VRBAS Media

Autor: INFO

  • Narandžasto upozorenje u BiH

    Narandžasto upozorenje u BiH

    Narandžasto upozorenje na jake pljuskove praćene grmljavinom i jakim udarima vjetra izdato je za danas za šire područje BiH.

    Nevrijeme će se tokom dana postepeno pomjerati sa zapada preko sjevernih i centralnih područja prema istoku, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.


    Uz jači pljusak može pasti 15 do 30 litara kiše po metru kvadratnom, a očekuju se udari vjetra od 50 do 70 kilometara na čas, prenosi RTRS.


    Stanovništvu se savjetuje da zaštiti sebe i svoju imovinu zbog mogućeg plavljenja i krhotina koje nosi vjetar, te ukazuje na moguće poremećaje u snabdijevanju strujom i vodom.

  • Cvijanovićeva o situaciji u BiH

    Cvijanovićeva o situaciji u BiH

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da su svi problemi u BiH isključivo političke, a ne bezbjednosne prirode i da je besmisleno pozivati na raspoređivanje dodatnih međunarodnih snaga u BiH.

    Cvijanovićeva je ukazala da o tome svjedoče i poruke svih relevantnih aktera poput Eufora i NATO, koji bezbjednosnu situaciju u BiH ocjenjuju kao stabilnu.

    – Zahtjevi da NATO rasporedi svoje snage su besmisleni zahtjevi ispraznih političara koji pričom o navodnoj ugroženoj bezbjednosnoj situaciji nastoje da privuku pažnju međunarodnog faktora – rekla je Cvijanovićeva.

    Ona je ocijenila da su to tendenciozni pozivi, najčešće iz Sarajeva s namjerom da Republiku Srpsku prikažu kao remetilački faktor.

    – Oni to uporno rade, a sarajevski ormari im puni skeleta. To predstavlja i njihov svojevrsni bijeg od unutrašnjeg dijaloga, koji za razliku od dodatnih stranih trupa, jedini može da doprinese rješavanju otvorenih političkih pitanja u BiH – rekla je Cvijanovićeva.

    Odgovarajući na pitanje šta Republika Srpska može da očekuje od sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH zakazane za 22. avgust i da li će biti riješena institucionalna kriza, Cvijanovićeva je rekla da je popunjavanje Savjeta ministara obaveza koja proizlazi iz dogovora sa partnerima iz Federacije BiH, a ne bilo kakav ustupak Srpskoj.

    – Uostalom, propisana je i obaveza u pogledu zastupljenosti konstitutivnih naroda u sastavu Savjeta ministara, tako da je ta stvar jasna. Ipak, mislim da je pozitivan signal to što smo postigli određeni dogovor o imenovanju ministra finansija iz reda srpskog naroda, usvajanju nekoliko zakona koji su važni za nastavak evropskog puta BiH i naravno, formiranju radne grupe čijim radom bi se trebalo doći do reforme Ustavnog suda BiH i riješiti nastala kriza – rekla je Cvijanovićeva.

    Cvijanovićeva očekuje da se nastave razgovori o svim važnim temama i da se rješavaju pitanja od interesa za sve narode koje predstavljaju u institucijama.

    Odgovarajući na pitanje da li će se razriješiti kriza sa Ustavnim sudom BiH i koji je izlaz iz situacije, Cvijanovićeva je rekla da Republika Srpska nije odgovorna za krizu nastalu donošenjem neustavnih i nezakonitih odluka od Ustavnog suda BiH, tako da ni ključ njenog rješavanja nije u njenim, već u nečijim drugim rukama.

    – Mi smo svakako spremni da pružimo doprinos njenom rješavanju, ali loptica je prvenstveno na strani aktera u Sarajevu. Mi smo jasno rekli da ovakav Ustavni sud, u kojem tri stranca zajedno s predstavnicima jednog naroda kontinuirano donose neustavne odluke na štetu Republike Srpske, za nas nije prihvatljiv – rekla je Cvijanovićeva.

