VRBAS Media

Autor: INFO

  • Dodik reagovao na stavljanje zvaničnika Srpske na crnu listu SAD

    Dodik reagovao na stavljanje zvaničnika Srpske na crnu listu SAD

    Sjedinjene Američke Države nisu birale zvaničnike Republike Srpske, pa ih neće ni smjenjivati, izjavio je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik reagujući na stavljanje zvaničnika Srpske na crnu listu SAD.

    “SAD misle da na ovaj način mogu disciplinovati svakoga ko ne misli kao oni”, izjavio je Dodik.

    Dodik je uvrštavanje predsjednika Vlade Republike Srpske Radovana Viškovića, predsjednika Narodne skupštine Nenada Stevandića, srpskog člana Predsjedništva BiH Željka Cvijanović i ministra pravde Miloša Bukejlovića na crnu listu SAD ocijenio nepotrebnim.

    “Sankcije pokazuju i nemoć velike globalne sile kao što su SAD. Bez obzira na sve oni žele da sankcionišu ovaj narod jer mi smo predstavnici naroda. Oni žele da promijene nas, da dođu neki koji će ćutati, klimati glavom i odobravati”, poručio je Dodik, prenosi RTRS.

    Naglasio je da Srpska neće odustati od svoje politike.

    Dodik je istakao da nisu zabrinuti zbog ovih sankcija.

    Podsjećamo, predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković, predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić i srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović stavljeni su na crnu listu SAD.

  • Stevandić: Sankcije – odlikovanje za dosljednost i nepokolebljivost pred ucjenama

    Stevandić: Sankcije – odlikovanje za dosljednost i nepokolebljivost pred ucjenama

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić prokomentarisao je odluku Sjedinjenih Američkih Država o uvođenju sankcija uvedenih protiv njega. Sankcije su naložene pod izgovorom zaštite demokratskih prava, odnosno zbog odluka u Narodnoj skupštini Republike Srpske kojom se odluke Ustavnog suda BiH proglašavaju neprimjenjivim u Srpskoj, čime se opstruiše i prijeti implementacija Dejtonskog mirovnog sporazuma. Sankcije Stevandić smatra kako navodi kao “odlikovanje za dosljednost i nepopuštanje pred ucjenama”

    “Da se zna! Stavljanje na američku crnu listu zabog demokrstskih prava da glasam za odluke NSRS koje smatram čuvanjem Republike Srpske i dejtonskog sporazuma smatram odlikovanjem za dosljednost, nepokolebljivost i nepopuštanje pred ucjenama i prijetnjama onih koji se smatraju svemoćnim.” rekao je Stevandić na društvenoj mreži X.

    Podsjetimo, Kancelarija za kontrolu strane imovine američkog Ministarstva trezora (OFAC) uvela sankcije za četiri zvaničnika iz Republike Srpske zbog navodnih neustavnih i antidejtonskih akcija. Na listi sankcionisanih osoba nalaze se predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković, predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić i srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović i ministra pravde u Vladi Republike Srpske Miloš Bukejlović.

  • SAD stavile na crnu listu Viškovića, Stevandića, Cvijanovićevu i Bukejlovića

    SAD stavile na crnu listu Viškovića, Stevandića, Cvijanovićevu i Bukejlovića

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković, predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić i srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović stavljeni su na crnu listu SAD.

    Na crnu listu su stavili i ministra pravde Srpske Miloša Bukejlovića.

    • Ovi lideri su direktno odgovorni za ohrabrivanje donošenja zakonau Narodnoj skupštini Republike Srpske kojim bi se odluke Ustavnog suda BiH proglasile neprimjenjivim u Srpskoj, čime se opstruiše i prijeti implementacija Dejtonskog mirovnog sporazuma – ističe se u objašnjenju Ministarstva finansija SAD.
  • Stotine hiljadea Rusa stiže na front

    Stotine hiljadea Rusa stiže na front

    Ruski parlament žuri s usvajanjem novog zakona koji će omogućiti Putinu i Kremlju da pošalju još nekoliko stotina hiljada ljudi u borbu protiv Ukrajine.

