VRBAS Media

Autor: INFO

  • Naša Banka članica jedne od vodećih poslovnih grupacija iz Srbije

    Naša Banka članica jedne od vodećih poslovnih grupacija iz Srbije

    Naša Banka, kao nasljednica bankarske tradicije na našim prostorima duge više od 130 godina, sa preko 30 poslovnica i više od 180 zaposlenih, postala je članica Galens Invest grupacije. Galens Invest grupacija je jedna od vodećih poslovnih grupacija na prostorima Srbije, koja je svoje poslovanje proširila na područje Evropske Unije, a odnedavno i na prostore Republike Srpske, odnosno Bosne i Hercegovine.

    Posljednjom trgovinom akcijama došlo je do ukrupnjavanja kapitala i promjene vlasništva, gdje je kompanija Galens Invest Finance d.o.o Zvornik, postala većinski vlasnik sa preko 99% upravljačkih prava.

    Ove aktivnosti dokazale su namjere akcionara da stvore jaku i stabilnu finansijsku instituciju, uz mnoštvo planiranih novih aktivnosti u svim segmentima poslovanja banke, kroz povećanje broja poslovnica i broja zaposlenih, te stalnim ulaganjem u nove tehnologije i u podizanje nivoa kapitala i likvidnosti banke.

    Naša Banka prošla je niz  akcija na polju usavršavanja svih procesa i usluga poslovnog ambijenta, te je u posljednjoj i tokom ove poslovne godine pribilježila poslovni rast iz kojeg se vidi da sinergija poslovne tradicije i inovativnih rješenja donosi sjajne rezultate, stabilnost i sigurnost.       

    Galens Invest (www.galens.rs) predstavlja izuzetno uspješnu kompaniju koja se bavi investicijama u gradjevinarstvu i jedan je od lidera u toj djelatnosti u Srbiji i u regionu. Kompanija je članica poslovne grupacije koja se pored investicija, takodje bavi  inženjeringom i izvođenjem gradjevinskih radova, poljoprivredom, hotelijerstvom, a odnedavno i bankarstvom.

    Grupacija ima preko 2000 zaposlenih, gradeći imidž kompanije koja se kontinuirano širi, napreduje i ulaže u svoje kapacitete. Pored Galens Investa, neke od kompanija koje čine grupaciju su:  „Galens Inženjering“, „Promist“, „NS Hotels“, „BIS Facility“, „NS Security“,, Vinarija i Destilerija „Frug“ i još mnoge druge. Izvanredni i uspješni rezultati ogledaju se i kroz činjenicu da je u prošloj godini grupacija ostvarila prihode veće od 520 miliona evra i dobiti od 48 miliona evra. Odgovornim poslovanjem čitave grupacije, čiji je novi član i Naša Banka, ostvaruje se rast na održivoj osnovi, podržavajući profesionalni razvoj svojih zaposlenih, lokalnu sredinu i zajednicu. Vodeći računa o društvenom i ekonomskom blagostanju, ulaže se u mlade generacije, njeguju se porodične vrijednosti, kako bi kontinuirano osiguravala održivu budućnost.

  • Ninković tjera Kresojevića iz sale

    Ninković tjera Kresojevića iz sale

    Banjalučki odbornici jutros su konačno sjeli u klupe, nakon što juče nisu uspjeli da se “skupe” i obezbjede kvorum, zbog čega je otkazan nastavak 23. redovne sjednice. Međutim do početka zasjedanja u devet časova nije došlo zbog novih trzavica.
    Zajedno sa odbornicima, jutros u sali, prisutan je i gradski menadžer Bojan Kresojević, nakon što je predsjednik Skupštine Ljubo Ninković juče rekao da će mu biti zabranjeno prisustvo tokom sjednice.

    Međutim Ninković je odmah tokom uvodne riječi zamolio sve, kako je rekao, koji nisu odbornici da napuste salu.

    “Ako treba i pojedinačno da kažem na koga mislim, nije problem, konstatujem ono što je po poslovniku, i molim vas gradski menadžeru da napustite salu”, istakao je Ninković.

    Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković nezadovoljno je reagovao na ovaj zahtjev, a Ninkovića i odbornike zamolio je da mu ne uskraćuju prava i dopuste prisustvo saradnika.

    Nakon gradonačelnikovog govora Ninković je po zahtjevu odbornika “Ujedinjene Srpske”, dao pauzu od deset minuta, nakon čega je najavio da će se odbornici izasniti o povredi poslovnika, u vezi sa prisustvom Kresojevića tokom zasjedanja.

    Inače prvi dio 23. redovne sjednice, čiji nastavak treba da bude danas, održan je u četvrtak 24. avgusta, a zbog velikog broja tačaka na dnevnom redu i dvočasovnog kašnjenja, odbornici su uspjeli razmatrati i glasati samo o prvih 37 tačaka.

    O ostalih 17 tačaka, planirano je da se razmatra juče, za kada je bio zakazan nastavak zasjedanja, ali do toga nije došlo jer se nije pojavio dovoljan droj odbornika.

    Stanivuković, zajedno sa odbornicima PDP-a i SNSD-a nakon jučerašnjeg odgađanja, postigao je dogovor da se odbornici odmah danas vrate u klupe i dovrše započeto.

    Pred odbornicima je ostalo još nekoliko važnih tačaka, između ostalog izvještaji o poslovanju nekoliko gradskih preduzeća, ali i pitanje cijene parkinga u Banjaluci, oko kojega se ovih dana podiglo mnogo prašine.

  • Plenković: Hrvatski navijači otišli u Grčku da bi pravili krivična djela

    Plenković: Hrvatski navijači otišli u Grčku da bi pravili krivična djela

    Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je da su hrvatski navijači, koji su uhapšeni u Grčkoj, unaprijed znali da ne mogu gledati utakmicu i da su tamo otišli da naprave incident.
    “Ako je UEFA donijela odluku da se gostujućim navijačima zabranjuje prisustvo na stadionu, onda nije bilo drugog razloga da idu u Grčku već da naprave incident. Mi ne smatramo da su ratni zarobljenici, već ljudi koji su svjesno, neki vrlo mladi pa su možda zavedeni, otišli praviti krivična ili prekršajna djela”, rekao je Plenković.

    On je naveo da je jedan grčki državljanin poginuo, što smatra da nije dobro i da je imalo reputacijsku štetu za Hrvatsku koju su išli brzo da poprave i, kako kaže, uspjeli su u tome, prenose hrvatski mediji.

    Plenković je rekao kako njegov i stav predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića o uhapšenim Hrvatima u Grčkoj nisu isti, već različiti, naglasivši da im Vlada pruža pravnu i konzularnu pomoć, a da su im Milanovićeve izjave štetile.

    “Osuđujemo nasilje i huliganizam. U tome smo jasni, ali isto tako kao odgovorna Vlada dajemo podršku i pružamo pravnu i konzularnu pomoć hrvatskim državljanima”, rekao je Plenković.

  • Svijetu prijeti nestašica litijuma već 2025. godine

    Svijetu prijeti nestašica litijuma već 2025. godine

    Svijet bi uskoro mogao da se suoči sa nestašicom litijuma zbog velike potražnje za ovim metalom, a neki analitičari očekuju da će se to desiti već 2025. godine.
    BMI, istraživačko odjeljenje njujorške agencije Fič solušns je u svom nedavnom izvještaju zaključilo da će nestašica litijuma nastati već za dvije godine zbog velike kineske potražnje, prenosi CNBC.

    “Očekujemo da će kineska potražnja za litijumom za električna vozila (EV) u periodu od 2023. do 2032. godine porasti u prosjeku za 20,4 odsto godišnje”, navedeno je u pomenutom izvještaju.

    Proizvodnja litijuma u Kini će u istom periodu porasti u proseku za šest odsto, što ne može da zadovolji ni trećinu potražnje.

    U svijetu je 2021. godini proizvedeno 540.000 tona litijuma, a Svetski ekonomski forum (WEF) prognozira da će globalna potražnja za litijumom u 2030. godini biti preko tri miliona tona.