    Ona je ukazala i da reforma Ustavnog suda predstavlja jedan od zahtjeva Evropske unije, jer nije normalno da bilo koja zemlja u 21. vijeku, a pogotovo ne kandidat za članstvo u EU, u svojim institucijama toleriše strance koji donose bilo kakve odluke.

    – To je rediciv nekih prošlih vremena pa i vijekova, i mislim da je krajnje vrijeme da konačno iskoračimo iz tog polukolonijalnog položaja – rekla je Cvijanovićeva.

    Govoreći o ispunjavanju 14 prioriteta neophodnih za pristupanje BiH EU, Cvijanovićeva je navela da su predstavnici Srpske partnerima iz Federacije BiH predložili da se paralelno otvori proces rješavanja svih 14 prioriteta, iako među njima ima nekoliko veoma složenih sa stanovišta Srpske.

    Ona je ocijenila da je to fer prijedlog i prema njima i prema samoj EU.

    – Ako smo mi spremni da otvorimo neke za nas teške teme, onda isto to očekujemo i od partnera iz FBiH. Ono što ohrabruje jeste to što smo i o Ustavnom sudu napravili neki načelni dogovor, ali on tek treba da zaživi u praksi. To svakako jeste jedno od najvažnijih pitanja za nas iz Republike Srpske, a vjerujem i za cijelu BiH, jer je riječ o instituciji koja je, uz Kancelariju visokog predstavnika, najveći generator političkih i institucionalnih kriza u BiH u posljednjoj deceniji – rekla je Cvijanovićeva.

    Ona je navela da su najave referenduma o statusu, a ne o otcjepljenju Srpske uvijek reakcija na određene procese kojima se grubo narušava dejtonska i ustavna pozicija Republike Srpske u okviru BiH.

    – Mi ne možemo i nikad nećemo prihvatiti proces tihe centralizacije BiH, jer na to nismo dali saglasnost u Dejtonu. Mi smo legalisti i zalažemo se za ono što piše u Ustavu i Dejtonskom mirovnom sporazumu. Prema tome, odgovornost nije na nama, već na onima koji žele da ilegalno naruše teško postignuti dogovor i balans tri konstitutivna naroda – rekla je Cvijanovićeva za Kurir.

    Ona je istakla da će se zvaničnici Srpske takvim nastojanjima uvijek suprotstaviti i da će koristiti sva politička i pravna sredstva da zaštite ustavnu poziciju Republike Srpske.

  • Dodik: Moj politički cilj je dejtonska pozicija Srpske

    Dodik: Moj politički cilj je dejtonska pozicija Srpske

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je da je sve što je dogovoreno na sastanku sa liderima stranaka koje učestvuju u vlasti na zajedničkom nivou urađeno u korist dodatnog pozicioniranja Srpske.

    Moj politički cilj je dejtonska pozicija Republike Srpske, ono što u Dejtonu i Ustavu piše, a ono što su nam visoki predstavnici nametnuli mora da bude ponovo razmatrano, uređeno i dovedeno u okvire Ustava -napisao je Dodik na Instagramu.Predsjednik Srpske je podsjetio da je protekle sedmice razgovarao na Hvaru sa predsjednikom Hrvatske Zoranom Milanovićem, koji mu je na sastanku potvrdio da Hrvatska podržava dogovor legitimnih političkih predstavnika tri konstitutivna naroda u BiH koji obezbjeđuje njihovu ravnopravnost u skladu sa Dejtonskim sporazumom.

    Dodik je naveo da je sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem protekle sedmice prisustvovao pokaznom gađanju pripadnika Vojske Srbije na vojnom poligonu Pasuljanske livade.

    Ad
    Predsjednik Srpske je protekle sedmice u Beču bodrio fudbalere “Borca”, koji su izgubili 1:0 od “Austrije” u drugom kolu kvalifikacija za fudbalsku Ligu konferencija, ali su, kako je naveo, pokazali dobru igru.

    – Nadam se da ćemo nakon revanš utakmice u Banjaluci slaviti pobjedu – dodao je Dodik.

  • Cvijanović: Nikad bolja saradnja Srpske sa Srbijom

    Cvijanović: Nikad bolja saradnja Srpske sa Srbijom

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da su veze između Srbije i Republike Srpske odlične i izrazila uvjerenje da će predstojeća posjeta državnog vrha Srbije biti u pravcu njihovog daljeg jačanja.

