Autor: INFO

Brojni projekti u BiH na čekanju: Procedure blokirale 120 miliona KM na računima

Na računima Savjeta ministara BiH u ovom trenutku nalazi se više od 120 miliona KM namijenjenih za razna kapitalna ulaganja, a koja se uopšte ne troše, iako su odluke za te kapitalne investicije donesene prije više od deset godina.

“Nisu utrošena zbog različitih procedura. Očigledno postoje neki problemi u cijelom funkcionisanju”, rekao je Zoran Tegeltija, ministar finansija i trezora, prilikom obrazlaganja budžeta u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Primjera radi, za rekonstrukciju i adaptaciju objekta Ambasade BiH u Madridu raspoloživo je malo više od tri miliona KM, ali ta sredstva se zbog sporosti administracije ne troše. Takođe, oko 15 miliona KM još 2011. godine obezbijeđeno je za gradnju zgrade Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA) u Banjaluci, ali taj novac do danas nije potrošen i pored činjenice da je prvobitan plan bio da zgrada bude završena do 2014. godine. Znatan dio novca ranijih godina odobravan je i Ministarstvu odbrane Bosne i Hercegovine, za nabavku opreme, ali i za remont helikoptera, koji, i pored toga što ima novca, nikada nije obavljen do kraja. Sredstva od 7,4 miliona KM prenošena su iz godine u godinu, a zbog nemogućnosti političkog dogovora ona nisu trošena.

Slična situacija je i sa digitalizacijom u Bosni i Hercegovini, o kojoj se priča unazad više od deset godina i za koju je obezbijeđeno više od 36 miliona KM, ali do danas ništa nije urađeno. Roba koja se u to vrijeme mogla kupiti za taj novac predstavljala je vrhunac tehnologije, međutim pitanje je šta se danas može kupiti za taj novac.

Na gomilanje novca na računima i netrošenje tih sredstava često su reagovali i revizori, koji su kroz svoje preporuke govorili da je neophodno da se taj novac troši, jer gubi na vrijednosti. Uglavnom, preporuke revizora kretale su se u smjeru da se formiraju komisije koje će sagledati probleme zbog kojih se taj novac ne troši u svakoj pojedinačnoj instituciji i dalje raspisivati tendere za nabavku robe i usluga.

Uglavnom, problemi zbog kojih novac nije trošen u prvom redu su politički, odnosno nemogućnost dogovora zvaničnika u Bosni i Hercegovini, ali i postupci javnih nabavki koji su često “rušeni” bez ikakvog osnova i koji pored nekoliko ponavljanja nisu dovođeni do kraja.

“Ogromna su to sredstva koja stoje na računima i iz godine u godinu se prenose. Recimo, jedan dio od oko 30 miliona KM je za kupovinu zgrade UIO u Banjaluci i to stoji na računima. Vidimo da je inflacija prisutna i iz godine u godinu sve veća i, naravno, ta sredstva gube svoju vrijednost, a na dio njih se plaćaju i kamate jer se radi o kreditima. Zašto ljudi koji sjede u institucijama BiH primaju plate, a ne rade svoj posao. Ako ne mogu da potroše novac koji im je obezbijeđen prije deset godina, postavlja se pitanje kako bi ga stvorili”, rekla je Mira Pekić, poslanica PDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i zamjenica predsjedavajuće Komisije za finansije i budžet Predstavničkog doma.

7 Aprila, 2023
Vučić: Ne razumem zašto u Sarajevu neće da budu dio inicijative “Otvoreni Balkan”

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da ne razumije zašto u Sarajevu neće da budu dio inicijative “Otvoreni Balkan”.

Vučić je naveo da je sa ministrom inostranih poslova u Savjetu ministara Elmedinom Konakovićem imao dobar razgovor i da bi volio da može da razgovara o svemu.

Rekao je da Srbija uvijek poštuje teritorijalni integritet BiH, ali da ne može ići protiv svog naroda u Republici Srpskoj.

