Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je u svom uvodnom izlaganju na vanrednoj sjednici Predsjedništva BiH da je tema sjednice o “antiustavnim potezima Republike Srpske” tendenciozna, sa netačnim kvalifikacijama, politikantska i još jedan u nizu pokušaja da se ocrni Srpska, a sakriju stvarni uzroci krize u BiH.
Cvijanovićeva je navela da će glasati protiv zaključaka koje je predložio bošnjački član Predsjedništva Denis Bećirović, čime će biti neophodno organizovati drugi krug glasanja u Predsjedništvu, kao i da će koristiti ustavne mehanizme zaštite i u ovom slučaju, kao što je to uradila i na jednoj od prethodnih sjednica.
Srpski član Predsjedništva BiH je u svom uvodnom izlaganju, koje je u posjedu Srne, rekla da se ne slaže sa prijedlogom da na sjednici diskutuju o temi koju je predlagač predložio jer smatra da, s obzirom na vrlo kompleksnu situaciju i hroničan nedostatak međusobnog povjerenja u BiH, neće ničemu dobrom doprinijeti, već, naprotiv, samo će dodatno zakomplikovati stvari.
Ona je rekla da razumije i proceduralnu stranu i pravo svakog od članova Predsjedništva da sazove ovakvu sjednicu, ali da ovdje prepoznaje političku namjeru predlagača ne da učini BiH zemljom koja će biti istinski funkcionalna i dobra prema svakom građaninu i Republike Srpske i Federacije BiH, već kao još jedan u nizu pokušaja da se ocrni Srpska i prikaže remetilačkim faktorom, a da se sakriju stvarni uzroci krize.
Kao prvo, istakla je ona, Narodna skupština Republike Srpske je demokratska institucija u kojoj sjede poslanici izabrani na demokratskim, slobodnim i fer izborima, kako se to može čitati u raznim dokumentima onih domaćih i međunarodnih organizacija koji prate izborni proces.
Pri tome, dodala je ona, Narodna skupština Republike Srpske nije u hijerarhijski podređenom položaju u odnosu na bilo koji drugi parlament u BiH, ali ni u odnosu na Predsjedništvo u koje su tri člana izabrana ne iz BiH kao jedne izborne jedinice, već sa teritorije dva entiteta.
Cvijanovićeva je naglasila da Narodna skupština radi u skladu sa Ustavom, kao i da i ona radi u okviru Predsjedništva, te da nije funkcija Predsjedništva da preispituje odluke, stavove, zakone ili zaključke Narodne skupštine Srpske. Zato, kaže, ovu sjednicu i doživljava kao politikantstvo, pri čemu i zaključci do kojih bi se došlo preglasavanjem ne nameću obaveze bilo kojoj instituciji Srpske.
Ona je rekla da se u političkom smislu uopšte ne slaže sa predlagačem ove tačke, ni po pitanju političkog stava niti po pitanju metoda rada, a konačno ni po pitanju identifikacije uzroka mnogobrojnih kriza kroz koje BiH prolazi duži niz godina.
Cvijanovićeva je istakla da se ne slažu ni po pitanju uloge međunarodnog faktora u BiH, jer Bećirović smatra da taj međunarodni faktor treba da ispunjava njegove političke želje u obračunu sa ustavnim i konstitutivnim dijelovima BiH ili političkim akterima koji ne dijele njegove političke vizije, dok ona smatra da se problemi efikasno mogu rješavati samo kroz dijalog domaćih političkih snaga i realno sagledavanje uzroka svih problema.
Naravno, dodala je ona, u odsustvu želje da tako sagledava stvari ili da da svoj eventualni doprinos normalnom suživotu u BiH, Bećirović je skloniji da traži akciju spoljnog svijeta, a tome bi, kaže, valjda trebalo da posluži i ova tačka dnevnog reda.
Cvijanovićeva je ukazala da jedna isključivost uvijek pokreće drugu isključivost, i zato se danas i nalaze tu gdje se nalaze i vrte se u krug.
Prema njenim riječima, iako je Bećirović svim problemima, i to u duhu već otrcane zapadnjačke formule, dao ime – Milorad Dodik, utisak je da on time nastoji da sakrije svoju duboko ukorijenjenu antisrpsku ideologiju, netrpeljivost prema Srbima, prema Republici Srpskoj i Srbiji, što je, naravno, veoma suprotno multietničkom karakteru BiH.
Ona je istakla da će u ovom slučaju koristiti ustavne mehanizme zaštite.
Prema njenim riječima, zaključivanje i izvršavanje međunarodnih ugovora je u nadležnosti Predsjedništva BiH, a pošto Dejtonski sporazum jeste međunarodni ugovor, to je sfera spoljne politike. I OHR, čija se intervencija priziva je dio međunarodnog sporazuma. Zaključcima se, takođe, zahtijeva intervencija i EU, što je takođe spoljna politika. Osim toga, dodala je, zaključcima se tretiraju Srbija i Hrvatska što je takođe u domenu spoljne politike.
Ona je naglasila da će se izjasniti protiv, čime će biti neophodno organizovati drugi krug glasanja, te je zatražila od Sekretarijata da se o tome očituje.