    “Vjerujemo da će u svijetu nastupiti nestašica litijuma. Naravno, predviđamo rast ponude, ali će potražnja rasti mnogo bržim tempom”, izjavila je direktorka Dojče bank za istraživanje litijuma i čiste tehnologije Korin Blanšar.

    Ona predviđa “mali deficit” ekvivalenta litijum karbonata (LCE) između 40.000 i 60.000 tona do kraja 2025. godine, ali smatra da će na kraju 2030. godine ovaj deficit biti već 768.000 tona LCE.

    Drugi analitičari ne vide da će svjetski deficit litijuma doći tako brzo, ali ipak predviđaju manjak do kraja decenije.

    Prema podacima kompanije Refinitiv, u svijetu trenutno postoji samo 101 rudnik litijuma.

  • Propada kineski gigant?

    Propada kineski gigant?

    Akcije najzaduženijeg investitora za nekretnine na svetu China Evergrande Group pale su za čak 87 procenata.

    Akcije su pale na čak 22 hongkonška centa u ponedeljak, u poređenju sa poslednjim zatvaranjem na 1,65 hongkonških dolara po akciji 18. marta 2022.

    Obnova trgovine dolazi pošto je kompanija zabeležila gubitak od 39,25 milijardi juana (5,38 milijardi dolara) za šest meseci zaključno sa junom, što je manji gubitak u poređenju sa gubitkom od 86,17 milijardi juana u istom periodu pre godinu dana.

    Prihodi su iznosili 128,81 milijardi juana, što je povećanje sa 89,28 milijardi juana u junu 2022.

    U julu, kompanija je podnela zahtev za zaštitu od bankrota iz poglavlja 15 pred američkom sudu, koji štiti njenu američku imovinu od poverilaca dok radi na restrukturiranju na drugom mestu.

    U svom podnesku na berzi u Hong Kongu, Evergrande je otkrio da ima ukupne obaveze od 2,39 biliona juana od juna ove godine, nešto niže od 2,44 biliona juana u šest meseci završenih 30. juna 2022.

    Od juna, Evergrande je imao ukupnu imovinu od 1,74 biliona juana, uključujući ukupnu gotovinu, gotovinske ekvivalente i ograničenu gotovinu od 13,4 milijarde juana.

    Evergrande je kasnio 2021. i najavio program restrukturiranja duga u martu, nakon što se mučio da završi projekte i otplati dobavljače i zajmodavce.

    Ranije ove godine, kompanija je objavila kombinovani gubitak od 81 milijardu dolara u svom izveštaju o zaradama koji su dugo kasnili, navodi CNBC.

    Neto gubici za 2021. i 2022. bili su 476 milijardi juana i 105,9 milijardi juana.

    U 2020. godini, pre nego što je kompanija otišla u bankrot, Evergrande je ostvario neto profit od 8,1 milijardu juana.

  • Nije data saglasnost za postavljanje spomenika Tvrtku u Sarajevu

    Nije data saglasnost za postavljanje spomenika Tvrtku u Sarajevu

    Član Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika u BiH Anđelina Ošap Gaćanović rekla je da ova komisija nikada nije dala saglasnost za postavljanje spomenika Tvrtku Kotromaniću u Sarajevu, kao i da treba razlučiti da li se time veliča bosanska titula bana ili titula Nemanjića.
    Gaćanovićeva je rekla Srni da ne zna ko je to dozvolio, budući da je Komisija izdala mišljenje da za postavljanje ovog spomenika ne postoji saglasnost i da nije u skladu sa istorijskim urbanim pejzažom.

    “Ukoliko je pribavljena neka saglasnost, onda je izdejstvovana nepotpunim glasanjem, jer ja nisam dala saglasnost. U tom slučaju odluka je nepravovaljana, jer pred članovima Komisije u skorije vrijeme nije bilo nikakvog zahtjeva za izdavanje mišljenja usaglašenosti sa odlukom o zaštiti istorijskog urbanog pejzaža Sarajeva”, rekla je Gaćanovićeva.

