VRBAS Media

Autor: INFO

  • Cvijanović: Nema relevantnog akta o imenovanju Šmita

    Cvijanović: Nema relevantnog akta o imenovanju Šmita

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da u bazi podataka UN nema relevantnog akta o imenovanju Kristijana Šmita, ali da postoje kad su u pitanju njegovi prethodnici, te je najavila novo pismo generalnom sekretaru UN Antoniju Guteresu.

    Iako je pismo Guteresa obišlo sve medije prije nego što je stiglo u moj kabinet, jer još nije, ipak je u manipulativnim i netačnim navodima oko PIK-a, kojeg inače ne poznaje Dejtonski sporazum, generalni sekretar UN dao indirektan odgovor na moje pitanje, upućujući nas na bazu podataka UN. I ponovo smo pogledali, i opet vidjeli da nema relevantnog akta o imenovanju Kristijana Šmita, ali da postoje kad su u pitanju njegovi prethodnici – navela je Cvijanovićeva.

    On je rekla da ne zna zašto pojedini likuju zbog Guteresovog odgovora.

    • Pišemo novo pismo generalnom sekretaru UN ovih dana, s namjerom da sačuvamo obraz ove univerzalne organizacije koja nam je svima važna – navela je Cvijanovićeva na Instagramu.

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović ranije je tražila da se institucijama BiH i njoj dostavi odluka o imenovanju Šmita za visokog predstavnika u BiH i tako razriješi dilema u pogledu njegove funkcije i uloge u BiH, na šta je Guteres, kako su objavili federalni mediji, odgovorio da “UN nisu potpisnik Dejtonskog sporazuma niti su UN član PIK-a, koji je relevantan za imenovanje visokog međunarodnog predstavnika u BiH”.

  • Usvojen Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske

    Usvojen Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske

    Poslanici Narodne skupštine Republike Srpske usvojili su danas Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske.

    Od 63 prisutna poslanika, ovaj zakona podržalo je 47, protiv je bilo 16, dok niko nije bio suzdržan.

    Vlada, kao predlagač ovog zakona, prihvatila je amandman klubova poslanika SP-a i NPS-a kojim je predviđena novčana kazna od 2.000 KM do 6.000 KM za onog ko javno izloži poruzi ili preziru lice ili grupu zbog pripadnosti određenoj rasi, vjeri, nacionalnosti ili zbog etničkog porijekla, boje kože ili pola.

    Usvojen je zaključak Kluba poslanika DEMOS-a u vezi sa ovim zakonom, a kojim Narodna skupština Republike Srpske zadužuje Vladu da u roku od 90 dana pripremi i u skupštinsku proceduru uputi Nacrt zakona o medijima.

    Ovim izmjenama i dopunama se uvode krivična djela protiv časti i ugleda, i to krivična djela kleveta, iznošenje ličnih i porodičnih prilika i javno izlaganje poruzi.

    Ministar pravde Republike Srpske Miloš Bukejlović rekao je tokom zasjedanja da je Prijedlogom izmjena i dopuna Krivičnog zakonika Republike Srpske izbrisano krivično djelo uvrede, da kažnjavanje za uvredu ostaje u sferi prekršaja, dok je u znatnoj mjeri smanjena kazna kod krivičnog djela protiv časti i ugleda.

    Bukejlović je rekao da je u parlamentu Srpske o ovom prijedlogu zakona obavljena konstruktivna i kretaivna rasprava. On je rekao da je donošenje ovog Prijedloga zakona prošlo sveobuhvatnu proceduru od nacrta zakona , javnih rasprava i prihvatanja konstruktivnih prijedloga.

  • Satleru produžen mandat za godinu dana

    Satleru produžen mandat za godinu dana

    Evropski savjet usvojio je danas niz odluka kojima se specijalnom predstavniku EU u BiH Johanu Satleru produžava mandat do 31. avgusta 2024. godine.