    Veze između Srbije i Republike Srpske su odlične. To ćemo još jednom potvrditi naredne sedmice, kada ćemo imati priliku da u Republici Srpskoj ugostimo delegaciju Srbije koju će činiti kompletan državni vrh na čelu sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem – rekla je Cvijanovićeva za beogradski “Kurir”.

    Ona je navela da je planiran niz aktivnosti i sastanaka, uključujući zajedničku sjednicu vlada Srbije i Srpske u Banjaluci, kao i obilježavanje 28 godina od stradanja Srba tokom zločinačke akcije “Oluja”, koje će ove godine biti održano u Prijedoru.

    Cvijanovićeva je podsjetila da su praksu zajedničkog obilježavanja važnih nacionalnih datuma iz prošlosti ustanovili upravo predsjednici Srbije Aleksandar Vučić i Republike Srpske Milorad Dodik, i istakla da se time odražava jedinstvo u pogledu zajedničke prošlosti, ali i sadašnjosti i budućnosti.

    • Mi smo veoma ponosni na naše bratske odnose i nikad bolju, sadržajniju i konkrekretniju saradnju sa Srbijom – istakla je Cvijanovićeva.

    Ona je izrazila uvjerenje da će i predstojeća posjeta biti u pravcu daljeg jačanja veza Srbije i Srpske, te da će neizostavna tema biti i realizacija zajedničkih energetskih i infrastrukturnih projekata.

    Cvijanovićeva je napomenula da su neki od tih projekata još uvijek predmet različitih opstrukcija iz Sarajeva, iako njihova realizacija nikome ne bi nanijela bilo kakvu štetu, već višestruku korist svima u Srbiji i Republici Srpskoj, a samim tim i u cijeloj BiH.

    • Ipak, pojedini su u Sarajevu toliko zaslijepljeni mržnjom prema Republici Srpskoj i Srbiji da ne vide dalje od nosa. To naravno ne može i neće uticati na našu spremnost da još intenzivnije razvijamo naše odnose, jer ono što veže Republiku Srpsku i Srbiju je najprirodnija moguća veza – zaključila je Cvijanovićeva.
  • Dačić: Kurti najveći problem na Zapadnom Balkanu

    Dačić: Kurti najveći problem na Zapadnom Balkanu

    Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić izjavio je da je premijer privremenih prištinskih institucija Aljbin Kurti glavni generator krize i najveći problem na zapadnom Balkanu, i da će, ako mu međunarodna zajednica ne stane na put, sigurno zapaliti ratni požar.

    Kurtija samo to zanima. Njega ne zanima ni miran život, ni pomirnje, ni ekonomska saradnja, putevi, trgovina, ni razvoj infrastrukture. Samo ga zanima kako će da realizuje svoju ekstremističku politku – rekao je Dačić.

    Komentarišući isporuku turskih dronova Prištini, Dačić je konstatovao da to nisu nikakvi tajni podaci i da je svjestan da Turska ovaj dio regiona smatra – regionom za koji su istorijski zainteresovani.

    • Oni su govorili ako se nešto desi u Sarajevu, mora da naiđe na reakciju u Istanbulu. Ali, onda ne mogu da razumem kako, ako nešto se desi u Banjaluci, ne može da se dobije reakcija Beograda – rekao je Dačić.

    On je dodao da Beograd to svakako ne tumači u pozitivnom smislu, i biće potreban niz razgovora na tu temu, jer je Srbija uradila mnogo na normalizaciji odnosa sa Turskom, dok su na Kosovu, BiH i u Albaniji “gajili Erdoganove protivnike”.

    Povodom dolaska predsjednika Ugande Јoverija Kagutua Musevenija u Srbiju, Dačić je rekao da ta zemlja ne priznaje samoproglašeno Kosovo.