    Ona je pojasnila da je u skladu sa odlukom o zaštiti istorijskog urbanog pejzaža Sarajeva potrebno pribaviti saglasnost komisije za sve intervencije u zaštićenom prostoru.

    Gaćanovićeva je podsjetila i na Zakon o sprovođenju odluka Komisije koji obavezuje nadležne institucije da se ponašaju u skladu sa tim, a da se sve ono što nije u skladu sa odlukama Komisije u planskoj dokumentaciji stavlja van snage.

    Prema njenim riječima, iz Gradske uprave Sarajevo prije godinu dana došao je zahtjev za postavljanje spomenika Tvrtku Kotromaniću kod zgrade Predsjedništva BiH, ali da na sjednici Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH nije postignuta saglasnost svih članova.

    “Smatrala sam da je to interpretacija istorijske ličnosti i iskorištavanje u dnevno-političke svrhe i nisam dala saglasnost. Smatrala sam da kao institucija koja štiti kulturu naroda, ne može da se pripisuje samo jednom narodu i da se šalje pogrešna poruka”, pojasnila je Gaćanovićeva.

    Ona je dodala da je potom nekoliko nevladinih udruženja pokušalo da pribavi mišljenje Komisije o odgovarajućoj lokaciji, ali da ni za to nije bilo saglasnosti zbog toga što je u pitanju politička zloupotreba i stavljanje istorijske ličnosti u savremeni kontekst upotrijebljen u političke i ideološke svrhe.

    Gaćanovićeva je naglasila da je BiH potpisnik međunarodnih konvencija o zaštiti kulturnog, prirodnog i nematerijalnog nasljeđa koje BiH obavezuju da se istorijski slojevi i istorijska nematerijalna baština ne smiju koristiti u dnevnopolitičkim kontekstima.

    “Treba da odvojimo istorijsku ličnost Stefana Prvog Tvrtka Kotromanića od interpretacije, jer ne postoji kralj Bosne i srednjovjekovna Bosanska kraljevina. Tvrtko je bio ban Bosne, a onda je ovjenčan krunom Nemanjića i radi se o jednoj mnogo većoj državi”, pojasnila je Gaćanovićeva.

    Komentarišući natpis na spomeniku na kojem piše “Kralj Tvrtko”, Gaćanovićeva ističe da se time prenosi lažna informacija, te da se treba razlučiti da li se spomenikom pozdravlja ban Tvrtko i veliča bosanska titula bana ili se veliča titula Nemanjića, gdje se on proglašava Stefanom Prvim Tvrtkom Kotromanićem, kraljem Srblja, Bosne, Primorja i Zapadnih strana, i to je potpuno druga titula.

    “U tom smislu ukoliko se zaista veliča ličnost i titula kralja, onda je potrebno napisati tačno, a ne interpretirati djelimično ovu titulu, tako da definitivno ovo predstavlja zloupotrebu istorijskog sloja koja je suprotna međunarodnim konvencijama”, naglasila je Gaćanovićeva.

    Ona smatra da je interpretacija Tvrtka Kotromanića koja se sprovodi ovim spomenikom u cilju političko-ideološke savremene poruke pravno protivna međunarodnim konvencijama BiH, čime je i neustavna.

    “Neophodno je netačnosti iz imena ove istorijske ličnosti odvojiti od poruke koju spomenik nosi. Iz toga razloga, bez ideoloških prizvuka, potrebno je pravilno napisati titulara imenom i titulom”, zaključila je Gaćanovićeva.

    Spomenik Tvrtku Kotromaniću pojavio se tokom noći u Sarajevu, prekoputa zgrade Predsjedništva BiH.

  • Tadić: Rušenjem Ustava ruše se temelji mira u BiH

    Tadić: Rušenjem Ustava ruše se temelji mira u BiH

    Pravnik Ognjen Tadić rekao je da sudije Evropskog suda za ljudska prava očito zaboravljaju da je Ustav BiH Aneks Dejtonskog sporazuma koji je donio mir i da se njegovim rušenjem ruše temelji mira u BiH.