“Mi uvek poštujemo teritorijalni integritet BiH, ali ne možemo ići protiv našeg naroda u Republici Srpskoj”, rekao je Vučić večeras za RTS.

Govoreći o rezultatima nedavnih izbora u Crnoj Gori, Vučić je istakao da su za njega smiješne priče da je uz pomoć “Putina i Rusije srušio Mila Đukanovića”.

Vučić je rekao da Crna Gora uvijek ima pruženu ruku Srbije, kao i novoizbarani predsjednik te zemlje Jakov Milatović.

7 Aprila, 2023
Predstavnici kineskih fondova stižu u Banjaluku: Proširiti finansijsku saradnju

Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković sastao se danas u Pekingu sa direktorima tri finansijska fonda u Narodnoj Republici Kini. Predstavnici Kaijuan Fonda, Šanhi Internešenal Trusta i Jijuan Rehua Menadžment Centra poželjeli su dobrodošlicu premijeru Republike Srpske i iskazali zainteresovanost za razvoj saradnje.

Višković se zahvalio na dosadašnjoj saradnji sa Narodnom Republikom Kinom i istakao da je Kina jedan od najvećih ulagača i partnera u Republici Srpskoj.

U nastavku razgovora, premijer Višković izrazio je spremnost za razvoj saradnje u oblasti finansija između Kine i Republike Srpske kao i za privlačenje što većeg broja kompanija i investitora koji bi ubrzali dalji ekonomski razvoj Republike Srpske.

Sagovornici ispred kineskih finansijskih fondova Ju Lej, direktor Kaijuan fonda, Taj Peng, direktor Šanhi Internešenal Trusta i Lu Dže ispred Jijuan Rehua Menadžment Centra zahvalili su na posjeti Kini i opredijeljenosti Republike Srpske da se u budućem periodu proširi saradnja i u finansijskom sektoru.

Takođe su istakli da ovi fondovi imaju dugogodišnje iskustvo na finansijskim tržištima u Kini i svijetu i izrazili spremnost da stečeno iskustvo prenesu na Republiku Srpsku. Najavili su posjetu Banjaluci kako bi sa relevantnim institucijama Republike Srpske nastavili pregovore.

Treba napomenuti da je Šanhi Internešenal Trust jedna od prvo osnovanih finansijskih institucija u Kini čiji portfolio u 2021 iznosi 34,3 milijarde juana investicija. Takođe, Kaijuan Fond je fond sa velikom i značajnom reputacijom i pozicioniran je na 220. mjestu među 500 kompanija na svijetu iz ove oblasti i registrovanim kapitalom preko 55,1 milijardi juana.

Premijer Višković je poželio dobrodošlicu pomenutim fondovima i zahvalio se ambasadoru Kine u BiH Nj.E. Ji Pingu, na podršci koju pruža institucijama Republike Srpske i našim privrednicima na povezivanju sa kineskim partnerima.

6 Aprila, 2023
Rusi su “jednim proizvodom” uništili skoro polovinu NATO haubica

Skoro polovina vučnih i samohodnih haubica u zoni specijalne vojne operacije je uništena baražnom municijom “izdelije 51/52”, koja je poznata kao “lanset“.

“Ruska baražna municija ‘lanset’ je tokom primene u specijalnoj vojnoj operaciji pokazala visoku efikasnost i postala osnovno sredstvo protivradarske borbe. Više od 100 vučnih haubica i samohodnog artiljerijskog naoružanja NATO proizvodnje, koji su uništeni u Ukrajini od početka ove godine, 45 odsto je uništeno dronovima-kamikazama”, rekao je informisani izvor za Sputnjik.

On je pojasnio da je reč o oruđu M777 i SAU M109 “paladin” koje su SAD isporučile Ukrajini. Pojasnio je da je primena dronova „lanset“ u likvidaciji ukrajinske artiljerije efikasna i sa borbene i sa ekonomske tačke gledišta jer je za uništavanje jedne haubice potrebna jedna baražna municija.