    Evropski savjet podsjeća da je Satler na funkciji od 1. septembra 2019. godine i da je njegov mandat da osigura konstantan napredak u Procesu stabilizacije i pristupanja, sa ciljem “stabilne, održive, mirne i multietničke BiH, mirne saradnje sa susjednim zemljama i nepovratnog kretanja ka članstvu u EU”.

    U saopštenju Savjeta EU naglašeno je da Satler podržava sprovođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    Osim Satleru, mandati su za 12 mjeseci produženi i specijalnom predstavniku EU na Kosovu i Metohiji Tomašu Sunjogu i specijalnom predstavniku za Južni Kavkaz Toivu Klaru.

  • Stevandić: Pismo Gutereša pokazalo da nema rezolucije o izboru Šmita

    Stevandić: Pismo Gutereša pokazalo da nema rezolucije o izboru Šmita

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je da je pismo srpskog člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović UN diplomatska pobjeda Srpske i da je taj njen diplomatski potez dokazao da ne postoji relevantna rezolucija Savjeta bezbjednosti o potvrđivanju Kristijana Šmita za visokog predstavnika.

    Stevandić kaže da je generalni sekretar UN Antonio Guteres, nedostavljajući traženu rezoluciju Savjeta bezbjednosti, potvrdio da takve rezolucije nema i da Šmit nije visoki predstavnik.

    Govoreći o pismu, koje je iz UN stiglo kao odgovor na zahtjev Cvijanovićeve za dostavljanjem relevantne rezolucije Savjeta bezbjednosti o imenovanju Šmita, Stevandić je rekao da je izostanak rezolucije pokazao da BiH nema visokog predstavnika, ali da je veliki propust konstatacija da je Savjet za sprovođenje mira zadužen za izbor.

    “Saglasnost za imenovanje visokog predstavnika daje Savjet bezbjednosti UN u skladu sa Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma. Tek kada se ispune uslovi iz ovog člana smatra se da je izvršeno imenovanje”, pojasnio je Stevandić.

    On navodi da Guteres nije ovlašten da tumači nadležnost prilikom imenovanja.

    “Nedostavljajući traženu rezoluciju Savjeta bezbjednosti, Guteres je potvrdio da takve rezolucije nema i da Kristijan Šmit nije visoki predstavnik”, istakao je Stevandić.

    On upućeno pismo Cvijanovićeve Ujedinjenim nacijama smatra pobjedom Srpske.

    “Ovaj njen diplomatski potez potpuno je dokazao da ne postoji relevantna rezolucija. Ovo je jedan velika diplomatska pobjeda Republike Srpske”, ocijenio je Stevandić.

    On je naveo da je analiza o izboru visokih predstavnika sa relevantnim rezolucijama Savjeta bezbjednosti UN, koju su radili domaći i inostrani stručnjaci, poslata na adresu UN i u sjedište EU u Brisel.

    Stevandić je rekao da Republika Srpska nastavlja svoju politiku i da je u Brisel stigao plan za deeskalaciju stanja u BiH.

    “Naredne sedmice, u utorak, imaćemo sastanak u Parlamentarnoj skupštini BiH sa predstavnicima stranaka koji su partneri u vlasti na nivou zajedničkih institucija. Tada ćemo da vidimo kakav je prijedlog stigao sa druge strane. Gospodin Dodik i ja smo na prošlom sastanku iznijeli prijedlog, oni ga nisu imali”, zaključio je Stevandić.

  • Dodik-Vučić: Dogovoren skup svih državnih organa Srbije i Srpske

    Dodik-Vučić: Dogovoren skup svih državnih organa Srbije i Srpske

    U Beogradu je danas održan sastanak predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

    Vučić je na Instagramu naveo da je sa Dodikom razgovarao o situaciji u regionu i predstojećim važnim susretima delagacija Republike Srbije i Republike Srpske.

