VRBAS Media

Autor: INFO

  • Lajčak i Eskobar iznijeli zahtjeve za Kurtija

    Specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak izjavio je da su on i specijalni izaslanik SAD za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar zatražili od premijera privremenih prištinskih institucija Aljbina Kurtija da dođe do smirivanja situacije na sjeveru KiM, održavanja novih izbora i povratka dijalogu.

    Lajčak je, nakon sastanka koji je trajao oko dva sata, rekao da nije postignut dogovor sa Kurtijem o održavanju izbora na sjeveru KiM.

    On je precizirao da je, zajedno sa Eskobarom, predstavio Kurtiju prijedlog međunarodne zajednice od tri glavne tačke – deeskalacija situacije na sjeveru KiM, brzo održavanje novih izbora i povratak dijalogu.

    – Da smo postigli dogovor (o izborima), rekao bih to – naveo je Lajčak.

    On je ocijenio da je sastanak sa Kurtijem bio “dug, iskren i težak”.

    Lajčak je rekao da su novi albanski gradonačelnici u opštinama na sjeveru KiM izabrani legalno, ali da nemaju legitimitet.

    – Legalnost ne znači predstavljanje i legitimitet i to je problem koji imamo na sjeveru. Stoga je u interesu Kosova, u interesu svih, da imamo gradonačelnike koji imaju legalitet, ali i legitimitet – naveo je Lajčak.

    Eskobar je rekao da se nada da će njihovi zahtjevi biti saslušani, a na pitanje da li je Kurti prihvatio prijedloge koje su iznijeli odgovorio je da su “na početku misije”.

    On je dodao da SAD poštuju autoritet prištinske vlade i njen ustav, ali je istakao da je poštovanje zakona “nešto drugo” i da pokušava da pronađe “formulu za harmoniju među etničkim grupama”.

    – Nikada nisam vidio ovoliko jedinstva u transatlantskoj zajednici. SAD, EU, NATO i skoro svi prijatelji Kosova imali su iste zahtjeve. Nadamo se da ćemo biti saslušani – poručio je Eskobar, prenosi Reporteri.

  • Američki dvostruki špijun pronađen mrtav u zatvoru

    Američki dvostruki špijun pronađen mrtav u zatvoru

    Američki dvostruki špijun koji je radio za Rusiju, Robert Hansen, pronađen je mrtav u zatvoru u Denveru u saveznoj državi Kolorado.
    Kako prenosi Bi-Bi-Si, Hansen je bio bivši agent FBI-ja, a 1985. godine je počeo da poverljive informacije šalje u Sovjetski Savez.

    Na sajtu FBI-ja se navodi da je on “kompromitovao brojne ljudske izvore, kontraobavještajne tehnike, istrage, desetine povjerljivih dokumenata američke vlade i tehničke operacije od izuzetnog značaja i vrijednosti”.

    Iako se povremeno sumnjalo u njegove aktivnosti, godinama nije bio uhvaćen.

    Nakon što je FBI uhapsio špijuna Oldriha Hejzena Ejmesa 1994. godine i nakon što je utvrđeno da informacije i dalje stižu do Sovjetskog Saveza, u Birou je intezivirana istraga o Hansenu.

    On je trebalo da se penzioniše, tako da je FBI brzo reagovao u pokušaju da ga uhvati “na djelu”.

    “Ono što smo željeli je da dobijemo dovoljno dokaza da ga osudimo, a krajnji cilj je bio da ga uhvatimo na djelu”, rekla je bivša zamjenica pomoćnika direktora Kontraobavještajnog odjeljenja FBI-ja, Debra Evans Smit.

    Hansen je počeo da radi u svojoj novoj kancelariji, u kojoj su bili skrivene kamere i mikrofoni, u sjedištu FBI u januaru 2001. godine, nakon čega je uhapšen.

    Osuđen je 2002. na doživotni zatvor zbog špijunaže.

    Britanski javni servis navodi da je Hansen, za vrijeme dok je slao informacije u Moskvu, primio više od 1,4 miliona dolara u gotovini, dijamantima i novcu.

