija uništava društvo i dovodi do odluka ljudi da napuste BiH.

    Istakla je da su nevladione organizacije, novinari, i predstavnici institucija vlasti pozvani na ovaj dijalog kako bi se u BiH usvojili zakoni koji se bave borbom protiv korupcije.

    Srđan Blagovčanin, predsjednik Odbora direktora TI, je rekao da je borba protiv korucije pitanje svih pitanja.

    “Nema napretka bez reformisanja pravosuđa, to pitanje mora biti fokus donosioca političkih odluka u BiH”, rekao je on.

    Kako je objašnjeno iz Delegacije EU, dijalog uključuje dva panela, i to “Unapređenje politika za borbu protiv korupcije kao preduslov za napredak” i “Provođenje politika i zakona za borbu protiv korupcije”.*

  • Stanivuković: Ne patim da budem predsjednik PDP-a

    Stanivuković: Ne patim da budem predsjednik PDP-a

    Ja nemam tu vrstu ambicija. Vrijeme će pokazati da iako Jelena (Trivić) očigledno više nije tu, možda je i izvjesno da ja neću biti predsjednik PDP-a. Ja ne patim od toga.

    Poručio je ovo Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke i predsjednik Gradskog odbora ove stranke, nakon što je upitan da prokomentariše kakvi su mu planovi u pogledu funkcije predsjednika PDP-a, a nakon što je potpredsjednica PDP-a Jelena Trivić objelodanila da će formirati Narodni front.

    “Učim se da budem strpljiv, možda je nekim nedostajalo strpljenja. Politika je proces, ona nije jedan dan, ona traje. Okolnosti su drugačije”, rekao je Stanivuković, te dodao:

    “Ono što je u novembru nije u aprilu. Ono što sam ja mislio u avgustu, ne mislim danas, u aprilu ili maju, ali to ne znači da sam ja kameleon pa mijenjam političke boje i mišljenja. To znači da gledate okolnosti. Pa ćete reći vidi Draško nije isti čovjek. Isti sam ja čovjek, ali analiziram okolnosti. Prema tome, mi ćemo unutar PDP vidjeti šta je najbolje. Ako je moja funkcija da ubjedljivo pobijedim naredne izbore u Banjaluci i ako je moja preokupacija Banjaluka, onda bih bio možda prepotentan i preambiciozan da kažem, vidite, ja mogu da mislim o cijeloj Republici Srpskoj i Banjaluci istovremeno. Nešto bi moralo ispaštati, a ja nemam pravo da kao gradonačelnik kažem da Banjaluka ispašta zbog moje političke ambicije da šest puta idem u Trebinje. Mi racionalno sagledavamo i odlučujemo unutar naših organa u stranci”, kazao je gradonačelnik Banjaluke.

    Prema njegovim riječima, odlazak Jelene Trivić iz PDP-a neće poljuljati stranku.

    “Ono što sam uvjeren, u svemu što vidim, svi poslanici, veliki dio odbornika u Banjaluci, privržen je i dalje PDP-u. Ne vidim neke velike funkcionere koji su kreirali politiku PDP-a u posljednih godinu i po dana da ne dijeli ove stavove. PDP je i dalje na istom čvrstom opozicionom putu, odgovornim za Banjaluku”, naveo je Stanivuković, koji se potom konkretnije osvrnuo na najave Trivićeve da će formirati Narodni front.

    “Naravno da ću im poželjeti sreću. Ali, osnivanje novih političkih organizacija ima smisla samo ako donosi novu vrijednost, ali ako uzimate malo od PDP-a, od SDS-a, malo od ovog, ili onog, to nije vrijednost, onda se samo vrtimo u tom krugu od 50 glasača, 50.000 ili 550.000. Znači, ako je to ukrupnjavanje opozicionog političkog tijela, ja to podržavam, ali ako je samo dijeli, usitni, prebaci ovamo pet, ovamo deset onda to nije nešto najbolje. Ja ću vjerovati da je to neka nova vrijednost, da će dovesti do nekih novih glasača, da će se opozicija ukrupniti. U frontu moraju biti ljudi koji misle i ovako i onako, ali da cilj bude da zajednički mijenjamo ovaj sistem i da budemo dovoljno mudri da se oko toga ujedinimo”, poručio je Stanivuković.