    • Sa posebnom pažnjom sam saslušao predsjednika Dodika povodom svih dešavanja u Republici Srpskoj i BiH i dogovorili smo da u najkraćem roku organizujemo skup svih državnih organa Srbije i Srpske, na teritoriji Republike Srpske – istakao je Vučić.
  • Obezbjeđenje udaljilo Vukanovića i Vučinića sa sjednice NS RS

    Obezbjeđenje udaljilo Vukanovića i Vučinića sa sjednice NS RS

    Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske udaljio je sa sjednice Nebojšu Vukanovića i Đorđa Vučinića, poslanike Za pravdu i red koje je na kraju obezbjeđenje udaljilo iz sale.

    Prethodno Stevnadić je izrekao opomenu Vukanoviću jer navodno nije govorio o dnevnom redu, odnosno o zaduženju i dugu Republike Srpske na dan 31.12.2022. godine.

    Poslije toga, Vukanović je reagovao tvrdeći da je govorio upravo o toj temi, odnosno zaduženju Republike Srpske na Bečkoj berzi, i tužbi protiv Republike Srpske zbog tog zaduženja.

  • Ambasada Rusije: Guteresov odgovor potvrda da Šmitova kandidatura nije odobrena

    Ambasada Rusije: Guteresov odgovor potvrda da Šmitova kandidatura nije odobrena

    Odgovor generalnog sekretara UN Antonija Guteresa na apelaciju člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske Željke Cvijanović jasno i nedvosmisleno potvrđuje da rezolucija Savjeta bezbjednosti UN o odobravanju kandidature Kristijana Šmita za funkciju visokog predstavnika nije postojala jer da jeste onda bi generalni sekretar UN precizno naveo njen broj i datum, rečeno je u Ambasadi Ruske Federacije u BiH.

    “Odluka ‘zapadnjaka’ da prilikom odobravanja Šmita ignorišu Savjet bezbjednosti UN samo potvrđuje da Zapad dosljedno uništava sistem međunarodnog prava. BiH jeste i u ovom slučaju zapadna laboratorija za destrukciju međunarodnog prava”, ocjena je ruske Ambasade.

    Iz ovog diplomatskog predstavništva podsjetili su da se njemački državljanin Šmit nelegalno nalazi na funkciji visokog predstavnika u BiH, jer ga dvije stalne članice Savjeta bezbjednosti UN ne priznaju u ovom svojstvu, tako da mjesto visokog predstavnika ostaje nepopunjeno.

    Iz ruske Ambasade su naveli argumenate za “pravnike”: Upravni odbor Savjeta za implementaciju Mirovnog sporazuma (PIK) imenuje visokog predstavnika, Savjet bezbjednosti UN odobrava ovu kandidaturu, i ta procedura se primjenjuje za svakog visokog predstavnika.

    “Što se tiče svih bivših visokih predstavnika, osim Kristijana Švarc-Šilinga, Savjet bezbjednosti UN je usaglašavao imenovanje relevantnom rezolucijom. Usaglašavanje Švarc-Šilinga je bilo obezbijeđeno posredstvom razmjene pisama između predsjedavajućeg Savjeta bezbjednosti i generalnog sekretara UN. Drugim riječima, bilo je odobrenje Savjeta bezbjednosti UN”, naveli su iz ruske Ambasade za Srnu.

    Iz Ambasade Rusije su istakli da je upravo “zapadnjaci” uvijek insistirali na usvajanju rezolucije Savjeta bezbjednosti UN kako bi svaki visoki predstavnik, prema njihovom mišljenju, imao osnova za korišćenje “bonskih ovlašćenja”.

    Što se tiče Šmita, dodali su, kršenje procedura u toku njegovog imenovanja je počelo već u okviru Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mirovnog sporazuma.

    “Zapadnjaci su izdajnički – suprotno jasnom i principijelnom stavu Rusije – prekršili princip konsenzusa u procesu izbora kandidata i svoju odluku nametnuli ‘aritmetičkom većinom’, pod paravanom ‘apstraktnog tumačenja’ Dejtona, dakle posredstvom metode koja se bezočno koristi u svim slučajevima kada je ‘zapadnjacima’ potrebno da pronađu pravni okvir za svoj stav”, kažu u ruskoj Ambasadi.

