VRBAS Media

Autor: INFO

  • Oročeni depoziti stanovništva u konstantnom padu

    Oročeni depoziti stanovništva u konstantnom padu

    Učešće oročenih depozita stanovništva u ukupnim depozitima stanovništva BiH bilježi konstantan pad, rečeno je “Nezavisnim novinama” iz Centralne banke BiH.

    Kako su istakli, tokom 2018. godine kretao se u rasponu od 45 do 48 odsto, 2019. godine 43-45 odsto, 2020. godine 40-43 odsto, 2021. 36-39 odsto i 2022. godine od 31 do 36 odsto ukupnih depozita stanovništva.

    “Najveći istorijski nivo oročenih depozita fizičkih lica bio je u januaru 2020. godine, kada su zabilježeno 5,73 milijarde KM oročenih depozita fizičkih lica. Najveći istorijski nivo oročenih depozita pravnih lica bio je u julu 2022. godine, kada je zabilježeno 1,85 milijardi KM oročenih depozita pravnih lica”, pojasnili su iz Centralne banke BiH.

    Ukupni depoziti domaćih sektora kod bh. banaka na kraju februara 2023. godine iznosili su 29,19 milijardi KM.

    “Od ovog broja depoziti fizičkih lica učestvuju sa 14,84 milijarde KM ili 50,9%, depoziti pravnih lica (javna i privatna preduzeća) učestvuju sa 8,29 milijardi KM ili 28,4%, depoziti vlade učestvuju sa 4,25 milijardi KM ili 14,6% i depoziti ostalih sektora (nebankarske finansijske organizacije, neprofitne institucije i ostali depoziti) učestvuju sa 1,81 milijardu KM ili 6,1%”, naveli su iz CB BiH.

    Na kraju 2022. godine ukupni depoziti domaćih sektora kod bh. banaka iznosili su 29,23 milijarde KM, na kraju februara 2023. godine iznosili su 29,19 milijardi KM, a godinu prije, na kraju februara 2022. godine iznosili su 27,58 milijardi KM.

    “Ukupni oročeni depoziti stanovništva na kraju februara 2023. godine iznosili su 4,65 milijardi KM ili 29,5% od ukupnih depozita stanovništva kod bh. banaka”, istakli su za “Nezavisne” iz Centralne banke BiH.

    Marko Đogo, dekan Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu, istakao je da je ovo neobičan trend budući da osnovni poslovni model klasičnog komercijalnog bankarstva prima veliki broj malih kratkoročnih depozita stanovništva i odobrava manji broj većih dugoročnijih kredita privredi.

    “Osnovna struktura klasičnog bankarstva je da većina depozita dolazi iz sektora stanovništva, jer većina kredita treba da se plasira u privredu. BiH je i ranije imala sličnu situaciju, pogotovo nakon privatizacija 2006. i 2007. godine, kada je država imala značajno učešće u depozitima. Ovo što danas gledamo su kratkoročni trendovi i ne vjerujem da može potrajati zbog toga što se ovdje radi o šokovima, odnosno krizama kao što su pandemija virusa korona, gdje su ljudi izgubili prihode i morali su da povlače sredstva i štednju koju su imali odranije kako bi finansirali troškove života.

    Prošle godine došao je i rat u Ukrajini, čija je prateća pojava inflacija. Problem sa inflacijom je to što nema smisla držati novac u smislu depozita, jer je inflacija bila 13,14 odsto, a kamatne stope 0,8 odsto. To praktično znači da na godišnjem nivou, ako držite sredstva u banci, gubite 10 odsto kupovne moći. Zbog toga su i nekretnine poskupile, jer su one na neki način bile apsorber finansijskog tržišta, i umjesto u bankama, ljudi su svoju štednju ulagali u nekretnine. Svi ovi podaci su donekle i pozitivni, uzimajući u obzir to kakve su okolnosti bile nenaklonjene štednji u bankama. Čim se inflacija vrati u neku normalu i prihodi se dodatno stabilizuju, očekujem povratak trendu rasta učešća oročenih depozita u ukupnim depozitima stanovništva”, objasnio je Đogo.

