Autor: INFO

  • Oglasio se Kadirov o Prigožinu

    Oglasio se Kadirov o Prigožinu

    Čečenski lider Ramzan Kadirov prisjetio se svog odnosa sa šefom Vagner grupe Jevgenijem Prigožinom koji je stradao prije dva dana nakon što je pao avion u kojem je bio sa još devetoro ljudi.

    “Bili smo prijatelji dugo. Često smo morali da rješavamo najkomplikovanije probleme”, napisao je Kadirov na svom Telegram kanalu.

    Prigožina je opisao kao čovjeka koji se “razlikuje od drugih po svojoj brzoj reakciji, jedinstvenim komunikacijskim vještinama i upornosti”.

    “Uvijek je bio spreman da pomogne i zaista je pomogao od srca”, naveo je Kadirov.

    Dok je Kadirov rekao da je Prigožin “važna ličnost na nacionalnoj sceni”, ističe da u posljednje vrijeme “ili nije vidio ili nije želio da vidi punu sliku onoga što se dešava u zemlji“.

    “Tražio sam od njega da ostavi svoje lične ambicije u korist pitanja od najvećeg nacionalnog značaja. Sve ostalo bi moglo da se riješi kasnije“, otkrio je Kadirov detalje nedavnog razgovora sa šefom Vagnera.

    “Ali takav je bio, Prigožin, sa svojim gvozdenim držanjem i željom da dobije ono što je želio ovdje i sada”, dodao je Kadirov.

    Kadirov je rekao da nema sumnje da je Prigožin dao veliki doprinos ratu Rusije u Ukrajini.

    “I ta zasluga mu se ne može oduzeti. Njegova smrt je veliki gubitak za cijelu državu”, rekao je Kadirov.

  • Dačić: Beograd se nije pridružio Krimskoj platformi

    Dačić: Beograd se nije pridružio Krimskoj platformi

    Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić rekao je danas da se Srbija nije pridružila Krimskoj platformi, međunarodnoj diplomatskoj inicijativi za konsultacije i koordinaciju, formiranoj na poziv Ukrajine, jer izlazi iz okvira koji su prihvatljivi za Beograd.

    Dačić je naveo da se premijerka Srbije Ana Brnabić putem video-linka uključila u rad tog skupa, ali da Srbija nije podržala niti prihvatila taj tekst Krimske platforme.

    On je istakao da je stav Srbije o toj platformi, kao i o deklaraciji iz Atine naišao na pozitivne komentare u Rusiji.

    Govoreći o jučerašnjem sastanku sa ambasadorom Rusije u Beogradu Akleksandrom Bocan Harčenkom, Dačić je otkrio da mu je ruski ambasador uručio pismo Maksima Rešetnjikova, kopredsjednika mješovitog Komiteta za saradnju Srbije i Rusije, u kojem je drugi kopredsjednik upravo Dačić.

    • Tu je riječ o ekonomskim i drugim pitanjima, gdje bi trebalo da napravimo određene sastanke. Јa sam predložio da oni odrede termine za posjetu, razgovore kopredsjednika, drugih ministara i za priliku za susret sa ministrom spoljnih poslova Rusije Sergejom Lavrovom – rekao je Dačić za Televiziju Pink.

    Osvrnuvši se na deklaraciju o Ukrajini, koju su zemlje Balkana, Moldavija, Ukrajina i predstavnici EU usaglasili u Atini, Dačić je istakao da je na zahtjev Srbije iz tog dokumenta izbačen dio koji se odnosi na uvođenje sankcija Rusiji, kao i pominjanje imena predsjednika Rusije Vladimira Putina i te zemlje u dijelu koji se odnosi na ratne zločine.

    Dačić je tvrdnje da je na sastanku predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i predsjednika Ukrajine Vladimira Zelenskog dogovoreno da će Srbija Ukrajini dati municiju i naoružanje kako ona ne bi priznala nezavisnost Kosova – nazvao glupostima i uvredama za Ukrajinu.