“Maksimalno se smanjuje vreme onesposobljavanja ukrajinske artiljerije nakon njenog otkrivanja, nije potrebno potrošiti veliki broj obične municije da bi ona bila uništena i smanjuje se vreme rada izviđačkih i borbenih sredstava”, dodao je on.

Sagovornik je podvukao, da ruska vojska vodi protivradarsku borbu u okviru specijalne vojne operacije uz primenu obaveštajno-udarnih sredstava, koji se sastoje od obaveštajnih dronova različitih tipova, radijsko-lokacionih i zvučno-toplotnih artiljerijskih kompleksa, radara i dronova-kamikaza. Baražnu municiju “lanset” je proizvela kompanija “Zala aero”.

Ona može da uništi cilj na udaljenosti od nekoliko desetina kilometara. Dronovi nose municiju težine tri do pet kilograma, koja može da bude visokoeksplozivna, kumulativna ili termobarična, u zavisnosti od vrste cilja.

Baražna municija je vrsta oružja koje je sposobna da dugo leti i osmatra teren. Prilikom otkrivanja cilja, dron izvodi napad kao navođena raketa “vazduh-zemlja”.

U verziji “izdelije 52” dron je pojačan sa još dva krila u obliku H i praktično može da se ustremi na cilj, a u verziji „izdelije 51“ dron ima jedno veliko krilo u obliku slova H.

Bespilotna letelica je modernizovana, a tom prilikom je uzeto u obzir iskustvo stečeno tokom specijalne operacije u Ukrajini. Dobio je moćnu bojevu glavu koja omogućava dronu da garantovano uništava haubice, tenkove, oklopnu tehniku, radare, protivvazduhoplovne sisteme i ljudstvo protivnika.

6 Aprila, 2023
Cvijanovićeva reagovala na Bećirovićevu izjavu

Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je danas da u Sarajevu ima više Azijata i drugih sa dalekih destinacija nego Srba koji su se tamo rodili, sticali imovinu i izdvajali za izgradnju tog grada, a onda bili protjerivani, ubijani, izbacivani sa radnih mjesta i stanova.

Koliko ih danas ima u Federaciji BiH, a to je na nivou statističke greške, najbolje pokazuje kako im je dobro u tom, tobože slobodarskom ambijentu, gdje i dan danas funkcioniše princip segregacije u obrazovnom sistemu, istakla je Cvijanovićeva komentarišući izjavu bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića koji je danas izjavio “da se zlotvori koji su od 1992. do 1996. ubijali građane Sarajeva i ne razlikuju suštinski od zlotvora iz Drugog svjetskog rata”.

Ona je navela da su takva nakarada od obrazovanja, gdje se djeca i prosvjetni radnici razdvajaju po etničkom ili vjerskom principu, baš “nefašistički i evropski”.

6 Aprila, 2023
Stanivuković traži od Ješićeve da vrati mandat

Pred lokalne izbore svaki odbornik na listi PDP- a, među kojima i Ješićeva, potpisali su da će u slučaju da izađu iz stranke vratiti mandat PDP-u, rekao je Draško Stanivuković, predsjednik Gradskog odbora ove stranke u Banjaluci, nakon što je Narodnom frontu pristupila Dijana Ješić, odbornik PDP-a u banjalučkoj Skupštini.

“Ja ih pozivam onda da tako i urade. To što su potpisali nije pravno, ali jeste moralno obavezujuće”, dodao je Stanivuković.

Prelazak Ješićeve u Narodni front komentarisao je i Branislav Borenović, lider PDP-a.

“Ako će formiranje nove priče raditi u pravcu da samo ljudi iz opozicije i isti ljudi pređu onda džaba ste krečili. Jedinu korisnu stvar od toga ima vlast. Moramo shvatiti da je ovo momenat kada nije bitno da li neko iz opozicije prelazi tamo, ali ako nemamo na kraju onih 50+1 odsto u borbi da zbacimo režim, od toga nema ništa”, rekao je Borenović.

