Stravična saobraćajna nesreća desila se sinoć kod Brčkog, u mjestu Sandići smrtno su nastradali otac i maloljetni sin.
Njihovo vozilo je, iz za sada nepoznatih razloga, udarilo u betonsku banderu.
Kako nezvanično saznajemo u ovoj teškoj saobraćajnoj nesreći su poginuli otac (48) i maloljetni sin (16).
Policija je na mjestu nesreće izvršila uviđaj nakon čega će biti poznato više informacija, prenosi “GP Maljevac”.
Predsjednik SDP-a Nermin Nikšić oglasio se danas na Fejsbuku gdje poručio da će “Vlada FBiH biti ubrzo imenovana”.
Njegov status prenosimo u cijelosti.
“Uvjeren sam da će građani vrlo brzo dobiti novu Vladu Federacije BiH. Ustav Federacije BiH jasno propisuje proceduru za imenovanje Vlade. Uloga potpredsjednika FBiH jeste isključivo davanje saglasnosti na sastav Vlade, koju imenuje predsjednik Federacije nakon konsultacija s kandidatom za premijera, a u konačnici imenovanje potvrđuje Predstavnički dom Parlamenta FBiH.
Koalicija stranaka, koje stoje iza sporazuma, koji smo potpisali Dragan Čović i ja, dokazala je da ima većinu u Parlamentu FBiH. Stoga pozivam predsjednicu i potpredsjednike Federacije da ispune svoju obavezu kako bi parlament mogao potvrditi Vladu, da bismo što prije mogli krenuti s rješavanjem nagomilanih problema.
Još jednom želim istaći da ukoliko bilo koja druga stranka ili koalicija dokažu da imaju većinu, SDP BiH neće blokirati proces, kao što to sada rade SDA i DF. To smo pokazali nakon izbora 2014. kada je SDP imala mogućnost da blokira formiranje vlasti, ali smo prihvatili volju građana. Posebno je poražavajuće gledati kako SDA i DF “kupovinom” delegata nastoje izigrati volju birača i opet se pokušavaju spasiti stvaranjem nacionalnih tenzija.
Mi ćemo učiniti sve što je u našoj moći da građani dobiju novu Vladu koja će izvršavati svoje zadatke. Odlučni smo da se suočimo sa brojnim reformskim procesima koji su pred nama i na koje smo se obavezali.
Da ostvarujemo svoja obećanja pokazali smo u Kantonu Sarajevo, ali i na nivou BiH gdje su naši ministri i funkcioneri za par mjeseci, otkad su imenovani, uradili više nego prethodna vlast za osam godina. Zukan Helez, Dino Konaković, Edin Forto, Sevlid Hurtić, ali i njihove kolege u Savjetu ministara imali su čitav niz zvaničnih sastanaka sa važnim državnicima i diplomatama, što do sada nije bio slučaj jer smo očito bili pod prešutnim sankcijama međunarodne zajednice.
Polako vraćamo poljuljani imidž naše države i postajemo ozbiljan partner za razgovore na svjetskom nivou.
Građanima ćemo dati Vladu koja rezultate neće morati fabrikovati lažiranjem statistike, već će građani i sami osjetiti rezultate našeg rada”, napisao je Nikšić.
Ministri spoljnih poslova Grupe sedam (G7) industrijski najrazvijenijih zemalja obavezali su se da će sprečiti Rusiju da izbegava ekonomske sankcije.
Takođe su se obavezali da će zaustaviti dostavljanje oružja Moskvi preko trećih zemalja.
Tokom drugog dana trodnevnog sastanka u Karuizavi, u centralnom Japanu, šef japanske diplomatije Jošimasa Hajaši naglasio je značaj jačanja saradnje G7 sa globalnim Jugom u suprotstavljanju Rusiji, saopštila je japanska vlada.
Pored ruskog rata u Ukrajini, koji dominira ministarskim sastankom G7, jedna od važnih tema je jačanje saradnje sa zemljama u razvoju globalnog Juga i situacija u Indopacifičkom regionu u trenutku dok Kina pojačavaja svoj uticaj na tom području, rekli su japanski zvaničnici, a prenosi Kjodo.
Agencija navodi da je japanski ministar spoljnih poslova izrazio nadu da će trodnevni sastanak u Karuizavi iznedriti snažnu poruku o značaju očuvanja međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima.
“Međunarodna zajednica je na prekretnici, snažno ćemo odbaciti bilo kakve jednostrane pokušaje da se status kvo promeni silom, i ruski napad na Ukrajinu, kao i njenu pretnju upotrebom nuklearnog oružja”, rekao je Hajaši na sastanku G7, koji je delom bio otvoren za medije.
U pripremi je novi trgovinski sporazum.
Njemački kancelar Olaf Šolc izjavio je da će se zalagati za postizanje trgovinskog sporazuma između Evropske unije i Indonezije, kao dela napora Njemačke da smanji oslanjanje na Kinu za ključne sirovine.