  • Komšić o interkonekcijama: Bez državnog zakona o gasu nikad neću glasati za to

    Komšić o interkonekcijama: Bez državnog zakona o gasu nikad neću glasati za to

    Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić komentirao je juče aktuelno pitanje istočne i južne interkonekcije te je poručio da ključno zeleno svjetlo daje Predsjedništvo BiH.

    Komšić je juče gostujući na televiziji Hayat pojasnio da Predsjedništvo Bosne i Hercegovine zvanično daje odobrenje o otvaranju pregovora, pa onda Vijeće ministara radi manje više tehnički posao.
    “Nije to nebitan tehnički posao. Onda to ponovo dolazi na Predsjedništvo. U tri navrata se pojavljuje ta vrsta predmeta i na kraju taj treći put je ratifikacija međunarodnog ugovora. Predsjedništvo je ovdje ključno”, pojasnio je Komšić.

    O obećanjima da će se južna i istočna interkonekcija razmatrati na sljedećoj sjednici Vijeća ministara minsitra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića i predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, Komšić je rekao da su u suštini prazna.

    “Oni mogu govoriti šta god hoće, kad je riječ o međunarodnim ugovorima, sve završava na Predsjedništvu. O situaciji u Predsjedništvu imam svoje mišljenje. Sve može, dajte državni zakon o gasu da definišemo te stvari zakonski”, poručio je.

    Željko Komšić je pojasnio da, iako se svako pitanje tiče se svakoga u Bosni i Hercegovini, istočna interkonekcija, za koju se govori da će povećati zavisnost od Rusije, ide samo u RS te da to nema veze s Federacijom. Ali, kako kaže, južna interkonekcija je komplikovaniji problem.

    “Ne bi ona bila problem da se radi onako kako je dogovoreno jer je dogovoreno da BH-Gas radi taj posao. Ali u međuvremenu HDZ je u jednom kantonu napravio preduzeće koje treba da preuzme taj posao bez zakonskog uporišta. Zato kažem zaustavite se, dajte državni zakon o gasu. Slažem se da treba raditi diversifikaciju izvora snabdijevanja, ali ovamo odbijamo da ta istočna interkonekcija dovede gas u RS, a od mene traže da isto takvo pravo isporučim Zagrebu i Draganu Čoviću za snabdijevanje ovog centralnog dijela BiH, odnosno najvećeg potrošača u BiH, a to je Sarajevo, dio ekonomije u Visokom i Zenica”, rekao je.

    Komšić je naglasio da nije problem kuda bi išao plin, nego pod kojim uslovima.

    “Ko gazduje i transportom i distribucijom tog plina, to je problem”, pojasnio je.

    Mišljenja je da Dodik neće pristati na državni zakon o gasu.

    “Ja bez zakona o gasu neću glasati za to nikad. Mislim da je i Bećirović sklon mom stavu”, rekao je.

  • Ekipe Vodovoda na terenu

    Ekipe Vodovoda na terenu

    Gradski Vodovod Banjaluka obavještava građane da će se izvoditi radovi u ulicama Sime Milića Jorgića (Pobrđe) i Ivana Gorana Kovačića (Lazarevo).
    I u mjesnim zajednicama Ljubačevo i Krupa na Vrbasu ekipe “Vodovoda” rade na otklanjanju problema.

    U periodu izvođenja radova može doći do privremenog prekida u vodosnabdijevanju potrošača u dijelovima navedenih ulica, naselja i mjesnih zajednica. Poštovane potrošače molimo za strpljenje i razumijevanje.