  • Lavrov ocijenio: Uzaludni pokušaji zapada da razdvoji Moskvu i Kijev

    Lavrov ocijenio: Uzaludni pokušaji zapada da razdvoji Moskvu i Kijev

    Planovi Zapada da razdvoji Rusiju i Ukrajinu osuđeni su na propast, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.
    On je tokom posjete 201. vojnoj bazi Rusije u Dušanbeu rekao da SAD savjetuju Kijev na potpuno rusofoban način, u skladu sa idejama američkih političkih istraživača da se mora učiniti sve da Ukrajina nikada ne bude zajedno sa Rusijom, prenio je TASS.

    “Ne sumnjamo da su ti planovi osuđeni na propast”, istakao je Lavrov.

  • Banjalučani traže više kontejnera

    Banjalučani traže više kontejnera

    Da bi se riješio problem bacanja smeća oko kontejnera, potrebno je postavljanje više kontejnera, a pojedina naselja muku muče jer ih nemaju uopšte, saglasni su građani Banjaluke.
    Građani ističu da su pojedina naselja bez kontejnera, a i u onim gdje ih ima oni su stari, dotrajali i veoma teško se otvaraju.

    Kako je za “Nezavisne” kazala S.T., koja živi u banjalučkom naselju Borik, problem s kontejnerima je postao vrlo ozbiljan, a niko ne mari za to.

    “U dijelu u kojem ja živim postoje četiri kontejnera koji su za više ulica i svi tu bacaju smeće, te su oni konstantno puni”, kazala je ova Banjalučanka.

    Kako ističe, nemoguće je da ne bude smeća oko kontejnera, s obzirom na to koliko je stanovnika u toj ulici.

    Nenad Novaković, predsjednik Savjeta mjesne zajednice Centar 2, ističe za “Nezavisne novine” da oni na problem u vezi s kontejnerima ukazuju posljednjih godinu i po dana.

    “Kontejneri su stari, a postoji i problem da neko svako veče premjesti kontejner na drugu poziciju”, navodi Novaković.

    Prema njegovim riječima, ovaj problem, s kojim se suočavaju svi Banjalučani, posebna je priča koja zaslužuje skupštinsko zasjedanje.

    “Veliki problem je u Lorkinom naselju, u kojem mještani uopšte nemaju kontejner za smeće, te moraju ići i bacati ga 500 metara od svoje ulice”, rekao je Novaković.

    Kako je dodao, poslali su zahtjev Gradskoj upravi ali niko ništa do sada nije preduzeo.

    Mladen Kajkut, predsjednik Savjeta mjesne zajednice Obilićevo 2, navodi da na području ove mjesne zajednica i te kako nedostaje kontejnera.

    “Imamo problem jer su kontejneri koji su bili na određenim pozicijama premješteni, a neki su čak i uklonjeni”, navodi Kajkut.

    Prema njegovim riječima, zahtjeve za postavljanje novih su poslali, ali za to niko ne mari.

    “U toku ove godine poslali smo zahtjev Gradskoj upravi da nam omogući postavljanje više kontejnera, jer to neophodno”, rekao je Kajkut, dodajući da je na ovom području vrlo malo kontejnera.

    Aleksandar Bajić, direktor “Čistoće”, kazao je za “Nezavisne” da oni postavljaju po nalogu Odjeljenja za komunalne poslove.

    “Odjeljenje za komunalne poslove postavlja, odnosno sklanja kontejnere onako kako oni procijene da trebaju ili ne trebaju”, rekao je Bajić.

    Poslali smo upit i nadležnom gradskom odjeljenju, a njihov odgovor objavićemo naknadno.

  • Arktik kao novo bojno polje: Zapad strahuje od saveza Rusije i Kine

    Arktik kao novo bojno polje: Zapad strahuje od saveza Rusije i Kine

    Zapadne zemlje su zabrinute da bi Kina i Rusija mogle da pokušaju da iskoriste rastuće geopolitičke tenzije na Arktiku kako bi povećale svoj uticaj na region, prenosi “Fajnenšel tajms”.

