Autor: INFO

  • Evakuisana Bijela kuća

    Evakuisana Bijela kuća

    Američka tajna služba, koja čuva rukovodstvo SAD, proučava kako je bijeli prah, vjerovatno kokain, u nedjelju završio na teritoriji Bijele kuće.
    To je objavio Vašington post pozivajući se na portparola službe Entonija Guljelmija i sopstvene izvore.

    “Vašington post” piše da je sumnjiva supstanca otkrivena u nedjelju uveče.

    Pripadnici Grupe za opasne supstance, koji su stigli na lice mjesta, izvijestili su o pronalasku.

    Prema izvoru američkog medija, supstanca je tokom testa pokazala prisustvo kokaina, ali je sadržaj droge bio mali.

    Portparol Tajne službe Guljelmi rekao je za novine da stručnjaci sprovode dalja ispitivanja supstance i kako je dospjela u Belu kuću.

    Prema njegovim riječima, nakon otkrića sumnjive supstance, zvaničnici koji su se nalazili u Bijeloj kući nakratko su evakuisani.

    Američki predsjednik Džo Bajden nije bio u zgradi u to vrijeme.

    “Istraga o uzroku i načinu ulaska supstance u Belu kuću je u toku”, rekao je Guljelmi.

    Međutim, on je odbio da kaže gdje je supstanca pronađena i kako je upakovana. Tajna služba je otkrila prah dok su obilazili zgradu, dodao je on.

  • U Ukrajinu stigli vojnici “Oluje Z”

    U Ukrajinu stigli vojnici “Oluje Z”

    Serhij Čerevatij, portparol istočne grupacije Oružanih snaga Ukrajine, izjavio je da je Rusija rasporedila više od 180.000 vojnika na dvije glavne linije fronta na istoku Ukrajine, a među njima je navodno i nova jedinica u kojoj se nalaze osuđeni kriminalci.

    “Linija fronta Liman-Kupjansk je duža, zbog čega neprijatelj tamo koncentrisao svoje snage”, rekao je Čerevatij za ukrajinske medije, a preneo CNN.

    Čerevatij je dodao da se u ovom trenutku “više od 120.000 neprijateljskih vojnika” nalazi na pravcu Liman-Kupjansk.

    On ih je nazvao “prilično moćnom grupacijom” u kojoj se nalaze vazdušno-jurišne i mehanizovane jedinice, zatim jedinice borbene rezerve Bars, pripadnici teritorijalne odbrane, kao i nove jurišne trupe “Oluja Z”, za koje je Čerevatij rekao da su regrutovane iz redova osoba s kriminalnim dosijeima.

    Anton Geraščenko, savjetnik u Ministarstvu odbrane Ukrajine, objavio je na Twitteru 25. juna, dan nakon propale oružabe pobune plaćenika iz Vagnera u Rusiji, da su osuđenici koji čine “Oluju Z” podržali marš trupa Jevgenija Prigožina ka Moskvi, a potom ga optužili da je on sam odustao od toga i pobjegao nakon što je postigao dogovor s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.


    Na video snimku se vide vojnici “Oluje Z” koji stoje držeći oružje, a jedan od njih naziva Prigožina “pacovom”.

    “Cijela Oluja Z bila je spremna da krene u akciju za tebe. A ti, pokazalo se, nisi muškarac. Pacov. Nema drugog imena za tebe”, kazao je razočarani borac u video snimku koji je na društvenim mrežama podijelio Geraščenko, prenosi “Kurir”.

    Čerevatij je rekao i da se na liniji fronta u Bahmutu nalazi oko 50.000 ruskih vojnika.

    “CNN” navodi da je u međuvremenu Hana Malijar, zamjenica ministra odbrane Ukrajine, izvijestila je o čestim sukobima u blizini Bahmuta.

    General Oleksandr Sirski, komandant ukrajinskih kopnenih snaga, ponovio je njene ocjene u intervjuu za Ukrajinsku pravdu.

