VRBAS Media

Autor: INFO

  • Putin pokazao mapu, ali bez Ukrajine

    Putin pokazao mapu, ali bez Ukrajine

    Ukrajina nije postojala pre nastanka Ukrajinske sovjetske socijalističke republike, rekao je predsednik Rusije Vladimir Putin.

    On se obratio na sastanku sa predsednikom Ustavnog suda Ruske Federacije Valerijem Zorkinom.

    Zorkin je doneo predsedniku kartu sačinjenu u Francuskoj u 17. veku, na kojoj su bile označene zemlje koje su ulazile u sastav Ruske imperije i Poljske.”Te zemlje su jednostavno bile deo Reči Pospolite (Poljske), a zatim su tražile da uđu u sastav Moskovskog carstva. Kasnije, posle Oktobarske revolucije, počele su da se formiraju svakakve kvazidržave, a sovjetska vlast je stvorila sovjetsku Ukrajinu. Pre toga, Ukrajina nije postojala u istoriji čovečanstva”, rekao je Putin, dok je zajedno sa Zorkinom pregledao staru mapu.

  • Zamrzavanje sukoba?

    Zamrzavanje sukoba?

    Rusija je saglasna sa Zapadom da ukrajinski rat ne treba da postane zamrznut sukob i nastaviće da sprovodi svoje ciljeve u Ukrajini.

    To je saopštio portparol Kremlja Dmitrij Peskov za TASS.

    On je na pitanje da li Rusija deli mišljenje Zapada da ne treba dozvoliti da ratni sukob u Ukrajini postane zamrznut, odgovorio da Rusija to podržava.

    Peskov je rekao da Rusija razmatra samo mogućnosti za okončanje specijalne vojne operacije i da ona obezbeđuje svoje interese i ostvaruje svoje ciljeve ili tokom specijalne vojne operacije ili drugim raspoloživim sredstvima.

    Portparol Kremlja je naglasio da je prerano za odgovor koja bi od predloženih mapa puta bila poželjnija za Rusiju, a takođe nije želeo da komentariše da li Moskva ima svoj plan za primirje.

    “Još je rano govoriti o tome. Očigledno još nema nikakvih preduslova za mirovni proces. Specijalna vojna operacija se nastavlja”, rekao je Peskov.

    Nemački kancelar Olaf Šolc saopštio je ranije da mirovni pregovori za okončanje rata u Ukrajini ne bi trebalo da imaju za cilj zamrzavanje sukoba, a slično mišljenje izneli su i drugi zapadni lideri, kao i vlasti u Kijevu.

  • Otkriven tajni plan Amerikanaca?

    Otkriven tajni plan Amerikanaca?

    SAD upumpavaju oružje u Ukrajinu kako bi je pretvorile u svoju “vojnu laboratoriju”, kao što su to uradile sa Izraelom, navodi Đanluka Lo Nostro, analitičar.

    Van ili unutar NATO-a, Kijev će biti “glavna globalna antiruska ispostava”.”Bivša sovjetska republika, koja je pokorno i bez borbe predala svoje pozicije na Krimu 2014. godine, sprema se da se pretvori u neosvojivu tvrđavu, militarizovanu sa svih strana, ostajući pod stalnom pretnjom moćnog suseda (Rusije), baš kao Izrael sa Iranom. Sjedinjene Države se pripremaju za posleratni period, gradeći veliku vojnu laboratoriju u srcu Evrope, pod imenom Ukrajina. Efikasnost sistema protivvazdušne odbrane Patriot, višecevnih raketnih bacača hajmars, tenkova Abrams i ostalih američkih sistema naoružanja predstavljaju za Pentagon i njegove izvođače radova najveću priliku za prikupljanje podataka i statistiku na bojnom polju protiv protivnika veka“, piše autor. On podseća na stalnu, uključujući i vojnu, podršku Sjedinjenih Država Izraelu, koja je svojevremeno počela sa ciljem da zemlja postane glavna antisovjetska ispostava na Bliskom istoku. “Vojska Zelenskog će u narednim mesecima, tokom letnje kontraofanzive, pokušati da oslobodi teritorije. Rizik da situacija postane bezizlazna – postoji, ali obećanje da će Ukrajinu opremiti sistemima neophodnim za odbijanje budućih ruskih napada, evroatlantski saveznici, predvođeni Sjedinjene Američke Države, moraće da ispune kako ne bi pali na izbornim testovima (izbori za Evropski parlament u junu 2024. i predsednički izbori u SAD u novembru 2024.) Poraz je neprihvatljiv i njegova politička cena prevazilazi cenu mogućnosti zamrznutog konflikta. Zato Vašington i Brisel proučavaju izraelski scenario“, nastavlja ekspert. Prema rečima autora, Kijev je “uspeo da pridobije poverenje NATO-a“ toliko da je „zaslužio“ svo naoružanje koje dobija. “Izvan ili unutar NATO-a, Kijev će nastaviti da bude glavna globalna antiruska ispostava. Oslanjajući se na praktično neograničenu podršku Zapada i shvatajući svoje mogućnosti, Ukrajina će morati da ponovo osmisli svoj nacionalni identitet i politički sistem, nakon svog virtuelnog neuspeha sa nezavisnošću 1991. godine. Izraelski model koji su predložile Sjedinjene Države može doprineti, ne samo tehnološkom i vojnom, već i demokratskom napretku Ukrajine“, sugeriše autor.