    Visoki zapadni političari izrazili su bojazan da je “era arktičke izuzetnosti”, kada je polarni region bio izolovan od tenzija, sada završena.

    Sedam zapadnih članica Arktičkog savjeta potpuno je prekinulo saradnju sa Rusijom nakon početka konflikta u Ukrajini – od zaštite životne sredine, do razgovora o pravima autohtonog stanovništva.

    Finski ministar inostranih poslova Peka Havisto rekao je da je zabrinut da bi nastali zastoj mogao stvoriti “Arktik bez pravila, ili arktičku oblast bez zajedničkog cilja za klimatske promjene. Za svakog bi postalo besplatno da koristi transportne rute za sirovine.”


    Političar iz jedne druge arktičke države je dodao: “Zabrinuti smo da bi Rusija i Kina mogle da naprave svoju vrstu Arktičkog savjeta.”

    Slabljenje uloge Arktičkog savjeta
    U maju, na kraju mandata kao predsjedavajućeg komiteta visokih zvaničnika Arktičkog savjeta, ruski predstavnik Nikolaj Korčunov rekao je da bi Moskva, ukoliko ne bude pozvana tokom norveškog predsjedavanja, mogla da se povuče iz ove organizacije.

    “Nepozivanje predstavnika Rusije na događaje Arktičkog savjeta znači kršenje njenih prava kao zemlje članice. Ukoliko se to nastavi, ne bi bilo moguće da naša zemlja nastavi da učestvuje u aktivnostima ove organizacije”, rekao je Korčunov u intervjuu za novinsku agenciju TASS.

    Korčunov je dodao da se Rusija, u svjetlu “slabljenja uloge Savjeta”, već obraća drugim zemljama i organizacijama, i da “sa njima vodi aktivan dijalog o arktičkoj agendi.”


    Odnosi Rusije i Kine danas se opisuju kao izuzetno bliski. Tokom posjete kineskog lidera Si Đinpinga Moskvi, u martu ove godine, dvije strane su najavile stvaranje zajedničkog radnog tijela za razvoj Sjevernog pomorskog puta, važne pomorske rute i vodećeg ruskog projekta razvoja na Arktiku, prenosi RT Balkan.

    Arktik je region na svijetu koji se najbrže zagrijeva. Ovo navodi mnoge zemlje da drugačije gledaju na resurse Arktika, poput nafte, gasa ili retkih zemalja.

    Članovi Arktičkog savjeta ranije su pokušavali da izbjegnu geopolitička trvenja u regionu. Tada je važio slogan: “Visoki sjever, niske tenzije”, koji je podvlačio da sa sva pitanja mogu riješavati samo zajednički.

    “Rusija i Kina nisu prijetnja drugim zemljama, zna se ko jeste”
    Rusija je posljednjih godina značajno povećala svoje vojno prisustvo na Arktiku. Sada to rade i zemlje poput Danske i Norveške, koje grade nove odbrambene objekte na sjeveru.

    “Polarni put svile” na Arktiku
    Kina, koja je jedna od nekoliko ne-arktičkih zemalja sa statusom posmatrača u Arktičkom savjetu, pokrenula je planove za “Polarni put svile” 2018. godine.

    Pokušaji kineskih državnih kompanija da izgrade aerodrome na Grenlandu, autonomnom dijelu Danske, zaustavljeni su 2019, nakon što su SAD pozvale Kopenhagen da se suprotstavi ovim planovima.


    Zapadne diplomate priznaju da isključenje Rusije iz Savjeta otvara “mnoge dileme”.

    Jedan visoko rangirani zapadni političar je primijetio: “S jedne strane, program koji želimo da promovišemo na Arktiku nema mnogo smisla bez Rusije, koja čini 40 odsto Arktika. S druge strane, trenutno ne možemo da sarađujemo sa Rusijom. Sa time se upravo suočavamo.”

