VRBAS Media

Autor: INFO

  • Stanivuković poziva MUP da reaguje, tražiće krivičnu odgovornost

    Stanivuković poziva MUP da reaguje, tražiće krivičnu odgovornost

    Očekujem i pozivam MUP RS da u skladu sa svojim nadležnostima reaguje i sankcioniše one koji organizuju neprijavljeni skup i ne dozvoli blokadu ulica baš kao što su reagovali svaki put kada je skup bio organizovan od strane onih koji nisu dio sistema vlasti.
    Poručio je to gradonačelnik Banjaluke, Draško Stanivuković, nadovezujući se na za danas najavljeni protest Gradskog odbora SNSD Banjaluka.

    – Nismo dobili zahtijevani izvještaj MUP sa prošlog nenajavljenog skupa. Ovaj put vjerujem da se ta namjerna greška neće ponoviti i da će djelovati u skladu sa zakonom! U protivnom tražićemo krivičnu odgovornost pojedinaca u ovom slučaju – istakao je Stanivuković.

    Javne institucije, kaže on, ne smiju da imaju dvostruke aršine, a zakon mora biti jednak za sve.

    Podsjećamo, GrO SNSD Banjaluka najavila je za danas novi protest u 16 časova, zbog, kako navode, sve lošeg stanja u Gradu Banjaluka, a najviše zbog novih poskupljenja, između ostalog, parkinga.

  • Sud BiH vratio optužnicu protiv Dodika i Lukića na doradu

    Sud BiH vratio optužnicu protiv Dodika i Lukića na doradu

    Sud BiH vratio je na doradu Tužilaštvu BiH optužnicu protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i v.d. direktora Službenog glasnika Srpske Miloša Lukića, potvrđeno je za RTRS.

    Interesantno je da je Dnevni avaz opet objavio informaciju iz Suda BiH, kao i raniju iz Tužilaštva kada je podignuta optužnica protiv Dodika i Lukića.

    Optužnica je vraćena na uređenje i dopunu u petak 18. avgusta.

    Postavlja se pitanje kako iz Suda i Tužilaštva BiH “cure” tako povjerljive informacije i zašto nadležni ništa ne preduzimaju.

    Podsjećamo, optužnica je podignuta zbog neizvršavanja odluka Kristijana Šmita.

    Tužilaštvo BiH je podiglo optužnicu prije deset dana, a predsjednik Srpske Milorad Dodik je nakon toga podnio krivičnu prijavu protiv tužioca Nedima Ćosića.

  • Kako je Bećirović potrošio preko 10 hiljada KM u Londonu

    Kako je Bećirović potrošio preko 10 hiljada KM u Londonu

    Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović od 2. do 5. jula ove godine boravio je u Londonu, a na usluge VIP salona na aerodromima Gatwick i Heathrow je potrošeno čak 9.150 KM.

    Bio je 2. juli kada je Denis Bećirović s delegacijom sletio na londonski Gatwick.

    Umjesto da izađu s aerodroma i upute se ka hotelu ili na neku drugu lokaciju, oni su donijeli odluku da prvo odu u VIP salon aerodroma i tu potroše 1.380 funti (3.158 KM).

    Tokom tri dana boravka u Londonu delegacija BiH je rentala i automobil, a to je koštalo 1.930 funti (4.417 KM).

    Nakon obavljenih sastanaka u Londonu, između ostalog i sa britanskim premijerom Rishijem Sunakom, Bećirovićeva delegacija je 5. jula krenula kući.

    Let im je bio sa londonskog aerodroma Heathrow, a delegacija je avion odlučila sačekati u VIP salonu čije usluge su plaćene 2.640 funti ili 6.042 KM.

    Dakle, na usluge VIP salona i iznajmljivanje automobila za tri dana u Londonu je potrošeno je 13.617. Na tu cifru treba dodati cijene aviokarti i smještaja.

    Iako je jasno da visoke delegacije imaju određene povlastice kao što je korištenje i VIP salona na aerodromima, postavlja se pitanje opravdanosti naročito u slučajevima kada se na aerodromu ne planira provesti duže vremena prije leta, a da ne govorimo o odlasku u VIP salon pri samom dolasku na destinaciju.

  • Traži se “glava” Šojgua i Gerasimova?

    Traži se “glava” Šojgua i Gerasimova?

    Ruske bezbjednosne službe navodno su rekle predsedniku Rusije da smjeni ministra obrane Sergeja Šojgua, navodi američki Blumberg.

    Od Vladimira Putina, takođe navodno, se zahteva i da sprovede punu mobilizaciju.