Borenović je rekao je da je Vlada u 100 dana rada bila nevidljiva, da je radila u kontinuitetu.

“Republika Srpska je i dalje u izolaciji, lošim investicijama u svemu ostalom. I ono što je najbitnije, oni pokušavaju da ugase jednu slobodu govora i mišljenja, što je dokaz jedne režimske vlasti. I borićemo se svim političkim sredstvima da to i spriječimo”, istakao je on.

Borenović je podsjetio da je Srpska prezadužena, da ne radi ništa na rješavanju ekonomskih problema.

“Penzije u RS su skoro duplo manje od FBiH. Na naplatu dolazi ogroman dug i kredit na naplatu”, rekao je on. Lider PDP-a dodao je da ova stranka osuđuje slušaj u Derventi i odlikovanje pripadnika HVO.

Igor Crnadak, član Predsjedništva stranke, kazao je da Vlada Radovana Viškovića nema autoritet.

“Očigledno je da ništa ne smiju donijeti sami. Oni ne odlučuju ništa. Isto bi sve bilo da su oni bili ova tri mjeseca kod kuće. Ova Vlada je nastavila da izoluje Republiku Srpsku, projekti su blokirani zbog politike SNSD. Vlada ne poštuje odluke Narodne skupštine RS, a podsjećam da je i dalje na snazi odluka od 10. decembra 2021. kada su usvojili da će donijeti zakone o vojsci, pravosuđu, Agencije za lijekove i da će ih osnovati”, kazao je Crndak te dodao da se do sada nisu istražili korona ugovori i da se ne zna ko je dobijao poslove, gdje je otišao novac na te javne nabavke.

“Ova Vlada ne odgovara na pitanja. I dalje ne znamo šta je sa ugovorom o auto-putu Banjaluka Prijedor”, naglasio je Crnadak.

On je istakao da opozicija zbog neodgovorne politike izvršne vlasti namjerava da odlučno djeluje.

“Nakon što prođu ovi praznici, opozicija će se sastati i odlučiti o velikim narodnim protestima”, najavio je Crnadak.

Stanivuković je rekao da je nevjerovatno da se Višković hvali time da se redovno isplaćuju plate i penzije.

“100 dana je ogroman period. Ali Vlada koja se hvali da samo ispunjava svoje obaveze, ne treba da vlada. Jedva su našli tri ministra. Ja nisam ni znao ko su ti ljudi. Ta je ministarka došla na jedan događaj, nisam znao ko je ona dok se nije predstavila, umalo se nisam sudario sa njom. To su potpuni anonimusi”, kazao je Stanivuković.

On je podsjetio da su u Vladi obećali da će se obračunati sa neistomišljenicima o da ništa nije bilo od toga.

“Mi u ovih sto dana ništa nismo vidjeti osim priča da će se nešto desiti, a ništa se nije desilo. Pozivam ih da kažu šta je to veliko u ova tri mjeseca bilo”, naglasio je Stanivuković.

Lideri PDP-a su upitani da prokomentarišu odluka o dugoročnim i kratkoročnim zaduženjima u ovoj godini koje će biti dvije milijarde i da li smatraju da je posjeta Viškovića Kini jedan od razloga da se nađe novac jer su “zavrnute” slavine u Evropi.

“Mi smatramo da je Srpska prezadužena, oni sada traže rješenje za najskuplje kamatne stope. Tako i sada tragaju za obveznicama, jednostavno ova vlast ne zna strateški i mudro da se nosi sa problemima. Republika Srpska stalno izlazi na nova tržišta. Oni su ukinuli član 4. Zakona o dugu i garancijama koji su ograničavali da Srpska ne smije da se zaduži više od anuiteta prihoda koji su imali u godini ranije. Oni su to ukinuli i sad je katastrofa”, rekao je Borenović.

Crnadak je rekao da prate šta Višković traži u Kini.

“Mi iz Vlade imamo neke informacije da je otišao tamo da bi našao kreditora za 320 miliona KM koje treba Srpska u danu da plati veoma brzo”, rekao je Crnadak.

