VRBAS Media

Autor: INFO

  • Na dnevnom redu i škola u Adi, incijativa da Gajeva postane Kotromanićeva

    Na dnevnom redu i škola u Adi, incijativa da Gajeva postane Kotromanićeva

    Kolegijum Skupštine grada Banjaluka postigao je dogovor da se redovna sjednica gradskog parlamenta održi 24. avgusta, a na sjednici će se naći 52 tačke.
    “Ovaj datum smo odabrali jer je već kraj godišnjih odmora, te će odbornici biti u mogućnosti da prisustvuju, tako da će kvorum biti ispunjen”, rekao je Ljubo Ninković, predsjednik Skupštine grada Banjaluka.

    Na Kolegijumu je najprije skinuta, pa na moj apel vraćena tačka dnevnog reda o otvaranju škole u Adi, rekao je gradonačelnik Draško Stanivuković na konferenciji za novinare nakon sjednice.

    “Za mene je manje važno da li je područna ili centralna. Ovim putem najavljujem da dobijamo devetorazrednu školu, a uvjeren sam da nastavni kadar neće imati problema”, kaže on i uvjerava da je to jedna od najmodernijih škola kod nas.

    ,,Jednostavno, škola po svjetskim standardima. Sve ateste ispunjava, u fazi smo unošenja namještaja. Moja poruka roditeljima je – svaka škola je važna i učite tome svoju djecu”, naglašava Stanivuković.

    Takođe dodaje da je podnio incijativu da se sadašnju Gajeva ulica preimenuje u Kotromanićevu.

    ,,Zašto je sad spominjem, jer zbog radova koji se u toj ulici odvijaju trpe poslodavci, a mi ćemo im isplatiti naknadu i biće potrebno da na vrijeme promijene adresu”, kaže gradonačelnik Banjaluke, najavljujući i spomenik Kotromaniću.

    Na pitanje novinara zbog čega je danas u Gradskoj upravi bila i sudska policija, Stanivuković kaže da je u pitanju spor sa Autoprevozom.

    “Sudska policija je bila da ganja ćorava posla, tačnije, zbog spora oko parkinga sa Autoprevozom. Pretpostavljam da su tražili mene, ali vidjećemo se na planiranoj deložaciji 15.avgusta koju ćemo spriječiti”, kaže Stanivuković.

    Opet o spomen-obilježju
    Stanivuković je na pitanje novinara da li Grad posjeduje građevinsku dozvolu za izgradnju spomen-obilježja za poginule borce rekao da ima i da je, uprkos tome što su danas pojedini mediji prenijeli da se radi o dozvoli za gradski spomenik, sve pod kontrolom i da nema odustajanja.

    “Uvjeravam vas da pedalj nazad nema. Takozvana radna grupa, kakva, u kojem Službenom glasniku postoji? Evo pozivam sve inspekcije svijeta da zaustave ako mogu, a ne mogu, jer imamo sve dozvole, pa i od samog Zavoda za zaštitu spomenika. Mi jesmo prvo rekli radimo gradsko spomen-obilježje, a na zajedničkom sastanku je rečeno da nastavaljamo da radimo na nacionalnom spomeniku”, kaže Stanivuković.

    Ninković: Tražimo informaciju o poskupljenju parkinga
    Bilo bi dobro da gradonačelnik radi toliko koliko priča, rekao je nakon sjednice Kolegijuma predsjednik Skupštine Grada Ljubo Ninković.

    “Predložio sam da dobijemo informacije zašto se mjesecima ne isplaćuju naknade predsjednicima mjesnih zajednica, kao i o poskupljenju parkinga”, dodaje Ninković.

    Naime, Ninković je pitanje parkinga htio da uvrsti kao tačku dnevnog reda na naredu sjednicu Skupštine, ali kako je objasnio odbornik SNSD-a Dragoslav Topić, nijedan odbornik ne može da predlaže tačke, već samo gradonačelnik.