  • Za infrastrukturne projekte u BiH bespovratna 303 miliona evra

    Za infrastrukturne projekte u BiH bespovratna 303 miliona evra

    Za BiH su namijenjena 303 miliona evra za četiri značajna infrastrukturna projekta u okviru novog finansijskog paketa ukupne vrijednosti 2,1 milijardu evra koji je objavila Evropska komisija za podršku investicionim projektima na Balkanu, saopšteno je iz Delegacije EU u BiH.

    Ukupan iznos za 14 novih vodećih investicionih projekata na Balkanu uključuje bespovratna sredstva EU u vrijednosti 528 miliona evra iz Instrumenta za pretpristupnu pomoć /IPA tri/, dodatne bilateralne doprinose država članica EU i Norveške, zajmove međunarodnih finansijskih institucija i doprinose samih zemalja Balkana.

    U saopštenju se navodi da je od ukupno 528 miliona evra bespovratnih sredstava koliko je EU dodijelila regionu, za BiH namijenjeno 303 miliona evra za četiri značajna projekta koji će građanima pružiti konkretne koristi u smislu unapređenja saobraćaja, čiste energije i životne sredine.

    Ukupna investicija omogućena ovim grantovima, zajedno sa pozajmicama od međunarodnih finansijskih institucija, iznosi 788 miliona evra.

    Ovim investicionim projektom će biti izgrađeno 11,9 kilometara auto-puta na Koridoru “Pet ce”, od Ozimica do Poprikuša, uključujući pet tunela i devet mostova.

    Biće izgrađena i 14,2 kilometra auto-puta na Koridoru “Pet ce” sa početkom prije petlje Mostar-Sjever i završetkom nakon petlje Mostar-Јug.

    Sredstva su predviđena i za projekat unapređenja sistema vodosnabdijevanja u Sarajevu čiji je cilj smanjenje gubitaka vode zamjenom ili sanacijom zastarjelih cjevovoda, pumpnih stanica i bunara, čime će biti omogućeno poboljšanje postojećih i priključivanje oko 4.000 novih priključaka za domaćinstva.

    Sredstva su namijenjena i za sanaciju Crpne hidroelektrane Čapljina, a projektom će se sanirati oprema.

    Evropska komisija objavila je u petak, 30. juna, novi finansijski paket za podršku finansiranju 14 vodećih investicionih projekata u oblasti saobraćaja, energetike, životne sredine, ljudskog kapitala i podrške privatnom sektoru na Balkanu.

    Ovo je peti investicioni paket u okviru Ekonomskog i investicionog plana EU za Balkan. Projekti su pripremljeni u bliskoj saradnji sa partnerima na Balkanu i međunarodnim finansijskim institucijama s ciljem ubrzanja evropske perspektive regiona.

    Evropski komesar za proširenje i susjedsku politiku Oliver Varhelji istakao je da ovim novim investicionim paketom jasno poručuju partnerima na Balkanu da je njihova budućnost unutar EU i da ostvaruju stalni napredak u prevazilaženju postojeće razlike u ekonomskom razvoju.

    • Ovi projekti će doprinijeti boljem povezivanju unutar regiona kao i sa EU, dekarbonizaciji i konkurentnosti privatnog sektora u regionu. Koristim priliku da pozovem naše partnere na Balkanu i međunarodne finansijske institucije da što prije pokrenu ove projekte kako bi građani i poslovni subjekti u regionu mogli uživati u koristima ovih investicija – naveo je Varhelji.
  • UIO: Prihodi pet milijardi KM

    UIO: Prihodi pet milijardi KM

    Uprava za indirektno oporezivanje BiH prikupila je u prvom polugodištu ove godine pet milijardi KM prihoda od indirektnih poreza koji su za 297 miliona KM ili 6,33 odsto veći nego u istom periodu lani.

    Za prvih šest mjeseci ove godine privredi je vraćeno 1,089 milijardi KM ili za 93 miliona KM više nego u istom periodu prošle godine, saopšteno je iz UIO.

    Za finansiranje zajedničkih institucija u prvom polugodištu ove godine raspoređeno je 504 miliona KM, Republici Srpskoj 896 miliona KM, Federaciji BiH /FBiH/ 1,632 milijardi KM, Brčko distriktu 110 miliona KM.