    Tadić je rekao da udari na temelje mira otvaraju prostor za rat, što nikome u BiH nije interes.

    On je naglasio da niko nema ništa protiv rješenja koje će sačuvati mir, a koje će biti u skladu sa evropskim normama i prihvatljivo za sve tri strane u BiH, ističući da samo takvo rješenje može dobiti podršku iz Srpske.

    Tadić je rekao da presuda Evropskog suda za ljudska prava u slučaju “Kovačević” ne predstavlja ništa novo, niti je prva ovakva odluka.

    • Od 2009. pa do danas donesene su četiri slične odluke koje nisu ništa revolucionarno promijenile u BiH – istakao je Tadić.
  • U Moskvi okrugli sto o NATO agresiji na Srpsku

    U Moskvi okrugli sto o NATO agresiji na Srpsku

    U Domu Ruskog istorijskog društva u Moskvi danas će biti održan okrugli sto posvećen 28 godina od vojne agresije NATO-a na Republiku Srpsku.

    Događaju će prisustvovati predsjednik Ruskog istorijskog društva Sergej Јevgenijevič Nariškin, šef Rosotrudničestva Јevgenije Primakov, direktor Instituta za slavistiku Ruske akademije nauka Konstantin Vladimirovič Nikiforov, direktor Fondacije za proučavanje problema demokratije Maksim Sergejevič Grigorijev, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić, kao i drugi stručnjaci iz Rusije i inostranstva, saopštila je pres služba Društva.

    U okviru manifestacije u Domu Ruskog istorijskog društva biće otvorena izložba posvećena tragičnim događajima u Republici Srpskoj.

    Stevandić je za Rusku gazetu napomenuo da se posljedice NATO bombardovanja osiromašenim uranijumom i dalje osjećaju.

    On je istakao da Republika Srpska ne podržava konfrontaciju Zapada i Rusije.

    Republika Srpska 9. septembra obilježava Dan sjećanja na žrtve NATO bombardovanja koje su snage Alijanse izvršile od 30. avgusta do 14. septembra 1995. godine na teritoriji BiH bez odobrenja Savjeta bezbjednosti UN.

    Tokom NATO operacije “Namjerna sila” poginulo je 46, a ranjeno najmanje 98 pripadnika Vojske Republike Srpske, te pet pripadnika radne obaveze, podaci su Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i nestalih lica. U NATO bombardovanju Republike Srpske poginulo je najmanje sedam civila, dok je najmanje 21 civil ranjen.

    Snage NATO-a bacile su na Republiku Srpsku ukupno 1.026 bombi, među kojima je 13 krstarećih raketa tipa “tomahavk”, dok je ukupna težina bačenog eksploziva iznosila oko 10.000 tona.

    Zvaničan razlog za bombardovanje Republike Srpske bilo je granatiranje sarajevske pijace Markale 28. avgusta 1995. godine, kada je Unprofor bez dokaza odmah za to optužio Vojsku Republike Srpske.

    Inicijativa za obilježavanje Dana sjećanja na žrtve NATO bombardovanja pokrenuta je u Andrićgradu 26. avgusta 2018. godine na prijedlog Novinske agencije Republike Srpske

  • Izdvojeno mišljenje austrijskog sudije u Strazburu

    Izdvojeno mišljenje austrijskog sudije u Strazburu

    Rješenje za svaku političku disfunkcionalnost u BiH mora se dogoditi unutar same zemlje, pogotovo kada se radi o slučaju koji očigledno pokreće nova konceptualna pitanja predstavničke demokratije ukorijenjene u odnosu između prava na izbore i prava glasa.
    Navodi se ovo u izdvojenom mišljenju predsjedavajuće sudskog vijeća Evropskog suda za ljudska prava, austrijskog sudije Gabrijele Kučko-Štadlmajer u presudi protiv BiH po apelaciji Slavena Kovačevića. Objašnjavajući zašto je negativno glasala, pojasnila je da osnovni uslov za svaku predstavku pred ovim sudom treba da bude iscrpljivanje svih domaćih pravnih lijekova.