    “Tražim onda informacije o isplatama naknada predsjednicima mjesnih zajednica, kao i o poskupljenju parking mjesta”, poručio je Ninković, što je podržala većina odbornika.

  • Dodik: BiH je zemlja pod protektoratom

    Dodik: BiH je zemlja pod protektoratom

    BiH je primjer za antisuverenitet, to je zemlja pod protektoratom, rekao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik u intervjuu za RTRS.
    – Ako nema Republike Srpske, nema nijedne suverene odluke na nivou BiH. Nema je u Predsjedništvu BiH, ni u vojnim pitanjima ako srpski član Predsjedništva ne podrži, ako pokrene vitalni interes onda o tome u krajnjoj instanci ne odlučuje Predsjedništvo, Parlamentarna skupština ili Savjet ministara, već Narodna skupština Republike Srpske koja poništava odluke Predsjedništva. Šta je to već dokaz suvereniteta – kaže Dodik.

    Predsjednik Srpske navodi da postoji jedan dio suvereniteta BiH, koji je na međunarodnom planu i predviđen.

    – Kada iz političkog Sarajeva citiraju Ustav, Dejtonski sporazum onda citiraju samo one riječi koje im odgovaraju. Tako /bošnjački član Predsjedništva/ Denis Bećirović kaže “BiH nastavlja da živi ne više kao Republika BiH, već kao BiH” i tu stane, ali je ključno ono što piše poslije toga. A u Ustavu piše “nastavlja da postoji u skladu sa političkim sistemom utvrđenim ovim Ustavom”, a taj politički sistem kaže “BiH je sastavljena od dva entiteta i tri konstitutivna naroda”. Bećirović to nikad neće da kaže, stalno pokušava da izvuče tu priču o Bosni, kako je ona suverena itd. Realno gledano, da bi se dokazao njegov suverenitet kao člana Predsjedništva nad čitavom teritorijom BiH, neka dođe u Banjaluku i provede bilo koju svoju odluku. Naravno da neće i ne može, ne može to uraditi ni u Trebinju, ni u Širokom Brijegu. Pitanje koliko može i tamo sa tih svojih 25 odsto koje su dobili Bošnjaci da suvereno odlučuju i vladaju s tim – ističe Dodik.

    Dodik je poručio da niko ne može spriječiti aktivnosti Republike Srpske koje se provode u skladu sa Ustavom.

    – Oni čitavo vrijeme pokušavaju putem visokih predstavnika, Ustavnog suda BiH i svojih međunarodnih prijatelja da zagorčaju situaciju oko Republike Srpske i u tome uspijevaju. Moram da prioznam da je njihova dijaspora organizovana u mržnji prema Republici Srpskoj i koordinisana i mi imamo problem s tim. Takvi ljudi ulaze u vlade stranih zemalja – kaže Dodik.

    Predsjednik Srpske je naveo da je i analiza EU, provedena prije desetak godina, potvrdila suverenost u odlučivanju Republike Srpske.

    – EU je napravila analizu o tome koliko ko u BiH ima ovlašćenja na evropskom putu. E ta ovlašćenja su dokaz suvereniteta. Analiza je pokazala da Republika Srpska ima najviše ovlašćenja na prostoru BiH za evropska pitanja i to 83 odsto. zajednički nivo ima samo 17 odsto i toliko je BiH i suverena u odnosu na Republiku Srpsku. Dakle, najmanje ovlašćenja za pitanja BiH ima nivo BiH – istakao je Dodik.

  • Zašto niskobudžetne avio-kompanije napuštaju BiH

    Mađarska niskobudžetna avio-kompanija “WizzAir” od septembra zatvara jednu od svojih baza na tuzlanskom aerodromu, čime će se ugasiti svi letovi na relacijama ka Beču, Berlinu, Bilundu, Kelnu, Ajndhovenu, Fridrihshafenu, Geteborgu, Baden Badenu, Malmeu, Nirnbergu i Stokholm Skavsti.