    Po osnovu posebne putarine za izgradnju auto-puteva, te izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva FBiH je dobila dodatnih 101,3 miliona KM, Republika Srpska 66,9 miliona KM i Brčko distrikt 3,4 miliona KM.

    U junu je prikupljeno 910 miliona KM prihoda od indirektnih poreza, što je za 41 milion KM više u odnosu na isti mjesec lani.

  • Stevandić: Poslanike štiti institut imuniteta normiran Ustavom i Poslovnikom Narodne skupštine Republike Srpske

    Stevandić: Poslanike štiti institut imuniteta normiran Ustavom i Poslovnikom Narodne skupštine Republike Srpske

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić, povodom netačnih i zlonamjernih izjava u javnosti koje se tiču imuniteta narodnih poslanika, daje sljedeću izjavu za javnost:

    Institut imuniteta narodnih poslanika normiran je članom 73. Ustava Republike Srpske i Poslovnikom Narodne skupštine Republike Srpske.

    Ustav Republike Srpske, kao najviši pravni akt, propisuje da poslanici u Narodnoj skuštini neće biti krivično ili građanski odgovorni za bilo koji postupak izvršen u okviru njihovih dužnosti u Narodnoj skupštini.

    Poslovnikom Narodne skupštine Republike Srpske definisana je obaveza poslanika i u kom slučaju ih štiti imunitet.

    Članom 111. stav 1 Poslovnika precizirano je da poslanici uživaju imunitet od dana potvrđivanja mandata do dana utvrđivanja prestanka mandata u Narodnoj skupštini, u skladu sa zakonom.

    Članom 111.stav 2 navodi se da: „Poslanici u Narodnoj skupštini neće biti krivično ili građanski odgovorni za izraženo mišljenje ili davanje glasa ili za bilo koji postupak izvršen u okviru njihovih dužnosti u Narodnoj skupštini.

    U Poslovniku jasno piše da se poslanici mogu pozvati na imunitet u bilo koje vrijeme za postupke izvršene u okviru svojih dužnosti u Narodnoj skupštini.

    Uzimajući u obzir navedeno, jasno je da niko ne može da protivno Ustavu Republike Srpske, da pokrene krivični postupak protiv narodnog poslanika zbog davanja glasa ili izraženog mišljenja u Narodnoj skupštini, što i jeste poslanička dužnost i obaveza.

  • EU sprema Kosovu još represivnije mjere

    EU sprema Kosovu još represivnije mjere

    Direktor Instituta EPIK Demuš Šaša rekao je da bi mjere EU mogle postepeno da eskaliraju, ako kosovska vlada ne promijeni svoj stav, prenosi Radio Slobodna Evropa.

    Izvršni direktor Savjeta evropskih investitora na Kosovu Emruš Ujkanitakođe smatra da će sankcije EU u velikoj mjeri naškoditi Kosovu.

    – S obzirom na to da smo ekonomija u razvoju, još krhka u mnogim aspektima, sudim da će kaznene mjere u velikoj mjeri naškoditi Kosovu – izjavio je Ujkani.

    Dva sastanka u Briselu već otkazana
    Članica Komisije za evropske integracije u Skupštini Kosova Bljerta Deljiu potvrdila je da su dva sastanka, predviđena za SSP u Briselu, već otkazana.

    Prema njenim riječima, radi se o sastanku Pododbora EU i Kosova za pravosuđe, slobodu i bezbjednost, kao i Pododbora za trgovinu, industriju, carinu i poreze.

    – Neučestvovanje Kosova na takvim forumima ne doprinosi našoj agendi jačanja mehanizama koji usklađuju Kosovo sa Evropskom unijom. Naprotiv, to podriva Kosovo u njegovom osnaživanju, na svom evroatlantskom i zapadnom putu – kaže Deljiu.

  • “Hrvatska je problem”

    “Hrvatska je problem”

    Mađarska traži od EU duži rok izuzeća nacionalnog proizvođača nafte MOL iz sankcija protiv Rusije.