    Na pitanje da li smatra da je on razlog zbog čega je Jelena Trivić odlučila da napusti PDP, Stanivuković je rekao:

    “Iz poštovanja prema njoj ću reći da vjerujem da ja to nisam. Ako jesam, onda ona ili ti ljudi nisu vođeni istim političkim ciljevima. Jedan čovjek ne čini stranku. Prema tome, moramo gledati šire. Danas u PDP-u, a i sutra u njenoj stranci će opet biti neko ko joj se neće dopasti, a to je prirodno. Politika nije stvar da li vam se neko dopada ili ne, nego imate li višu politiku. Vjerujem da nisam taj razlog ne vidim zašto bih bio. Imamo iste političke ciljeve, naravno varijable postoje i to je prirodno”, kazao je gradonačelnik Banjaluke.

    Prema njegovim riječima, ključna stvar je da svaka stranka vodi sopstvenu politiku koja nije ista, ali da se uvijek mogu naći zajedničke platforme oko kojih će se dogovoriti.

    “Opet pozivam da imamo širu političku platformu da se poštujemo uzajamno, na kraju možemo naći 3-4 teme oko kojih možemo naći koncenzus. Baš kao što stranke u vlasti imaju zajeničku platformu iako ima različitih mišljenja i tamo, nemojte misliti da nema, tako i mi moramo pronaći tu platformu, ja sam na raspolaganju da se pronađe platforma”, zaključio je Stanivuković.

  • Stanivuković i Dodik o odnosima prema LGBT-u: Porodica ima majku i oca

    Stanivuković i Dodik o odnosima prema LGBT-u: Porodica ima majku i oca

    Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke nazvao je budaleštinama najavljene krivične prijave protiv njega u vezi sa napadom na aktiviste “Bh. povorke ponosa”, a povodom njegovih komentara nakon samog napada, te revolta koje je to izazvalo kod LGBT aktivista.

    “To su budaleštine, meni krivične prijave dolaze svaki dan”, kazao je Stanivuković.

    Naglasio je da je Banjaluka, prije svega bezbjedan i miran grad.

    “Svako ko pokušava da napravi drugačiji narativ, da bi se uklopilo u njihovu priču, on vidi nasilje”, kazao je gradonačelnik Banjaluke.

    Objasnio je da se ovim želi predstaviti nešto što nije, te da je Banjaluka miran grad u kojem su rijetki incidenti.

    “Nasilja ima uvijek, među raznim ljudima, ali to ne čini naš grad nesigurnim da život”, kazao je Stanivuković.

    S tim u vezi je kazao da grad ima nultu toleranciju za nasilje, i da će počinioci napada biti adekvatno procesuirani.

    “Nema sumnje da će oni odgovarati za ono što su uradili, ali isto tako niko nama ne smije da oduzme naše pravo na stav i mišljenje”, kazao je Stanivuković.

    On to dovodi u vezu sa vrijednostima koju promoviše Banjaluka i na to smatra da imaju pravo. S tim u vezi je doveo i nevladine organizacije, kao i najavljen prekid saradnje Helsinškog parlamenta građana Banjaluka.

    “Mi smo njima bili prijatelji u 99 odsto slučajeva i jedan put kad su nam se mišljenja razišla, oni prekidaju odnos. Ja smatram da je to nerazumno”, kazao je on, ističući da neće dopustiti ucjene.

    S tim u vezi, shvatio je da je korištenje termina “patrijarhalno” dosta nezahvalno.

    “Razumijem da se ljudima nije svidjela ta riječ, nisam mislio u tom kontekstu. Podržavam porodice, majku i oca”, kazao je Stanivuković.

    Kako kaže, ko voli drugačije, neka voli, “ali ne moramo svi da šetamo”.

    Kako je objasnio, ipak vjeruje da je nasilje u Banjaluci svedeno na minimum jer kako objašnjava “u klubovima kod nas ti isti što se tako vole budu zajedno, niko ih ne gleda, niko se ne okrene, nema nasilja”.