    Na taj način se ukida 36 sedmičnih letova, te će putnicima ubuduće ostati samo četiri linije (Bazel, Dortmund, Han, Memingen), ali uz manji broj letova.

    Ovo je novi problem za Međunarodni aerodrom Tuzla, budući da je nešto ranije svoje letove ukinuo i “Ryanair”, a to bi se, kako kažu stručnjaci za ovu oblast, moglo odraziti i na Banjaluku, koja takođe sarađuje sa pomenutim kompanijama.

    Pojašnjavajući odluku da se ugasi baza u Tuzli, iz “WizzAira” kao razloge navode izazovno makroekonomsko okruženje te komplikovane vremenske uslove u regiji.

    Dževad Halilčević, direktor Aerodroma Tuzla, kaže da “WizzAir” nije imao nijedan ekonomski razlog da smanji broj letova, jer je ova godina oborila sve rekorde.

    “Jul se završio sa preko 69.000 putnika, avioni su puni”, kaže Halilčević.

    Tuzla i “WizzAir” imaju uspješnu desetogodišnju saradnju. Na usluzi su i dalje njihova dva aviona, a priča je trebalo da se nastavi dolaskom trećeg baznog aviona te završetkom nekoliko kapitalnih projekata, poput proširenja putničkog terminala, ugradnje svjetala centralne linije na poletno-sletnoj stazi…

    “Početkom jula imali smo sastanak i ničim se nije dalo naslutiti da će se ovo desiti. Ovo nije nimalo dobro za aerodrom”, kaže Halilčević, koji za “Nezavisne novine” tvrdi da je još u martu i aprilu apelovao na nadležne da bi moglo biti problema nakon što je “Ryanair” suspendovao letove iz Tuzle zbog plaćanja takse od tri KM za svakog odlazećeg putnika, a koju su avio-kompanije dužne plaćati Direkciji za civilno vazduhoplovstvo BiH (BHDCA).

    Podsjećanja radi, ta taksa je uvedena 2017. godine, a tada je iznosila jednu KM. Od 2018. je povećana na dvije KM, a od 2019. godine na tri marke za svakog odlaznog putnika i 40 KM po toni prevezenog tereta, prtljaga.

    “Od ‘WizzAira’ nismo bili toliko uslovljavani kao od strane ‘Ryanaira’, ali bilo je pitanja ima li šanse da se taksa stavi van snage. Ako uzmete grubu matematiku, da je od 1. januara pa do kraja jula s Aerodroma Tuzla prevezeno 430.000 putnika, da je 50 odsto od toga odlaznih, dođemo do svote od 600.000 KM koju je po osnovu takse morao da plati uglavnom ‘WizzAir’ prema BHDCA”, poručio je Halilčević.

    Gašenjem jedne od baza ‘WizzAira’ u Tuzli, broj putnika će sa predviđenih 600.000 pasti na oko 180.000, što je broj koji je ovaj aerodrom imao 2014. godine.

    Alen Šćuric, vazduhoplovni analitičar, smatra da se, osim sporne takse, razlozi ukidanja baze mogu tražiti u tome što Aerodrom Tuzla već godinama nije završio obećane infrastrukturne projekte.

    “‘WizzAir’ je morao imati tri aviona u Tuzli, umjesto dva, da bi anulirali kašnjenja zbog magle, snijega… Pune tri godine se taj treći gejt prolongira”, kaže Šćuric.

    Međutim, direktor Aerodroma Tuzla negira ove navode.

    “Kada je riječ o trećem gejtu, on je podrazumijevao treći avion, ali imajući u vidu i ovaj postojeći putnički terminal, brzinu opsluge i broj izvršilaca, mi smo bez problema radili istovremeno i ‘WizzAir’ i ‘Ryanair’. Po tri zrakoplova su u sat vremena polijetala bez ikakvih problema”, odgovara Halilčević.

    Pomoć za Međunarodni aerodrom Tuzla zbog aktuelne situacije, obezbijedila je i Vlada Tuzlanskog kantona. Oni su odobrili milion KM za investicioni projekat ugradnje svjetala centralne linije na poletno-sletnoj stazi.

