VRBAS Media

Autor: INFO

  • Savez sindikata: Prijedlog predsjednika Srpske realan osnov za povećanje svih plata

    Savez sindikata: Prijedlog predsjednika Srpske realan osnov za povećanje svih plata

    Savez sindikata Republike Srpske saopštio je da je prihvatljiv prijedlog predsjednika Republike Milorada Dodika da najniža plata u 2024. godini iznosi 1.050 KM, ističući da to predstavlja dobru mjeru i realan osnov za povećanje svih plata u Srpskoj.
    Iz Saveza sindikata očekuju da Vlada Republike Srpske prihvati prijedlog predsjednika Republike i ocjenjuju da korist od povećanja najniže plate mogu imati svi – i radnici i ekonomija.

    “Povećanje najniže plate je jedna od mjera kojom Republika Srpska može da kontroliše inflaciju na ovim prostorima, odnosno očuva potrošnju i bitno utiče na opredjeljenje radnika da ostanu u Srpskoj”, navodi se u saopštenju.

    Savez sindikata podsjeća da više od godinu dana radi na novom uređenju sistema plata i da je povećanje najniže plate prvi korak ka tome.

    Oni ukazuju da najniža plata ima dvojaku ulogu – da zaštiti radnike koji imaju niske plate, te da “pogura” sve druge plate.

    “Od prošle godine, snagom argumenata, socijalnim partnerima predlažemo da najniža plata bude u iznosu koji je potreban četvoročlanoj porodici za prehranu iz sindikalne potrošačke korpe”, dodaju iz ovog saveza.

    Socijalni partneri, kako navode, nažalost, nisu imali sluha za prijedlog Saveza sindikata Republike Srpske, a svoj negativan stav su pokazali na posljednje dvije sjednice Ekonomsko-socijalnog savjeta.

    U saopštenju se napominje da je Savez sindikata podržao sve mjere koje je donijela Vlada Republike Srpske kao direktnu podršku poslovnoj zajednici, a koja je “građane Srpske koštala blizu milijardu i 200 miliona KM”.

    “Očekivali smo da te mjere doprinesu značajnijem povećanju plata u realnom sektoru, do čega nije došlo. Radnici u građevinarstvu, prerađivačkoj industriji, ugostiteljstvu, trgovini, poljoprivredi, saobraćaju i vezama i dalje su najslabije plaćeni u Republici Srpskoj i njihove plate iznose od 943 do 1.052 KM”, ističe se u saopštenju.

    S druge strane, ističe se, privredni subjekti su u prošloj godini ostvarili prijavljenu neto dobit u iznosu od četiri milijarde KM, a “najmanje još trećina dobiti je ostala u sivoj zoni”.

    U Savezu sindikata kažu da nisu protiv ostvarivanja dobiti poslodavaca, ali da su protiv niskih plata i loših uslova rada, koji su glavni motiv za odlazak radnika iz Srpske.

    Iz Sindikata naglašavaju da je važno da Republika Srpska koristi svoju obrazovanu i kvalifikovanu radnu snagu i da zadrži radnike, koji će svojim radom doprinijeti rastu bruto društvenog proizvoda, a ne da uvozi radnike.

  • Prijavio da ga je napao radnik obezbjeđenja banjalučkog kafića

    Prijavio da ga je napao radnik obezbjeđenja banjalučkog kafića

    Radnik obezbjeđenja ugostiteljskog objekta u Banjaluci prijavljen je da je napao M.V. iz Laktaša koji je zadobilo tjelesne povrede.

    Naime, službenici Policijske uprave Banjaluka, rade na dokumentovanju krivičnog djela tjelesna povreda nakon što je juče M.V. prijavio ga je da je istog dana oko 03,30 časova fizički napao radnika obezbjeđenja.

    Kako nezvanično saznajemo došlo je do međusobne tuče u kojoj je povrijeđen i radnik obezbjeđenja.

    “Istog dana, Služba hitne medicinske pomoći Banjaluka, prijavila je da im se za ukazaivnje ljekarske pomoći javilo lice P.Š. iz Laktaša, zbog povreda koje je istog dana oko 03,30 časova zadobilo od strane nepoznatog lica ispred ugostiteljskog objekta u Banjaluci. O svemu navedenom obaviješten je dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka”, navodi se u saopštenju policije.