    To je saopštio ministar spoljnih poslova Peter Sijarto, utvrdivši i da hrvatske naknade za tranzit energenata otežavaju diverzifikaciju nabavke, prenosi seebiz.

    Mađarskoj energetskoj grupi MOL treba dodatnih godinu dana da dovrši investiciju u slovačkoj rafineriji Slovnaft koja će omogućiti nabavku nafte iz drugih izvora, izjavio je ministar Sijarto nakon sastanka sa slovačkim kolegom Miroslavom Vlahovskim.MOL ima rafinerije u Mađarskoj i Slovačkoj koje nemaju izlaz na more i naftu dobijaju južnim krakom cevovoda Družba.

    Slovačka naftu gotovo u celosti doprema Družbom iz Rusije, ali ove godine planira da smanji udeo ruske nafte.

    Hrvatska otežava diverzifikaciju

    Mađarski ministar spoljnih poslova naglasio je i da diverzifikaciju nabavke u međuvremenu otežavaju podignute hrvatske naknade za tranzit energenata.

    Hrvatska je podigla tranzitne naknade koje su sada četiri puta više od tržišne cene, izjavio je Sijarto.

    Budući da Hrvatska leži na ruti koja je za regiju alternativa uvozu energije iz Rusije, taj potez predstavlja veliko opterećenje za mađarsko i slovačko snabdevanje energijom i otežava energetsku diverzifikaciju, kazao je mađarski ministar.

    “Mislimo da nije časno ostvarivati veliku dobit u vreme rata, pogotovo ako mere dovode u opasnost energetsku sigurnost drugih zemalja”, izjavio je mađarski ministar vanjskih poslova.

  • Otvoreni sportski tereni kod Sokolskog doma

    Otvoreni sportski tereni kod Sokolskog doma

    Na radost sportista i rekreativaca, otvoreni su novoizgrađeni sportski tereni u dvorištu Sokolskog doma.
    Tereni za rukomet i mali fudbal, teren za basket, zona za stoni tenis, trim staza oko terena, teretana na otvorenom, kao i tribine – čine ovaj savremni moderno dizajnirani sportsko-rekreativni kompleks smješten u centru grada, saopštili su iz Gradske uprave.

    Gradonačelnik Draško Stanivuković, koji je zvanično otvorio ove terene – kazao je da je aktuelna gradska administracija prvo morala da odbrani Sokolski dom i vrati ga u vlasništvo Grada, a onda je donijela odluku da staro i zapušteno igralište rehabilituje.

    -Mali Borčev teren je bio duh, sentiment, suština naše Banje Luke. Tu se se okupljale sve generacije a onda su počele da se grade zgrade i taj teren je nestao. Smatramo da je ovaj novizgrađeni teren prava alternativa za takvo nešto. Mnogim generacijama će koristiti – kazao je gradonačelnik dodajući da je Grad za ove nove terene izdvojio preko 800.000 KM.

    Poručio je da je došlo vrijeme da Banja Luka dobije svoju prvu sportsku gimnaziju, i to baš u Sokolskom domu.

    -Na ovaj način Banja Luka ostvaruje snove grada, koji čeka da postane evropski i svjetski, a ako ne gradite ovakve terene, ako nemate sportsku gimanziju, ako ne gradite mostove, onda ne možete to biti – kazao je gradonačelnik.

    Ovom prilikom najavio je za avgust i početak još jednog velikog projekta – gradnje mosta u Docu, ističući da je donesena i odluka da se u Kninskoj ulici gradi kružni tok, a kod „Ekvatora“ kružna raskrsnica sa specifičnom arhitekturom sa postamentom posvećenim vojvodi Stepi Stepanoviću koji je oslobodio Banju Luku.

    -Na taj način, kada završimo Centralno spomen-obilježje koje smo počeli graditi na Vidovdan, sa hotelom Palasom, obnovljenom Kućom Milanovića, osvijetljenim Kastelom, novim mostovima – Banja Luka će dobiti projekte po kojim će nas buduće generacije pamtiti – zaključio je gradonačelnik.