    Izveštaj na koji se poziva Blumberg proizilazi, kako je navedeno, od izvora iz ruske elite, koji su navodno bili razočarani “slabim” odgovorom Putina na pobunu Vagner grupe i sada sugerišu da bi Šojgu i načelnik Generalštaba ruske vojske Valerij Gerasimov trebalo da budu smenjeni.”Sigurnosni tvrdolinijaši žele zamijeniti Šojgua kao dio prijelaza na agresivnije ratovanje, uključujući potpunu mobilizaciju i izvanredno stanje, prema pet osoba upoznatih sa situacijom”, stoji u izvješću.

  • Stevandić: Srpska ima ozbiljnije kontakte u regionu i svijetu nego BiH

    Stevandić: Srpska ima ozbiljnije kontakte u regionu i svijetu nego BiH

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je da uspješni sastanci predsjednika Srpske Milorada Dodika i srpskog člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović na političkom i ekonomskom planu sa regionalnim i svjetskim liderima u Mađarskoj govore da Republika Srpska ima mnogo ozbiljnije regionalne, ali i međunarodne kontakte nego sama BiH.

    To je zato što su kontakti zvaničnika Republike Srpske posvećeni miru, razvoju i međusobnom razumijevanju, a kontakti koje u BiH ostvaruju, pogotovo bošnjački član Predsjedništva BiH Denis Bećirović, su uglavnom vezani za targetiranje i pljuvanje po Republici Srpskoj po svijetu, što znači pljuvanje po pola svoje zemlje – rekao je Stevandić.

    On je istakao da su susreti zvaničnika Srpske sa značajnim svjetskim zvaničnicima i predstavnicima političkog establišmenta i privrednih subjekata koji su ekonomski divovi, nešto potpuno drugačije, od čega BiH neće imati koristi, sem ostrašćenih srbofoba kojima će to biti novi motiv da napadaju Republiku Srpsku.

    • Pokazujemo, ne samo da nismo izolovani, nego smo sposobni da kreiramo nove i ekonomske i političke dogovore koji će biti na dobrobit naših građana, a u isto vrijeme nosimo teško breme optužnica, montiranih procesa, političkih uslovljavanja, ucjena koje su rezultat lobiranja sarajevske čaršije, ali isto tako geopolitičkih interesa koji nam ne dozvoljavaju da budemo svoji na svome, da branimo svoju budućnost i svoje pravo da odlučujemo o svojoj budućnosti – rekao je Stevandić za Srnu.

    On je istakao i Dodik i Cvijanovićeva pokazuju da Republika Srpska ima rješenje, da zna da odgovori i da je mnogo jača, ozbiljnija i bolja nego što su mislili oni koji su se rukovodili ciljevima njenog ugrožavanja i izolacije.

    Cvijanovićeva i Dodik tokom dvodnevne posjete Mađarskoj sastali su se mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, predsjednicima Turske Redžepom Tajipom Erdoganom, Azerbejdžana Ilhamom Alijevim, Tatarstana Rustamom Minihanovom, Turkmenistana Serdarom Berdimuhamedovom. Razgovarali su i sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

    U okviru posjete Mađarskoj, povodom obilježavanja Nacionalnog dana ove zemlje – Svetog Stefana /Ištvana/, Dodik i Cvijanovićeva prisustvovali su i Svjetskom prvenstvu u atletici u Državnom atletskom centru u Budimpešti, te u Sentandreji, na poziv Njegovog preosveštenstva episkopa budimskog Lukijana, proslavi velikog pravoslavnog praznika Preobraženja Gospodnjeg.

  • Nikad više turista u Banjaluci

    Nikad više turista u Banjaluci

    Grad Banjaluka je ove godine oborio sve rekorde po turističkoj posjećenosti, a to je donijelo i rekordne prilive po osnovu boravišnih taksi.
    Iz Turističke organizacije grada Banjaluka (TOBL) saznajemo da je ukupan iznos naplaćene boravišne takse, zaključno sa julom, bio 203.565 KM, dok je za isti period prošle godine naplaćeno 136.631 KM.

    “Poredeći ove podatke, može se pretpostaviti da će završetkom 2023. godine naplata boravišne takse uveliko premašiti iznos iz 2022. Ovo je svakako plod naših promotivnih aktivnosti s ciljem privlačenja što većeg broja turista u grad, ali takođe i zajedničke akcije sa Turističkom organizacijom Republike Srpske u kojoj smo pozivali ugostitelje na redovnu uplatu boravišne takse”, kazala je za “Nezavisne novine” Irena Popović, samostalni stručni saradnik u TOBL.

    Na pitanje da li je iznos prikupljenih taksi u ovoj godini srušio sve dosadašnje rekorde, Popovićeva je kazala da su veoma zadovoljni dosadašnjim rezultatima koje su postigli.