  • Da li je BiH protektorat?

    Da li je BiH protektorat?

    Protektorat je formalno pokroviteljstvo jače države nad slabijom, a zapravo oblik zavisnosti jedne države od druge koju je najčešće (iako ne uvijek) jača nametnula silom.

    U tom obliku jača država pokroviteljica ima određeni uticaj na politiku ovisne države. Protektorat je i naziv za ovako ovisnu državu ili za neko sporno područje.

    Međunarodni protektorat je pokroviteljstvo neke međunarodne organizacije ili grupe zemalja nad nekim spornim područjem da bi se ono zaštitilo od stradanja u sukobima.

    Ovo su definicije protektorata i u njima se definitivno može da prepozna stanje u kojem se nalazi državna zajednica pod nazivom BiH. Pogotovo ovaj dio o međunarodnom protektoratu, jer šta je ovdje sigurnije od činjenice da grupa zemalja vrši neprekidno pravno nasilje nad stanovnicima jedne zemlje. Naročito nad jednim dijelom stanovnika.

    “Dokle god imamo OHR – to je protektorat. U prošlosti se ponašao kao vicekralj, ne možemo govoriti o pravnoj državi. Očekujem da ćemo uz pomoć EU postaviti takve kapacite koji će omogućiti da funkcionišemo bez OHR-a”. Ovo je izjavio Božo Ljubić, predsjednik Glavnog odbora HNS-a, postavivši stvari tačno tamo gdje im je mjesto. Republika Srpska već godinama govori o tome.

    “Očigledno je enormno miješanje stranih zemalja u unutrašnja pitanja BiH, to je samo dokaz da je BiH zemlja protektorata” , rekao je predsjednik SNSD-a i Republike Srpske Milorad Dodik prije godinu i po u Mostaru.

    Bosna i Hercegovina je protektorat. Država koja stoji na prote(k)tičkim nogama, ali ne hoda i ne ide nikud. Država koja nije jedinstvena, ali je po mnogo čemu jedinstvena u svijetu. Rascjepkana po entitetima i etnicitetima i dozlaboga nefunkcionalna. I takvu je vodaju pojedinci iz EU I SAD. Ne znajući kuda. Evo sjajne analize Marija Karamtića:

    “Mi imamo dva doma Parlamentarne skupštine, tri člana Predsedništva koja predstavljaju tri naroda, Savet ministara koji čine predstavnici tri konstitutivna naroda i iz reda ostalih. Dakle, svi mi kada donosimo neku odluku, upregnemo sve svoje kapacitete, ali onda dođe neko za koga kažu da je visoki predstavnik, a obično je to neki trećerazredni birokrata iz EU i kaže “Ne, to više nije tako” i njegova riječ bude završna. Ne znam o kakvom suverenitetu tu možemo govoriti “. Šta je tačnije od ovoga?

    “Dio političkih elita u BiH doživljava OHR kao starijeg brata koji će uvijek stati na njihovu stranu i istući ove ostale. Postoje stranke koje se više bave hodanjem po ambasadama, nego sazivanjem svojim stranačkih tela” – naglasio je Karamatić. I upravo u ovim riječima stoji sva suština BiH. Bošnjacima odgovara stanje protektorata , dok god neki tamo ljudi donose odluke koje apsolutno uvijek idu u korist samo jednog naroda i apsolutno uvijek na štetu, isto tako, jednog naroda. Da li neko zna bar jednu nametnutu odluku koja je išla u korist srpskog naroda?

    Nebom BiH vladaju međunarodne snage, oružane snage su smiješne i, u osnovi, samo potrošač dobrog dijela budžetskog kolača, odluke i zakoni koji se donose u federalnom parlamentu prvo idu u OHR, kako bi oni dali saglasnost (tako je bilo i u Republici Srpskoj, do dolaska Milorada Dodika na vlast 2006.), spoljna politika ne postoji … Možemo ovako još dva dana da nabrajamo, ali BiH kao zemlja postoji samo na papiru. Ona je protektorat nekoliko zapadnih zemalja koje žele da stave šapu i na njene resurse-šume, vode, rude. Na taj bi način postala i kolonija kakva je i bila za vrijeme Austrougarske, a ranije i Osmanskog carstva. I što je najgore u svemu čitav jedan narod se raduje i priželjkuje to. Samo da se u Sarajevu naizgled pitaju za nešto. Tamo niko ne vidi dalje od svog nosa i jedina se politika svela na to kako da se ukloni Milorad Dodik. I oni, ali i oni koji vrše protektorat, saglasni su da je Dodik smetnja. Treba ga osuditi, ukloniti iz politike. A protektorat? On je manje bitan.