Šolc je, govoreći na otvaranju godišnjeg sajma u Hanoveru, rekao indonežanskom predsedniku Džoku Vidodu da bi trgovinski sporazum između najmnogoljudnije zemlje jugoistočne Azije i bloka od 27 zemalja stvorio ekonomsku oblast sa 700 miliona ljudi.
“Radim na tome da ovaj sporazum konačno dođe na cilj“, rekao je Šolc, govoreći o pregovorima između Džakarte i Brisela koji traju od 2016. godine, preneo je AP.
Nemački kancelar je dodao da se nada sličnim pregovorima između EU i bloka Merkosur u Južnoj Americi, kao i Meksika, Australije, Kenije i Indije.
Indonezija je zemlja partner ovogodišnjeg sajma industrijskih tehnologija u Hanoveru.
Bugarska razmišlja o zabrani uvoza žitarica iz Ukrajine, kao što su to već učinile Poljska i Mađarska.
To je izjavio ministar poljoprivrede Javor Gečev u Plovdivu i dodao da se moraju zaštititi interesi te zemlje.”Bugarski interesi se moraju zaštititi, posebno kada dve zainteresovane zemlje reaguju na ovaj način. Ako ne postupimo na sličan način, akumulacija na bugarskoj teritoriji može postati još veća”, rekao je Gečev.U ponedeljak se očekuju izveštaji nadležnih organa u drugim zemljama o zakonskim osnovama za uvođenje zabrana uvoza ukrajinskog žita, podseća bugarska agencija BTA.
Ministarstvo poljoprivrede sarađuje i sa ministarstvom privrede koje je nadležno za ovu vrstu mere, rekao je Gečev i dodao da nakon što se prikupe sve relevantne informacije, očekuje da će u utorak komunicirati sa predsednikom, koji ima direktnu odgovornost u ovoj situaciji, tako da je, kako je naveo, sve pitanje vremena.
Ovi potezi su usledili nakon talasa protesta proizvođača žitarica i poljoprivrednika u Bugarskoj i Rumuniji protiv bescarinskog uvoza ukrajinske robe i pozivanja na jednak tretman.
Bugarska je, kako je podsetio Gečev, zatražila odgovor od Brisela prošlog septembra.
Poljska i Mađarska odlučile su da zabrane uvoz žitarica i druge hrane iz susedne Ukrajine kako bi zaštitile lokalni poljoprivredni sektor, saopštile su u subotu vlade te dve zemlje.
Blizu 100 ljudi je poginulo, a 1.100 je ranjeno u žestokim sukobima oružanih frakcija širom Sudana, javio je Bi-Bi-Si.
Centralni odbor ljekara Sudana saopštio je da je u dosadašnjim sukobima poginulo 97 civila.
Svjetska zdravstvena organizacija saopštila je da je poginulo više od 83 ljudi, dok je ranjeno oko 1.100.
Nasilje i sukobi između vojske i paravojne oružane grupe pod nazivom Snage za brzu podršku traju već tri dana.
Obje strane tvrde da kontrolišu ključne lokacije u glavnom gradu Kartumu u kome su se mještani sklonili od eksplozija.
Zaraćene strane juče su uspjele da postignu kratkotrajni prekid vatre kako bi evakuisale ranjenike, iako nije baš jasno koliko je primirje trajalo.
Ljekari su upozorili da je situacija u bolnicama u Kartumu izuzetno teška i da zbog sukoba ni osoblje ni lijekovi ne mogu doći do ranjenika.
Sukobi su dio žestoke borbe za vlast unutar vojnog rukovodstva države, koja se pretvorila u nasilje između sukobljenih frakcija, navodi Bi-Bi-Si.
Jednostrano djelovanje zemalja članica EU kada je riječ o trgovini neprihvatljivo je, istakao je glasnogovornik Evropske komisije nakon što su Poljska i Mađarska najavile zabranu uvoza iz susjedne Ukrajine da bi zaštitile lokalni poljoprivredni sektor.
“Svjesni smo najava Poljske i Mađarske u vezi sa zabranom uvoza žitarica i drugih poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine”, naveo je glasnogovornik u saopćenju.
On je dodao da je u ovom kontekstu važno podvući da je trgovinska politika u isključivoj nadležnosti EU i da stoga jednostrane akcije nisu prihvatljive.
Poljska zabrana uvoza ukrajinskog žita i druge hrane odnosit će se i na tranzit ovih proizvoda kroz zemlju, rekao je poljski ministar razvoja i tehnologije Waldemar Buda.
Poljska i Mađarska saopćile su ranije da su odlučile da zabrane uvoz iz susjedne Ukrajine da bi zaštitile lokalni poljoprivredni sektor nakon što su jeftine žitarice i prehrambeni proizvodi iz Ukrajine oborili cijene širom regiona. Poljska zabrana stupila je na snagu sinoć.