  • Mađari neće tako lako pustiti Švedsku u NATO

    Mađari neće tako lako pustiti Švedsku u NATO

    Ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto govorio je za medije u ovoj državi o tome da li država u bližoj budućnosti planira odobriti ulazak Švedske u NATO.

    Sijarto je obavio razgovor i sa novim turskim ministrom spoljnih poslova Hakanom Fidanom, a jedna od tema razgovora bila je upravo i članstvo Švedske u NATO-u s obzirom na to da su Mađarska i Turska ostale posljednje države koje nisu ratifikovale članstvo ove države u vojnopolitičkoj alijansi.


    Nakon sastanka Sijarto je govorio o detaljima razgovora te se naročito osvrnuo na temu ulaska Švedske u NATO.

    “Bilo bi lijepo da smo to mogli učiniti do sada. To bi značilo da posljednjih godina švedski političari ne bi davali izjave bez poštovanja i sve vrste neosnovanih optužbi na račun Mađarske”, rekao je Sijarto.


    Poručio je i kako su švedski političari o mađarskom narodu govorili na ponižavajući način.

    “Dovođenje u pitanje kvaliteta mađarske demokratije takođe znači da se dovodi u pitanje zrelost mađarskog naroda i to da li može da odlučuje o sopstvenoj budućnosti”, rekao je mađarski šef diplomatije.


    Ističe i kako su izjave švedskih političara prema Mađarskoj nepoštene.

    “Da nije bilo ovih nepoštenih izjava švedskih političara, parlament bi lakše donio odluku o glasanju. Stoga će poslanici razmotriti kada će doći do toga da se na dnevni red stavi i glasanje o ratifikaciji članstva Švedske u NATO-u”, zaključio je Sijarto, a prenosi Klix.

  • Eskobar: ZSO će biti formirana, čak i ako Kurti to ne želi

    Specijalni izaslanik SAD za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar poručio je da Zajednica srpskih opština mora biti formirana i da je samo pitanje da li Kosovo želi da čeka na evroatlantske integracije dok premijer Aljbin Kurti ne ispuni svoju obavezu.

    Eskobar je naglasio u intervjuu da “Kosovo sada mora pod hitno da se pomjeri” i naznačio da je osnivanje ZSO međunarodna, pravna, preuzeta obaveza.

    – To ne zavisi od njega. To nije pitanje između Kurtija i Srbije. To je pitanje između Kosova i Srbije. Čak iako Kurti to ne želi, biće formirana ZSO – naglasio je Eskobar upitan za otpor kosovskog premijera Aljbina Kurtija formiranju ZSO.

    On je istakao da je pitanje samo da li Kosovo želi da čeka na evroatlantske integracije dok premijer ne ispuni svoje obaveze.

    Kako kaže, ako Kosovo ne želi novu Republiku Srpsku kao u BiH, onda mora da iznese svoj prijedlog šta želi.

    – Oni su nam rekli šta ne žele. Sada moraju da nam kažu šta žele, na to čekamo – poručio je Eskobar.

    “Nespremnost na pomirenje u sopstvenoj zemlji”
    Nespremnost Prištine da se pomjeri po ovom pitanju, prema njegovim riječima, pokazuje “nespremnost na pomirenje u sopstvenoj zemlji”.

    Naša poruka Kosovu i Srbiji je sve dok obje strane ne primijene važne dogovore iz sporazuma o normalizaciji, nije vrijeme za ‘biznis as južl’ – podvukao je Eskobar, prenosi Blic.

    On je rekao i da Srbija treba da uputi jasnu poruku da ne toleriše nasilje, kako protiv mirovnih snaga KFOR, tako ni protiv Kosovske policije.

  • U Đokićevom ministarstvu potrošili 100.000 KM na putovanja bez putnih naloga

    U Đokićevom ministarstvu potrošili 100.000 KM na putovanja bez putnih naloga

    Ministarstvo energetike i rudarstva Republike Srpske u prošloj godini nije izdavalo i popunjavalo putne naloge za službena vozila, niti je obavljan mjesečni obračun pređenih kilometara i utrošenog goriva po službenom vozilu.