    “Ovi amandmani napisani su za veliki rat i opštu mobilizaciju. A miris tog velikog rata već se oseća”, zlokobno je najavio Andrej Kartapolov, šef Duminog odbora za odbranu.Iako se činilo da je ruski predsednik sateran u ćošak, jer ukrajinska vojska postepeno vraća zemlju koju su okupirali agresori, a sposobna je i za udare duboko u neprijateljsku teritoriju – čak i u sam Kremlj – čini se kako Putinu nikakav mir nije na pameti, čak i uz novi pritisak sankcija koje sve više prete ruskoj ekonomiji.

    Zapad zasad ostaje ujedinjen u podršci Kijevu, a pobuna koju je nedavno organizovao šef Vagnerovih plaćenika Jevgenij Prigožin daje dodatnu nadu u to da će se ratni stroj Kremlja ubrzo slomiti.

    No iz ruske perspektive stvari očito izgledaju potpuno drugačije – u Kremlju duboko veruju da mogu da priušte dugotrajan rat. Fajnenšel tajms piše kako se predviđa da će ruska ekonomija ove godine zabeležiti skroman rast, mahom zbog neprestanog rada vojnih fabrika, kojima kritične komponente poput mikročipova stižu iz Kine, ali i drugih izvora.

    Uprkos sankcijama, Kremlj i dalje raspolaže velikim svotama novca – najveću dobit donela im je, naravno, energija, a pomogla je i prilagodljivost ruskih izvoznika robe, koji su pronašli nove kupce i koji plaćanja podmiruju uglavnom u kineskim juanima. A postanu li proračunski pritisci još akutniji, ruska središnja banka mogla bi dodatno devalvirati rublju, olakšavajući plaćanje vojnika, radnika odbrambene industrije i unutrašnjih bezbednosnih snaga, koje rusku elitu i javnost drže pod represijom i u skladu s Putinovim katastrofalnim kursom.

    Što se tiče samog rata, čini se kako Kremlj baš i nije previše uznemiren ukrajinskom protivofanzivom. Putin i dalje računa na to da Rusija može mobilizovati tri do četiri puta više ljudstva od Ukrajine.

    A Kremlju bi upravo novi zakon trebalo da pomogne da izbegne još jednu službenu mobilizaciju. Naime, ruska vlada odsad može potiho slati pozive za regrutaciju onolikom broju ljudi koliko smatraju da je potrebno. Gornja starosna granica za služenje obaveznog roka povisiće se s 27 na 30 godina, ali i tu ostaje prostora za nove korekcije u budućnosti. Nakon što se izda elektronsko obaveštenje o mobilizaciji, ruske granice odmah će biti zatvorene za sve primaoce mobilizacije, čime se želi sprečiti novi masovni egzodus vojno sposobnih muškaraca. Kazne za odbijanje služenja vojnog roka takođe su pooštrene. Ovi potezi, kombinovani s ogromnim državnim ulaganjem u proširenje proizvodnje oružja, trebalo bi da pomognu Putinu da izgradi veću i bolje opremljenu vojsku.

    Istovremeno, Rusija i dalje radi na gušenju ukrajinske ekonomije uskraćujući im sve izvore prihoda. Moskva ne samo da se povukla iz sporazuma o žitu, koji je omogućio ukrajinski poljoprivredni izvoz preko Crnog mora, nego je pokrenula i masovne vazdušne napade na ukrajinske luke kako bi uništila svaku mogućnost oživljavanja spomenutog sporazuma. Osim toga, nastavljaju se i žestoki napadi na ukrajinsku civilnu infrastrukturu – cilj im je učiniti gradove nenastanjivima i sprečiti napore obnove.

    Prema pisanju Fajnenšel tajmsa, Kremlj se nada kako će brzom obnovom ruske vojske te desetkovanjem ukrajinske privrede i oružanih snaga još više isfrustrirati Zapad i tako ga naterati da smanji svoju podršku Kijevu.

    Kako bi ubrzala ovaj proces, Moskva vešto koristi pretnje eskalacijom, uključujući širenje sukoba prema teritoriji NATO-a preko Belorusije uz pomoć onde smeštenih Vagnerovih plaćenika.

  • Zdravstveno u Srpskoj od 1. avgusta samo za građane sa redovnim doprinosima

    Zdravstveno u Srpskoj od 1. avgusta samo za građane sa redovnim doprinosima

    Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske od sutra, 1. avgusta, finansira zdravstvenu zaštitu za građane koji su na jedan od zakonom predviđenih osnova prijavljeni na osiguranje i za koje se redovno uplaćuju doprinosi – bez izuzetka, naveli su iz Fonda danas.