    Proslavljena košarkašica nekadašnje Jugoslavije i naša sugrađanka, Slađana Golić kazala je da joj je drago da poslije otvaranja košarkaških terena u Boriku koji nose njeno ime, danas opet ima priliku da prisustvuje otvarnju novih sportskih terena u Banjoj Luci.

    -Želim da ovi sportski tereni ne budu nikada prazni. Takođe, želja mi je da naša Banja Luka bude uspješna, a ništa ljepše nego da se naša omladina bavi sportom – kazala je ona.

    U ime Rukometnog saveza Republike Srpske i BiH, te RK „Borac“ Vladimir Branković kazao je da je nekadašnji stadion sportskih igara bio duša i srce Banje Luke i hram sporta prije dvorane „Borik“.

    -Neka danas ovaj teren nastavi tamo gdje je stao taj stadion, neka proizvodi nove talenete i evropske i svjetske pobjednike – poručio je on.

    Savjetnica gradonačelnika Mirna Savić – Banjac rekla je da smo svjedoci da Banja Luka unazad par godina zaista ide naprijed, da su počeli brojni veliki projekti.

    -Posbno sam vezana za Kuću Milanovića, a odmah zatim i za ove terene kod Sokolskog doma. Ovdje sam odrastala i Sokolski dom je postao simbol još nečega – da je javno dobro mnogo važnije od privatnog vlasništva, a to je zbog toga što smo ovo igralište i Dom vratili Gradu Banjoj Luci – poručila je savjetnica Savić -Banjac.

    Dodala je da je želja da odgajamo zdrave generacije, koje će biti dobri ljudi i da se bave sportom, jer je to naša budućnost.

    Prof. Duško Pevulja rekao je da je Sokloski dom jedan od simbola našeg grada.

    -Sportske manifestacije i sportskih duh su veoma važni ne samo za pojedinca nego i za čitav narod. Ova amdinistracija na čelu sa gradonačelnikom Stanivukovićem je pokazala da ima osjećaj za prošlost, ali i za budućnost svog naroda i grada – zaključio je prof. Pevulja.

    Današnjem otvaranju su, uz brojne sugrađane, prisustvovali i sportski klubovi iz Banje Luke.

  • Reforma VSTS mora da sačeka zakon o Ustavnom sudu BiH

    Reforma VSTS mora da sačeka zakon o Ustavnom sudu BiH

    Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH, kao jedan od ključnih prioriteta EU, stigao je u Parlamentarnu skupštinu i uskoro kreće u proceduru.

    Međutim, izglednije je da se, bar za sada, zakon neće pomjeriti mnogo s mjesta jer postoje dvije kočnice protivljenje međunarodne zajednice ovakvom tekstu zakona i zaključak Narodne skupštine RS, koja je naložila predstavnicima RS u institucijama BiH da, prije bilo čega drugog, predlože zakon o Ustavnom sudu BiH.

    Podsjećamo da je odlazak stranaca iz Ustavnog suda takođe jedan od prioriteta EU za BiH.

    Nakon što se Savjet ministara u maju pohvalio izmjenama i dopunama Zakona o VSTS, stiglo je pismo zapadnog dijela međunarodne zajednice u kome se kaže da bi usvajanjem ovakvog zakona nastupile štetne posljedice, jer se navodno ova verzija razlikuje od one koja je dobila pozitivno mišljenje Venecijanske komisije.

    U pismima upućenim rukovodstvu PS BiH oni su, kao problematične, posebno apostrofirali članove zakona 10a, 86a i 86c.

    O čemu se radi? Član 10a je novi i odnosi se na sukob interesa člana VSTS. Definiše kada se radi o sukobu interesa i kakva je obaveza člana VSTS u tom slučaju. Preostala dva člana regulišu oblast objavljivanja imovinskih kartona sudija, tužilaca i ostalih članova VSTS.