    “Pokušavamo da spustimo tenzije”, zaključuje Stanivuković.

    Na gotovo istu temu svoj komentar je dao i Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, držeći se svojih ranijih stavova, misleći na zabranu pristupa LGBT aktivistima obrazovnim institucijama.

    “Ja mislim da to zagađuje javni prostor i da to treba eliminisati. Nećemo dopustiti da oni nama nameću svoje vrijednosti”, poručio je Dodik.

    Kako je dodao, on je protiv onog što oni propagiraju.

    “Nemam ništa protiv tih ljudi, oni su slobodni da u svom privatnom životu upražnjavaju šta hoće”, kazao je Dodik, te je dodao “tužite me, nikakav problem nije”.

    S tim u vezi smatra da je neprihvatljiv zakon koji bi dozvolio istospolne brakove i smatra da ima pravo da bude protiv tako nečeg.

    Kazao je da je “naš način života”, te je dodao ” imate mjesta, imaju ostrva, idite tamo”.

  • Procurile informacije o sastavu buduće Vlade FBiH: Mijatović ministar policije FBiH

    Procurile informacije o sastavu buduće Vlade FBiH: Mijatović ministar policije FBiH

    Formiranje nove Vlade FBiH trebalo bi da se, kako najavljuju politički akteri, dogodi narednih dana, a informacije o imenima pojedinih ministara koji će sjediti u kabinetu budućeg federalnog premijera Nermina Nikšića već su procurile.

    Podsjećamo, HDZ i stranke “osmorke” su prošle sedmice u Mostaru dogovorili podjelu resora i program nove Vlade FBiH. Ono što se zna je da će HDZ dobiti šest, a “osmorka” deset ministarstava, a stranke su do sinoć trebale da dostave svoje prijedloge.

    HDZ-u su pripali Ministarstvo finansija, Ministarstvo pravde, Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo transporta i komunikacija, Ministarstvo kulture i Ministarstvo prostornog uređenja.

    Kako pišu federalni mediji, SDP-u će pripasti Ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica i kandidat je Nerin Dizdar, dok bi prvi čovjek policije trebalo da bude Vojin Mijatović.

    Almin Hopovac trebalo bi da sjedne u fotelju ministra obrazovanja, a Vedran Lakić bi trebalo da preuzme Ministarstvo razvoja, preduzetništva i obrta.

    Ministarstvo okoliša i turizma pripalo je Našoj stranci i njihov kandidat je Nasiha Pozder, dok bi Ministarstvo za rad i socijalnu politiku trebalo da vodi Adnan Delić iz Naroda i pravde.

    Stranci za Bosnu i Hercegovinu pripala su dva ministarstva, i to energije, rudarstva i industrije, te pitanja boraca i invalida.

    Prvo ministarstvo bi trebalo da vodi Adisa Bubalo, a drugo Hasan Handžić.

    NES će kao i Stranka za BiH voditi dva ministarstva. Zuhad Porčić je kandidat za Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, dok je Anel Kljako predložen kao prvi čovjek Ministarstva trgovine.

    Predsjednica FBiH Lidija Bradara razgovarala je juče sa potpredsjednicima Refikom Lendom i Igorom Stojanovićem o imenovanju Vlade FBiH, te ih informisala da će danas donijeti odluku o imenovanju i dostaviti im je na saglasnost. Ustavni rok za imenovanje ističe naredne sedmice.

    “Potpredsjednik Stojanović je najavio svoju saglasnost, dok je potpredsjednik Lendo ostao pri dosadašnjem stavu”, saopšteno je iz Kabineta predsjednice FBiH.

    Na sastanku je razgovarano i o drugim temama vezanim za funkcionisanje FBiH, kao i o nekim tehničkooperativnim temama.

  • Dva precizna udara i gotovo. To bi bio kraj i za Putina

    Dva precizna udara i gotovo. To bi bio kraj i za Putina

    General Ben Hodžis, bivši komandant američkih snaga u Evropi, analizira rat u Ukrajini i kaže da, ako Rusi ostanu bez Krima, to bi za njih i za Putina bio kraj.