    ATV
    Naime, podsjećaju da odluka Vlade Republike Srpske, po kojoj je omogućeno da svi građani imaju zdravstveno osiguranje bez obzira na uplatu doprinosa, ističe danas, 31. jula.

    Tako da FZO Republike Srpske od sutra, u skladu sa Zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju, može da finansira zdravstvenu zaštitu samo za građane za koje se redovno uplaćuju doprinosi.

    Poslodavci tražili kontrole: Radnici na bolovanju, a mogli da rade
    Poslodavci tražili kontrole: Radnici na bolovanju, a mogli da rade
    „Ovo je prilika da ponovo pozovemo građene koji još nemaju zdravstveno osiguranje, poput nezaposlenih, da posjete nadležne poslovnice Fonda i regulišu svoj status. Takođe, budući da je Vlada dala rok od dva mjeseca, vjerujemo da su poslodavaci ovu priliku shvatili krajnje ozbiljno i da su provjerili stanje svojih obaveza u Poreskoj upravi, izmirili dugovanja ili eventualno napravili po potrebi reprograme dugovanja sa Poreskom upravom i slično, a kako ne bismo ponovo došli u situaciju da na desetine hiljada građana ostane bez osiguranja“, rekli su u FZO Republike Srpske.

    Pored apela koje su javno upućivali putem medija, svim poslodavcima Fond je poslao i dopis u kojem su ih upozorili na ozbiljnost situacije i pozvali da izvršavaju svoje zakonske obaveze.

    Neplaćanjem doprinosa ne uskraćuju se samo radnici za prava iz zdravstvenog osiguranja, već se dovodi u pitanje kompletan zdravstveni sistem i funkcionisanje svih zdravstvenih ustanova u Republici Srpskoj, poručuju iz Fonda.


    „Napominjemo da FZO Srpske kada se uplate doprinosi tu uplatu u sistemu vidi dan ili dva nakon uplate, zbog čega je važno da se doprinosi plaćaju pravovremeno, odnosno kako je predviđeno zakonom, a ne u zadnji čas. Važno je da osiguranici znaju da kada se uplate doprinosi, Fond ‘pušta’ osiguranje na period od dva mjeseca. Prema tome, poslodavci imaju dovoljno vremena da obaveze izmiruju na vrijeme, kako bi osigurana lica imala u kontinuitetu osiguranje. U slučaju eventualnih problema, osiguranici, kao i poslodavci, mogu da se jave i u naše poslovnice“, saopšteno je iz Fonda zdravstvenog osiguranja.

    Inače, poslodavci koji imaju reprograme, potrebno je da redovno izmiruju obaveze po osnovu reprograma, ali i svoje tekuće obaveze da bi radnici imali zdravstveno osiguranje. Kada je riječ o zdravstvenim ustanovama, Vlada Republike Srpske je donijela zaključak po kojem zdravstvene ustanove mogu da pokrenu postupak kod Ministarstva finansija i Poreske uprave Republike Srpske za odgađanje plaćanje poreskog duga, jednokratno na period od 12 mjeseci.


    „U skladu sa ovim zaključkom, zdravstvene ustanove su dužne da upute zahtjev nadležnom ministarstvu i kada dobiju rješenje o odgodi plaćanja poreskog duga, potrebno je da ga dostave nadležnoj poslovnici Fonda. Oni koji to učine, radnici tih zdravstvenih ustanova imaće pravo na zdravstveno osiguranje i nakon 31. jula“, pojašnjavaju.

    Isto tako, građani koji još nemaju zdravstveno osiguranje, potrebno je da posjete nadležne poslovnice Fonda i regulišu svoj status, budući da je zakon dao brojne mogućnosti prijave na osiguranje o kojima smo kontinuirano informisali javnost.

  • Mađarska koči članstvo Švedske u NATO

    Mađarska koči članstvo Švedske u NATO

    Mađarski parlament na vanrednoj sjednici, sazvanoj na inicijativu opozicije, nije glasao o prijemu Švedske u NATO.