  • BiH – utočište za migrante?

    BiH – utočište za migrante?

    Načelnik Vojnića, hrvatske opštine na samoj granici sa BiH, Nebojša Andrić i poslanik Mosta u Saboru Zvonimir Troskot, nedavno su uputili kritiku vlasti zbog migrantske krize i nezakonitih prelazaka migranata u Hrvatsku. Na kritici se nije zaustavilo, te su političari zatražili da se na granicu sa BiH pošalje vojska.

    Povod za zahtjev bila je izjava načelnika policije Unsko-sanskog kantona da na pograničnom području djeluje grupa migranata iz Afganistana naoružana vatrenim automatskim oružjem, koja iznuđuje i pljačka migrante, a od policije iz BiH se sklanja u Hrvatsku.

    Gradonačelnik Sinja Miro Bulj tvrdi da će organizovati samozaštitu građana Cetinske krajine. Tvrdi kako će na sinjskom području organizovati građanske straže duž granice s BiH.

    Po svemu sudeći, migrantska kriza u BiH ponovo bi se mogla zaoštriti. Posljednji veći talas zabilježen je nakon što su vlast u Afganistanu preuzeli talibani. Do danas, praksa se nije promijenila, a broj migranata bilježi konstantan rast. Vijesti o incidentima u migrantskim centrima, upotreba vatrenog oružja, pljačke, gotovo su svakodnevne, a sve to stvara osjećaj straha kod građana BiH.

    Migracije su dio svjetskog procesa globalizacije, a BiH je dio rute sve većem broju migranata iz Južne Azije i Afrike. Kapaciteti za njihov prijem u prihvatne centre u Unsko-sanskom kantonu skoro su popunjeni, pa se bilježi trend rasta u ostalim kampovima. Republika Srpska u kontinuitetu održava stav da na njenoj teritoriji neće postojati prihvatni centri za migrante, ali i bez obzira na takvo stajalište prostor Srpske je na ustaljenoj migrantskoj ruti, pa su im napuštena imanja i autobuska stajališta najčešća alternativa.

    Dok “čekaju kartu” za zapadnu Evropu migranti naoružani hodaju ulicama BiH i predstavljaju ozbiljnu prijetnju bezbjednosti u BiH. U BiH se zadržavaju dok ne pronađu način prelaska u Hrvatsku, odakle se dalje upućuju najčešće u zemlje zapadne Evrope.

    S obzirom da je zbog jasne politike bezbjednosti zemalja EU, mali broj onih koji u toj namjeri imaju uspjeha, te da se nezanemarljiv broj migranata u BiH zadržava i do nekoliko godina, BiH bi u budućnosti mogla da postane evropski trijažni centar i parkiralište za migrante iz kojeg će razvijena Evropa povlačiti stručne, sposobne i ekonomski podobne, a u BiH ostavljati one koji joj nisu potrebni i one koji su joj teret. Upravo oni, u svjetlu aktuelnih geopolitičkih dešavanja predstavljaju opasnost od terorizma.

    Ovoj temi potrebno je posvetiti posebnu pažnju.

    Nakon što su mnogobrojne evropske zemlje podignule nivo bezbjednosti zbog straha od terorista, u BiH se počeo ozbiljno shvatati problem migranata s obzirom da je godinama vladao pasivan pristup, pa se nije moglo sa sigurnošću govoriti o profilima ljudi koji nekontrolisano ulazili u BiH. Nije se moglo tvrditi da li su stigli neki mirni ljudi koji su bježeći od rata tragali za bezbjednim okruženjem i zaposlenjem ili počinitelji terorističkih napada i kriminalnih aktivnosti.

    Nedavno sprovedene policijske akcije pokazale su da migranti sa sobom u BiH donose nelegalno oružje i narkotike, te da su oni osobe koje imaju veze s terorizmom i koje bi mogle biti infiltrirane u ovu populaciju, svjesni su i stručnjaci.

