VRBAS Media

Autor: INFO

  • Zaharova: Vojne vježbe na Kosmetu čin subverzije i antisrpskog djelovanja

    Zaharova: Vojne vježbe na Kosmetu čin subverzije i antisrpskog djelovanja

    Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova osudila je danas vojne vježbe NATO-a na Kosovu i Metohiji kao čin antisrpskog djelovanja i subverzije.

    Izbor Kosmeta, glavnog žarišta tenzija na Balkanu, kao lokacije za manevre velikih razmjera predstavlja još jedan dokaz da je ovo i huškanje protiv Srbije i subverzija temeljne osnove za rješavanje kosovske krize – rekla je Zaharova.

    Prema njenim riječima, “pod okriljem lažnih izjava o jačanju regionalne bezbjednosti”, SAD i njihovi saveznici namjerno podrivaju stabilnost u ovom dijelu Evrope, “zaoštravaju linije podele i sve više dovode lokalno stanovništvo na ivicu s obzirom na prijetnje koje dolaze spolja”, prenio je TASS.

  • Prijeti li Lukašenku nasilno svrgavanje s vlasti? Kremlj poručuje da će mu “osigurati sigurnost”

    Prijeti li Lukašenku nasilno svrgavanje s vlasti? Kremlj poručuje da će mu “osigurati sigurnost”

    Glasnogovornik Kremlja Dmitri Peskov reagovao je na jučerašnje navode bivšeg zamjenika poljskog ministra odbrane, generala Waldemara Skrzypczaka da će se u Bjelorusiji desiti vojni udar protiv Lukašenkovog režima.

    Peskov je u svojoj reakciji rekao da je Bjelorusija “partner, saveznik i bratska država” Rusije.
    “Naravno, Ruska Federacija ima obavezu osigurati sigurnost Bjelorusije, što ćemo i učiniti pred takvom očiglednom prijetnjom”, naglasio je Peskov.

    Prema njegovim riječima, Poljska je za Rusiju “neprijateljska zemlja čije vodstvo proživljava izljeve rusofobije”.

    “I vidimo da ova država, neprijateljski raspoložena prema nama, zapravo otvoreno govori o svojoj namjeri da se direktno, uključujući i silu, miješa u unutrašnje stvari susjedne države”, rekao je Peskov.

    Podsjećamo, prema riječima poljskog generala, ako ukrajinska protuofanziva bude uspješna, naoružani Bjelorusi koji se sada bore na strani ukrajinskih snaga mogli bi krenuti u svrgavanje režima samoproglašenog predsjednika Bjelorusije Aleksandra Lukašenka.

    “Pripremimo se za ustanak u Bjelorusiji, jer će se on dogoditi. Činjenica je da ne možemo propustiti ovaj trenutak. Moramo biti spremni podržati trupe koje će provesti operaciju protiv Lukašenka. Imamo razloga da im pomognemo, kao što pomažemo Ukrajincima”, rekao je Skrzypczak.

    Poljski general vjeruje da će bjeloruski narod podržati dobrovoljce koji se sada bore u Ukrajini i “s entuzijazmom će ustati protiv Lukašenka”.

    “On više nema vojni kapacitet da spriječi takav ustanak. Rusija mu neće puno pomoći, jer će imati svojih problema”, dodao je, pozivajući poljske vlasti da se pripreme za masovni priljev Bjelorusa u Poljsku u slučaju jednog ustanka, prenosi Evropska Pravda.

  • “F-16 će biti legitimna meta”

    “F-16 će biti legitimna meta”

    “Avioni F-16 biće legitimna meta za Rusiju kada ih Zapad isporuči Kijevu za borbu u zoni specijalne operacije”.

    To je izjavio zamenik ministra spoljnih poslova Rusije Sergej Rjabkov.

    “Više puta smo govorili da sva tehnika, svo naoružanje koje Kijev primenjuje u zoni specijalne vojne operacije i ne samo to, videli smo šta se desilo u Belgorodskoj oblasti, naravno, predstavljaju legitimnu metu“, rekao je Rjabkov, odgovarajući na pitanje Sputnjika da li će lovci F-16, kada budu isporučeni Kijevu, postati legitimna meta Rusije.

    “Tvrdoglavost kojom naši protivnici idu dalje u pravcu sve veće eskalacije, čini mi se, nije samo jedan od glavnih problema današnjice, već verovatno najveća pretnja bezbednosti. Uključujući i njihovu sopstvenu bezbednost“, objasnio je ruski diplomata.