    – Trebalo je prvo da se žali CIK-u, a zatim je mogao uložiti žalbu Sudu BiH i na kraju se obratiti Ustavnom sudu. Međutim, on nije tražio nijedan od ovih pravnih lijekova – napisala je ona dodajući da postojanje pukih sumnji u izglede za uspjeh određenog pravnog lijeka nije valjan razlog.

    Kako je dalje navela, u ovoj apelaciji se i izborno zakonodavstvo BiH osporava na prilično apstraktan način, piše Glas Srpske.

    – Prihvatanje statusa žrtve insinuira koncept bez presedana u kojem svaki birač ima individualno pravo na kandidate koji ga “predstavljaju”. Ovakav koncept, međutim, podrazumijeva da svi ustavni kriterijumi koji regulišu pravo da se kandiduju automatski ograničavaju i pravo glasa. Ovo takođe omogućava zaključak da države članice moraju preduzeti pozitivne mjere kako bi obezbijedile zastupljenost svih društvenih, vjerskih, ekonomskih ili drugih grupa. Ovo ne samo da bi bilo u suprotnosti sa svim ustavnim konceptima koji jasno razlikuju aktivno biračko pravo i pasivno pravo da se neko kandiduje, to bi promijenilo i koncept parlamentarne, predstavničke demokratije kao takve. Ovaj koncept nikada ne može da garantuje da svaki birač pronađe kandidata po svom izboru koji ga predstavlja – napisala je ona.

    Čudna joj je i primjedba apelanta da postoje ograničenja prilikom izbora članova Predsjedništva BiH, odnosno da apelant navodno ima ograničenje prava glasa koje proizlazi iz sastava ovog tijela.

    – Poznato je da je podnosilac predstavke politički savjetnik jednog od tri člana sadašnjeg Predsjedništva. Zašto ova osoba ne bi mogla biti kandidat po izboru podnosioca – zaključuje Štadlmajerova.

  • Šta bi BiH dobila članstvom u BRIKS-u?

    Šta bi BiH dobila članstvom u BRIKS-u?

    Finansijska podrška, bolji i brži plasman proizvoda i investicije. To bi, članstvom u BRIKS-u dobila BiH. Uz to dolazi i veći politički uticaj, kažu stručnjaci za spoljnu politiku.


    BRIKS je ekonomsko saveznišvo velikih zemalja, među kojima su Rusija, Kina, Indija i Brazil. U toj priči je i razvojna banka u Šangaju koja će plasirati novac u sve zemlje koje su u BRIKS-u.

    “Za BiH bi to značilo da je politički uticajnija, da može lakše računati na ta sredstva iz nove razvojne banke, da otvara tržište, da otvara mogućnost i investiranja i plasmana svojih proizvoda u okvirima tih zemalja. A vjerovatno bi, ukoliko bi Briks prihvatio BiH što nije nemoguće, to značilo i rast regionalnog liderstva na jugoistoku Evrope”, smatra profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Banjaluci Miloš Šolaja.


    BRIKS se širi i otvara svoja vrata. Tu šansu, kažu stručnajci, trebalo bi da iskoristi i BiH. U narednom periodu ekonomisti predviđaju potpunu ekonomsku dominaciju BRIKS-a. To će, kažu oni koji prate međunarodnu politiku, promijeniti globalni ekonomski poredak.

    “Ono što nudi i BRIKS sam u ovom trenutku a to su prije svega mir i sigurnost, fer odnosi u međunarodnim odnosima, fer odnosi u ekonomskim odnosima i podrška. Taj odnos nije odnos kakav imamo prema neoliberlanim ekonomijama gdje se gleda da se naša ekonomija iscrpi zarad većih ekonomija”, rekao je magistar međunarodnih odnosa i diplomatije Lučiano Kaluža.


    Četrdeset odsto svjetskog stanovništva je u BRIKS-u. Od 2011. godine u organizaciju je primljena i Južnoafrička Republika. Mnoge zemlje bi da postanu članice organizacije, a među njima su Iran, Argentina, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati. Članstvo ovih zemalja je odobreno, a one u BRIKS ulaze iduće godine.