  • Zaokruženo konstituisanje vlasti u BiH na svim nivoima

    Zaokruženo konstituisanje vlasti u BiH na svim nivoima

    Imenovanjem nove federalne vlade zaokružen je proces formiranja vlasti u FBiH nakon oktobarskih izbora, a time je omogućeno otvaranje krupnih političkih tema, pobrojanih u aktu na osnovu kojeg su konstituisana vlast na zajedničkom nivou.
    Milorad Dodik, Dragan Čović i Nermin Nikšić, kao predsjednici SNSD-a, HDZ-a BiH i SDP-a BiH potpisali su polovinom decembra u Sarajevu, nešto ranije nego što je tog dana objelodanjeno da je BiH dobila kandidatski status, sporazum u kojem su sadržane smjernice, načela i ciljevi u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti na nivou BiH od 2022. do 2026. godina.

    To je, kako se moglo čuti i nakon stavljanja potpisa, prvi put da se na ovakav način ulazi u proces formiranja vlasti na zajedničkom nivou, jer se do sada, uglavnom, dogovor svodio na raspodjelu ministarskih i drugih pozicija u Savjetu ministara BiH.

    Uz to, partneri su poručili da će poštivanje ustavne pozicije i stavljanje u drugi plan, prvenstveno onih pitanja o kojima Republika Srpska i FBiH imaju potpuno drugačiji stav biti osnov na kojem će funkcionisati vlast u ovom mandatu.

    Lideri su se, između ostalog, usaglasili da će preduzimati zakonodavne, reformske i druge aktivnosti vodeći računa o “konstitutivnosti naroda i ustavnim mehanizmima odlučivanja i njihovoj zaštiti”.

    Sporazum predviđa samo EU integracije, ali i da će u roku od šest mjeseci, od konstituisanja vlasti, promijeniti Ustav BiH i Izborni zakon BiH te sprovesti presude koje se odnose na izbornu oblast. Potpisnici sporazuma su opredijeljeni da će izvršiti potpunu reformu pravosuđa, vodeći se ustavnim nadležnostima BiH, entiteta i kantona te preporukama.

    Iako se od toga dosta promijenilo, prije svega kada je riječ o broju stranaka u tada bošnjačkom bloku “osmorka”, a bilo je i teških poruka na liniji od Banjaluke do Sarajeva upravo zbog potezanja onih tema o kojima nemaju isti stav, analitičari smatraju da koalicija nije sporna te naglašavaju da su i ostvareni uslovi da se, gotovo šest mjeseci nakon izbora, počne konkretnije pregovarati o izazovima koji su pred BiH. Kako na unutrašnjem planu tako i na spoljašnjem, s obzirom na činjenicu da se dio smjernica odnosi na put BiH ka Evropskoj uniji.

    Ukazujući da je pred BiH novo vruće političko ljeto, a zasigurno i jesen, smatraju da ima mnogo toga o čemu se treba razgovarati, ali da nema naznaka da bi koalicija na zajedničkom nivou mogla da se raspadne.

    Član stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara Milan Sitarski za “Glas” kaže da Savjet ministara funkcioniše, ako se izuzmu neke konceptualne razlike na relaciji Sarajevo – Banjaluka.

    “Tu su sporovi o problemima koji praktično prevazilaze Savjet. Tu moraju stranke da se dogovore, ali sumnjam da će uspjeti bez stranog posredovanja o tome kakav je karakter Ustava, šta kaže o državnoj imovini. Bojim se će će morati zatražiti validno veštačenje Ustava BiH i Dejtona”, rekao je on.

    Trenutno, kaže, ne vidi probleme u funkcionisanju vlasti, ali ističe da treba sačekati i vidjeti kako će se stvari odvijati kada na dnevni red dođe tema izmjena Izbornog zakona.

    “Postoji volja dijela bošnjačkog korpusa da razgovaraju sa predstavnicima Hrvata”, rekao je Sitarski.

    Politički analitičar Filip Matić ne isključuje probleme ukoliko se u BiH, odnosno FBiH ne budu poštovali Hrvati kao jedan od tri ravnopravna naroda u ovoj zemlji te njihova politička prava.

    “To pitanje će biti otvoreno novom rundom razgovora o Izbornom zakonu”, rekao je Matić za “Glas” uz naglasak da su Srbi najčešće spremni za saradnju i razgovor, dok su Bošnjaci najčešće rušilački faktor.