    Ranije je list “Politiko”, pozivajući se na izvor iz Pentagona, pisao da se američko Ministarstvo odbrane ne protivi mogućoj isporuci lovaca F-16 Ukrajini od strane drugih zemalja.

    Istovremeno, prema navodima izvora, takva odluka o predaji lovaca još nije doneta, a Pentagon je više puta dovodio u pitanje potrebu Ukrajine za njima u trenutnoj fazi sukoba.

    Ukrajina se, kako je objavio list, pozivajući se na savetnika ukrajinskog ministra odbrane Jurija Saka, nada da će od Zapada dobiti do 50 lovaca F-16, a ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski želi da tema borbenih aviona bude u centru pažnje na samitu G7 u Japanu i samitu NATO-a u Litvaniji.

  • Kijev na žestokom udaru, PVO aktiviran

    Kijev na žestokom udaru, PVO aktiviran

    U noći 25. maja ruska vojska je ponovo napala Kijev iz vazduһa.

    Ranije je neprijatelj koristio dronove Šahed. Napad je bio masivan i odvijao se u nekoliko talasa.

    Prema rečima načelnika Vojne uprave grada Kijeva Sergeja Popke, Kijev je i dalje jedna od glavniһ meta neprijatelja u ovom ratu. Ruska vojska je lansirala dronove da napadnu prestonicu u grupama i u intervalima. Ukupno je alarm ovde trajao više od 3 sata.

    Kako je rekao Popko, vojska Kremlja pokušava da ostvari svoje ciljeve, uključujući iscrpljivanje protivvazdušne odbrane.

    “Ukrajinski anđeli čuvari nisu dali šansu agresoru. Svi otkriveni vazdušni ciljevi koji su se kretali u pravcu Kijeva uništeni su snagama i sredstvima našiһ PVO. Napadi na Kijev nisu dozvoljeni! Po һiljaditi put se zaһvaljujemo PVO na odličnom radu“, rekao je Popko.

    Dvanaesti napad na Kijev

    On je dodao da je ovo već dvanaesti napad na prestonicu sa neba u maju. Tome je pretһodila najduža pauza u ovom mesecu, koja je trajala četiri dana.

    “Operativne informacije se ažuriraju i dorađuju. Pratite nova obaveštenja. Vodite računa, striktno se pridržavajte bezbednosniһ pravila, svojim odgovornim postupcima donosite mir Ukrajini svaki dan nakon naše pobede”, rekao je on.

    Ove noći su, pored Kijeva, “šaһedimi” napali i regione Lavov, Һmeljnicki i Bukovinu.

  • Poruka za Putina: “Vidimo se opet”

    Poruka za Putina: “Vidimo se opet”

    Grupa koja tvrdi da stoji iza nedavnog napada u ruskom pograničnom regionu Belgorod rekla je da će pokrenuti još upada.

    Denis Kapustin (poznat i kao Denis Nikitin), komandant Ruskog dobrovoljačkog korpusa, rekao je: “Videćemo se ponovo na ruskoj strani. Ne mogu da otkrijem velike stvari koje dolaze, ne mogu da otkrijem pravac. Granica je prilično dugo, ali će to opet biti mesta na kojima će se stvari zagrejati“.

    On je rekao da su njegovi antiputinovi borci dugo držali “oko 42 kvadratna kilometra” ruske teritorije. “Borimo se za slobodu, borimo se protiv nepravde, tako se borimo protiv torture, borimo se protiv stravičniһ akata policijske brutalnosti”, rekao je on.

  • Rusi pobjegli iz Kijeva?

    Rusi pobjegli iz Kijeva?

    Rusija se “us*ala u gaće i povukla” iz Kijeva u prvim danima rata, rekao je osnivač Vagnera Jevgenij Prigožin u intervjuu Konstantinu Dolgovu.

    “Približili smo se Kijevu, a onda smo, kako se to kaže na ruskom jeziku, opalili pantalone i povukli se. Onda smo se povukli i povukli iz Hersona, pa Izjum, Krasni Liman… I sve nekako nije išlo. , rekao je Prigožin.

    Prigožin je ocenio ukrajinsku vojsku kao “jednu od najjačiһ”. “Oni imaju visok nivo organizacije, obuke, kontraobaveštajne sposobnosti, imaju oružje. Oni rade sa bilo kojim sistemom – sovjetskim, NATO, bilo kojim – i podjednako su uspešni. Oni stoički snose sve gubitke”, rekao je on.