    • Ispade da smo mi neka svjetska vojna velesila, pa da od našeg naoružanja zavisi da možemo da upravljamo političkim stavovima u svijetu – rekao je Dačić.
  • Potvrđena optužnica protiv Nedžada Ćehića za ubistvo zarobljenih pripadnika VRS

    Potvrđena optužnica protiv Nedžada Ćehića za ubistvo zarobljenih pripadnika VRS

    Sud BiH potvrdio je optužnicu protiv nekadašnjeg pripadnika takozvane Armije BiH Nedžada Ćehića koja ga tereti za ubistvo najmanje 25 zarobljenih pripadnika Vojske Republike Srpske na području Bosanske Krupe 1995. godine, saopšteno je danas iz ove pravosudne institucije.

    Ćehiću je optužen u svojstvu pripadnika voda vojne policije 511. Slavne brdske brigade takozvane Armije BiH i na teret mu se stavlja krivično djelo ratni zločin protiv ratnih zarobljenika.

    On je zajedno sa drugim pripadnicima takozvane Armije BiH u rejonu Kobiljnjaka, Osmače i Ćojluka, u periodu od druge polovine maja do polovine jula 1995. godine, zarobio najmanje 25 pripadnika Vojske Republike Srpske na navedenim lokalitetima prilikom napada na njihove položaje.

    Prema navodima optužnice, oni su neposredno nakon zarobljavanja i onesposobljavanja za borbu upotrebom vatrenog oružja ubili četiri pripadnika Vojske Republike Srpske, dok su preostalih najmanje 21 ratnog zarobljenika odveli, zatvorili i držali u vojnom pritvoru 511. Slavne brdske brigade takozvane Armije BiH, odakle su ih u tri navrata u ljeto 1995. godine izvodili u grupama i ubili na tri lokacije na području opštine Bosanska Krupa.

    Optuženi Ćehić je uhapšen po Interpolovoj potjernici i u junu izručen BiH od partnerskih i pravosudnih institucija Austrije, sa kojima se zajednički radilo na njegovom pronalasku i lociranju.

  • Vulić: Sudije i tužioce u BiH imenuju ambasade, a ne VSTS

    Vulić: Sudije i tužioce u BiH imenuju ambasade, a ne VSTS

    Šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić istakla je da je BiH karikatura i zemlja beznađa u kojoj sudije i tužioce imenuju pojedine ambasade, a ne Visoki sudski i tužilački savjet.

    Vulićeva je izjavila za Srnu da to potvrđuje i podatak iz zvanične biografije sudije Јasmine Ćosić Dedović gdje je navedeno da je pripravnički staž završila u Kancelariji visokog predstavnika za BiH u periodu 2002-2003. godine, a zatim i da je radila kao pravni pomoćnik u Hagu.

    • Ove činjenice ukazuju je BiH protektorat, loš eksperiment koji domaći izdajnici pokušavaju srozati do kraja raspakivanjem Opšteg okvirnog sporazuma za mir i pretvaranjem srpskog naroda u poslušne robove i klimoglavce – naglasila je Vulićeva.

    Ona je rekla da VSTS, kao i sve što ima veze sa pravosuđem na nivou BiH je neuspjeli eksperiment međunarodne zajednice u koji je uloženo mnogo novca.

    • To se pravdalo navodnim “jačanjem nezavisnosti pravosuđa i kapaciteta”, a zapravo novac je odlazio u džepove stranih konsultanata i raznih analiza i studija – naglasila je Vulićeva.

    Ona je ponovila da sve dok se po mišljenja i naloge ide u ambasade nema vladavine prava i demokratije u BiH, niti ima budućnosti za njene narode.

  • Medicinsku pomoć zatražilo osmoro povrijeđenih u Celeksu

    Medicinsku pomoć zatražilo osmoro povrijeđenih u Celeksu

    U Urgentni centar Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske juče je primljeno osam lica povrijeđenih u požaru u fabrici Celeks u Banjaluci, izjavila je za RTRS načelnica Urgentnog centra Slavica Zeljković.