    Kada je u pitanju Aerodrom Banjaluka, stručnjaci smatraju da on sa jedne strane može profitirati zbog Tuzle, jer se dio putnika može odlučiti da putuje iz Banjaluke. Ali, ako se “WizzAir” pozove na iste razloge kao u Tuzli, i Banjaluka je u problemu.

    “‘WizzAir’ je maksimalno porezao i Tuzlu i Sarajevo. Četiri aviona je maknuo iz BiH. Da li je Banjaluka sljedeća, to ne mogu reći. Ako je ‘WizzAir’ isprovociran ovom taksom od 1,5 evra, onda će se to desiti i Banjaluci, osim ako ne iznađu modalitet da to sami isfinansiraju. Banjaluka nije prijavljivala BHDCA taksu i zbog toga se ona nije ni plaćala. Ja sam rekao direktorici da se jako čuva te takse”, ističe Šćuric, koji smatra da će mađarska avio-kompanija sigurno imati zahtjeve i za Banjaluku.

    “Budite sto posto sigurni u to. Ono što mi je direktorica rekla kad sam bio u Banjaluci jeste da je prvo pitanje i ‘Ryanaira’ i ‘WizzAira’ bilo da li će povećati cijena letenja. Ako hoće, sigurno je da će obje te kompanije otići iz Banjaluke”, dodaje on.

    “Wizz Air” već ove zime u Banjaluci ukida dvije od četiri linije za Hamburg, Stokholm Skavstu ukida već 28. avgusta, a Malme je već ukinuo. Kompanija će letjeti samo za Basel (tri leta sedmično) i Dortmund (dva leta). Kada se sve sabere, mađarski avioni će ove zime iz BiH letjeti 25 puta sedmično, na osam linija.

    Iz Međunarodnog aerodroma Banjaluka za “Nezavisne novine” poručuju da u narednom periodu nastavljaju saradnju sa avio-kompanijama “Ryanair” i “WizzAir”.

    “U zimskoj sezoni letenja, odnosno od oktobra tekuće godine, avio-kompanija ‘WizzAir’ nastavlja saobraćati sa istim brojem destinacija, naravno, kompanije zadržavaju izmjene reda letenja u skladu sa svojim poslovnim i organizacionim zahtjevima”, navode iz banjalučkog aerodroma.

    I oni tvrde da je jedan od razloga odlaska niskotarifnih kompanija s aerodroma u BiH visina takse od tri KM koju naplaćuje BHDCA. Zbog toga su s aerodromom Tuzla i Mostar pokrenuli zajedničku inicijativu da se pomenuta taksa ukine.

    “Odlazak avio-kompanija iz Republike Srpske, odnosno Federacije BiH rezultira smanjenjem avio-linija i putnika, što direktno utiče na poslovanje”, dodali su.

    Ukidanje takse ne dolazi u obzir, glasi odgovor iz BHDCA, odakle napominju da je naknada uvedena po preporukama Međunarodne organizacije za civilno vazduhoplovstvo (ICAO), a propisana je i Zakonom o vazduhoplovstvu BiH.

    “BHDCA je spremna da sasluša sve inicijative, ali za BHDCA nije prihvatljivo potpuno ukidanje te naknade”, poručili su iz Direkcije, dodajući da će uskoro biti održan zajednički sastanak na kome bi trebalo da se nađe rješenje za ovo pitanje.

  • Lideru PDP produžuju mandat

    Lideru PDP produžuju mandat

    Predsjednik PDP Branislav Borenović ostaće na čelu te stranke još najmanje godinu dana iako mu krajem septembra ističe drugi i, po važećem Statutu PDP, posljednji četvorogodišnji mandat na toj funkciji.

    Kako je ranije najavljeno, Sabor PDP na kojem bi trebalo da dođe do izbora novog stranačkog rukovodstva, ali i izmjene statuta, biće održan 1. oktobra. Kako sada stvari stoje, Borenović će gotovo sigurno ostati na čelu partije do završetka lokalnih izbora sljedeće godine.