    “Sve je usmereno na postizanje vrһunskog cilja, kao što smo imali za vreme Velikog otadžbinskog rata. Ali teһnološki naprednije i sa boljim rukovodstvom.

    Osvrnuo se i na nedavnu invaziju na Belgorod – za koju je okrivio “diverzante”. “Naša odbrana apsolutno nije spremna da iһ zaustavi na bilo koji način”..

  • Održani razgovori o podizanju gornje granice zaduživanja SAD

    Održani razgovori o podizanju gornje granice zaduživanja SAD

    Pregovarači demokratskog predsjednika Džozefa Bajdena i predsjedavajućeg Predstavničkog doma Kongresa Kevina Mekartija održali su razgovore, koje su obje strane opisale kao “produktivne”, u pokušaju da postignu dogovor o podizanju gornje granice zaduživanja SAD i izbjegnu katastrofalni scenario da Amerika ne bude u stanju da plati svoje račune.

    Poslije četvoročasovnog sastanka u Beloj kući, Mekarti je izjavio da se u pregovorima napredovalo i da će se oni nastaviti tokom večeri. Predvidio je da će dvije strane postići dogovor, iako je ostalo još nekoliko nerešenih pitanja, prenosi Glas Amerike.

    “Načinili smo napredak u razgovorima, tako da je to veoma pozitivno”, rekao je Mekarti novinarima. “Želim da budem uvjeren da smo postigli pravi dogovor, a mogu da vidim da idemo u tom smjeru”, rekao je on.

    Portparolka Bijele kuće Karin Žan-Pjer kaže da razgovori daju rezultate.

    “Ako nastave da se održavaju u duhu dobre volje, možemo da postignemo sporazum”, izjavila je na brifingu za novinare, dok su vođeni razgovori.

    Ranije danas, Mekarti je ukazao da je optimista u smislu da bi se napredak mogao ostvariti prije 1. juna i isteka roka – kada bi Ministarstvo finansija moglo ostati bez rasploživog novca.

    “Nadam se da ćemo ostvariti napredak”, poručio je Mekarti, odbacujući odgovornost za krizu, rekavši da je krivica na strani Bijele kuće.

    Pregovori o gornjoj granici duga direktno su povezani sa već poznatim problemom – republikanci predvođeni Mekartijem nastoje da smanje potrošnju federalne vlade, dok Bajden i demokrate to ne žele, navodi Glas Amerike.

  • Ispaljeno 135 protivgradnih raketa, najviše na području Banjaluke

    Ispaljeno 135 protivgradnih raketa, najviše na području Banjaluke

    Protivgradna zaštita ispalila je juče 135 protivgradnih raketa na teritoriji Republike Srpske, od čega 42 na području Banjaluke.

    Dejstvovalo je u popodnevnim časovima 46 protivgradnih stanica sa područja Gradiške, Laktaša, Banjaluke, Prijedora, Čelinca, Milića, Bratunca, Srebrenice, Trebinja, Nevesinja i Gacka, saopštila je “Protivgradna preventiva Republike Srpske”.

    Na području Laktaša ispaljeno je 20 protivgradnih raketa, po Gradiške i Prijedora 19, po Bratunca i Srebrenice devet, Milića osam, Nevesinja tri, a po dvije su ispaljene na području Čelinca, Trebinja i Gacka.

    Strijelci su prijavili na području Milići i Gradiške pojavu sugradice u pljusku.

    Iz “Protivgradne preventive” napominju da su tokom dana postojale privremene zabrane korištenja vazdušnog prostora od Centra letnih informacija Banjaluka.

  • BiH u EU, CEFTA i EFTA najviše izvezla struje

    BiH u EU, CEFTA i EFTA najviše izvezla struje

    Spoljnotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine s Evropskom unijom, zemljama CEFTA i EFTA, je u prva četiri mjeseca ove godine bila 13,26 milijardi KM i manja je nego u istom periodu prošle godine, pokazuju podaci Spoljnotrgovinske komore BiH.

    Kako se navodi u ovim podacima, koji su ustupljeni “Nezavisnim novinama”, u četiri mjeseca ove godine u ukupnoj razmjeni BiH, EU učestvuje sa 70 odsto.