    Navodi se ovo u izvještaju Glavne službe za reviziju javnog sektora Republike Srpske o provedenoj finansijskoj reviziji za prošlu godinu koja je ovom Ministarstvu, na čijem čelu se nalazi Petar Đokić, dala mišljenje sa rezervom.

    Revizori su upozorili da Đokićevo Ministarstvo nije pratilo potrošnju goriva za službena vozila jer niko nije obavljao obračun pređenih kilometara i utrošenog goriva po službenom vozilu, niti je uspostavljena evidencija o troškovima tekućeg održavanja po motornom vozilu i zalihama i zamjeni auto-guma.

    Ugovori o djelu
    U izvještaju se navodi da je ovo ministarstvo za službena putovanja prošle godine potrošilo oko 100.000 KM.

    Naime, kako je objašnjeno, za smještaj, hranu i ostalu rashode na službenim putovanjima u zemlji i inostranstvu potrošeno je 24.550 KM, a na gorivo je otišlo dodatnih 57.959 KM. Pored toga, ministarstvo je potrošilo i dodatnih 16.711 KM za dnevnice za službena putovanja u zemlji i inostranstvu.

    zgrada Vlade RSFOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER
    Za naknade za prevoz na posao i sa posla potrošeno je 19.511 KM, dok je za bruto naknade za posebne rezultate u radu izdvojeno 20.983 KM.

    I Đokićevo ministarstvo je, kao i brojna druga ministarstva, javne institucije i ustanove, zaključilo ugovore o djelu sa nekoliko osoba iako poslovi za koje su angažovani potpadaju pod redovne aktivnosti i trebali su da ih obave službenici koji su već zaposleni u tom ministarstvu.

    – Ugovori o djelu su zaključeni sa tri osobe za poslove koji predstavljaju redovnu, osnovnu djelatnost ministarstva i koji su sistematizovani – upozorili su revizori.

    Pojasnili su da su ugovori zaključeni za poslove posredničkih, stručnih i konsultantskih usluga, ali i za posao vozača ministra.

    Koncesione naknade
    Ti poslovi su, navodi se u izvještaju, trajali u kontinuitetu godinu dana i više, što nije u skladu sa Zakonom o radu.

    Za ugovore o djelu potrošeno je ukupno 106.837 KM, što u principu znači da je novac bespotrebno potrošen jer su te poslove trebale da obave osobe koje već rade u ministarstvu.

    Revizori su upozorili i da resor za rudarstvo i geologiju u svojim pomoćnim evidencijama nije iskazao naplaćene jednokratne koncesione naknade u 2022. godini u iznosu od 822.260 KM.

    – Takođe, evidencije pomenutog resora nisu usaglašene sa dostavljenim izvještajima o uplatama od strane Ministarstva finansija RS za iznos od 628.458 KM, koji se odnosi na uplate po prinudnoj naplati i zaključenim reprogramima sa Poreskom upravom RS, a koje nisu identifikovane od strane ministarstva – navode revizori.

    Dodaju da pojedini koncesionari nisu počeli sa obavljanjem koncesione djelatnosti u ugovorenom roku (nisu urađeni projekti, pribavljene potrebne saglasnosti, aneksirani ugovori i dostavljene bankarske garancije, izgrađeni objekti i dr.) i nisu redovno plaćali koncesionu naknadu za 2022. godinu.

    Sporovi
    U Obrazloženjima uz finansijske izvještaje objelodanjene su informacije o sporovima vođenim protiv Đokićevog ministarstva i Vlade Republike Srpske.

    Kako se navodi u revizorskom izvještaju, u toku 2022. godine vođeno je oko 30 sporova protiv Vlade i tog ministarstva, a okončano je 14 sporova.