    Inače, zanimljivo je da aktuelni lider PDP, otkako je krajem novembra 2015. na tadašnjem stranačkom saboru kao jedini kandidat preuzeo dužnost predsjednika od Mladena Ivanića, na unutarstranačkim izborima 2019. godine takođe nije imao protivkandidata.

    Lider na određeno vrijeme
    Iako se prethodnih mjeseci spekulisalo o tome da bi aktuelni gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković mogao da se kandiduje za novog šefa stranke, sve nedoumice oko toga otklonio je sam Stanivuković, navodeći da je donijeta “zajednička odluka da se Borenoviću produži mandat do lokalnih izbora”.

    Da li PDP takođe postaje partija vječitog lidera, iako su upravo iz te stranke ponosno isticali da im je prvi predsjednik dobrovoljno prepustio “kormilo” drugom, te da su jedina politička opcija u Srpskoj koja je, upravo na insistiranje sadašnjeg stranačkog šefa, ograničila predsjednički mandat na maksimalno osam godina, pitali smo Branislava Borenovića.

    On tvrdi da je i dalje za to da mandat predsjednika treba ograničiti na najviše dva uzastopna četvorogodišnja mandata i da je njegova želja da već u oktobru, kako kaže, PDP dobije novog predsjednika. Međutim, kako tvrdi, unutar stranke postoji velika većina koja smatra da izbor novog predsjednika treba pomjeriti do lokalnih izbora.

    – Na zakazanom Saboru PDP biraće se novi Glavni odbor, koji će predloženim izmjenama statuta birati predsjednika partije u određenom roku. Ostajem pri stavu da je ograničenje mandata predsjednika stranke velika demokratska vrijednost PDP – kaže Borenović za Srpskainfo.

    Dodaje kako je poznato da je on “čovjek bez sujeta” te da je, veli, otvoren i spreman da u svakom trenutku podrži svoje nasljednike.

    Naravno da nasljednika ima. U PDP to ide u pravom smjeru. Ivanić je 16 godina vodio partiju, a ja, evo, skoro osam. Naravno da se ozbiljno spremamo za dalje otvaranje PDP za nove ljude, koji će uz već postojeće iskustvo i mudrost biti odlična mjera budućeg napredovanja naše partije – kaže Borenović.

    Lokalni izbori
    Politički analitičar Nebojša Tojagić smatra da eventualno pomjeranje izbora novog predsjednika PDP ne predstavlja samovolju Branislava Borenovića ili žal za gubitkom fotelje već da je to, kako ocjenjuje, prilično logično s aspekta predstojećih izbora.

    – Budućem predsjedniku te stranke će potencijalni reizbor zavisiti od izbornih rezultata. Prije svega, mislim da je mjerilo uspjeha PDP na predstojećim lokalnim izborima rezultat u Banjaluci. Izgubi li PDP najveći grad Srpske, šanse za dobar izbor na parlamentarnim izborima 2026. godine biće im značajno smanjene – smatra Tojagić.

    Tvrdi da bi Draško Stanivuković, u slučaju da se sada kandidovao za Borenovićevog nasljednika, puno vremena i energije trošio na te aktivnosti, dok bi vođenje grada i priprema kampanje u Banjaluci otišli u drugi plan, što bi, prema njegovom mišljenju, moglo da dovede do lošeg izbornog rezultata.

    – Ovako je Stanivuković rasterećeniji i nema alibi da se bavio stranačkom infrastrukturom i previranjima. Dobije li na izborima ponovo povjerenje građana Banjaluke, onda je idealan kandidat za predsjednika stranke. Izgubi li na izborima, onda će rukovodstvo PDP na narednom Saboru dati odgovor na pitanje da li na svom čelu vidi izbornog gubitnika – kaže Tojagić.