    Zeljkovićeva je rekla da su ova lica zatražila medinsku pomoć zbog respiratornih problema.

    Јedno lice je zadržano na Odjeljenju pulmologije, dok su ostali pušteni kući.

    Podsjećamo, juče oko 16.00 časova vatra je zahvatila dijelove skladišta, proizvodne hale i krovnu konstrukciju i pričinila ogromnu materijalnu štetu u najvećoj fabrici papira u BiH. Uzrok požara još nije poznat.

  • Konaković: Režim je pokušao sve, a uskoro iznosimo detalje kriminalnih radnji

    Konaković: Režim je pokušao sve, a uskoro iznosimo detalje kriminalnih radnji

    Elemdin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH i predsjednik NiP-a govorio je o momnentumu koji BiH ima u ovom trenutku zbog agresije Rusije na Ukrajinu i da je Zapad shvatio da je Zapadni Balkan bitan za integraciju u EU. Isto tako, osvrnuo se na veliki pritisak koji su trpili od opozicije i optužbama da su izdali i prodali BiH, te da će uskoro početi iznostiti detalje koruptivnih radnjih “najlošije Vlade FBiH u historiji, Fadila Novalića”.

    BiH je, rekao je na početku obraćanja Konaković, propustila šansu za pristup EU zbog ranijih odluka političara i njihovog populizma, te želje da budu u vlasti.

    “Nekada se tome hrabro treba stati u kraj. BiH je u proteklih 10 godina falilo lidera koja trebaju prenijeti narodu istinu i kompromise koje moraju uraditi, jer je ovo zemlja konsenzusa. Nema odluke u ovoj zemlji bez odluke i dogovora naroda koji žive u BiH. Ne možemo imati obični akt i budžet i zakone bez dogovora. Znate strukturu u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH. Režim je pokušao sve i bilo je prilika da me prijatelji pitaju da li mi trgujemo BiH. Sve teorije o izdaji i prodaji su pale u vodu i evo Vijeće ministara BiH radi već sedam mjeseci. Ovo što mi radimo se isplati, građanima BiH”, rekao je Konaković.

    Dodao je kako su partnerima iz EU prezentirali ranije da su odlučni da BiH ide ubrzanim koracima ka EU i da EU kroz grantove pomogne BiH i na taj način pokažu da žele BiH u EU.

    “Mi smo dobili preko 300 miliona od EU i najviše od svih zemalja Zapadnog Balakan. Nije to novac koji će promijeniti scenu u BiH ali je najavljeno da ćemo dobiti mnogo više novca. Tražio sam da naša privreda bude konkuretnija na tržištu EU-a” rekao je.

    Konaković je rekao da se mjesecima suočavaju sa velikim pritiskom od “bivšeg režima” i da polako idu u proces smjene direktora i upravnih odbora državnih kompanija. Govorio je o bivšem direktoru Autocesta FBiH Elvedinu Voloderu.

    “Ovdje sam govorio o tom čovjeku. Kad je bio dan glasanja o imenovanju Vlade FBiH govorio sam o direktoru Autocesta Federacije koji je kupovao zastupnike i na takav način pokušali zaustaviti imenovanje Vlade FBiH. Danas se čudim zašto nisu nudili više. Ono što su ostavili iza sebe nikada nije viđeno u BiH”, te je dodao kako su oštetili budžet tako što su trošili novac za dionice autoputa koje nisu izgrađene. Dodao je kako je isto i sa Elektorprivredom BiH ali da će uskoro iznositi detalje kako kaže, krininalnih radnji u javnim preduzećima.