    Investicije
    Jedno od pitanja koje je, od kada je konstituisana vlast na zajedničkom nivou u BiH, u dosta navrata otvarano je ono koje se odnosi na investicije o kojima i dalje postoje različite vizije u BiH. Partneri iz sporazuma su se, s druge strane, obavezali na kreiranje novog programa ekonomskih reformi BiH te su opredijeljeni za brzu prohodnost i odobravanje investicionih projekata na svim nivoima vlasti.

    “S ciljem podizanja nivoa investicija, izbjegavaće se politizacija pitanja investicijskih projekata”, piše u dokumentu.

  • Evidentirano 45 slučajeva maloljetničkog kriminala

    Evidentirano 45 slučajeva maloljetničkog kriminala

    Da stupce crne hronike gotovo svakodnevno ispunjavaju i vijesti o maloljetnim delinkventima svjedoče podaci policije prema kojima je za tri mjeseca ove godine u Republici Srpskoj 45 maloljetnika počinila neko krivično djelo, što je za 12 više u odnosu na isti period prošle godine.
    Podaci Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) RS pokazuju da su u prvom kvartalu ove godine maloljetnici izvršili 36 krivičnih djela, od čega je 35 opšteg kriminaliteta, dok se jedno odnosi na zloupotrebu opojnih droga.

    “U prva tri mjeseca prošle godine 33 maloljetnika su izvršila 25 krivičnih djela. Od ukupnog broja krivičnih djela, koja su počinili maloljetnici, 24 su opšteg kriminaliteta, dok se jedno odnosilo na zloupotrebu opojnih droga”, pokazali su podaci MUP-a.

    Psiholog u Medicinskoj školi u Banjaluci Vesna Kondić Valentić rekla je za “Glas Srpske” da su svi zakazali, od porodice, škole, sistema, masovnih medija, pa do samog društva.

    “Prosto negdje gubimo kompas, jer nijedan maloljetnik ne postaje delinkvent tek onako. Iza svega toga stoji dugotrajna trpnja koja najčešće polazi iz porodice ili škole, zapravo svih tih društvenih segmenata u kojima se dijete kreće”, kazala je Kondić Valentić.

    Ono što je primjetno u posljednjih petnaestak godina, kako je istakla Kondić Valentić koja godinama radi u prosvjeti, je da se roditelji otuđuju od škole.

    “Roditelji sve manje imaju potrebu da dolaze na roditeljske sastanke. Imamo situacije da dijete četiri godine ide u školu, a da za taj period roditelji nijednom nisu došli u školu da se informišu. Očigledno da nemamo povjerenja jedni u druge. Roditelji gube povjerenje u škole, a s druge strane, škole nemaju oslonac u roditeljima da na zajednički način utičemo na djecu. I to je prosto jedan začarani krug čija je kolateralna šteta, naravno, dijete”, rekla je Kondić Valentić.

    Dodala je da je sve to produkt onog što živimo 30 godina i sad to dolazi na naplatu.

    Sociolog Vedran Francuz kaže da je maloljetnička delinkvencija sastavni dio svakog društva, ali da taj problem u posljednje vrijeme postaje sve veći.

    “Postoje ozbiljni uzroci, a još strašnije posljedice, koje upozoravaju sve faktore u društvu da se reaguje i prepozna ozbiljnost ovog problema. Jedan od uzroka je otvoreno društvo, koje nema sistem vrijednosti, posebno kad su u pitanju djeca i mladi koji nisu u stanju da prepoznaju šta je dobro, a šta nije”, kazao je Francuz.

    Dodao je da svemu ovome mnogo doprinose društvene mreže i mediji gdje su pojedini programi, koji većinom dolaze iz drugih zemalja, popularizovani.

    “Ono čega treba da budemo svjesni jeste da kontrolišemo slobodno vrijeme našeg djeteta”, rekao je Francuz, dodajući da je porodica ta koja ima najvažniju ulogu u svemu tome.