    • Museveni je rekao da će Uganda priznati Kosovo kada to učini ruski predsjednik Vladimir Putin – rekao je Dačić za TV Pink.
  • Turkovićeva boravila sedam dana na Baliju na jednodnevnom događaju

    Turkovićeva boravila sedam dana na Baliju na jednodnevnom događaju

    Kancelarija za reviziju institucija BiH utvrdila je da prilikom realizacije službenih putovanja u 2022. godini Ministarstvo inostranih poslova u Savjetu ministara nije primjenjivalo princip racionalnog i potpunog dokumentovanja svrhe i namjene korištenja javnih sredstava, a kao jedan od primjera finansijski značajnih navedeno je putovanje tadašnjeg ministra Bisere Turković na Bali.

    Na 15. demokratski forum, koji je prema agendi trajao jedan dan, putovao je samo ministar, a putovanje je trajalo ukupno sedam dana, što je plaćeno 11.437 KM, navodi se u izvještaju Kancelarije za reviziju institucija BiH.

    U izvještaju se precizira da su ukupni izdaci Ministarstva inostranih poslova u Savjetu ministara za službena putovanja u 2022. godini iznosili 1.468.910 KM, što je u odnosu na godinu ranije više za 515.660 KM ili 54 odsto.

    Kancelarija za reviziju institucija BiH ističe da Ministarstvo inostranih poslova i pored višegodišnjih preporuka planove putovanja donosi neposredno prije same realizacije putovanja, kada su avionske karte i hotelski smještaj znatno viši, te da je na određena putovanja išao veći broj lica i da su određena službena putovanja trajala neuobičajeno dugo.

    Revizija je ponovo konstatovala i problem nepotpunosti priložene prateće dokumentacije iz koje bi se jasno i nedvosmisleno zaključilo ko i u kom obimu snosi troškove službenih putovanja – organizator ili Ministarstvo, jer u većini slučajeva nije priloženo pozivno pismo ili druga pisana korespondencija kao osnov za ispravan obračun putnog naloga.

    Pored navedenog, pravdanje putnih naloga je vršeno i nakon propisanog roka od sedam dana, a iz prateće dokumentacije ako je dostavljena ne vide se svrha i opravdanost putovanja, dodaju revizori.

    Uz službeni put na Bali, Kancelarija za reviziju institucija BiH u izvještaju je kao finansijski značajnija izdvojila i putovanja u Australiju, Tajland, Maleziju i Singapur, kao i putovanje u SAD na sastanak sa Svjetskom bankom u trajanju od 11 dana, te Francusku u trajanju od 10 dana.

    U revizorskom izvještaju se navodi da je u bilateralnu posjetu Maldivima putovao samo ministar inostranih poslova /Turkovićeva/, da je putovanje trajalo sedam dana i da je za to utrošeno 14.933 KM, a da su plan i odluka o službenom putu doneseni dva dana prije putovanja, dok izvještaj o putovanju revizorima nije dostavljen.

    Službena putovanja samo su jedan od problema koje je evidentirala revizija i zbog čega je Ministarstvo inostranih poslova u Savjetu ministara dobilo najgore ocjene revizora od 28 institucija za koje je objavljen izvještaj o reviziji za 2022. godinu.

    Za reviziju finansijskih izvještaja Ministarstvo inostranih poslova dobilo je mišljenje sa rezervom, a za usklađenost sa zakonskim i drugim propisima mišljenje sa rezervom uz skretanje pažnje.

    U obrazloženju mišljenja sa rezervom za dostavljene finansijske izvještaje navedeno je da revizori nisu bili u mogućnosti potvrditi tačnost finansijskih izvještaja u dijelu stalnih i novčanih sredstava, potraživanja i obaveza Ministarstva, dok je kao osnov za mišljenje s rezervom o usklađenosti istaknuto da izdaci u vezi sa otvaranjem novih DKP-ova i izdaci za unajmljivanje vozila nisu u potpunosti realozovani i evidentirani u skladu sa propisima.

    Takođe je ukazano i da procedure zapošljavanja i unapređenja, angžovanje lica po ugovorima o djelu i davanje ovlaštenja za obavljnje drugih poslova nisu bile transparentne i u potpunosti usklađene sa zakonskim propisima koji regulišu ovu oblast.