    Revizori ističu da procijenjena vrijednost potencijalnih obaveza po osnovu četiri spora iznosi oko 11 miliona KM, a odnosi se na sporove koje vode preduzeća „Kaolin” Bratunac protiv Vlade Srpske radi naknade štete zbog raskida ugovora o koncesiji (8.640.843 KM), “Drina hydro energy” Ugljevik protiv Vlade radi naknade štete zbog raskida ugovora o koncesiji za izgradnju MHE (2.193.654 KM), “Guber” Srebrenica protiv Vlade – Ministarstva, Komisije za koncesije Republike Srpske i “Argentum 09” Srebrenica radi utvrđivanja ništavnosti Ugovora o koncesiji (50.000 KM) i “Guber” Srebrenica protiv Vlade – Ministarstva i Komisije za koncesije Republike Srpske radi zaključenja Ugovora o koncesiji (50.000 KM).

    Pored toga, ministarstvo je prošle godine potrošilo 491.097 KM za pravne i administrativne usluge, koje se najvećim dijelom odnose na troškove u arbitražnom postupku pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova u Vašingtonu u predmetu „Viadukt” d.o.o. Portorož u iznosu od 485.197 KM.

    – Prema obrazloženju datom za potrebe revizije, 2016. godine pred Međunarodnim centrom za rešavanje investicionih sporova u Vašingtonu (ICSID) pokrenut je arbitražni postupak protiv BiH od strane „Viadukt” d.o.o. Portorož i njegovih vlasnika u vezi Ugovora o koncesiji za izgradnju Hidroenergetskog sistema na Vrbasu iz 2004. godine, zaključenog između Vlade Republike Srpske i Preduzeća za projektovanje, izgradnju, korišćenje i održavanje „HES Vrbas” a.d. Krupa na Vrbasu bb Banjaluka, kojeg sačinjavaju akcionari „Građevinar” Kraljevo i „Viadukt” d.o.o. Portorož – navodi se u izvještaju revizora.

    Arbitraža
    S obzirom da se predmet spora odnosio na Republiku Srpsku, kako se dodaje, Vlada Republike Srpske je 2017. godine sa Savjetom ministara zaključila Sporazum o međusobnim pravima i obavezama u vezi s navedenim arbitražnim postupkom.

    Navedenim sporazumom, Vlada Republike Srpske je preuzela obavezu da u slučaju nepovoljne arbitražne odluke isplati dosuđeni iznos tužiocima, kao i sve troškove vođenja arbitražnog postupka, uključujući administrativne troškove i takse, troškove Arbitražnog tribunala, troškove advokata, pravnih i finansijskih savjetnika, i drugih eksperata i konsultanata.

    U aprilu 2022. godine Arbitražni tribunal donio je odluku kojom je u najvećem dijelu usvojio tužbeni zahtjev tužilaca, te obavezao BiH na plaćanje oko 90 miliona KM.

    Vlada Republike Srpske je, u avgustu 2022. godine podnijela Zahtjev za poništenje i Zahtjev za odlaganje izvršenja arbitražne odluke/presude u navedenom predmetu.

    Arbitražni komitet je u decembru 2022. godine donio odluku kojom je usvojen Zahtjev za odlaganje izvršenja arbitražne odluke dok se ne odluči po podnesenom Zahtjevu za poništenje.

  • “Koliko je NATO miroljubiv, najbolje da pitate Jugoslaviju…”

    “Koliko je NATO miroljubiv, najbolje da pitate Jugoslaviju…”

    Portparolka ruskog MSP reagovala je na izjavu estonske premijerke Kaje Kalas.

    Premijerka je rekla da teritorijalna bliskost sa Rusijom “ne ostavlja Estoniji i nekim drugim zemljama drugog izbora nego da se obrate Alijansi za garanciju bezbednosti”.Naime, Kaja Kalas ranije je izjavila da je Rusija kriva za širenje NATO-a i da teritorijalna bliskost sa Rusijom “ne ostavlja Estoniji i nekim drugim zemljama drugog izbora nego da se obrate NATO-u za garanciju bezbednosti”. Premijerka je kazala da oni koji optužuju Alijansu za širenje i eskalaciju “usvajaju imperijalistički jezik i ideologiju Rusije”.