    Poslanici vladajuće stranke “FIDES – Mađarska građanska unija” i njihovi partneri bojkotovali su zasjedanje, zbog čega nije bilo kvoruma.

    Kako se navodi, za usvajanje dnevnog reda, u koji su poslanici opozicije predložili da se uvrsti pitanje ulaska Švedske u Severnoatlantski savez, nije bilo dovoljno glasova. Sastanak, prenošen na sajtu parlamenta, sveden je na razmjenu mišljenja predstavnika opozicionih partija o nizu pitanja unutrašnje i spoljne politike.

    Mađarski parlament završio je proljećno zasjedanje 7. jula, međutim, predsjednik Laslo Kever bio je prinuđen da sazove vanrednu sjednicu jer se 49 opozicionih poslanika javilo sa takvom inicijativom. Za ovo je po zakonu bilo dovoljno 40 poslanika. Istovremeno, FIDES, koji zajedno sa demohrišćanima ima 135 od 199 mjesta, saopštio je da namjerava da razmatra ulazak Švedske u NATO tek na jesen.

    Mađarski parlament će nastaviti sa radom u septembru
    Podsjetimo, Mađarska je i dalje jedina zemlja, zajedno sa Turskom, koja nije ratifikovala dokumente o pristupanju Švedske Alijansi. Budimpešta je prethodno izrazila nezadovoljstvo zbog neprijateljskih izjava švedskih političara i na ovu temu razgovarala sa Stokholmom. Ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto izjavio je ranije da se Budimpešta stalno konsultuje sa Turskom po pitanju ratifikacije članstva Švedske u NATO-u i da neće usporavati pridruživanje te zemlje Alijansi ukoliko bude napretka u pregovorima između Ankare i Stokholma. Mađarska je više puta izjavljivala da ne namjerava da spriječi prijem Švedske u NATO i da “neće biti posljednja koja neće ratifikovati takav sporazum”. Vlada je prošlog ljeta podnijela na ratifikaciju u parlamentu dokumente o pristupanju Finske i Švedske NATO-u.

    Mađarski poslanici su 27. marta odobrili pristupanje Finske alijansi, ali su odložili razmatranje pitanja Švedske. Finska i Švedska su podnijele prijave 18. maja 2022. godine, uz ocjenu njenih političara da su ih događaji u Ukrajini podstakli na ovaj korak, prenosi b92.

  • Mandić: Očekujemo mjesto predsjednika Skupštine Crne Gore

    Mandić: Očekujemo mjesto predsjednika Skupštine Crne Gore

    Јedan od lidera koalicije “Za budućnost Crne Gore” Andrija Manić rekao je da se tokom današnjih konsultacija sa crnogorskim predsjednikom Јakovom Milatovićem saglasio da nova vlada treba da bude izabrana u najkraćem roku, a da u koaliciji očekuju mjesto predsjednika Skupštine.

    Što se tiče Nove srpske demokratije, čiji je lider, Mandić je rekao da im ne pripada premijersko mjesto, već onome ko je osvojio najviše glasova i da ne očekuju ništa što im ne pripada.

    Mandić je naveo da mjesto prmijera pripada Pokretu Evropa sad, a da drugoplasirana koalicija Za budućnost Crne Gore ima duplo više od trećeplasiranog i da je prirodno da dobiju mjesto predsjednika Skupštine Crne Gore.

    • Ne vidim zašto se sad ta stvar problematizuje. Ne interesuju nas resori bezbjednosti. Da je Crna Gora suverena država i da nema uticaja sa strane, niko ne bi imao obraza da pomene ni to pitanje bezbjednosti. Ali, mi smo rekli da nas ti resori ne interesuju. Odustali smo od toga – kaže Mandić.

    Milatović je ranije danas održao konsultacije sa predsjednikom Pokreta “Evropa sad” i potencijalnim mandatrom Milojkom Spajićem, a potom sa vršiocem dužnosti predsjednika DPS-a i nosiocem liste koalicije “Zajedno” Danijelom Živkovićem.

    Mandić je naveo da od njih niko nije tražio potpise.

    • Pokret Evropa sad može da dobije potpise kad zaključimo dogovor. Nismo daleko odmakli u pregovorima da bi mogli da kažemo da Spajić može sa računa na naše potpise i našu podršku – dodao je Mandić.