    Izvještajem o obavljenoj reviziji za 2022. godinu obuhvaćeno je 46 preporuka, od čega se 11 odnosi na reviziju finansijskih izvještaja, dok je 38 preporuka dato zbog utvrđenih neusklađenosti aktivnosti, finansijskih transakcija i informacija s relevantnim zakonima i drugim propisima.

    Tri preporuke se odnose i na finansijske izvještaje i na usklađenost.

    Od ukupnog broja datih preporuka, 30 preporuka se odnose na nepravilnosti, nedostatke i slabosti identifikovane u prethodnim izvještajima, koje nisu otklonjene u 2022. godini, te su, shodno tome, takve preporuke ponovljene u ovom izvještaju.

  • Koliko građana Republike Srpske će ostati bez zdravstvenog osiguranja

    Koliko građana Republike Srpske će ostati bez zdravstvenog osiguranja

    Još samo do kraja mjeseca svi građani Srpske imaće pravo na zdravstveno osiguranje, bez obzira na to da li im poslodavac redovno uplaćuje doprinose.
    Naime, za dva dana prestaje da važi odluka Vlade RS po kojoj je svim građanima omogućeno zdravstveno osiguranje, a bez kojeg je dio ljudi ostao ukidanjem vanredne situacije u Srpskoj.

    Tih dana građani koji su iznenada saznali da nemaju osiguranje, trudnice, čak i djeca, morali su da plaćaju punu cijenu zdravstvenih usluga ako su išli kod doktora.

    U problemu 52.000 građana

    Poslodavcima je zato ostavljen prelazni period od dva mjeseca, do 31. jula, da izmire doprinose za radnike.

    – Vlada Republike Srpske je donijela odluku da se za građane koji su ukidanjem vanredne situacije ostali bez zdravstvenog osiguranja obezbijedi finansiranje zdravstvene zaštite do 31. jula 2023. godine. Isto tako, ovom odlukom je propisano i da su građani i uplatioci doprinosa dužni da u navedenom periodu regulišu status u obaveznom zdravstvenom osiguranju po pitanju osnova osiguranja i uplata doprinosa – precizirali su ranije iz Fonda zdravstvenog osiguranja RS, iz kojeg su i uputili apel poslodavcima da izmire svoje obaveze, prenosi SrpskaInfo.

    Ukidanjem vanredne situacije otkriveno je da čak 52.000 građana Srpske nema zdravstvenu zaštitu, od čega 48.000 radnika kojima nisu uplaćivani doprinosi.

    Najveći broj radnika je, ironično, iz zdravstvenog sektora, jer su upravno javne zdravstvene ustanove najveći poreski dužnici. Sindikalci su nedavno rekli da imaju obećanja nadležnih da će njihov problem biti riješen, ali kako – ne znaju.

    Djeca

    Prema Zakonu o obaveznom zdravstvenom osiguranju, uslov za korišćenje prava na zdravstvenu zaštitu na teret obaveznog zdravstvenog osiguranja jeste redovna uplata doprinosa, bez izuzetaka.

    Podsjetimo, djeca se na zdravstveno osiguranje prijavljuju preko roditelja. Ako se za jednog zaposlenog roditelja ne plaća doprinos, dijete može da se prijavi preko drugog roditelja za kojeg se doprinosi plaćaju. Dijete se može prijaviti na osiguranje po osnovu svojih godina, samo ako ne postoji drugi osnov, na primjer, ako su oba roditelja nezaposlena.

    – Ukoliko se za roditelje ne plaća doprinos, to ne znači da dijete može da se prijavi po osnovu godina života. Isto se odnosi i na trudnice koje, sve dok su zaposlene ili imaju osnov osiguranja preko zaposlenog supruga, ne mogu biti prijavljene na osiguranje po osnovu trudnoće, bez obzira da li se plaćaju doprinosi, jer je uplata doprinosa zakonska obaveza – pojasnili su ranije iz Fonda.

  • Dodik: Crnadak, ne laži, kako se ne umoriš

    Dodik: Crnadak, ne laži, kako se ne umoriš

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik upitao je Igora Crnatka, šefa Kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske, kako se ne umori od laži.