  • Nikšić: U državnoj agenciji pronađena velika količina materijala o upravljanju imovinom

    Nikšić: U državnoj agenciji pronađena velika količina materijala o upravljanju imovinom

    Lider SDP-a i premijer FBiH Nermin Nikšić danas je na konferenciji za medije kazao da su lideri Trojke samo u jednoj od državnih agencija zatekli veliki haos, o čemu će biti riječi narednih dana posebno. Kako je istakao Nikšić, pronašli su “tamić” materijala.

    “Koncept Trojke je potpuno jasan od ranije i mi ne odustajemo od njega. Potpuno smo svjesni da mso u situaciji gdje se nije ništa dešavalo, da se nisu donosili zakoni, da su bile blokade, gdje smo i mi svjesni da kada bi se i mi tako ponašali, tuk na utuk, na kraju od toga sigurno građani ne bi imali nikakve koristi. Naše opredijeljenje je da smo svjesni odgovornosti, da želimo raditi, u vlast smo ušli ne da bi nešto blokirali nego da pokušamo raditi na rješavaju evropske perspektive BiH“, kazao je Nikšić na početku konferencije za medije.

    “Interesantno je da se svaki put oči tih sastanaka postavlja pitanje zašto, kako i gdje? Nema nikakvog razloga ni za euforiju, ni za likovanje, vidite i sami da smo napadnuti od opozicije u FBiH, tako je i Dodik napadnut u RS. To poikazuje da razgovori podrazumijevaju da svako nešto daje, odrekne se nečega ali i dobije. Nama je cilj da građani BiH osjete perspektivu da budu punopravna članica EU”, dodao je u obraćanju.

    Potom je dodao da su politike dijaloga počele davati rezultata.

    “Usvojena su tri zakona od 2019. godine, nijedan iskorak nije napravljen osim što smo predali onu aplikaciju. Sada ovakve politike razgovora počinju davati određene rezultati. Još smo daleko od cilja, ali svaki put kreće nekim korakom. Na tom putu dajemo doprinos svi oni koji učestvuju u tome. Primjetili ste da u posljednje vrijeme nestaje argumenata o izdaji, o prodaju interesa. Sada govore “dat ćemo”, ali sigurni smo da kada god postignemo dogovor od toga korist imaju svi građani BiH“, kazao je Nikšić.

    “Sve tačke donosimo jednoglasno, i tu radimo, pripremamo se kako bismo došli do rezultata”, istakao je on.

    Kazao je i da je u pripremi set fiskalnih zakona.

    “Pred nama kao konačni zadatak je usvajanje zakona o fiskalnoj reformi, zakon o minimalnoj plati i naravno online fiskalizacija BiH. To je sve u pripremi, ovaj set fiskalnih zakona kroz grupu koja radi finalizaciju bi trebao biti završen“.

    “Ključna stvar je borba protiv korupcije i kriminala”.

    Potom je naveo, kako ističe, samo jedan primjer “malverzacija” koje su se dešavale.

    “Ja ću se zadržati na jednom primjeru. Agencija koja bi trebala da provodi zakon. U Agenciji koja bi trebala upravljati nezakonito oduzetom imovinom smo zatekli haos. Tu ima materijala jedan “tamić”, da vidite kako se upravljalo imovinom koja je oduzeta pravosnažnim presudama od onih ljudi koji su je stekli krivičnim djelom. Ovih dana se to dokumentuje i bit će predato nadležnim organima. Nismo mi ti koji sudimo, istražujemo, ali ćemo sva saznanja slati. Drago mi je da građani prepoznaju našu spremnost da se uhvatimo u koštac sa kriminalom i korupcijom“.

  • Nuždić: Da li su za Komšića agresori i ubijena srpska djeca na kućnom pragu?

    Nuždić: Da li su za Komšića agresori i ubijena srpska djeca na kućnom pragu?

    Vršilac dužnosti direktora Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih Viktor Nuždić upitao je da li su za predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića agresori i srpska djeca ubijena na kućnom pragu, te stotine hiljada protjeranih Srba sa vjekovnih ognjišta devedesetih godina.