  • Rama: Kurti je tvrdoglav i maksimalista

    Rama: Kurti je tvrdoglav i maksimalista

    Albanski premijer Edi Rama izjavio je danas da je premijer privremenih prištinskih institucija Aljbin Kurti “tvrdoglav i maksimalista”, i upozorio da prilike kao što je francusko-njemački plan “ne ostaju zauvijek na stolu”.

    On je tvrdoglav i maksimalista. Ima fantastičnu priliku, francusko-njemački plan, a takvi sporazumi ne ostaju zauvijek na stolu. Onda vas istorija tjera da čekate – rekao je Rama u intervjuu za italijansku Stampu.

    On je dodao da bi, na Kurtijevom mjestu, “napravio potpuno drugačije izbore”.

    Na pitanje da li je zabrinut da može doći do novih sukoba na Balkanu, Rama je rekao da postoji mnogo razloga za zabrinutost, ali je takođe istakao da je ”do prije 10 godina bilo nezamislivo da balkanski lideri sjede za istim stolom”.

    – Niko ne može da uznemiri Balkan ako mu ne damo šansu. Situacija srpske manjine na sjeveru KiM može biti mali Donbas. Ali sve zavisi od nas – rekao je Rama.

  • Vašington je “poražen”?

    Vašington je “poražen”?

    Uporne izjave američke administracije o neophodnosti daljeg pružanja vojne pomoći Kijevu, u suštini su priznanje neuspeha strategije Vašingtona u Ukrajini.

    To se navodi u izjavi objavljenoj na Telegramu ambasade Rusije u Sjedinjenim Američkim Državama.

    “Obratili smo pažnju na još jednu izjavu Bele kuće o neophodnosti dalje saradnje sa Ukrajinom, bez obzira na značajno smanjenje javne podrške ovakvoj politici. Uporne izjave u kojima administracija govori o neophodnosti da se pomaže Kijevu svim mogućim sredstvima i pre svega novim isporukama naoružanja, nije ništa više nego priznanje Vašingtona da je strategija neuspela na ukrajinskom pravcu”, podvukli su u ruskoj ambasadi.

    Naveli su da Amerikanci nastavljaju da se ponašaju kao da je sve u redu i da ide po planu i dodali da u isto vreme neuspehe o “kontraofanzivi”, koju su SAD reklamirale, priznaje sve više analitičara u SAD.

    “Pozivamo one koji donose odluke u Vašingtonu o ukrajinskoj krizi da razmisle. Da konačno vide da sve ranije preduzete akcije vode samo do eskalacije sukoba i novih ljudskih žrtava, a sve u cilju iluzorne pobede nad Rusijom na bojnom polju”, piše u izjavi.

    Koordinator za strateške komunikacije u Savetu za nacionalnu bezbednost Bele kuće Džon Kirbi je 9. avgusta izjavio da će vašingtonska administracija tražiti od Kongresa da nastavi vojnu pomoć Ukrajini, bez obzira na javno mnjenje u SAD. Prema mišljenju Kirbija, tokom sukoba su Amerikanci, obe partije i oba doma Kongresa podržali su napore administracije u pružanju vojne pomoći Ukrajini.

    Istakao je da će Amerika i dalje biti fokusirana na to. Prema objavljenim podacima, 55 odsto Amerikanaca je protiv isporučivanja nove vojne pomoći Kijevu, a 51 odsto Amerikanaca smatra da su SAD već dovoljno uradile za Ukrajinu.

  • “Nemaju šanse. Tim đačića”

    “Nemaju šanse. Tim đačića”

    Rukovodstvo Ukrajine je “tim đačića” koji igra protiv “univerzitetskog tima” i nema šanse protiv Rusije, izjavio je za “Foks njuz” senator iz Alabame.