    Umjesto da unaprijede transparentnost i integritet, predložene izmjene imaju potencijal da razvodne ove standarde dok, istovremeno, negiraju i svrhu i proces samih mehanizama integriteta. Osim toga, VSTS je 24. maja 2023. razmotrilo ove izmjene i jednako tako došlo do zaključka da iste ne povećavaju integritet pravosuđa. U svjetlu navedenog, a kako bi se izbjeglo dalje podrivanje ionako istorijski niskog povjerenja u javne institucije, uključujući pravosuđe, pozivamo PS BiH da se vrati na tekst Nacrta zakona koji je prethodno ocijenjen kao usklađen sa evropskim i međunarodnim standardima, i to tako što će odbaciti izmjene odredbi članova 10a, 86a i 86c – kaže se u pismu koga su objavili mediji u Sarajevu.

    Poslanik SNSD u Predstavničkom domu BiH Milorad Kojić kaže da ne vidi razlog da predstavnici međunarodne zajednice u BiH imaju potrebu da izraze svoje zadovoljstvo ili nezadovoljstvo nekim zakonom, osim stalne potrebe da se miješaju u unutrašnje stvari BiH. Odnosno u ono što odlučuju predstavnici u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti.

    Milorad Kojić
    – Ali, činjenica je da nas prvenstveno obavezuje zaključak Narodne skupštine u smislu podnošenja prijedloga zakona o Ustavnom sudu BiH kojim bi se uredilo pitanje izbora sudija koje bira Evropski sud za ljudska prava, kako je to i Ustavom rečeno. Dakle, da zakonodavni organi entiteta predlažu jednog sudiju iz RS i dva iz FBiH. Zakon o Ustavnom sudu BiH će sigurno uskoro biti u parlamentarnoj proceduri. U slučaju da se ne usvoji zakon, mi ćemo poštovati odluke NSRS u smislu našeg prestanka učestvovanja. Do trenutka dok se zakon ne usvoji u PS BiH – kaže Kojić za Srpskainfo.

  • U gradu nemaju dovoljno učionica, a na selu đaka

    U gradu nemaju dovoljno učionica, a na selu đaka

    Dok gradske škole kubure sa manjkom prostora zbog velikog broja đaka, škole na selu, ironično, imaju sve više praznih učionica.

    Tako u tri područne škole na teritoriji Doboja ovaj put nije upisan nijedan prvačić, podaci su iz informacije o upisu učenika u prvi razred osnovne škole za školsku 2023/24. godinu koje je objavila Srna.

    Riječ je o područnim školama u Bušletiću i Čivčijama Osječanskim, koje pripadaju Osnovnoj školi “Radoje Domanović” iz Osječana Gornjih, te područna škola u Gornjoj Paležnici, koja pripada OŠ “Petar Kočić” iz Sjenine Rijeke.

    Direktor OŠ “Radoje Domanović” iz Osječana Gornjih, Saša Živanović, ističe za Srpskainfo da će im svaka godina biti sve teža jer je primjetno da “sela umiru”. Roditelji se, kako priča, iz ovih krajeva uglavnom sele u grad Doboj, zbog čega imaju sve manje đaka.

    – U područne škole sada ide po 11, 15 ili 17 učenika i još imamo uslove da nam te škole ostanu, ali ako se nastavi ovakav trend, brzo će se i one ugasiti – precizira Živanović.

    A, za djecu do 12 godina to bi značilo još više putovanja do centralne škole.

    – Čak i područne škole su za neke učenike relativno blizu jer su udaljene po šest kilometara, ali ako bi se objekat zatvorio morali bi putovati 12 do 14 kilometara. Učiteljice će onda preći ili u centralne škole ili biti raspoređene kao tehnološki višak – priča Živanović.

    Podsjeća da su u ovim područnim školama do petog razreda ranije radile i po četiri učiteljice, a sada ih je uglavnom dvije.

    Ističe da pokušavaju da obezbijede što bolje uslove u školama u ruralnim područjima kako djeca ne bi odlazila, te su tako u centralnoj školi otvorili produženi boravak.

    – Neki učenici žive u Osječanima ali su ih roditelji vodili u školu u Doboju sa izgovorom da nemaju ovdje gdje ostaviti djecu dok rade. Tako smo lani otvorili produženi boravak kako bismo omogućili da što više učenika ostane u seoskim školama – zaključuje on.