    On, takođe, tvrdi da ima plan kako da se Krim izoluje.

    U avgustu 2022. ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski održao je značajan govor u kojem je citirao frazu: “Počelo je sa Krimom i završiće se sa Krimom”.

    Okupacija Krima je nesumnjivo bila ključni momenat koji je pokrenuo niz drugih značajnih događaja. U Ukrajini je to označilo početak ruske agresije, koja se ubrzo proširila na region Donjecka i Luganska.

    U Rusiji je uspostavljen “Krimski konsenzus”, a Putinu je udario jak vetar u leđa. Analitičari smatraju da je na Putinovu odluku da napadne Ukrajinu u februaru 2022. u velikoj meri uticao slab odgovor Zapada na aneksiju Krima, prenosi Jutarnji list.

    U februaru 2022. Rusi su pokrenuli najefikasniju ofanzivu na Ukrajinu upravo sa Krima, rasporedivši otprilike 25 bataljonskih taktičkih grupa. Za samo dva dana napredovali su preko 100 kilometara i zauzeli područje veće od Švajcarske.

    Do sredine marta, krimska grupa ruskih oružanih snaga zauzela je Herson, opkolila Nikolajev i predstavljala pretnju za Odesu. Iako je na kraju morala da se povuče sa mostobrana na desnoj obali Dnjepra i iz Hersona, osvojeni “kopneni koridor” ostaje najznačajniji ruski vojni poduhvat.

    Potpuno drugačiji rat

    Krim je glavno transportno čvorište i pozadinska baza za ruske trupe raspoređene u pravcu Hersona i Zaporožja i služi kao kritična strateška lokacija. To je takođe lansirna platforma za raketne napade na Ukrajinu, sa 750 krstarećih raketa sa morskog i vazdušnog lansiranja samo u prvih šest meseci sukoba, piše Jutarnji list.

    Osim toga, služi kao baza za popravku i održavanje vojne opreme, ruta za snabdevanje ruskih okupatora gorivom i municijom i baza za slanje PVO i borbene avijacije. Nekada omiljeni slogan ruskih nacionalista i onih koji su se protivili Putinovom režimu bio je “Putin može otići, ali Krim će ostati”.

    Sada, nakon visokoprofilnog sukoba između Ukrajine i Rusije, pesma je promenjena i kaže: “Bilo da Putin ostane ili ode, moraćemo da se odreknemo Krima”.

    S obzirom na to da nema diplomatskih opcija za povratak poluostrva, vojna akcija je primarni scenario. Ali dok žestoki sukobi odjekuju u istočnom Donbasu, na Krimu se vodi sasvim drugačiji rat: rat noćnih eksplozija, sabotaža i dezinformacija.

    Ovo je sukob koji se uglavnom vodi u senci, daleko od brutalnog i iscrpljujućeg rata koji besni u Donbasu. Brojni izveštaji potvrđuju da Ukrajina ulaže značajne napore da rusku okupaciju učini što neprijatnijom, dok Rusi ulažu velike napore da dodatno ojačaju poluostrvo. Čak su angažovali legije radnika za izgradnju utvrđenja i rovova.

    Poluostrvo je arterija kroz koju Rusija gura trupe i oružje u južnu Ukrajinu, kao i odbrambena pozadina za ruske snage koje i dalje drže deo Hersonske oblasti.

    “Pripreme za deokupaciju”
    Ukrajinska vojska neprestano maltretira rusku Crnomosku flotu diverzijama i pokušava da onesposobi vitalnu rusku liniju snabdevanja, prenosi Jutarnji list. Samo povremeno video-snimci na društvenim mrežama daju naznake o tome šta je pogođeno. I tek povremeno ukrajinski zvaničnici pominju bilo kakve akcije na Krimu.

    Ali prošle nedelje Glavna obaveštajna služba Ukrajine izvestila je da su eksplozije u krimskom gradu Džankoju izazvane napadom na ruske krstareće rakete “kalibr” koje su transportovane železnicom.