Ukrajinsko Ministarstvo za agrarnu politiku i hranu saopćilo je da je poljska zabrana u suprotnosti sa postojećim bilateralnim sporazumima o izvozu i pozvalo na razgovore kako bi se to pitanje riješilo.
Guverner Centralne banke BiH Senad Softić prisustvovao je sastanku guvernera centralnih banaka regiona koji je održan u organizaciji Hrvatske narodne banke HNB i Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Rijeci.
Kako je saopšteno iz Centralne banke BiH, susret je bio posvećen pitanjima monetarne politike i malih otvorenih ekonomija suočenih sa visokom inflacijom.
Guverner Softić komentarisao je monetarnu politiku CBBiH, i očekivanja u vezi sa promjenama kamatnih stopa na domaćem bankarskom tržištu.
– Potvrdio je opredijeljenost CBBiH za harmonizacijom politike obavezne rezerve sa politikom Evropskecentralne banke ECB, vodeći računa o razlikama primarnog cilja monetarnih politika ECB-a i CBBiH,trendovima u domaćem bankarskom sektoru i makroekonomskom okruženju – navodi se u saopštenju.
Dodaje se da je u pogledu stopa naknada na sredstva na računima rezervi banaka kod CBBiH, BiH i dalje opredijeljena za harmonizaciju sa trendom monetarne politike Evropske centralne banke, ali ne nužno i nivoima naknada.
– CB BiH i dalje planira zadržati naknadu na sredstva iz obavezne rezerve diferenciranom, u korist onih iz osnovice u domaćoj valuti – rekao je guverner Softić.
U vezi sa očekivanjima u pogledu kamatnih stopa u BiH, iznio je kako trenutno nema indikacija da su bankama u BiH poskupili najznačajniji domaći izvori finansiranja, uprkos rastu referentnih stopa u eurozoni.
Glavni razlog za to je orijentisanost na domaće izvore finansiranja, koji nisu vezani za referentne stope u eurozoni.
Na taj način banke održavaju profitnu maržu, jer ni kamatne stope na već ugovorene kredite sa varijabilnom stopom ne mogu se podići u skladu sa procijenjenom percepcijom rasta kreditnog rizika kod dijela svojih klijenata, zbog mogućeg pogoršanja kvaliteta portfolija.
Takođe, ne postoji ni značajna potražnja za novim kreditima, jer su klijenti, pogotovo sektor stanovništva, svjesni efekata visoke i ustrajne inflacije na realni raspoloživi dohodak, i profitabilnost.
– Zbog toga ne vidimo ni naglašen, niti sistematski rast kamatnih stopa na nove kredite. Iako se ne očekuje značajan rast domaćih kamatnih stopa u kratkom roku – zaključio je guverner Softić.
Ovom skupu u Rijeci su, uz guvernera Softića, prisustvovali i guverneri centralnih banaka Hrvatske, Slovenije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije, predstavnici privrede i javnog sektora Hrvatske, te profesori i studenti Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Rijeci.
Policijski službenik izvršio je danas samoubistvo u Hadžićima, potvrđeno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova /MUP/ Kantona Sarajevo.
Do tragedije je došlo danas prijepodne.
“Nažalost, mogu da potvrdim izvršenje samoubistva kolege policijskog službenika, danas prijepodne. Druge informacije ne možemo saopštavati”, rekla je portparol kantonalnog MUP-a Mersiha Novalić.
Prvi čovjek Čečenije Ramzan Kadirov osvrnuo se na razmjenu zarobljenika između Rusije i Ukrajine te je objasnio zašto nije želio da se sastane sa razmijenjenim čečenskim borcima.
Između ostalog, kao argument za svoje postupke, Kadirov je poručio kako čečenski vojnik ne bi trebao imati razlog da bude zarobljen.
“Izgovori mogu biti različiti, ali kako god, ratnik mora dokazati da nije imao drugog izbora. To morate dokazati povratkom na liniju fronta. Zato se nisam sastao sa njima. Ovo je pitanje časti ne samo za svakog borca već i za cijelu jedinicu i puk u kojem borci služe. Neka dokažu da nisu izbjegli borbu, da se nisu bojali susreta s neprijateljem i da nisu tražili priliku da polože oružje”, rekao je Kadirov.
Također, Kadirov je naglasio kako mu je drago što su borci preživjeli, bez obzira na sve.
“Sat vremena prije hapšenja javili su se putem radija i javimi da im ponestaje municije. Međutim, svaki ratnik ne smije samo nasumično pucati već voditi računa o svakom metku i svakom metru. Shvatam da je to i moja greška što nisu bili dovoljno pripremljeni za takvu situaciju”, poručio je čečenski lider.
Nešto ranije, ukrajinski zvaničnici su saopćili kako je iz ruskog zarobljeništva pušteno 130 vojnika Ukrajine.