6 Aprila, 2023
Banjaluka dobija autobus za besplatne panoramske ture

Banjaluka će dobiti novu atrakciju, autobus za besplatne panoramske ture, objavio je Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke.

“Turisti, gosti i naši Banjalučani, nakon brendiranja, imaće priliku vidjeti naš grad iz jedne potpuno druge perspektive”, naveo je Stanivuković na svom Instagram nalogu.

6 Aprila, 2023
Krajem maja početak izgradnje HE Dabar

Ministar energetike i rudarstva Petar Đokić razgovarao je danas u Banjaluci sa predstavnicima kineske kompanije Gedžuba o nastavku realizacije projekta izgradnje HE Dabar, instalisane snage 159,15 MW.

Nakon usaglašavanja svih pitanja i realizacije svih zaduženja učesnika u ovom projektu, došli smo do nove faze projekta, početka izgradnje koju možemo najaviti u drugoj polovini maja – rekao je ministar Đokić.

Na sastanku je potvrđena spremnost svih strana da ulože maksimalan napor da se ovaj projekat uspješno realizuje, u skladu sa postignutim dogovorom i rokovima iz ugovora.

Procjenjena vrijednost ove investicije za jedan od najvećih hidroenergetskih projekata u regionu iznosi 661.070.540 KM, od čega je do sada realizovana investicija od oko 118 miliona KM.

6 Aprila, 2023
Dijaspora poslala skoro četiri milijarde KM u BiH

Iseljeništvo iz BiH nastavlja s aktivnom ulogom u finansijskom i ekonomskim tokovima domovine, a dokaz su i dalje izuzetno visoki iznose koji se u BiH šalju kroz proces izravnih novčanih doznaka.
Informacije Centralne banke BiH pokazuju kako su od ukupno iznosa tekućih transfera, na novčane doznake iz inostranstva se odnosi 3,58 milijardi konvertibilnih maraka, a što je izuzetan rast gotovo pola milijarde, u odnosu na godinu ranije kada je po toj osnovi dijaspora je porodici i prijateljima poslala 3,04 milijarde maraka.

Ukoliko se pak ovi podaci usporede s 2020. godinom kada je na osnovu novčanih doznaka u BiH stiglo 2,52 milijarde KM, vidljivo je kako iseljenici, uprkos kriznim vremenima koji se manifestiraju kroz povišene inflacijske pritiske, nastavljaju jačati podršku svojim sunarodnjacima, odnosno rodbini i prijateljima.

Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH), ukupni tekući transferi u 2022. godini iznosili su 4,95 milijardi KM i za 598 milijuna KM su veći u odnosu na 2021. godinu.

Od ukupnog iznosa tekućih transfera, na novčane doznake iz inostranstva se odnosi 3,58 milijardi KM, a na ostale tekuće transfere 1,37 milijardi KM. Od ukupnog iznosa ostalih tekućih transfera, najveći dio u iznosu od 1,24 milijardi KM odnosi se na mirovine iz inozemstva.

No, struka je jasna u ocjeni kako bi ključni dugoročni potencijal iseljeništva trebao biti bolje prepoznat u domaćim okvirima, a radi se o mogućnosti uvezivanja iseljenika s idejama, kontaktima, ali i kapitalom, s poslovnom zajednicom unutar BiH. Umrežavanje i stvaranje kontakata preduvjet su i moguće ulaganje u BiH, pri čemu je od iznimnog značaja imati unutar BIH kontakt točku preko koje će se lakše dobiti sve potrebne informacije, ali i realizirati poslovna ideja.

Omogućiti ulaganje u BiH

Druga ili treća generacija bosanskohercegovačkog iseljeništva može biti velika prilika za razvoj privrede u BiH, no prije toga tim ljudima je potrebno stvoriti preduvjete da investiraju u domovini, počevši od olakšavanja birokratskih prepreka pa do stvaranja mogućnosti za uvezivanje s domaćim privrednicima.