    Konsultacije se nastavljaju sutra.

  • Dodik ozvaničio početak radova na HE “Mrsovo”

    Dodik ozvaničio početak radova na HE “Mrsovo”

    Početak radova na Hidroelektrani “Mrsovo” u Rudom je istorijski trenutak i za Republiku Srpsku i za ovu opštinu, rekao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji je danas ozvaničio početak radova na HE.

    Naveo je da će biti zaposleno 60 novih radnika, a planirano je da HE proradi za 31 mjesec.

    • Ovo će biti izuzetan doprinos sistem zelene energije. Decenijama se o ovome priča, što govori o tome koliko je to bilo složeno – rekao je Dodik i istakao da je ovim iskazana sva sposobnost Republike Srpske da i u složenim okolnostima može uspješno da radi.

    Osim izgradnje Hidroelektrane “Mrsovo”, naveo je da je u toku i realizacija projekata “Gornji horizonti”, “Buk bijela”, “Bistrica” i izrazio zadovoljstvo zbog partnerstva sa turskim partnerima, koji su generalni izvođači radova na izgradnji Hidroelektrane, ali i sa partnerima iz Srbije i Austrije.

    Svečanosti su prisustvovali i premijer Srpske Radovan Višković, ministar energetike i rudarstva Petar Đokić, kao i drugi zvaničnici Srpske i Turske.

    • Mi u Republici Srpskoj činimo sve da obezbdijedimo dovoljne količine zelene energije i to i danas u Rudom radimo – istakao je Višković i dodao da će HE “Mrsovo” svojim benefitima Rudo u narednom periodu svrstati u red srednje razvijenih opština.

    Višković je podsjetio da je u energetskom sektoru posljednja velika investicija bila 1985. godine u Višegradu, te da je Vlada Srpske napravila novi strateški cilj vezan za prioritete u čemu je, kao motor razvoja Republike Srpske, prepoznata energetika.

    Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić izjavio je danas da se Republika Srpska ne osvrće na pokušaje gušenja njenog rasta i razvoja, što pokazuje izgradnja Hidroelektrane “Mrsovo” u Rudom, kao i oko pet milijardi KM investicija u oblasti energetike.

    • Danas treba čestitati i narodu Rudog i Republici Srpskoj koja trpi užasne pritiske, kako bi njen rast i razvoj bio zaustavljen. Mi se ne osvrćemo na te pritiske, nego idemo dalje – rekao je Đokić.

    On je istakao da Republika Srpska trenutno u oblasti energetike ima oko pet milijardi KM investicija.

    Generalni direktor preduzeća “Elektroprivreda Republike Srpske” Luka Petrović izjavio je da će se po trenutnim cijenama električne energije hidroelektrana “Mrsovo” isplatiti za 12 godina, što je za ovakve objekte, veoma povoljno.

    Petrović je naveo da će se graditi betonska gravitaciona brana visine 37 metara, sa pribranskim postrojenjem, što će izvoditi firma “NGA” iz Turske, dok će se u elektranu ugraditi oprema austrijskog proizvođača “Fojt”.

    • Ovaj izvođač radova ima već četiri hidroelektrane u svom vlasništvu u Turskoj, garantuje da će izvesti radove za 31 mjesec počevši od danas, a finansiranje je u cijelosti oslonjeno na Elektroprivredu Republike Srpske putem preduzeća Obnovljivi izvori energije iz Ljubinja koje će kontrolisati kvalitet radova putem nadzornog organa iz Beograda – pojasnio je Petrović i dodao da je vrijednost radova 98 miliona evra.

    Načelnik opštine Rudo Dragoljub Bogdanović izjavo je da je HE “Mrsovo” veliki benfit za ovu lokalnu zajednicu.

    • Želja mi je da iza mene nešto ostavim ovom narodu, a uz pomoć Vlade Srpske to ću i uspjeti – rekao je Bogdanović i izrazio uvjerenje da će, uz HE “Mrsovo”, povratku ljudi doprnijeti i izgradnja puta Rudo-Mioč.

    Preduzeće “ERS-Obnovljivi izvori energije” posjeduje koncesiju za izgradnju HE “Mrsovo” u opštini Rudo. Ta HE na rijeci Lim biće instalisane snage 37,3 megavata i prosječne godišnje proizvodnje 140,6 gigavatčasova, objavljeno je ranije iz ERS-a.