    Žalosno je da na najodgovornijim mjestima sjede ljudi koji se ni pedlja nisu odmakli od bošnjačke politike devedesetih godina i evidentno je da nikada neće moći prihvatiti postojanje Srba na ovim prostorima – izjavio je Nuždić, prenosi Srna.

    Nuždić je, reagujući na obraćanje Komšića koji je boraveći u Ukrajini govorio o agresiji na BiH, rekao da ovakve izjave nisu novost niti iznenađujuće jer dolaze od čovjeka koji je prije nekoliko dana srpske žrtve iz sela Јošanica, ubijene na kućnom pragu, indirektno nazvao agresorima.

    • Komšić je i pozvao Tužilaštvo da se ne bavi procesuiranjem ovih zločina. O kakvom licemjerstvu je riječ dovoljno je da se podsjetimo da je najmlađa žrtva u Јošanici imala samo dvije godine – rekao je Nuždić i podsjetio na protjerivanje 120.000 zapadnokrajiških Srba sa vjekovnih ognjišta, što za Komšića, vjerovatno, nije agresija.

    On je podsjetio na Dejtonski mirovni sporazum, u kojem se govori o tragičnom sukobu u regionu, a ne o agresiji koju spominje Komšić.

    Nuždić je podsjetio i na izjavu člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića, koji je ratnog komandanta takozvane Armije BiH Atifa Dudakovića nazvao herojem, iako se protiv njega pred pravosudnim institucijama vodi postupak.

    • Interesantno bi ih bilo pitati da li je agresija protjerivanje 150.000 sarajevskih Srba, potpuno uništenje zajednice mostarskih Srba i njihovo svođenje na statističku grešku u centralnoj Bosni – istakao je Nuždić.

    Nuždić je podsjetio da su Srbi vijekovima živjeli na ovim prostorima, čemu svjedoče i mnogobrojni pravoslavni manastiri širom BiH.

    • Istovremeno Srbi su, ne tako davno, bili većinski narod u BiH. Republiku Srpsku su odbranili Vojska i Policija Republike Srpske, dok su na strani takozvane Armije BiH učestvovali strani islamski plaćenici i regularna hrvatska Vojska, uz svesrdnu pomoć NATO pakta – ukazao je Nuždić.
  • EIB o kašnjenju granta za most na Savi kod Gradiške

    EIB o kašnjenju granta za most na Savi kod Gradiške

    Evropska investiciona banka (EIB) nije isplatila ostatak granta za izgradnju mosta na Savi kod Gradiške jer još traje provjera da li su ispunjeni neophodni uslovi, rečeno je “Nezavisnim” iz ove banke, koja je zvanična banka EU.
    Podsjećanja radi, preduzeće “Integral inženjering” most je izgradilo još početkom prošle godine, a u junu je održana i zvanična ceremonija, kojoj su prisustvovali zvaničnici Hrvatske, BiH, RS i EU, koja je odobrila tri miliona evra granta za ovaj projekat.

    Iz EIB-a nam ni nakon slanja dodatnih pitanja nisu objasnili zbog čega se kasni s ovom isplatom, da li zbog eventualnih novih sankcija prema RS od strane EU, ili zbog unutrašnjih proceduralnih problema unutar BiH ili unutar EIB-a.

    Iz EIB-a su nam samo pojasnili da su primili zvaničan zahtjev Ministarstva finansija i trezora BiH za isplatu novca i da se sprovodi procedura.

    Činjenica je da se sa isplatom kasni, što nam je i potvrđeno iz Ministarstva komunikacija i transporta BiH, koje je bilo investitor pomenutih radova. Oni kažu da će izvođač radova biti isplaćen ili kada stigne ostatak granta, ili kada Savjet ministarа BiH usvoji odluku da se novac isplati “Integralu”. Oni ističu da dug za izvođenje radova iznosi 890.000 maraka, a da je ukupan iznos koji treba namiriti 1,7 miliona evra. S obzirom na to da bi se “Integral” mogao obratiti sudskim putem za naknadu za izvedene radove, u tom ministarstvu ističu da bi rješenje Savjeta ministara BiH da se novac isplati moglo izbjeći eventualno suđenje.