    “Ukupan obim razmjene s EU je 10,4 milijarde KM i manji je za 287 miliona KM u odnosu na prošlu godinu. U EU je izvezeno robe vrijedne 4,3 milijarde KM, što predstavlja smanjenje od jedan odsto, tako da je u odnosu na prethodnu godinu izvezena gotovo ista vrijednost. Uvezeno je robe u ukupnoj vrijednosti od šest milijardi, što je povećanje od 331 milion KM ili šest odsto u odnosu na isti period prethodne godine. Deficit u razmjeni sa EU iznosi 1,7 milijardi KM, a pokrivenost uvoza izvozom 72 odsto”, stoji u podacima.

    U EU se najviše plasiralo izolovane žice za 213.832.677 KM, električne energije za 200.141.743, te sjedala za 194.177.073 KM.

    S druge strane, iz EU je najviše došlo naftnih ulja za 577.124.183 KM, automobila i drugih motornih vozila za 238.458.196 KM, te kamenog uglja, briketa i sličnih krutih goriva za 145.697.805 KM.

    BiH je sa zemljama CEFTA u četiri mjeseca imala razmjenu od 2,5 milijardi KM i ona je smanjena usljed smanjenja i izvoza i uvoza.

    “Obim razmjene je manji za 58,8 miliona KM. Na tržište CEFTA je izvezeno robe u ukupnoj vrijednosti od 1,1 milijardu KM, što predstavlja smanjenje od 45,6 miliona KM ili četiri odsto. Sa tržišta CEFTA je uvezeno robe u vrijednosti 1,4 milijarde, što je gotovo jednako prošlogodišnjem izvozu za isti period (smanjenje jedan odsto). Deficit u razmjeni sa CEFTOM iznosi 299,4 miliona KM, a pokrivenost uvoza izvozom 78 odsto”, navodi se u podacima.

    Najviše je izvezeno električne energije za 214.484.929 KM, koksa i polukoksa od kamenog ugljena, mrkog ugljena za 98.519.096 KM i mrkog uglja za 68.681.157 KM, dok je uvezeno naftnih ulja za 82.610.358 KM i kukuruza za 42.453.576 KM.

    Sa zemljama EFTA smanjena je razmjena za 156,6 miliona KM i u prva četiri mjeseca ove godine iznosi 366,2 miliona KM.

    “Izvoz je iznosio 182,7 miliona KM i povećan je za 32 miliona KM ili 21 odsto u odnosu na isti period prethodne godine. Uvezeno je robe u vrijednosti od 183,5 miliona KM, što je smanjenje za 188,6 miliona KM ili 51 odsto. Uglavnom sva razmjena se obavlja sa Švajcarskom, tako da je i ovo smanjenje uglavnom povezano sa smanjenjem izvoza u tu zemlju. Deficit iznosi 869.000 KM, a pokrivenost uvoza izvozom 99,5 odsto”, navodi se.

    Izvezeno je električne energije za 86.364.311 KM, ostalog namještaja i njegovih dijelova za 12.624.682, a uvezeno je aluminijuma za 43.599.471 KM i naftnih ulja za 32.089.989 KM.

    Ekonomista Igor Gavran rekao je za “Nezavisne novine” da kada je riječ o padu vrijednosti izvoza, on se dijelom može objasniti i nižim cijenama određenih proizvoda koji se sada jednostavno više ne mogu prodati po ranijim višim cijenama i jednaki obim izvoza ima manju vrijednost.

    “S druge strane, količinsko umanjenje izvoza mogu objasniti akumulirani efekti inflacije koji su iscrpili kupovnu moć i umanjili tražnju na mnogim tržištima, a mjere koje su centralne banke poduzimale protiv inflacije podizanjem kamatnih stopa su djelovale i na usporavanje ekonomskih aktivnosti, što je kombinovano uticalo na smanjenje tražnje i time i količinsko smanjenje našeg izvoza. Slično je i s uvozom kada je riječ o količinama namijenjenim daljoj preradi radi izvoza, te smanjenju tražnje na domaćem tržištu zbog pada kupovne moći”, objasnio je Gavran.

  • Stoltenberg: Ukrajina neće u NATO dok traje rat

    Stoltenberg: Ukrajina neće u NATO dok traje rat

    Ukrajina neće moći da se pridruži NATO-u sve dok u toj zemlji traje rat, izjavio je danas generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg.

    “Mislim da su svi shvatili da postati član usred rata nije na dnevnom redu”, poručio je Stoltenberg, prenosi Rojters.

    Kako je rekao, “pitanje je šta se dešava kada se rat završi”.

    Generalni sekretar NATO-a u posjeti je Briselu gdje prisustvuje događaju u organizaciji njemačkog Maršalovog fonda SAD.