    “Da li treba da vas podsećam da se u poslednjih 30 godina stanovništvo Estonije smanjilo za 15 odsto? Danas se 330 hiljada od 1,3 miliona stanovnika Estonije nalazi ispod granice siromaštva, u pozadini činjenice da je više od polovine bogatstva i imovine koja pripada estonskim domaćinstvima koncentrisano u rukama evro orijentisanih elita, koji čine manje od pet odsto stanovništva. Tu pripadaju političari i profesionalni rusofobi kao što je sama Kaja”, napisala je Zaharova na Telegramu.

    Ako estonska premijerka Maja Kalas govori o malim baltičkim zemljama, onda za njih nije opasan mitski agresor, već samo njihovi NATO-centrični režimi, jer zahvaljujući njihovim aktivnostima, ove države su izgubile svoju nezavisnost, industriju, nauku i svaku slobodu, poručila je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova, reagujući na izjavu premijerke Estonije.

    Ona je naglasila da je život pored agresora samo istorija Rusije, koja je stalno napadana sa Zapada, uključujući i teritorije koje se danas zovu Nemačka, Švedska, Francuska.

    “Agresori se nalaze u istom ideološkom gnezdu gde su se rodili nacizam i fašizam, a pre toga gde su vekovima cvetali trgovina robljem i kolonijalizam. NATO nije miroljubiva organizacija, već vojno-politički blok čiji zločini uključuju, posebno, uništenje libijske države, brutalno bombardovanje Jugoslavije i dvadesetogodišnji haos u Avganistanu”, zaključila je Zaharova.

  • Malo drugačija poruka Zelenskog znači jednu stvar – tešku borbu

    Malo drugačija poruka Zelenskog znači jednu stvar – tešku borbu

    Ukrajinski predsednik iskoristio svoje svakodnevno obraćanje u subotu da se zahvali vojnicima na linijama fronta i onima koji se bore za kontrolu neba.

    Volodimir Zelenski se u svojim govorima obično zahvaljuje određenim jedinicama, ali je u tom obraćanju pomenuo imena više od desetak pojedinaca, među kojima su komandanti, artiljeriji, marincima i pešadiji.

    “Svi bi trebalo da imamo na umu da naša odbrana, naše aktivne akcije i nezavisnost Ukrajine nisu nešto apstraktno. To su vrlo posebni ljudi, posebne akcije određenih heroja, zahvaljujući kojima Ukrajina postoji i Ukrajina će postojati”, rekao je Zelenski.

    Ukrajinski predsednik je završio govor pozivajući sve Ukrajince da se lično zahvale vojnicima.

    Zabrinutost zbog vazdušne nadmoći i obraćanje Zelenskog dolazi usred stalnih spekulacija da bi ukrajinska dugoočekivana kontraofanziva, koja se sedmicama činila neizbežna, mogla biti pokrenuta u narednim danima.

    Ukrajinski predsednik je rekao da je Kijev spreman za izvođenje operacije u intervjuu za Vol strit Džurnal objavljenom u subotu.

    “Mislim da smo od danas spremni za to. Želeli bismo da imamo određene stvari, ali ne možemo to čekati mesecima”, rekao je Zelenski.

    Prošlog meseca, podseća se, Zelenski je rekao da je Ukrajini potrebno “malo više vremena” što bi verovatno omogućilo isporuku više zapadne vojne pomoći, uključujući preko potrebne sisteme protivvazdušne odbrane.

    Zelenski je mesecima lobirao kod zapadnih sila da Ukrajini daju borbene avione i oružje za kontrolu neba, jer bi to pomoglo u ograničavanju broja žrtava ukrajinskih boraca tokom bilo koje potencijalne kontraofanzive.

    U intervjuu za Vol strit džurnal, Zelenski je priznao da Rusija zadržava vazdušnu superiornost na linijama fronta. Rekao je i da nedostatak zaštite od ruskih vazdušnih snaga znači da će “veliki broj vojnika poginuti”.

    “Svi savršeno dobro znaju da je svaka kontraofanziva u svetu bez kontrole na nebu veoma opasna”, rekao je Zelenski.