    Komentarišući rezultate ankete Si-En-Ena, prema kojoj se 55 odsto stanovnika SAD protivi dodatnom finansiranju Ukrajine, Tomi Tabervil je napomenuo da američke vlasti “mogu da daju Ukrajini koliko hoće novca”, ali bez slanja “trupa NATO-a i američke vojske, Ukrajina nema šanse (za pobjedu)”.Tabervil je takođe ukazao da američka vlada “ne razume suštinu sukoba” i da s tim u vezi administracija američkog predsednika Džozefaa Bajdena “pokušava da skrene pažnju sa pravog problema (ruskih bezbednosnih garancija)”.

  • “On zna nešto o Putinu. Postoji ogroman rizik…”

    “On zna nešto o Putinu. Postoji ogroman rizik…”

    Bjeloruski predsednik Aleksandar Lukašenko je “ohrabren“ prisustvom Vagnerove grupe u toj zemlji, smatra vojni ekspert Skaj njuza.

    Lukašenko je “provocirao” Poljsku rekavši im “da ih Vagner spriječava da napadnu poljsku zemlju”, rekao je Šon Bel.

    On kaže da je to pojačalo zabrinutost Zapada zbog “visokog rizika“ od eskalacije rata, što je navelo Poljsku da premesti do 10.000 dodatnih vojnika na granicu sa Belorusijom.

    “Ono što je alarmantno u vezi sa ovim jeste da je beloruski predsednik pun alarmantne retorike, ali to ima značajne implikacije u vreme visokih tenzija“, rekao je Bel.

    Pošto je Lukašenko posredovao u dogovoru između lidera Vagnera Jevgenija Progožina i Vladimira Putina, on smatra da Lukašenko “zna nešto o Putinu“.

    “Postoji ogroman rizik od pogrešne procene kada se ovakve stvari dogode“, rekao je Bel.

    Čini se “sve verovatnijim“ da je Putin poslao Vagnerove snage u Bjelorusiju da budu van Ukrajine i Rusije, dok je razmatrao “ko su mu prijatelji, ko su mu neprijatelji i šta će da uradi sa Jevgenijem Progožinom“, rekao je Bel.

    Što se tiče Prigožina, Putin je “nagrizao bazu moći“ šefa plaćenika podelivši njegove snage između Belorusije, Rusije i Afrike.

  • Počelo: Rusi se svete

    Počelo: Rusi se svete

    Dok Ukrajina napada na južnom frontu, gde su oslobođena naselja, ruske jedinice snažno napadaju Kupjansk, važno logističko središte u regionu Harkov.

    Obnovljena ruska ofanziva događa se u trenutku kada su borbe na istoku Ukrajine zapele u ratu iscrpljivanja, pri čemu se obe strane muče da postignu velike dobitke.

    Ukrajinska protivofanziva suočava se s dobro utvrđenim ruskim položajima dok moskovske snage izvlače lekcije iz potpunog uništenja prošlog septembra kada je Ukrajina izvršila juriš na Harkovsku oblast.

    A usred zastoja na jugu i istoku, ruske snage okreću se velikom napadu na severoistoku.

    “Rusi nameravaju da ponovo zauzmu Harkov kako bi se osvetili za svoj prošlogodišnji neuspeh”, rekao je za Politiko Serhij Čerevati, portparol zapovedništva ukrajinskih oružanih snaga za istok. Zatim je dodao: “Ali mi smo spremni, znamo njihove planove, izgradili smo jaku liniju obrane. Plus, tamo će Rusi da se suoče s vojskom pod komandom jednog od najiskusnijih ukrajinskih generala – Sirskog.”

  • Ukrajinci nemoćni?

    Ukrajinci nemoćni?

    Poljski predsednik Andžej Duda rekao je u intervjuu za Vašington post da Ukrajina nije u stanju da probije rusku liniju odbrane.

    “U ovom trenutku Oružane snage Ukrajine nisu u stanju da izvedu odlučujuću kontraofanzivu protiv ruskih trupa”, rekao je on.

    Prema njegovim rečima, Ukrajina nema dovoljno naoružanja da promeni odnos snaga na frontu.

    Ukrajina je 4. juna krenula u kontraofanzivu u pravcu Zaporožja, Južnodonjeca i Bahmuta.