    Zapad, ukazali su, djeluju prema svojim omiljenim “pravilima na kojima svijet počiva”.

    “Rusija je ponudila opcije za izlaz iz nastale situacije, uključujući za samog Šmita. Konkretno, posredstvom usvajanja nacrta rezolucije Savjeta bezbjednosti UN, koji su predložili Moskva i Peking. Međutim, “zapadnjaci” su to odbili, namjerno pretvarajući situaciju u pravno bezakonje”, podsjećaju u ovoj ambasadi.

    Stoga, ponovili su, Šmit je nelegitimni visoki predstavnik – mjesto visokog predstavnika u BiH je nepopunjeno.

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović ranije je tražila da se institucijama BiH i njoj dostavi odluka o imenovanju Šmita za visokog predstavnika u BiH i tako razriješi dilema u pogledu njegove funkcije i uloge u BiH, na šta je Guteres, kako su objavili federalni mediji, odgovorio da “UN nisu potpisnik Dejtonskog sporazuma niti su UN član PIK-a, koji je relevantan za imenovanje visokog međunarodnog predstavnika u BiH”.

  • Košarac: Bez saglasnosti Srpske ni jedna odluka neće biti usvojena u Savjetu ministara

    Košarac: Bez saglasnosti Srpske ni jedna odluka neće biti usvojena u Savjetu ministara

    Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac izjavio je Srni da bez saglasnosti i stava Republike Srpske nijedna odluka nije i neće biti usvojena na Savjetu ministara.
    Košarac je rekao da je potpuni nonsens tvrdnja visokog predstavnika EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozepa Borelja na sastanku Savjeta za stabilizaciju i pridruživanje BiH-EU o tome da je Savjet ministara uspješan, dok Republika Srpska ide ka izolaciji.

    ADVERTISING

    On je naveo da su ovo nelogične i besmislene konstatacije, jer u Savjetu ministara sjede srpski ministri koji zastupaju politiku Republike Srpske.

    Košarac je naglasio da je evidentno da je komesar Borelj pogrešno informisan i da bi šef Delegacije EU u BiH Johan Satler morao mnogo bolje i objektivnije da radi svoj posao.

    “Kako će Savjet ministara biti uspješan, a Republika Srpska ići u izolaciju kada se sve odluke na zajedničkom nivou donose uz saglasnost Republike Srpske? Kako će Savjet ministara biti uspješan, a Srpska neuspješna, ako u Savjetu ministara sjedimo moje kolege i ja koji dolazimo iz Republike Srpske i zastupamo njene stavove na zajedničkom nivou? Isti slučaj je i sa parlamentom BiH. To nema smisla i nije logično”, naveo je Košarac.

    On je poručio da su bazične odluke Savjeta ministara usvajane jer je Republika Srpska dala saglasnost za to.

    “Komesar Borelj je počeo da koristi jezik Sarajeva, a to nije dobra praksa. Hvaliti Savjet ministara, a da ne pomenete da njegov uspjeh direktno zavisi od stava i saglasnosti Republike Srpske predstavlja čistu manipulaciju. Da li Borelj zaista misli da Savjet ministara može usvojiti bilo kakvu odluku bez pozitivnog mišljenja Republike Srpske?”, upitao je Košarac.

    On je poručio da nema bilo kakvog kretanja Savjeta ministara bez prethodne saglasnosti institucija Republike Srpske.

    “To je politika koju zastupam na zajedničkom nivou i od koje neće biti odstupanja ni milimetar. Bez Republike Srpske nema BiH!”, poručio je Košarac.

    On je istakao da uskraćivanje projekata Republici Srpskoj direktno podriva procese u BiH, te stav i podršku građana prema EU.

  • Lagumdžija odgovor Guteresa uputio medijima, umjesto Kabinetu srpskog člana Predsjedništva BiH

    Lagumdžija odgovor Guteresa uputio medijima, umjesto Kabinetu srpskog člana Predsjedništva BiH

    Šef Misije BiH pri UN Zlatko Lagumdžija nije dostavio Kabinetu srpskog člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović odgovor generalnog sekretara UN Antonija Guteresa na njen upit o imenovanju Kristijana Šmita.