    Da takve tvrdnje pronalaze uporište u stvarnosti dokazuje slučaj iz 2019. godine. Služba za poslove sa strancima je u 2019. godini, na području Bihaća i Sarajeva locirala i pod nadzor u Imigracioni centar Službe u Istočnom Sarajevu smjestila šest migranata porijeklom iz Afganistana, od kojih se pet migranata dovodi u vezu sa međunarodnim terorizmom, dok se šesti migrant dovodi u vezu sa krijumčarenjem migranata i organizovanim kriminalom.

    Lociranjem i stavljanjem pod nadzor osoba koje se dovode u vezu s međunarodnim terorizmom, potvrđene su tvrdnje pojedinih zvaničnika da bi među desetinama hiljada migranata koji se preko BiH žele domoći Evropske unije (EU) mogli biti i oni koji predstavljaju bezbjednosnu prijetnju za BiH i EU.

    Zabrinutost stručnjaka i sve češće pokretanje ove teme u javnosti, jasan su signal da se situacija do donas nije promijenila, a dozvolom za izgradnju migrantskih kampova na prostoru BiH otvara se nova prijetnja da bi BiH mogla da postane uporište terorističkih organizacija za djelovanje na Balkanu i u Evropi.

  • Tramp vodi u odnosu na Bajdena u pet ključnih država

    Tramp vodi u odnosu na Bajdena u pet ključnih država

    Donald Tramp, bivši američki predsjednik prema posljednjim istraživanjima javnog mnijenja vodi u pet država uoči predsjedničkih izbora narednog novembra.

    Kako piše CNN, ova najnovija istraživanja dovela su do velike zabrinutosti u vodstvu Demokratske stranke da će 81-godišnji Džo Bajden, predsjednik SAD i demokratski kandidat za naredne izbore, biti u stanju da se u brutalnoj izbornoj kampanji koja u Americi neće prestati ni na sam dan izbora usljed sve očiglednijih znakova starenja izbori s Trampom čija popularnost, uprkos čak 90 krivičnih istraga protiv njega, ne posustaje.

    Najnovije ankete New York Timesa i Siena Collegea objavljene u nedjelju, pokazuju da Tramp prednjači ispred Bajdena sa čak deset bodova u Nevadi, šest u Džordžiji, pet u Arizoni, pet u Mičigenu i četiri u Pensilvaniji. Ključne države su, prema američkom izbornom sistemu, one države u kojima je važno da kandidat ostvari pobjedu jer su tradicionalno neutralne, a nose dosta elektorskih glasova. Anketa je sprovedena od 22. oktobra do 3. novembra i obuhvata odgovore 3.662 registrovana birača.

    “Ove brojke će vjerovatno izazvati paniku među demokratama i obnoviti sumnje među Amerikancima. Ako se istraživanje New York Timesa/Siena Collegea potvrdi 2024. godine, ne bi bilo izbornog puta do pobjede za Bajdena. A sve autoritarniji Tramp – koji obećava drugi mandat ‘odmazde’ – mogao bi da obezbijedi povratak u Bijelu kuću uprkos tome što je izazvao pobunu na Kapitolu svojim lažnim tvrdnjama o izbornoj prevari 2020”, navodi CNN u svojoj analizi.

  • Vučić: Mali mogu da se igraju minimalnom platom, ali posle plate visoku cenu

    Vučić: Mali mogu da se igraju minimalnom platom, ali posle plate visoku cenu

    Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, rekao je da se stvari mnogo brzo mijenjaju i da Srbija u kvalitetu života i primanjima za Hrvatskom zaostaje između četiri i šest godina te da će za četiri godine prosječna plata u Srbiji biti 1.400 evra.

    Govoreći o minimalnim platama, Vučić je rekao da imaju problem sa privrednicima, ne sa strancima.

    “Mi vodimo računa kako raste minimalna zarada. To neki mali mogu da se igraju s time, ali posle plate visoku cenu. Mi radimo na ekonomski čistim parametrima, zato je MMF rekao da jedino Srbija odlično stoji. Mi nećemo na političkoj ravni da povećavamo prihode. To je nemoguće, mora biti zasnovano na ekonomskim parametrima”, rekao je Vučić.