    Navodi se da je napad poslužio za “demilitarizaciju Rusije i pripremu poluostrva Krim za deokupaciju”. Kalibri su meta visokog prioriteta s obzirom na haos koji izazivaju kada ih Crnomorska flota ispaljuje na ciljeve u Ukrajini. Vadim Skibicki, zamenik šefa ukrajinske vojne obaveštajne službe, rekao je da će predstojeća ukrajinska kontraofanziva imati za cilj da zabije klin između Krima i ruskog kopna. Insajder u svojoj opsežnoj analizi piše da bi na osnovu iskustva ukrajinske vojske u prethodnom ratu, operacija ponovnog preuzimanja Krima zahtevala sličnu ofanzivu kao kontraofanziva u Harkovu u avgustu i septembru 2022. godine, ali ovog puta na teritorije pod ruskom okupacijom u oblastima Hersona i Zaporožja.

    Nakon toga, područje borbenih dejstava trebalo bi da bude izolovano prekidom transportnih komunikacija, kao što su to učinile ukrajinske snage kada su prošle jeseni oslobađale desnu obalu Hersonske oblasti, na primer onesposobljavanjem Kerčkog mosta. Posle toga, ukrajinska vojska bi trebalo da uspostavi kontrolu vatre nad poluostrvom, slično sistematskom granatiranju ostrva Snejk visokopreciznim artiljerijskim sistemima prošlog leta.

    Sjedinjene Države su dugo bile veoma oprezne prema nameri Ukrajine da vojnom silom povrati Krim. Za Putina, Krim predstavlja i lično dostignuće i ključni korak ka vraćanje imperijalne slave Rusije. Svaki potez koji bi promenio status poluostrva smatran je “crvenom linijom” za gospodara Kremlja.

    Visok rizik
    Ako bi Ukrajina pokazala svoju vojnu sposobnost da izvrši napad na Krim, to bi takođe ojačalo njenu pregovaračku poziciju.

    “Iako bi prava ofanziva nosila visoke rizike, uključujući potencijalnu upotrebu taktičkog nuklearnog oružja, podizanje uloga na ovaj način moglo bi se smatrati opravdanom strategijom”, ocenjuje Insajder.

    Ukrajina i njeni zapadni saveznici možda neće moći da izdrže produženi rat iscrpljivanjem, što zahteva agresivniji pristup.

    Krim je izuzetno veliki zalogaj i ukrajinske oružane snage bi morale da objedine sve svoje veštine: vojne i taktičke sposobnosti koje su korišćene odvojeno, u manjim ratnim zonama i pod povoljnijim uslovima – u jednoj operaciji da povrate kontrolu nad Krimom. Međutim, i ako u tome uspeju, samo će stvoriti uslove za ofanzivu na samo poluostrvo, što takođe predstavlja veliki izazov.

    Dok se na poluostrvu užurbano grade linije utvrđenja, njegova glavna odbrana je geografija. Sa uskom prevlakom širine samo 7–10 km, efikasna konzervacija je zadatak kojim se može upravljati.

    Ako bi došlo do prodora na Krim, bile bi korisne vazdušne i pomorske snage, poput amfibijskih trupa, ali ukrajinska vojska nema te sposobnosti. Čak i uz podršku zapadnih saveznika, bilo bi potrebno predugo za stvaranje ili obnovu. Jedina druga opcija je da se pređe Sivaš, dugačak zaliv na severu Krima sa dubinom od oko jedan do tri metra, kao što je to uspešno rađeno u prethodnim ratovima. Međutim, ovaj manevar zahteva veliki broj plovila i zaštitu od vazdušnih napada, navodi Insajder, a prenosi Jutarnji list.

    Krim je izuzetno veliki zalogaj, a ukrajinske oružane snage bi morale da ujedine sve svoje veštine

    General Mark Mili, predsedavajući Zajedničkog štaba američkih snaga, rekao je ranije ove godine da bi “bilo veoma teško vojno proterati ruske snage sa ukrajinske teritorije koju je okupirala Rusija”. Ančal Vohra je nedavno napisao u časopisu Forin polisi da je “izolovati Krim jedno, ali da je ulazak, napad i zadržavanje tako snažno utvrđenog regiona koji čuva ruska mornarica sasvim drugo”.