    Finansije
    Vedran Francuz kaže da su neki od faktora koji utiču na povećanje maloljetničke delinkvencije finansije i kriza.

    Prema njegovim riječima, došlo je do poskupljenja, a plate su i dalje niske i sve se to odražava na mlade ljude koji žele neke stvari, a roditelji često nisu u mogućnosti da im to priušte pa se okreću krađama i nasilju.

  • Radi se punom parom na auto-putu Bijeljina-Rača: Imovinsko-pravni odnosi riješeni na većini trase

    Radi se punom parom na auto-putu Bijeljina-Rača: Imovinsko-pravni odnosi riješeni na većini trase

    Na devetom kilometru od petlje Bijeljina prema Rači radi se punom parom na budućem auto-putu.
    “Trenutno radimo prvi sloj i podsloj po našoj dinamici koja je planirana za ovu godinu, a u skladu sa finansijskom konstrukcijom planiramo uraditi cijeli nasip, na cijeloj dionici, dakle svih 20 kilometara, i upravo ovih dana usaglašavamo sa Republikom Srbijom dinamiku na izgradnji dijela od mosta u Rači do Kuzmina”, kaže Nedeljko Ćorić, direktor “Autoputeva Republike Srpske”.

    Na više od 95 odsto trase riješeni su imovinsko-pravni odnosi. Na jednom dijelu došlo je do izmjena jer je stanovništvo na trasi tražilo da se poveća broj propusta, podvožnjaka i nadvožnjaka. Međutim, to nije usporilo radove.

    Uporedo sa dobrom dinamikom radova u Srpskoj, teče i dinamika radova u Srbiji.

    Radi se kontinuirano na svim dionicama i na svim trasama, kao i na mostu koji će spojiti dvije države.

    “Ispred nas je kapitalni objekat, most preko Save kod Sremske Rače, prvi autoputski prelaz između dvije susjedsne države. U samom trupu trase se nalazi još niz nadvožnjaka, podvožnjaka, dopunskih mostova, obilaznica, petlji. Radovi na trasi takođe teku planiranom dinamikom, malo smo imali problema sa rijekom Savom, dubinom iskopa šljunka, ali i to je riješeno”, kazao je Dragan Jocić, direktor “JP Putevi Srbije”.

    Dionica autoputa Rača-Bijeljina duga je 20 kilometara i sastavni je dio dijela budućih autoputeva Banja Luka-Bijeljina-Beograd i Beograd-Sarajevo.

    Finansira se sredstvima Vlada Republike Srpske i Srbije. Rok za izgradnju je septembar 2025., a sudeći po trenutnoj dinamici, moguće je da bude izgrađen i prije predviđenog roka.

  • Rusija pojačala napade na Bahmut: Žele ga osvojiti do sutrašnje Putinove parade

    Rusija pojačala napade na Bahmut: Žele ga osvojiti do sutrašnje Putinove parade

    Rusija je pokrenula val napada velikih razmjera na Kijev i diljem Ukrajine sijući razaranje i povrede, rekli su dužnosnici rano u ponedjeljak, dok se Moskva priprema za svoj praznik Dan pobjede kojim se obilježava godišnjica poraza nacističke Njemačke.

    Najmanje pet osoba povrijeđeno je zbog ruskih napada na Kijev, rekli su ukrajinski dužnosnici, dok su ruski projektili zapalili skladište hrane u gradu Odesi na Crnom moru, a eksplozije su zabilježene u nekoliko drugih ukrajinskih regija.

    Novi napadi dolaze dok se Moskva priprema za svoju paradu povodom Dana pobjede u utorak, ključnu godišnjicu predsjednika Vladimira Putina koji je evocirao duh sovjetske vojske koja je porazila snage nacističke Njemačke izjavama da će “Rusija poraziti Ukrajinu koja je u rukama nove inkarnacije nacizma”.

    Rusija je intenzivirala granatiranje Bahmuta nadajući se da će ga zauzeti do utorka, rekao je vrhovni ukrajinski general zadužen za odbranu opkoljenog grada, nakon što se činilo da je ruska plaćenička grupa Wagner odustala od planova da se iz njega povuče.