    On je rekao da se novac ulaže u radove da bi se obezbijedio rast i da je rast ključan za dobre prihode i kvalitet života te da ako ne postoji rast država ne može da finansira velike projekte.

    “Sada smo imali prema fleš proceni 3,6 stopu rasta za treći kvartal. To je preliminarna procena, sa minimalnim greškama. Mi na osnovu toga pravimo sve projekcije. Ukupna vrednost svega što smo stvorili 2012. godine je 32 milijarde evra. To je sve što smo stvorili u zemlji, od krofni preko cipela do gvožđa. Danas u decembru ove godine, naš BDP je 69 milijardi evra”, rekao je Vučić, a prenosi Tanjug.

  • Stevandić razgovarao sa predstavnicima Saveza omladinskih i studentskih zadruga Republike Srpske

    Stevandić razgovarao sa predstavnicima Saveza omladinskih i studentskih zadruga Republike Srpske

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske dr Nenad Stevandić razgovarao je danas u Banjaluci sa predstavnicima Saveza omladinskih i studentskih zadruga Republike Srpske o radu Saveza kao i o problemima s kojima se suočava.

    Predstavnici Saveza upoznali su predsjednika sa načinom njihovog rada, ali i sa izazovima s kojima se studenti suočavaju, a koji se prije svega odnose na njihov status, te o mogućnosti pronalaska zakonskih rješenja koja će omogućiti studentima da paralelno rade dok studiraju.

    Predsjednik Stevandić ovom prilikom poručio je da će Narodna skupština pružiti institucionalnu podršku jer je potrebno da se država brine o studentima i da ima partnerski odnos sa onima koji predstavljaju budućnost naučnog i društvenog razvoja Republike Srpske.

    On je dodao da se isključivo kroz pomoć mladim ljudima stvara mogućnost njihovog ostanka u Republici Srpskoj te da je uloga Saveza, koja im omogućva ostvarivanje prvog radnog iskustva i upoznavanja sa poslodavcima, u takvoj situaciji nemjerljiva.

  • Stevandić: Isak da se bavi smirivanjem, a ne raspirivanjem tenzija

    Stevandić: Isak da se bavi smirivanjem, a ne raspirivanjem tenzija

    Predsjedik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio da bi ministru unutrašnjih poslova FBiH Rami Isaku bilo bolje da se bavi smirivanjem, a ne raspirivanjem tenzija.

    Povodom Isakove izjave da će predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik “biti lišen slobode ako Sud BiH to zatraži od federalne policije”, Stevandić je istakao da bi Isak morao znati da bi i on mogao biti uhapšen ako neki sud u Republici Srpskoj to zatraži.

    Prema njegovim riječima, svako na svojoj teritoriji ima svoju nadležnost i Isak ne treba da zaboravi da nema nadležnost na teritoriji Republike Srpske.

    • Kao neko ko treba da sarađuje sa drugim ministrima i agencijama, Isaku nije pametno da se bavi davanjem političkih izjava i pokušajem da dalje zakomplikuje političku situaciju u BiH i da proširi mržnju – naglasio je Stevandić, u izjavi za Srnu.
  • Uvoz i izvoz zlata u BiH u velikom padu

    Uvoz i izvoz zlata u BiH u velikom padu

    Slabija kupovna moć stanovništva i pad tražnje doveli su do pada uvoza zlata u BiH, a u isto vrijeme je smanjen i izvoz ovog plemenitog metala jer su se porodične riznice ispraznile.

    Naime, za devet mjeseci ove godine uvezeno je zlata i predmeta koji sadrže zlato u vrijednosti od 38.102.053 KM sa dažbinama, što je manje za više od 21,7 miliona KM u odnosu na cijelu prošlu godinu, podaci su Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.

    Dodaju da je za devet mjeseci ove godine uvezeno 658.019,84 KM zlata, uključujući zlato prevučeno platinom, neobrađeno ili u obliku poluproizvoda, te u obliku praha.

    “U BiH je uvezeno i 12.112.760,09 KM zlata u otpacima i dijelovima od plemenitih metala ili od metala platiranih plemenitim metalima, što je mnogo manje nego u lani, kada je uvezeno više od 28,4 miliona KM”, kažu u UIO BiH.