    Ali Ukrajinci kažu da su odlučni da oslobode sve okupirane teritorije, uključujući Krim, a general Ben Hodžis, bivši komandant američkih snaga u Evropi, kaže da je osmislio strategiju za koju veruje da ne samo da bi omogućila Ukrajini da povrati Krim, već bi izazvala potpunu rusku vojnu imploziju.

    Ako izgube Krim, gotovi su

    Predlog generala Hodžisa je sledeći: da se izoluje poluostrvo u ruskom posedu preciznim udarima na dva kopnena puta koja ga povezuju sa ruskom teritorijom. Kerčki most i koridor za Krim koji ide duž Azovskog mora već su oštećeni u diverziji.

    Kada se ova logistička uska grla preseku, usledio bi veliki oklopni napad na Azovsko more, praćen probojem ruskih odbrambenih linija severno od Krima. Kada ukrajinski raketni i artiljerijski sistemi budu u neposrednoj blizini, ruske vazdušne, kopnene i pomorske snage na poluostrvu bile bi napadnute preciznim dalekometnim udarima i bombardovanjem, sve do poslednje tačke kada bi ukrajinska vojska mogla da pokrene kopnenu ofanzivu duž Perekopske prevlake na sam Krim.

    Ovaj usaglašeni napad na poluostrvo – njegovo izolovanje, neutralisanje i nanošenje velike štete Putinovoj vojnoj infrastrukturi udarima dugog dometa – bio bi veliki udarac za ruski moral.

    U nedostatku drugih odlučujućih uspeha na bojnom polju, ovo bi za Moskvu predstavljalo poraz koji ne bi mogla da prikrije. Pad Krima bi svakako doveo do potpunog kolapsa ruskih snaga na terenu, a možda čak i do pada Putina.

    Ali sve je lakše reći nego učiniti. A britanski penzionisani oficir smatra da plan nema šanse za uspeh ako ukrajinskim snagama nema veće vojne i druge podrške Zapada. Čak i ograničenija operacija oslobađanja zahtevala bi masovno povećanu pomoć zapadnih zemalja, uključujući mnogo više tenkova nego što je obećano, mnogo veće količine municije i raketne sisteme dugog dometa koji ranije nisu razmatrani ili obezbeđeni. Ova dodatna podrška bi morala biti dugoročno održiva, a to bi značilo povećanje odbrambene industrijske proizvodnje i u SAD i u Evropi iznad prethodno razmatranih vrednosti, piše Jutarnji list.

  • Rusi oborili američku raketu

    Rusi oborili američku raketu

    Ministarstvo odbrane Ruske Federacije je izvestilo da je ruska PVO prvi put oborila američke vođene rakete GLSDB.

    “Protivvazdušni odbrambeni sistemi presreli su osamnaest projektila iz višecevnih raketnih bacača HIMARS i jednu vođenu raketu GLSDB”, navodi se u dnevnom izveštaju ministarstva.

    Ova municija je zajednički projekat Boinga i švedskog Saaba, koji su bombi dodali raketni motor i prilagodili je lansiranju iz zemaljskih sistema, prenele su Novosti.

    Saab tvrdi da domet visokopreciznog projektila premašuje 150 kilometara (postojeći ukrajinski projektili imaju domet od 80 kilometara).

    Vašington je prvi put najavio isporuku ovih bombi Ukrajini u januaru.

    Kako je za RIA novosti objasnio vojni ekspert Aleksej Leonkov, Kijevu je potrebna GLSDB kako bi udaljili višecevne raketne bacače HIMARS dalje od linije fronta, gde su ranjivi za rusku vojsku.

    Govoreći o prednostima ovih bombi, pored povećanog dometa, ekspert je primetio visoku preciznost gađanja stacionarnih ciljeva po nižoj ceni u poređenju sa raketama za HIMARS koje su dostupne u Kijevu.

    Pored toga, GLSDB je sposoban za male manevre, menjajući putanju leta.

    Oružane snage Rusije još se nisu susrele sa takvom municijom na bojnom polju, ali sposobnost da se nosi sa takvim objektima je svojstvena sistemima PVO Tor-M2 i Pancir-S1, zaključio je Leonkov.