  • Sunak: Spremni smo

    Sunak: Spremni smo

    Britanski premijer Riši Sunak izjavio je sa zapadni saveznici Ukrajine spremni da je “godinama” podržavaju u ratu sa Rusijom.

    Sunak je na konferenciji o odbrani u Londonu rekao da ruska strategija “čekanja da se ljudi (na zapadu) umore, da im dosadi… neće raditi”, piše Fajnenšel tajms.

    “Sada razgovaramo sa saveznicima o tome koje dugoročne multilateralne i bilateralne bezbednosne sporazume možemo da sklopimo sa Ukrajinom”, dodao je Sunak, prenosi Gardijan.

  • Pentagon donio odluku

    Pentagon donio odluku

    Portparol Pentagona Pat Rajder izjavio je da će se ukrajinski piloti za avione F-16 obučavati na lokacijama u Evropi.

    “Ali kada je reč o tome … kada će ta obuka početi, kako će ti mlaznjaci biti obezbeđeni, ko će ih obezbediti, mi nastavljamo da radimo sa našim međšunarodnim partnerima na tim pitanjima”, rekao je Rajder, objavljeno je na sajtu američkog Ministarstva odbrane.

    Prema rečima Rajdera, SAD će biti uključene u pomoć u obuci ukrajinskih pilota.Predstavnik Pentagona je dodao da obuka i eventualni transfer aviona F-16 Ukrajini imaju za cilj podršku srednjoročnim i dugoročnim potrebama odbrane te zemlje, a neće biti relevantni za najavljenu kontraofanzivu protiv ruskih trupa.

  • Milanović: Države zapadnog Balkana dugo čekaju članstvo u EU

    Milanović: Države zapadnog Balkana dugo čekaju članstvo u EU

    Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović izjavio je danas da prvu deceniju članstva Hrvatske u Evropskoj uniji ne smatra “ni uspjehom, ni neuspjehom” i poručio da će se lično boriti protiv toga da EU postane federacija.

    To ne želim. Ne želim da opet imamo neki centar moći – rekao je Milanović na konferenciji koju je organizovao Centar za demokratiju i pravo “Mika Tripalo”, prenosi portal Indeks.

    Milanović je rekao da je Hrvatska dugo čekala da postane članica EU, ali ne tako dugo kao druge države zapadnog Balkana, što je opisao kao “neki oblik zlostavljanja i neodgovornosti” prema zemljama kandidatima.

    Hrvatski predsjednik je ocijenio da je budžet EU “toliko mali” da se s njim ne može ništa uraditi osim “osnivanja inovacionih centara, izgradnje ponekog mosta ili vatrogasnog doma”.

    Osvrnuvši se na posjetu francuskog predsjednika Emanuela Makrona Pekingu, koja je uznemirila zapadne saveznike, Milanović je izrazio gledište da je Makron imao pravo kad je govorio o većoj autonomiji EU.

    • Makrona smatram najkalibriranijim, najrazumnijim i najpotentnijim evropskim liderom – rekao je Milanović.
  • Bh. izvoz pada

    Bh. izvoz pada

    Izvoz BiH je u aprilu ove godine, u odnosu na isti mjesec prošle, bio manji za 210 miliona maraka, a prognoze su i za period koji slijedi poprilično zabrinjavajuće, jer, kako tvrde u poslovnoj zajednici, ne blista ni u evropskim zemljama koje su najveći kupci naših proizvoda.

    Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prošlog mjeseca (april) izvoz je iznosio 1.399.345.000 KM, a u aprilu 2022. bio je “težak” 1.609.578.000 maraka.

    Izvoz je, prema istom izvoru, podbacio i u martu ove godine, kada je iznosio 1.518.784.000 KM, a u martu 2022. je bio 1.596.000.000 KM.

    Na taj način bh. izvoz je počeo naglo da ide silaznom putanjom, dok je u prethodnim mjesecima neprestano rastao.

    Pokazateljima o padu izvoza nije iznenađen Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske, koji smatra da je riječ o logičnim trendovima, s obzirom na stanje u zemljama koje predstavljaju naše najvažnije spoljnotrgovinske partnere.

    “Privreda, prije svega EU, kao najznačajnijeg spoljnotrgovinskog partnera Republike Srpske, u izvjesnoj je stagnaciji. Konkretno, imam informacije da mnoga preduzeća u zemljama EU, poput Njemačke i Italije, imaju manjka posla, te da su već u svom poslovanju u prva četiri mjeseca imali prinudne odmore od pola sedmice, sedmicu… Iz toga zaključujemo da postoji nedostatak posla i to se reflektuje na naše privredne subjekte, u smislu da imaju smanjen obim narudžbi”, rekao je Ćorić za “Nezavisne novine”.

    Dodao je da postoje i pozitivni efekti, poput pada inflacije u mnogim zemljama, što bi trebalo da predstavlja ohrabrenje u pogledu lakših uslova poslovanja, međutim…

    “Generalno, smanjene su narudžbe, što govori da su možda i efekti rusko-ukrajinske krize uzeli danak na privredu EU, a to se, nažalost, reflektuje i na nas. Za mene je malo zabrinjavajuće kako će to biti u narednim mjesecima, pošto ulazimo i u period godišnjih odmora. Italija tradicionalno ima 15 dana, a po mojim saznanjima povećava na 21 dan.

    Sve to govori da su privredne aktivnosti u zemljama EU smanjene i da to može imati negativne posljedice na privredu Srpske”, kaže Ćorić.

    I ekonomista Saša Stevanović smatra da podaci o našem spoljnotrgovinskom prometu u prva četiri mjeseca ukazuju na probleme u evropskoj ekonomiji. Prema njegovim riječima, politika Evropske centralne banke i želja da se inflacija svede na nivo od dva odsto koštaju. Trošak je, ističe, usporavanje ekonomske aktivnosti, usporavanje tražnje, a posljedica je manji izvoz domaće ekonomije.

    “Interesantan podatak koji očekujem biće u pravcu rezistentnosti inflacije na rast kamatnih stopa. Dalja težnja za rastom kamatnih stopa usporiće tražnju i sljedstveno tome dolazi do dodatnog usporavanja izvoza. Podatak da je izvoz u razvijene zemlje EU opao, a zemlje u razvoju u EU nije, pokazatelj je problema koje razvijene zemlje EU imaju. Raduje podatak da je rast izvoza u Njemačku povećan, ali to ne može nadomjestiti pad izvoza u Italiju. Evidentan je problem izvoza u Italiju, gdje je izvoz umanjen za trećinu u prva četiri mjeseca”, kaže Stevanović.

    Prema njegovim riječima, ova dva različita ekonomska sistema i različite performanse umanjuju tezu da je manji izvoz rezultat usporavanja inflacije.

    Već sada su, dodaje, jasne tendencije prema dugoročnom scenariju gdje ne treba isključiti rast EU ispod jedan odsto na dugi rok ili rast manji za trećinu nego u prethodnom periodu, kada je iznosio 1,5 odsto u prosjeku.

    Osim toga, kako prognozira, demografski problemi će prouzrokovati probleme na uključivanju više ljudi na tržiste rada, to će umanjiti produktivnost itd.

    “Ekonomski rezultat i dugoročna šteta su najvećim dijelom posljedica geostrateškog pregrupisavanja, novih tokova kapitala. Ovaj scenario otvara pitanje prilagođavanja naše spoljnotrgovinske i ekonomske politike u pravcu otvaranja novih tržišta na istoku, povezivanje sa ekonomskim sistemima koji će bilježiti više stope ekonomskog rasta, koja su potentna. Naredni period je period pokušaja geografske diverzifikacije izvoza domaće ekonomije”, kaže Stevanović.