Cvijanovićeva smatra da su najveći uzročnici kriza u BiH pretenzije političara iz reda jednog naroda na štetu drugih, što prepoznaje i u političkom narativu Bećirovića, a ove su pretenzije, nažalost, najčešće podržane i od spoljnog faktora, pa zato i Bećirović traži da oni djeluju protiv onih koje on ne voli, ili ne trpi u zajedničkoj zemlji, umjesto da stavi svoj politički kapacitet u svrhu pravljenja istinski multietničke, demokratske i funkcionalne države.
Dakle, naglasila je ona, Narodna skupština Republike Srpske nije dužna da polaže račune Predsjedništvu BiH niti ono može da preispituje akte Narodne skupštine Srpske. Pošto to nije slučaj, ona je zaključila da je razlog za ovu sjednicu iznošenje političkog stava o određenih pitanjima, gdje je Predsjedništvo pretvoreno u poligon za političku raspravu.
Ako je to namjera druga dva člana, Cvijanovićeva je navela da nema ništa protiv da to prihvati.
Prema njenim riječima, Narodna skupština Republike Srpske nije donijela niti jedan akt kojim se narušava teritorijalni integritet BiH, ali jeste ukazala na devijacije ili razlike između onog što je propisao Ustav, i onog što postoji, a različito je, na institucionalnom planu u odnosu na taj Ustav u koji se svi zaklinju, uključujući i predlagača ove tačke dnevnog reda.
Narodna skupština Srpske jeste, rekla je ona, ukazala da BiH nema istinski suverenitet jer, dok obaveze domaćih institucija uzurpiraju visoki predstavnici, onda je to mršav neki suverenitet, a za to nije kriva Republika Srpska. Činjenica da i Bećirović poziva na sankcije stranog faktora je upravo i dokaz ovisnosti o stranom intervencionizmu, što takođe, navela je ona, govori mnogo o BiH.
Ona je podsjetila da Narodna skupština Republike Srpske jeste ukazivala na to da visoki predstavnici nisu Dejtonskim sporazumom, odnosno njegovim Aneksom 10, dobili prava da rade ono što su uporno radili, kao i na političku obojenost Ustavnog suda BiH, tražeći da ova institucija dobije kredibilitet i integritet koji zaslužuje.
Na primjer, navela je ona, lider SDA je i javno govorio da su Ustavni sud sa stranim sudijama i OHR poluge bošnjačke politike i da se kao takvi moraju očuvati.
Ona je rekla da je to prepoznato kao politički instrumentarij koji je u funkciji centralizacije BiH mimo Ustavom predviđenih procedura, te je i Narodna skupština Republike Srpske na to reagovala.
Ukazujući da i Bećirović i stranci koji djeluju u BiH uporno govore da se odluke Ustavnog suda moraju poštovati, ona ga je upitala kao velikog samoproglašenog legalistu, ali i te strance, šta činiti sa odlukom tog istog Ustavnog suda BiH iz 2006. godine u kojoj je rekao da visoki predstavnici moraju biti verifikovani u Savjetu bezbjednosti UN, ili smatraju da odluke tog suda treba da budu poštovane samo kad se njima ostvaruje njihov politički cilj protiv Republike Srpske?
To je rekao Ustavni sud BiH, navela je ona, i time i on doveo u pitanje legalitiet i legitimitet čovjeka čije reakcije i sankcije Bećirović proziva.
Činjenica da neki domaći političar proziva strane intervencije i sankcije protiv drugih domaćih političara, istakla je ona, pokazuje ili da on ne vjeruje u državu koju navodno brani ili da nije sposoban za politički dijalog na unutrašnjem planu, a oni koji ih primjenjuju samo dokazuju da žele da BiH bude u vječnoj krizi.
Cvijanovićeva je rekla da vjeruje da je moguće stvari rješavati dijalogom ako to svi žele, ukazavši da je EU strateški partner BiH iako bi željela da je ona pravednija i realnija nego što jeste.
Ona je pojasnila da dijalog podrazumijeva da se ne vrše zloupotrebe i ne pravi politikantstvo od institucije u kojoj bi trebalo rješavati stvari.
To isto znači, dodala je, da ne može ni Ministarstvo inostranih poslova niti bilo koje drugo ministarstvo u Savjetu ministra ili bilo koja druga služba na nivou BiH da na jedan način tretira Bećirovića, a na drugi način nju, jer je to uzurpacija ovlaštenja i selektivan pristup, a to se dešava.
To ne znači, dodala je ona, da Bećirović može da igra političke igre i zaobilazi zakon samo da bi, primjera radi, spriječio da Srbin dođe na čelo Zajedničkog štaba Oružanih snaga BiH, jer ako to radi, a radi, onda zaista produbljuje sumnju da želi komandnu strukturu tih Oružanih snaga razvijati u monoetničkom duhu, umjesto da štiti njihov multietnički karakter, pri čemu su sva mjesta dostupna svima, a ne samo jednima.
Ona je istakla da nema stvarne prijetnje po mir ni u BiH niti u regionu, te da nema ni secesije, čime Bećirović nastoji privući međunarodnu pažnju.