    Dodaju da je draguljskih predmeta i njihovih dijelova od plemenitih metala ili od metala platiranih plemenitih metalima u BiH uvezeno 24.198.048,19 KM, što je manje za 2,6 milion KM nego lani.

    “U ovoj godini uvezeno je i 935.360,79 KM predmeta zlatarstva ili filigranstva i njihovih dijelova”, kazali su u UIO BiH i dodali da najviše plemenitog metala na naše tržište dođe iz Italije, Turske i Slovenije.

    Kako su rekli, u ovoj godini se bilježi i pad izvoza za 27.034.978 KM manje nego lani, a najzastupljenije zemlje izvoznice su Češka, Litvanija i Njemačka.

    Otkupljivači zlata i prodavci ističu da je primjetno da mali broj ljudi kupuje zlato, jer, kako kažu, ljudi gledaju kako da prežive, budući da su jako visoke cijene osnovnih životnih namirnica, pa kupovina zlata dođe više kao luksuz.

    “Ljudi nemaju novca. Nakit kupuju samo za posebne prilike, kao što su vjenčanja i krštenja”, kazala je vlasnica jedne banjalučke zlatare, dodajući da je zakazala i prodaja nakita dijaspori, koja je, inače, izdvajala veće sume novca u zlatarama nego domaći kupci.

    I sarajevski zlatari dijele sličnu sudbinu.

    Kako su rekli, i prodaja i otkup najpopularnijeg plemenitog metala ove godine su bili znatno slabiji nego ranijih godina.

    “Kada je pandemija 2020. godine uzela maha, veliki broj građana je zbog straha od neizvjesnosti prodavao zlatne lančiće, prstenje i slične uspomene. Međutim, otkup je sada znatno otanjio, jer ljudi jednostavno nemaju šta više da prodaju”, kazali su u jednoj zlatari.

    Igor Gavran, ekonomski analitičar, kazao je za “Nezavisne novine” da se cijena zlata mijenjala, pa je prije aktuelnog rata u Palestini bilježila pad.

    “Kako su rasle kamate, i ulaganje u zlato je postajalo relativno manje atraktivno i to sigurno može objasniti dio pada u vrijednosnom smislu u oba smjera. Međutim, i kontinuirana inflacija i pad kupovne moći mogu objasniti drugi dio uzroka, odnosno pad tražnje, jer je sve manje dohotka raspoloživo za neesencijalne potrebe i za ulaganja”, kazao je Gavran.

    Mada se, kako je rekao, ovaj vrijednosni aspekt trenutno mijenja, jer cijena zlata opet raste, pa kako kaže Gavran, uskoro bismo mogli imati dijelom drugačije podatke.

  • U Banjaluci kvadrat stana najskuplji

    U Banjaluci kvadrat stana najskuplji

    Da bi jedna četvoročlana porodica u Republici Srpskoj mogla u današnje vrijeme ući u projekat kupovine stana na kredit od recimo 60 kvadratnih metara, neophodno je da ima ukupna mjesečna primanja bar od 4.600 do 5.100 maraka, minimum.

    Pokazuje ovo matematička računica uzimajući u obzir trenutne cijene stanova u Republici Srpskoj, ali i minimalne mjesečne troškove kojoj su jednoj porodici neophodni da bi imala koliko-toliko normalan život. Prosječna cijena jednog kvadratnog metra stambenog prostora trenutno se kreće oko 2.300 maraka. Banjaluka je rekorder po tom pitanju, jer jedan kvadrat stambenog prostora u novogradnji košta oko 3.300 maraka, a u nekim slučajevima i do 6.000.

    Ukoliko se neka porodica odluči da uđe u ovu avanturu te digne kredit, naravno pod uslovom da banka odobri toliki iznos kako bi kupila bar 60 kvadratnih metara stambenog prostora, za isti će morati iskeširati od 138.000 do 200.000 maraka, u zavisnosti od mjesta u kom planiraju ovu kupovinu.