    Direktor preduzeća “ERS-Obnovljivi izvori energije” Siniša Šišić izjavio je danas da izgradnja Hidroelektrane Mrsovo u Rudom, čiji je investitor ovo preduzeće, pokazuje da rukovodstvo Srpske ima sluha za male sredine.

    • Sve ovo ne bi bilo moguće da nismo imali bezbrezervnu podršku uprave matičnog preduzeća na čelu sa direktorom Lukom Petrovićem, Vlade Republike Srpske i predsjednika Srpske Milorada Dodika – naveo je Šišić.

    Preduzeće iz Banjaluke “Komsar enerdži hidro” potpisalo je 22. novembra 2022. godine ugovor o izgradnji Hidroelektrane “Mrsovo” sa turskom firmom NGA INSAAR A.S. Sisil u ukupnoj vrijednosti 98.025.831 evra bez PDV-a.

    Preduzeće “Komsar enerdži hidro”, koje je posjedovalo koncesiju za njenu izgradnju pribavilo je tehničku dokumentaciju, između ostalog, idejni projekat i studiju opravdanosti sa elementima zaštite životne sredine.

    Privredno društvo “ERS-Obnovljivi izvori energije” iz Ljubinja 31. decembra 2022. godine potpisalo Ugovor o prenosu 100 odsto udjela u Privrednom društvu “Komsar enerdži hidro” da bi postalo vlasnik.

  • Predsjedništvo BiH donijelo Plan strukture generalskog kora

    Predsjedništvo BiH donijelo Plan strukture generalskog kora

    Predsjedništva BiH održalo je danas redovnu sjednicu na kojoj je donijelo Plan strukture generalskog kora u odbrambenom sistemu BiH.

    Predsjedništvo BiH odredilo je delegaciju BiH za učešće na 78. zasjedanju Generalne skupštine UN-a, koja će biti održana od 19. do 26. septembra 2023. godine. Delegaciju BiH će predvoditi predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić.

    Predsjedništvo BiH prihvatilo je poziv predsjednika Pariškog foruma Anđela Gurija za učešće na Šestom pariškom forumu mira, koji će biti održan u periodu od 10. do 11. novembra 2023. godine.

    Predsjedništvo BiH će uputiti poziv predsjedniku Češke Republike Petru Pavelu za zvaničnu posjetu BiH.

    Predsjedništvo BiH je, sa dva glasa za (članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Željka Cvijanović) i jednim glasom protiv (član Predsjedništva BiH dr Denis Bećirović) dalo saglasnost za otvaranje Generalnog konzulata Republike Srbije u BiH sa sjedištem u Bijeljini.

    Ova tačka je bila i ranije na dnevnom redu sjednica Predsjedništva BiH i s obzirom da ni danas nije postignut konsenzus, a u skladu sa članom 42. stav 3. i 4. Poslovnika o radu Predsjedništva BiH član Predsjedništva BiH dr Denis Bećirović, u roku od 72 sata od završetka sjednice, navedenu odluku može proglasiti destruktivnom po vitalni entitetski interes.

    Predsjedništvo BiH je sa dva glasa za (članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Željka Cvijanović) i jednim glasom protiv (član Predsjedništva BiH dr Denis Bećirović) usvojilo Izvještaj o izvršenju budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2022. godinu i primilo je k znanju Informacija o razlozima neizvršenja zakonom i drugim propisima zasnovanih obaveza u proceduri sačinjavanja i usvajanja Zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza.

    Predsjedništvo BiH je odobrilo zaključivanje: Memoranduma o razumijevanju između Ministarstva civilnih poslova BiH i Ministarstva mladih i sporta Republike Bugarske o saradnji u oblasti mladih i sporta, te Memoranduma o razumijevanju u vezi sa saradnjom u oblasti izbora između Centralne izborne komisije BiH i Stalnog izbornog tijela Rumunije.

    Predsjedništvo BiH primilo je k znanju Informaciju o stanju u oblasti migracija u BiH za prva tri mjeseca 2023. godine.

    Predsjedništvo BiH nije usvojilo Izvještaj o radu Komisije za izbjeglice i raseljena lica BiH za 2022. godinu.