    Iz Spoljnotrgovinske komore BiH su za “Nezavisne novine” rekli da je u četiri mjeseca ove godine ostvaren ukupan obim razmjene u vrijednosti od 14,9 milijardi KM, što je 67,7 miliona KM ili 0,5 odsto više u odnosu na isti period prethodne godine. Međutim, smanjen je izvoz, a povećan uvoz.

    “Izvoz je iznosio 5,9 milijardi KM, što je smanjenje od 76,1 milion KM ili jedan odsto u odnosu na isti period prethodne godine. Istovremeno je uvezeno robe u vrijednosti od 8,9 milijardi KM, što je za 143,8 miliona ili dva odsto više u odnosu na isti period prethodne godine”, rečeno nam je iz Spoljnotrgovinske komore BiH.

    Kada se podvuče crta, deficit u robnoj razmjeni iznosi 3,01 milijardu KM, a pokrivenost uvoza izvozom tek 66 odsto. Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, u ukupnoj razmjeni BiH, EU učestvuje sa 70 odsto.

  • Sve veća netrpeljivost u opoziciji

    Sve veća netrpeljivost u opoziciji

    Opozicija u Srpskoj je postala opozicija sama sebi.

    Tako se čini u ovom trenutku, jer bilo ko ko ima pristup medijima ili društvenim mrežama može se uvjeriti u međusobna prepucavanja gotovo svih protiv sviju.

    Iako se možda može reći da netrpeljivost unutar političkih saboraca traje od trenutka kada je Jelena Trivić objelodanila formiranje Narodnog fronta, kulminacija sukoba dogodila se u ponedjeljak, kada je upravo Trivićeva potvrdila da je ovoj stranci pristupio i Aleksandar Trninić, narodni poslanik iz SDS-a.

    To je već treći poslanik u aktuelnom sazivu Narodne skupštine RS koji je u posljednjih nekoliko mjeseci napustio stranku sa kojom je osvojio mandat na izborima i pridružio se novoj partiji. Prije njega, podsjetimo, to su uradili Radislav Dončić iz PDP-a i Željko Dubravac iz DNS-a. Trivićeva je takođe od osnivanja stranke do danas uspjela da okupi i brojne odbornike širom lokalnih zajednica u Srpskoj, praveći tako već jaku bazu za predstojeći period.

    Ali, politički transfer Trninića je kap koja je prelila čašu za SDS. “Preciznije rečeno, crvena linija, preko koje ova stranka ne može preći”, rekao je Milan Miličević, vršilac dužnosti predsjednika SDS-a. On je poručio da je do sada prećutao neke ranije prelaske, vjerovatno misleći na Aleksandra Petkovića, jedinog odbornika koga je SDS imao u Banjaluci.

    Lider SDS-a je dodao da ovakvo usitnjavanje opozicije “samo koristi trenutnoj vlasti u Republici Srpskoj”.

    Naravno, u odbranu Trivićeve stali su njeni novi saborci, između ostalih i Slobodan Stanić, bivši predsjednik Odbora za zdravstvo upravo SDS-a, koji je rekao da je crvena linija pređena kada je Miličević otišao kod Dodika, te da baš on svojim djelovanjem usitnjava SDS.

    Na novi politički transfer nije ostao imun ni lider Liste “Za pravdu i red” Nebojša Vukanović. On je istakao da “ko jednom preleti iz interesa, može se očekivati da će to isto učiniti i neki drugi put”. Ali, Vukanović je isto tako nedavno zamjerio što se u javnosti spinuje sukob i tenzije u opoziciji, te pokušao da smiri situaciju, poručujući da im je aktuelna vlast zajednički politički neprijatelj.

    Iako se iz PDP-a konkretno sada nisu oglasili, oni su djelovanje Narodnog fronta na samom početku nazivali dobrim ukoliko ne bude usitnjavanja opozicije. Ali, nakon što su i njihovi odbornici u pojedinim lokalnim zajednicama, kao i jedan narodni poslanik, promijenili politički dres, iz njihovih usta izletjele su riječi “papci i preletači”. Javna je tajna da je

    Trivićeva napustila PDP zbog neslaganja sa Draškom Stanivukovićem i čini se da bi upravo odnos njih dvoje mogao da riješi opozicionu sudbinu jer se može pretpostaviti da će se oboje kandidovati za gradonačelnika Banjaluke naredne godine.