    Dodik je Crnatku poručio da ne laže, reagujući na njegove optužbe da je predsjednik Srpske obećao “partnerima iz FBiH da neće primjenjivati zakon o neprovođenju odluka Ustavnog suda”.

    “Crnadak, ‘ajd ne laži. Kako se ne umoriš?”, upitao je Dodik na Twitteru.

    Crnadak je ranije u subotu izjavio da je Dodik obećao “partnerima u FBiH da će Srpska imenovati sudije u Ustavni sud”, ne iznoseći za to nikakve dokaze.

  • Prijeti li “tuzlanski scenario” i banjalučkom Aerodromu?

    Prijeti li “tuzlanski scenario” i banjalučkom Aerodromu?

    Nakon što je niskobudžetna avio-kompanja Viz er najavila da će u septembru zatvoriti svoju bazu u Tuzli, rad i postojanje ovog aerodroma, dovedeni su u pitanje. Iz banjalučkog Aerodroma naglašavaju da je saradnja sa niskobudžetnim kompanijama za sada stabilna, ali niko ne može da garantuje da se i na ovom aerodromu ne može desiti tuzlanski scenario.
    Dodatan problem, navode, je taksa Direkcije za civilno vazduhoplovstvo od tri KM po putniku u odlasku, koja je iz Tuzle već otjerala Rajaner.

    Radni dan ili vikend, više nije ni važno. Gužve na banjalučkom Aerodromu stalna su pojava.

    Žarko Pejović kaže, živi u Norveškoj, a sa porodicom dolazi u Kotor Varoš nekoliko puta godišnje.

    Linija od Banjaluke do Švedske, gdje presjedaju, jedna je od najčešće korištenih.

    – Putovao sam iz Tuzle, Beograda, Zagreba, Pule, svih mogućih aerodroma. Ovu priliku što imamo iz Banjaluke, mislim da je fantastična – naglašava Pejović.

    Letovi do evropskih odredišta, po često simboličnim cijenama, omiljeni su izbor domaćih putnika.

    Zato je odjeknula vijest da kompanija Viz er zatvara svoju bazu na tuzlanskom Aerodromu i sa 36 sedmičnih letova, promet smanjuje na svega 11.

    U Tuzli kažu da su zbog zahtijeva ove kompanije pokrenuli velike investicije i da sa 450.000 prevezenih putnika od početka godine ovakav potez Viz era u najmanju ruku nije opravdan.

    – Mi smo krenuli s proljeća ove godine da gradimo treći gejt, trebalo bi do septembra da bude u funkciji. Radimo i svjetla za centralnu liniju, da se jutarnja kašnjenja kad je magla svedu na minimum, sve je to u fazi realizacije. Vršimo i vanjsko uređenje, kao što je parking sa 320 mjesta, atrijum sa prostorima za zakupce… Sve je išlo u prilog proširenju saradnje, a ne smanjenja – rekao je DŽevad Halilčević, dirketor Aerodroma Tuzla, navodi RTRS.

    Za zatvaranje tuzlanske baze, Viz er kaže da je riječ o optimizaciji tržišta svojih letova u BiH i uputio izvinjenje putnicima koji su već kupili karte.

    – Izazovno makroekonomsko okruženje i komplikovani vremenski uslovi u regiji, poput čestih magli koje značajno utiču na operativne performanse, nažalost, onemogućili su nam da održavamo veliku mrežu letova sa tuzlanskog Aerodroma i baziramo naše avione tamo – naveo je Roland Tišner, direktor za upravljanje i operativne poslove kompanije Viz er.

    Poslovanje u BiH ova kompanija time svodi na ukupno devet linija iz Tuzle, Sarajeva i Banjaluke.

    U Banjaluci navode da Aerodrom bilježi stalno povećanje putnika, ali poslovanje se ne usuđuju vezvati samo za jednu kompaniju.

    Ugovori sa Viz erom i Rajanerom, niskobudžetnim kompanijama koje bh. putnici najčešeće biraju, i dalje su stabilni, ali bojazan uvijek postoji.