    Umjesto Cvijanovićevoj i njenom kabinetu, Lagumdžija je odgovor Guteresa dostavio medijima u FBiH.

    Podsjećamo, Cvijanovićeva je pisala Guteresu zatraživši da se iz UN dostave relevantni dokumenti od značaja za BiH, odnosno odluku Savjeta bezbjednosti UN o imenovanju njemačkog diplomate Kristijana Šmita na mjesto visokog predstavnika u BiH u skladu sa Aneksom 10 Dejtonskog sporazuma, prenosi RTRS.

    Guteres je u odgovoru naveo da UN nije potpisnik Dejtonskog sporazuma ni član PIK, odnosno Savjeta za implementaciju mira, koji je, kako je navedeno, “jedino relevantno tijelo za imenovanje visokog međunarodnog predstavnika u BiH”.

  • Cvijanović: Odgovor UN prevarantska igra i plod pritiska

    Cvijanović: Odgovor UN prevarantska igra i plod pritiska

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da, ukoliko je zaista to odgovor Antonija Guteresa koji je dospio u medije, a ne u njen kabinet, onda je to dio igre u kojoj treba uraditi sve da se sakrije istina.

    Na pitanje Srne da prokomentariše odgovor Guteresa da “UN nisu potpisnik Dejtonskog sporazuma niti su UN član PIK-a, koji je relevantan za imenovanje visokog međunarodnog predstavnika u BiH”, koji se pojavio u medijima, Cvijanovićeva je rekla da ako je to zaista odgovor, budući da ga je vidjela samo u medijima, to bi bila samo potvrda da je OUN instrumentalizovana jer su tu, nažalost, ponovljene riječi predstavnika jedne članice Savjeta bezbjednosti UN, koje taj predstavnik plasira u razgovorima sa predstavnicima drugih država kad ih ubjeđuje da treba sankcionisati Republiku Srpsku.

    “E, sad bilo bi logično da pitamo UN zašto su oni gubili vrijeme i rezolucijama Savjeta bezbjednosti UN potvrđivali imenovanja čitavog niza visokih predstavnika, ako s tim nemaju ništa? Čemu onda služi vaša baza podataka u kojoj postoje odluke ranijih imenovanja? Da li su uzurpirali nečija prava i bavili se poslom koji im ne pripada? I zašto su, primjera radi, stavili na dnevni red imenovanje Kristijana Šmita, koje usput rečeno, nije uspjelo dobiti podršku Savjeta bezbjednosti UN ako s tim nemaju ništa?

    I konačno, rekla je Cvijanovićeva, šta to znači u kontekstu Ustavnog suda BiH, ako je tačno to što odgovaraju iz UN s obzirom na to da je taj Ustavni sud BiH 2006. godine rekao da visoki predstavnici moraju biti verifikovani u Savjetu bezbjednosti?

    “Znači, u pitanju je opšta prevarantska igra jer je ovaj odgovor nastao kao plod pritisaka, a ne odgovora dostojnog takve globalne organizacije i međunarodnog prava. Mislim da su se zapetljali u sopstvenu improvizaciju i da je ovo jedna sramotna, veoma sramotna situacija. Čak moram priznati da mi djeluje da je ovaj odgovor pisao neko drugi, a da je Guteres samo doveden u poziciju da ga potpiše”, ukazala je Cvijanovićeva.

    Ona je navela da je ovo ujedno bila i potvrda beskorisnosti diplomatske mreže BiH, jer je van svake pameti da odgovor prvo završi u medijima, nego u njenom kabinetu, kojem su ga dužni proslijediti.

    “Očigledno je srpski član pod blokadom MIP-a, pa prvo moraju da izanaliziraju sadržaj i da ga proslijede samo ako im odgovara”, konstatovala je Cvijanovićeva.