    “Ministarstvo je u maju Savjetu ministara BiH uputilo prijedlog odluke o utvrđivanju namjene dijela sredstava uplaćenih od dozvola za korištenje radiofrekventnog spektra za pružanje usluga putem mobilnih pristupnih sistema”, naglasili su i dodali da su Savjetu ministara poslali tri naknadne urgencije za uvrštavanje prijedloga ove odluke u dnevni red.

    U Ministarstvu finansija i trezora su nam istakli da su sve procedure propisane aktima EIB-a u potpunosti ispoštovane.

    “Kada je riječ o isplatama, ne samo ovog granta, iz EIB-a, kako su nas obavijestili, jesu njihove unutrašnje procedure. Zahtjev za isplatu druge tranše u iznosu od 1.847.409,67 evra, sa svom potrebnom dokumentacijom, dostavljen je EIB-u u januaru 2023. godine. Nije bilo zahtjeva za dodatnim informacijama, što znači da je zahtjev kompletan. Napominjemo da i na drugim projektima, uglavnom grantovima, i u RS i u FBiH imamo sličnu situaciju”, istakli su oni.

    U EIB-u se ograđuju od eventualnog sudskog postupka u BiH u vezi sa namirivanjem troškova izvođaču radova.

    “Važno je napomenuti da EIB nije strana sporazuma o izvođenju radova u odnosu na ovaj konkretni projekat. Odgovornost je na investitoru da sve troškove prema ugovaračima izmiri na vrijeme”, rekli su nam oni.

    Između redova, može se zaključiti da EIB smatra da investitor nije trebalo da potpisuje ugovor o izvođenju radova bez obezbjeđenja kompletnog finansiranja, s obzirom na to da je grant instrument EU da ohrabri i promoviše one investicije koje smatra da su u njenom interesu, a ne da bude uslov za zatvaranje finansijske konstrukcije.

    Na našu molbu da nam EIB objasni koji su uslovi koje treba ispuniti, odgovorili su neodređeno. Kažu da postoji nekoliko uslova koji do u detalje razjašnjavaju šta je potrebno obaviti da bi banka mogla isplatiti grant.

    “Radi se o uslovima i zahtjevima o tome da beneficijar obezbijedi dokumentaciju i informacije koje će omogućiti banci da se uvjeri da su implementacijom, odnosno radovima na projektu i ispunjenošću ostalih zahtjeva vezanih za projekat, koji se odnose na regulatorne, tehničke, ekološke i aspekte javnih nabavki, u mogućnosti da isplate grant”, istakli su nam u banci.

    Što se tiče konkretnog granta, istakli su da ga je obezbijedila Evropska komisija iz Zajedničkog fonda za zapadni Balkan, u kojem EIB ima ulogu da prati isplatu ovih sredstava i obavlja monitoring njihove implementacije.

  • Bukejlović: Odlazak stranih sudija interes svih u BiH

    Bukejlović: Odlazak stranih sudija interes svih u BiH

    Interes Republike Srpske, FBiH i cijele BiH je da se radi na odlasku stranih sudija iz Ustavnog suda BiH, rekao je ministar pravde Republike Srpske Miloš Bukejlović.

    • Ustavni sud ima devet sudija, od kojih su tri strane sudije, a ostale se biraju iz parlamenta FBiH i Republike Srpske. U tom smislu, sam Dejtonski sporazum, odnosno Ankes 4, član 6 ovog sporazuma, predviđa da se zakonom može odrediti da se strane sudije zamijene domaćim nakon određenog perioda koji protekne od imenovanja stranih sudija u ovo tijelo – naveo je Bukejlović.

    On je istakao da su se odavno stvorili uslovi da strane sudije napuste Ustavni sud BiH i da ih zamijeni domaći kadar.