    Tri su osobe povrijeđene u eksplozijama u četvrti Solomyanskyi u Kijevu, a još dvije su ozlijeđene kada su ostaci bespilotne letjelice pali na četvrt Sviatoshyn, obje zapadno od središta glavnog grada, rekao je gradonačelnik Vitalij Kličko na svom kanalu za razmjenu poruka u Telegramu.

    Kijevska vojna uprava saopćila je da je olupina drona pala na pistu zračne luke Zhuliany, jedne od dvije putničke zračne luke ukrajinske prijestolnice, ne uzrokujući požar, ali hitne službe rade na licu mjesta.

    Također se navodi da su u kijevskom središnjem okrugu Shevchenkivskyi krhotine drona izgleda pogodile dvospratnicu, uzrokujući štetu. Za sada nije bilo informacija o mogućim žrtvama.

    Serhiy Bratchuk, glasnogovornik vojne uprave u Odesi, objavio je na svom Telegram kanalu fotografije velike građevine u potpunosti progutane plamenom, u, kako je rekao, ruskom napadu na skladište hrane.

    Nakon što su upozorenja o zračnom napadu satima odjekivala nad otprilike dvije trećine Ukrajine, pojavili su se i medijski izvještaji o zvukovima eksplozija u južnoj regiji Herson i u regiji Zaporožje na jugoistoku.

    Vladimir Rogov, ruski lokalni dužnosnik u Zaporožju, rekao je da su ruske snage pogodile skladište i položaj ukrajinskih trupa u Orihivu, malom gradu u regiji.

    Odvojeno, ruske snage granatirale su osam lokacija u regiji Sumy na sjeveroistoku Ukrajine u nedjelju, objavila je regionalna vojna uprava u objavi na Facebooku.

    U posljednje dvije sedmice napadi su se takođe intenzivirali na ciljeve koje drži Rusija, posebno na Krimu. Ukrajina, bez potvrđivanja bilo kakve uloge u tim napadima, kaže da je uništavanje neprijateljske infrastrukture priprema za njen dugo očekivani kopneni napad.

  • Električni trotineti ponovo na ulicama Banjaluke, ovaj put registrovani

    Električni trotineti ponovo na ulicama Banjaluke, ovaj put registrovani

    U Banjaluku je došlo 200 električnih trotineta koji nisu imali identifikacione naljepnice, registraciju zbog kojih je običan narod dobijao kazne. Došli su preko noći zbog turnira Srpska open, a preko noći su i otišli, zbog žalbi, a i kazni.

    Prema Zakonu o bezbjednosti saobraćaja Republike Srpske, svako ko vozi trotinet koji nema identifikacionu naljepnicu i nije registrovan dobiće kaznu od 100 do 300 KM. Osim naljepnice i registracije, oni koji voze električni trotinet, moraju imati kacigu.

    Zbog svega toga, policija je i kažnjavala one koji su vozili iznajmljene trotinete, i njih više od 30 dobilo je kaznu. Kompanija koja je i dovela trotinete u Banjaluku sve kazne je platila.

    Aleksandar Knežić, menadžer operacija u kompaniji “BinBin” za Srpskainfo je istakao da su završili sve što se tiče registracije za električne trotinete. Ne zna još, da li će se uspjeti sve završiti danas zbog administrativnih problema.

    – Ne znamo da li će biti vremena da ih izbacimo fizički sve na ulice. Što se tiče same papirološke procedure, 90 odsto posla urađeno je još prošle sedmice. Uslovljeni smo bili neradnim danima, i danas je opet neradni dan što nas usporava u tom segmentu da završimo posao do kraja. Mi smo završili sve što se nas tiče – istakao je Knežić.

    Knežić ističe da je komplikovan proces izbacivanja trotineta opet na ulice zbog samog softvera.