Ojačati veze iseljeništva s domovinom, omogućiti uspješnim poslovnim ljudima iz iseljeničke zajednice lakše i učinkovitije ulaganje u BiH te stvoriti pretpostavke da iseljenička zajednica postane svojevrsni lobist za privlačenje stranih investicija neki su od ključnih strateških ciljeva kojima vlasti, ali i nevladin sektor u BiH, pokušavaju preokrenuti trendove te od BiH stvoriti mjesto u koje se isplati ulagati.

Već niz godina unutar BiH ugledni ljudi iz ekonomskog i marketinškog sektora pokušavaju podići odnos prema iseljeništvu na višu, produktivniji nivo, a pritom se organizuju i događaji koji služe stvaranju novih i produbljivanju postojećih veza iseljeništva i domaće poslovne zajednice.

Garant dugoročnosti investicija od strane dijaspore

Ekonomista Admir Čavalić za portal UNA kazao je da podaci pokazuju da se Bosna i Hercegovina i bosanskohercegovačka ekonomija još uvijek značajno oslanjaju na doznake iz dijaspore.

“Pored ekonomskog uticaja, najvažniji je onaj socijalni – doznake predstavljaju alternativu domaćem sistemu socijalne zaštite”, poručio je Čavalić.

Prema njegovim riječima, na određeni način se tako objašnjavaja egzistencija pojedinih kategorija stanovništva u Bosni i Hercegovini.

“Ključno pitanje je kako izvršiti transformaciju dijaspore – od socijalne ka investicionoj. Odgovori nisu jednostavni. Mora se unaprijediti poslovna klima, ukloniti barijere i smanjiti rizici u poslovanju. Samo to je garant dugoročnosti investicija od strane dijaspore”, zaključio je Čavalić.

6 Aprila, 2023
Dijana Ješić nastavlja političku karijeru u Narodnom frontu

Dijana Ješić, odbornica u Skupštini grada Banjaluka i donedavno član Partije demokratskog progresa, napustila je ovu stranku i prešla u Narodni front kod Jelene Trivić.

Ješićeva je istakla da je neke odluke lakše, a neke teže donijeti i da odluka da napusti PDP je za nju bila jako teška.

– Devet godina sam član i pet godina sam bila zaposlena u sekretarijatu PDP-a. Razlozi za izlazak iz PDP-a su brojni, gomilali su se u zadnje vrijeme. Iskrena da budem, već duže vrijeme se ne slažem sa gradonačelnikom i predsjednikom Gradskog odbora PDP-a, prvenstveno u pogledu njegovog političkog djelovanja i njegovih sadašnjih političkih ciljeva, koji su potpuna suprotnost ciljevima na bazi kojih je dobio povjerenje građana – istakla je Ješićeva.

Brojne su i neprijatnosti, kaže ona, koje je doživjela u zadnjih godinu dana i prosto nije bilo povratka nazad.

– Ali to ne znači da ću u Skupštini Grada djelovati destruktivno. Naprotiv. Sve dobre odluke, koje su u interesu građana, ću podržati, sve loše kritikovati i davati svoje konstruktivne prijedloge. Što se tiče rukovodstva PDP-a, moram da kažem da smo godinama imali zaista korektan odnos. Kao radnik, imam samo riječi hvale za poslodavca. I rastali smo se u prijateljskim odnosima. Žao mi je što se sve ovako izdešavalo, ali sve je to život. Raskrsnica je mnogo i gdje god da skrenem, ja ostajem ista i moja borba je ista – istakla je ona.

U politiku je ušla, dodaje, da se bori za interese običnog baroda, a ne krupnog kapitala i moćnika, kome god oni pripadali.

– Ne skrećem sa puta iskrene borbe, moja politika i principi ostaju isti, tako da je moja odluka da svoje političko djelovanje nastavim u Narodnom frontu, uz Jelenu Trivić, nešto sasvim prirodno – zaključila je Ješićeva.

6 Aprila, 2023