    Predsjedništvo BiH je donijelo odluke o ratifikaciji protokola o zabrani upotrebe u ratu zagušljivih, otrovnih ili sličnih gasova i bakterioloških metoda ratovanja, Sporazuma o razumijevanju između Savjeta ministara BiH i Konferencije Ujedinjenih nacija za trgovinu i razvoj, Sporazuma o finansiranju Godišnjeg akcijskog plana u prilog Paketu za energetsku podršku za Zapadni Balkan u korist BiH za 2023. godinu između Evropske unije koju predstavlja Evropska komisija i BiH koju predstavlja Direkcija za evropske integracije Savjeta ministara BiH, te dodatak Sporazumu između Savjeta ministara BiH i Vlade Republike Hrvatske o održavanju i rekonstrukciji cestovnih mostova na državnoj granici.

  • Cvijanović: Ne radi se na strategiji spoljne politike

    Cvijanović: Ne radi se na strategiji spoljne politike

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da nisu pokrenute aktivnosti na kreiranju strategije spoljne politike BiH, s obzirom na to da je postojeća istekla u martu, i da ih neće biti dok se ne postigne dogovor kako stvari treba da funkcionišu.
    “Ne trebaju nam strategije koje nećemo poštovati ni koje će služiti za uzurpaciju”, rekla je Cvijanovićeva.

    Ona je, u tom kontekstu, poručila da se ne mogu privatizovati niti uzurpirati institucije, kinjiti drugi po bijelom svijetu, niti tražiti sannkcije protiv onih sa kojim se živi.

    Cvijanovićeva je istakla da će se, kada toga ne bude, onda raditi neke nove strategije.

    Ona je ocijenila da su Bošnjaci u diplomatsko-konzularnoj mreži promoteri svojih politika i da zanemaruju da dolaze iz decentralizovane i multietničke zemlje.

    “Međutim, svaki član Predsjedništva bira svoje kadrove, a ako to krenemo da osporavamo, neće biti ni ambasadora ni konzula”, rekla je Cvijanovićeva za “Glas Srpske“.

    Govoreći o odgovoru generalnog sekretara UN Antonija Guteresa na pismo u kojem je zatražila da se dostavi rezolucija kojom se potvrđuje imenovanje Kristijana Šmita, Cvijanovićeva je rekla da je Guteres indirektno odgovorio ono što se već zna jer u bazi podataka nema relevantne rezolucije za Šmita kojom su potvrđivani prethodni visoki predstavnici, što je suština.

    “Nije mogao to da napiše, već nas je uputio na bazu iz koje je sve jasno. Prvi dio pisma je manipulativna priča, gdje su sarajevski politički faktori raspoređeni i u diplomatsko-konzularnu službu doprinijeli da imamo dodatnu manipulaciju. Prva je, dakle, odgovor da je Savjet za implementaciju mira taj koji predlaže visoke predstavnike, te se generalni sekretar ne upušta dalje da kaže da, sve i da je tako, mora postojati i relevantna rezolucija UN, ali je to preskočio”, navela je Cvijanovićeva.

    Ona je podsjetila da je Dejtonski mirovni sporazum jasno predvidio proceduru izbora visokog predstavnika, a da taj savjet nije dejtonska kategorija.

    “Druga dimenzija jeste djelovanje bošnjačkog faktora i ono što su napravili od UN i generalnog sekretara. Lažirali su njegovo pismo, prvo ubacivši u prevod riječ samo, jedini, time govoreći da je izbor visokog predstavnika samo u nadležnosti tog savjeta, a onda su neki mediji to ubacili čak i u eneglesku verziju. Falsifikovali su pismo, a onda prikačili originalno pismo u kojem te riječi nema”, navela je Cvijanovićeva.

    Ona je naglasila da će sve biti provjereno, ko je i šta falsifikovao, šta se radi sa pismom UN i kako ga ne isporučuju na adresu, podsjetiviši da je ono kružilo po svim medijima prije nego što je došlo do nje, nakon pritisaka.

    “Slatko ćemo se nasmijati kada vidimo ko je taj ko je lažirao, falsifikovao pismo”, istakla je Cvijanovićeva, dodajući da se ovim pokazalo da je BiH skandalozna i podložna uzurpaciji institucija, te da se diplomatska struktura decenijama koristi za promovisanje bošnjačkih interesa.