    Mi kada stavljamo u auto same trotinete, moramo ih kroz sam softver prebaciti u vozilo pa na stanice i trenutno ne znam hoćemo li fizički uspjeti da završimo taj dio posla. Svi trotineti biće na ulicama tokom ove sedmice. Dolazi nam još 100 trotineta minimalno – rekao je Knežić.

    U saradnji sa Gradom i Agencijom za bezbjednost, napraviće edukaciju o pravilnom i bezbjednom korištenju električnih trotineta. Knežić je objasnio i problem kaciga, odnosno, zašto oni ne mogu da stave kacige za građane.

    – Najmanji problem je tu kupiti fizički kacige i staviti ih na iznajmljivanje uz trotinete. Problem je i same veličine jer ne postoji univerzalna veličina kacige. Nema prostora da se stavi sama kaciga uz trotinet. Sa druge strane, drugi problem je higijena, jer nije u redu da 10 ljudi koji koriste trotinet u 10 minuta promijeni istu kacigu. Što se tiče samog Zakona, mi ćemo sve uraditi proceduralno. Prema Zakonu, djeca od 14 godina mogu da voze trotinete, naša politika je da treba da bude 18 godina i iznad – smatra Knežić.

    Ističe da je zloupotreba uvijek bilo i da tu oni ne mogu uticati. Knežić kaže da je već na početku poslat imejl svim onim koji prodaju kartice za električne trotinete da ih ne prodaju maloljetnim licima. On smatra da je prijeko potrebna edukacija za sve kada je u pitanju ova tema.

    – U saradnji sa MUP Srpske, Agencijom za bezbjednost i Gradom uradićemo edukaciju o korištenju električnih trotineta. Biće takođe neki vid takmičenja tj pravilno korištenje trotineta gdje ćemo nagrađivati određene grupe. Na neki način da pokušamo stvoriti sliku o bezbjednosti. Da ljudi sami shvate kolika je potreba nošenja same kacige. Nama nije problem sada da kupimo 500 kaciga, ali ne možeš jednostavno to uraditi – zaključio je Knežić.

    Iz MUP Republike Srpske za Srpskainfo su istakli da lakim ličnim električnim vozilima nije dozvoljeno prevoženje drugih osoba i da jedinice lokalne samouprave mogu posebnim aktom dozvoliti upotrebu lakih ličnih električnih vozila na određenim mestima, uz obavezu postavljanja saobraćajne signalizacije na tim mjestima.

    – Novčanom kaznom od 100 КM do 300 КM kazniće se za prekršaj osoba koja koristi lako lično električno vozilo suprotno gore citiranim odredbama, a za ostale prekršaje osobe se sankcionišu kao pješaci odnosno kao vozači bicikla, u zavisnosti od klase ličnog električnog vozila. Identifikaciona potvrda za lako lično električno vozilo je dokument kojim se potvrđuju tehničke karakteristike lakog ličnog električnog vozila, identifikaciona naljepnica za lako lično električno vozilo je naljepnica koja se postavlja na lako lično – istakli su oni.

    Zbog manjka edukacije, nezainteresovanosti Grada nakon što su došli trotineti, loših komentara sugrađana, pitanje je koliko će se prihvatiti sami trotineti kada se vrate na ulice Banjaluke.

  • U godini krize tri nova vozila za predsjednika Srpske

    U godini krize tri nova vozila za predsjednika Srpske

    Dok sa svih strana stižu signali da će, zbog dospjevanja rata za nagomilane javne dugove, mnogi u Srpskoj morati dobro pritegnuti kaiš, predsjednik Republike Milorad Dodik nabavlja tri nova vozila, ukupne vrijednosti od oko pola miliona KM.

    Posebnu pažnju privukao je javni poziv za nabavku superluksuznog vozila, koje će poreski obveznici platiti 316.000 KM i kojim će se voziti lično predsjednik.

    U budžetu Republike Srpske za 2023. godinu nije predviđen novac za stambeno zbrinjavanje porodica poginulih boraca i RVI. Tako da će i ove godine ostati kratkih rukava pripadnici boračkih kategorija, koji su se na poziv za stambeno zbrinjavanje prijavili još 2019. godine.