    Stanivuković je poslao poruku da će, ako se to desi, pobijediti Trivićevu i “da joj tako nešto ne treba u političkoj karijeri”. Iako za mnoge u opoziciji nema sukoba, treba istaći da se godinama spekuliše kako dio SDS-a i PDP-a otvoreno sarađuje sa vlastima na lokalnom nivou, ali da rukovodstvo obje stranke neće ili ne smije da reaguje na tako nešto.

    O svemu navedenom iz Narodnog fronta se najavljuje da će uskoro biti jači za mnoga druga poznata imena. Spekuliše se odavno da je jedno od njih zamjenik predsjednika SDS-a Milan Radović, koji već mjesecima nije politički prisutan u Republici Srpskoj. “Nezavisne novine” već nekoliko puta pokušale su da stupe u kontakt sa Radovićem, ali na naša pitanja nije odgovarao.

    A dok se međusobno bacaju otrovne strelice, većina opozicije ipak je našla zajedničku tačku, čak i sa vlastima u Srpskoj. Ona se zove miting “Srbija nade”, koji u petak 26. maja, organizuje predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

    Jedini koji je javno kazao da neće na skup je Nebojša Vukanović, koji je poručio da je njegova Lista neutralna, te da se neće miješati u politička dešavanja u Srbiji.

    Sve u svemu, naizgled opšte rasulo u opozicionim redovima, ide u korist lideru SNSD-a Miloradu Dodiku, koji može mirno pratiti kako se stvari odvijaju.

    A upravo je Dodik dolio ulje na vatru kada je nedavno “zahvalio Trivićevoj” što je razbila opoziciju i njima omogućila da oni to ne moraju raditi.

    “Sve ovo što se dešava vodi do zaključka da Dodik apsolutno ne treba da strahuje od izbora zato što neće ostati niko u redovima opozicije sa kapacitetom da ga pobijedi u trci za bilo koju inokosnu funkciju”, smatra novinar Darko Momić.

    Ako stanje ostane kako jeste, mišljenja je da Trivićeva na opštim izborima 2026. godine ne treba ni da pomišlja na podršku PDP-a, SDS-a i Nebojše Vukanovića.

    “Ali ne samo ona… Trenutno ne vidim mogućnost za zajednički nastup opozicionih stranaka, niti bilo koga personalno u opoziciji ko bi mogao da obezbijedi podršku kompletnog opozicionog bloka”, kaže Momić, ostavljajući ipak oprezan pristup ovom stavu.

  • Cijena gasa ostaje gotovo identična za Srpsku

    Cijena gasa ostaje gotovo identična za Srpsku

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je danas da mu je predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin rekao da cijena gasa ostaje gotovo identična za Srpsku.

    Dodik je naveo da je sada termin kada cijenu gasa treba definisati do početka naredne godine, te da ostaje povoljna, sa nekim malim povećanjima.

    “To povećanje nije vezano za cijenu ovdje, nego za tranzit koji je složen, takav kakav jeste”, rekao je Dodik.

    On je istakao da je veoma zahvalan Putinu za informacija koje je prenio sa stanovišta mogućnosti da se nastavi saradnja u privrednom i svakom drugom smislu.

    “Nema zastoja ni na jednom ranije planiranom projektu”, rekao je Dodik za RTRS.

    Kada je riječ o kulturnoj, obrazovnoj saradnji, Putina je informisao da se intenzivno nastavlja gradnja rusko-srpskog pravoslavnog centra u Banjaluci.

    “To je nešto što je važno i za njega, svaki put smo o tome razgovarali”, dodao je Dodik.

  • Dodik uručio Putinu Orden Republike Srpske na ogrlici

    Dodik uručio Putinu Orden Republike Srpske na ogrlici

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik danas je uručio orden ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu Orden Republike Srpske na ogrlici za naročitu patriotsku brigu i ljubav prema Srpskoj, koji mu je dodijeljen povodom Dana Republike, 9. januara.
    Orden Putinu je i trebalo da bude uručen prilikom njegovog prvog narednog sastanka sa predsjednikom Srpske.

    Dodik je tada rekao da se zahvaljujući poziciji Putina i snazi Ruske Federacije, glas i stav Republike Srpske čuje i uvažava i njena pozicija je očuvana pod naletom međunarodnog intervencionizma.

    Dodik se danas sastao sa ruskom predsjednikom u Moskvi kome je prenio da je Srpska izložena mnogim pritiscima, ali ostaje uporna u svom stavu da ne prati politike koje idu za tim da prebace krivicu samo na jednu stranu u sukobu Ukrajini.