    Ako pretpostavimo da je neka porodica uspjela dobiti kredit na 20 godina, za kupovinu stana po cijeni od 2.300 maraka, mjesečna rata će iznositi oko 700 maraka. Ukoliko ovu istu matematiku primijenimo na Banjaluku, u kojoj su stanovi, kvadrati, skuplji za 40 odsto od ovog prosjeka, onda mjesečna rata u narednih 20 godina iznosi 1.260 maraka. Ova računica je pravljena pod pretpostavkom da nemate neki eventualni štek ili djedovinu, očevinu koju bi eventualno mogli prodati, kako bi bar dijelom pokrili ovu kupovinu.

    Šta to u prevodu znači? Kako je “Glas Srpske” već analizirao u jednom od prošlih brojeva, jednoj četvoročlanoj porodici, a uzimajući u obzir da je mjesečna sindikalna korpa koju čine osnovne životne potrepštine i usluge – 2.540 maraka, za neki normalan život potrebno bar 3.800 maraka mjesečnih primanja.

    Da bi ova porodica nastavila normalnim životom nakon kupovine stana, a što pored redovne otplate podignutog kredita znači i podmirenje troškova osnovnih životnih troškova, trebalo bi da ima obezbijeđen mjesečni kućni budžet, odnosno primanja od 4.800 do 5.300 maraka.

    Njemačka
    Da bi jedna njemačka porodica kupila pristojan stan od 80 kvadrata mora zarađivati bar 8.000 evra mjesečno. Izračunali su ovo pojedini njemački mediji, navodeći da sa trenutnim cijenama nekretnina i kamatnim stopama neko ko želi kupiti stan od 80 kvadratnih metara u velikom gradu morati zarađivati između 8.000 i 10.000 evra neto mjesečno.

    Ako pogledamo posljednje zvanične podatke da od 280.000 zaposlenih u Republici Srpskoj, više od 170.000 radnika prima platu manju od prosječne koja iznosi 1.270 maraka, onda se može zaključiti da za dobar dio građana projekat kupovine stana predstavlja svojevrsnu nemoguću misiju, jer sa svojim mjesečnim primanjima, pa i u slučaju da dvoje rade, mogu eventualno pokriti samo troškove sindikalne potrošačke korpe. Sve ostalo, znači i kupovina stana, predstavlja strogi luksuz.

    Ukoliko, međutim, neka porodica smatra da je kredit velika obaveza i teret i odluči se na štednju kako bi prikupila recimo 140.000 maraka, trebalo bi da u narednih 10 godina za tu namjenu sa strane ostavlja bar 1.150 maraka mjesečno. To faktički znači da bi se pomenutih 170.000 građana Srpske, koji imaju prosječna mjesečna primanja, morali odreći svega pa i hrane i plaćanja računa da bi za deset godina mogli kupiti stan.

    Dosadašnje analize pokazale su kako su stanove u Srpskoj u posljednje dvije godine u najvećoj mjeri kupovali naši ljudi koji žive u inostranstvu te oni domaći, boljeg imovinskog stanja, kao jednu vrstu investicije.

    Pokazalo se i da oni mladi bračni parovi koji kupe stan u današnje vrijeme, uglavnom imaju i uslovno rečeno “malu pomoć” sa strane, od roditelja, koji zarad budućnosti svoje djece prodaju očevinu ili neku drugu nekretninu.

    Prošle godine u znatnoj mjeri pala je kupovina stana na kredit, a glavni razlog – rast kamatnih stopa, otežani uslovi zaduživanja zbog inflacije koja je pojela kućne budžete, ali i naglog skoka cijena nekretnina. Kada je riječ o tome koja je to najtraženija kvadratura to su, manji jednosobni stanovi između 35 i 45 kvadratnih metara, koje najčešće kupuju mlađi bračni parovi. Na drugom mjestu su stanovi između 50 i 60 kvadrata, sa dvije spavaće sobe. Najteže se trenutno prodaju oni koji imaju 90 kvadrata i dvije spavaće sobe.

    Britanija
    Većina onih koji žele da kupe kuću ili stan u Velikoj Britaniji smatra da je vlasništvo nad nekretninom rezervisano za elitu. Mladi Britanci zbog toga odlučuju da žive sa roditeljima ili da iznajme stan u nemogućnosti da kupe vlastiti. Skoro svi ispitani kupci koji su prvi put kupili nekretninu štedjeli su za depozit, za šta im je u prosjeku trebalo četiri i po godine.