    Istovremeno, Savez opština i gradova Republike Srpske obaviješten da će lokalne zajednice morati raditi rebalanse budžeta, zbog neophodnih mjera štednje.

    – Pripašće im 30 miliona maraka manje u raspodjeli PDV, zbog otplata kredita koji dolaze na naplatu Republici Srpskoj – pojasnio je ranije ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

    Sve su prilike da novaca neće biti čak ni za 35 nerazvijenih i izrazito nerazvijenih opština u Srpskoj, koje tavore na rubu opstanka.

    Mnogi načelnici ovih opština su još u januaru upozorili da neće imati dovoljno čak ni za plate činovnicima, ukoliko se ne povećaju davanja iz republičkog budžeta, koja iznose skromnih 80.000 do 100.000 KM po opštini.

    Ali, kako sada stvari stoje, biće dobro ako opštine poput Jezera, Istočnog Mostara ili Kupresa u RS dobiju i toliko.

    Analitičari su saglasni da je ovo još jedan šamar i dodatno poniženje za osiromašene građane.

    – Poruka je, iako vrlo slojevita, jednostavna za isčitati. Na ovaj način Dodik poručuje građanima da ovdašnju vlast ne zanimaju brige običnih ljudi, njihovi problemi i potrebe, jer su na vrh prioriteta stavili sopstveni luksuz i komfor – kaže politička analitičarka Tanja Topić.


    Ona dodaje da druga, takođe vrlo jasna poruka, glasi “nismo u izbornoj godini”.

    – Ovakva bezobzirnost ne bi bila ispoljena u kampanji – kaže Topićeva.

    Odnos političara prema podanicima je, dodaje analitičarka, vrlo jednostavan.

    – Nije ih briga kako će građani reagovati na rasipništvo novcem poreskih obveznika, jer ni sami poreski obveznici nisu svjesni da se vlast rasipa njihovim novcem i da su političarima bitni samo kao glasačka mašina u godini izbora – kaže Topićeva.

    Ona ističe da živimo u društvu u kojem zamjena teza fantasticno funkcioniše i gdje je neodbranjivo politički lako odbraniti.

    To se, smatra ona, vrlo dobro pokazalo, kada je u pitanju odnos građana prema medijima i novinarima.

    – Građani podržavaju napade na novinare, koji su spremni da objave nepodopštine ljudi na vlasti. A, s druge strane, osim rijetkih novinarskih “spodoba”, malo ko se uopšte zapita ima li smisla da se u jednoj od najsiromašnijih zemlja Evrope vlastodršci vozaju u najluksuznijim vozilima i to na račun osiromašenog naroda – kaže Topićeva.

  • MUP: Predajte

    MUP: Predajte

    MUP Srbije pozvao građane koji poseduju neregistrovano oružje da ga od danas, 8. maja, do 8. juna ove godine, predaju najbližoj policijskoj stanici.Načelnik Odeljenja za oružje iz Uprave za upravne poslove MUP-a Jelena Lakićević ističe da tokom ovog perioda građani koji predaju neregistrovano oružje neće krivično odgovarati, niti snositi bilo kakve posledice, kai i da ne moraju da dokazuju poreklo oružja.”Pozivamo građane koji poseduju nelegalno oružje da se odazovu ovom pozivu, obrate najbližoj policijskoj stanici i predaju oružje za koje nemaju isprave o oružju“, poručila je Lakićević, navodi se u saopštenju MUP-a.

    Precizirala je da se poziv odnosi na sve vrste oružja, automatsko kao i svako drugo oružje, minsko-eksplozivna sredstva, delove za oružje i municiju koju su građani protivpravno držali.

    “Ujedno, Ministarstvo unutrašnjih poslova poziva i one građane koji nisu predali policijskim stanicama na čuvanje oružje nakon smrti vlasnika, da to sada i urade“, ističe Lakićević.

    Oružje u nelegalnom posedu građani u navedenom periodu, bez ikakvih posledica, mogu predati svakog dana, od 7 do 19 časova.