    – Radimo na tržištu novih destinacija, novih aviokompanija, tako da pokušavamo da obezbijedimo redovne linije za Istanbul, redovne linije za Atinu, za Mediteran… Da li će to biti Italija ili Španija i Kipar, to je nešto na što smo se mi opredijelili u smislu destinacija, novih avio-kompanija, novih prevoznika. Tako da imamo raznovrsnost, kako u pogledu destinacija, tako i saradnje sa drugim aviokompanijama – istakla je Natalija Trivić, direktorka banjalučkog Aerodroma.

    To je, smatraju analitičari, jedini način. U suprotnom, navode, u pitanje se dovodi postojanje ijednog bh. aerodroma, osim sarajevskog.

    – To su vam zračne luke koje smo mi naslijedili iz Јugoslavije. I što sad? Hoćemo ih zatvarati? Nećemo ih zatvarati, ali nećemo ni trošiti tolike milione da bi one egzistirale. Ako imate aerodrom koji ima perspektivu, moguć je opstanak, a to je sarajevski, uz naravno Banjaluku koja je pokazala da ima perspektivu – rekao je Alen Šćuric, vazduhoplovni analitičar.

    Avio-saobraćaj koji se povećava tek posljednjih godina, dodatno je zakomlikovalo uvođenje takse za svakog putnika u odlasku, koju naplaćuje Direkcija za civilno vazduhoplovstvo. Zbog tri KM po putniku, Rajaner je suspendovao sve letove iz Tuzle i povratak uslovljava njenim ukidnjem.

    Nezvanično, banjalučki Aerodrom pokrenuo je inicijativu da se ova taksa, za niskobudžetne kompanije, smanji na jednu KM.

    Istovremeno, već je podignuta tužba jer BHDCA od Banjaluke nije dobio podatke o broju putnika, pa naknadu nisu ni mogli da naplate.

    – Naglašavamo da sve države kako u regionu, tako i EU imaju ovu naknadu, a BHDCA je prilikom utvrđivanja visine naknade u BiH upoređivala visinu naknade sa naknadama koje imaju države u okruženju, te je naknada koja je propisana u BiH najniža – navodi se u saopštenju Direkcija za civilno vazduhoplovstvo BiH.

    Ističu da lokalne zajednice u mnogim državama, kao određeni vid subvencija, na sebe preuzimaju plaćanje ove naknade.

    Na to se odlučio i Mostar koji plaća ovu naknadu u ime operatera koji saobraćaju sa tamošnjeg aerodroma.

  • Dodik: Kavazovićeva retorika opasna, podsjeća na retoriku ratnih komandanata

    Dodik: Kavazovićeva retorika opasna, podsjeća na retoriku ratnih komandanata

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je Srni da retorika Huseina Kavazovića neodoljivo podsjeća na retoriku ratnih komandanata vojnih i paravojinih formacija, u kojima je i Kavazović aktivno učestvovao.
    Na pitanje Srne da prokomentariše Kavazovićevu izjavu da se “Bošnjaci neće predati, boriće se i izboriće ono što im pripada, a to je svaki pedalj ove zemlje /BiH/”, Dodik je podsjetio da smo upravo zbog ideje da je sva BiH vlasništvo muslimana svjedočili užasnom građanskom ratu u kojem su Srbi morali životima braniti svoju imovinu.

    Stoga je, istakao je Dodik, poziv poglavara Islamske vjerske zajednice Kavazovića na borbu za svaki pedalj BiH opasan i stvara nelagodu.

    “Za muslimane, za Srbe i Hrvate i mir u BiH mnogo bolje bi bilo da je Kavazović ostao u uniformi. Ovako, kao i u najtotalitarnijim islamskim društvima, vjerski poglavar govori kao oficir”, rekao je Dodik.

    Predsjednik Republike Srpske je naglasio da BiH nije zemlja Bošnjaka, kako tvrdi Kavazović, već je ona zemlja koja se sastavila od Republike Srpske i FBiH, a bošnjačka je koliko i srpska i hrvatska.

    “Reisa Kavazovića još jednom pozivam da se vrati u okvire vjerskog djelovanja i da pusti svoje političke favorite da se sami izbore za medijski i politički prostor”, izjavio je Dodik.