    “Možemo se pohvaliti da je ovo je rekordan iznos naplate boravišne takse i nadamo se da će se ovaj trend i nastaviti”, rekla je Popovićeva.

    Kada je riječ o posjećenosti ove godine u Banjaluci, kako kažu iz TOBL, pozivajući se na statističke podatke, u prvih šest mjeseci evidentirano je 54.846 dolazaka, ili 36 odsto više nego u istom periodu 2022. godine (40.403), odnosno 83.144 noćenja ili 33 odsto više u odnosu na rekordnu 2022. godinu (62.553).

    Inače, boravišna taksa u Banjaluci iznosi 2,5 KM, što je na snazi od 2018. godine, kada je ovaj grad proglašen turističkim mjestom.

    Danilo Bosnić, turistički vodič iz TOBL, kazao je da su najatraktivnije i najtraženije gradske pješačke ture u trajanju od dva sata.

    Prema njegovim riječima, za turiste se kao omiljena destinacija izdvojila i Krupa na Vrbasu.

    Istakao je i da su, kako prošle, tako i ove godine, od aktivnosti najponosniji turama dajakom, koji je sve više tražen, kao i raftingom.

    “U predsezoni smo bili izuzetno zadovoljni grupnim turama, i na jesen očekujemo takođe još veći priliv grupnih tura”, istakao je Bosnić za “Nezavisne novine”.

    Podsjetimo, iz TOBL-a su nedavno rekli da Banjaluka iz mjeseca u mjesec bilježi istorijske maksimume kada je riječ o posjetama, u šta se mogu uvjeriti svi, jer će širom grada čuti da se govore brojni svjetski jezici.

    “Treba imati na umu da se statistički podaci odnose na tipove smještaja – hoteli, moteli i pansioni i ne obuhvataju promet u smještajima kao što su apartmani, sobe za iznajmljivanje i kuće za odmor, a oni bilježe ekspanziju, tako da je promet puno veći”, pojasnili su iz TOBL.

  • Pomoć Evropske unije za građane još na računima entiteta

    Pomoć Evropske unije za građane još na računima entiteta

    EU će provjeriti da li su vlasti u entitetima i Brčko distriktu na pravedan i transparentan način isplatile sredstva energetske pomoći ugroženom stanovništvu i firmama za povećanje energetske efikasnosti, rečeno je “Nezavisnim” u Delegaciji EU u Sarajevu.
    Podsjećanja radi, EU je još u februaru odobrila 70 miliona evra BiH kako bi se isplatila pomoć građanima BiH koji su imali probleme s plaćanjem računa za energetiku, kao i firmama da ugrade solarne panele i drugu opremu za povećanje energetske efikasnosti u svojim postrojenjima.

    EU je svoj dio obaveze ispunila još u maju.

    Nataša Krsman, portparolka Ministarstva finansija i trezora BiH, 18. maja nam je potvrdila da je novac legao na njihov račun i da je odmah proslijeđen Centralnoj banci BiH na realizaciju.

    Ona je pojasnila da je uplaćena prva tranša od 63 miliona evra, dok bi ostatak trebalo da bude isplaćen naknadno.

    Do sada smo nekoliko puta kontaktirali s nadležnim ministarstvima u RS i FBiH i uvijek su nam rekli da je sve spremno i da će isplata početi “uskoro”, ali do toga još nije došlo.

    Prošle sedmice obratili smo se Ministarstvu rada i socijalne politike Vlade FBiH i Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS, ali nam ni do danas nije stigao odgovor kada bi isplata trebalo da počne.

    U EU su “Nezavisnim” pojasnili da je upravljanje sredstvima u potpunosti odgovornost vlasti u BiH, s obzirom na to da je, kako su naglasili, paket osiguran kao budžetska podrška uz direktan prenos sredstava institucijama korisnicama.

    “Ovo je prvi put da su bosanskohercegovačke vlasti dobile pomoć za isplatu javnosti na ovaj način. Kako BiH bude napredovala na svom putu ka EU, vlasti u BiH će morati pokazati da raspolažu kapacitetima za implementaciju značajnih resursa na koje će BiH steći pravo kao članica EU. Način na koji BiH bude upravljala sredstvima iz Paketa energetske podrške će biti važan pokazatelj za svaku buduću direktnu podršku institucijama BiH. EU će naknadno provjeriti da li je dogovorena metodologija isplate sredstava sprovedena na pravedan i transparentan način”, objasnili su oni.

    Precizirali su da paket energetske podrške BiH uključuje 50 miliona evra za ugrožena domaćinstva i 20 miliona za podršku energetskoj efikasnosti, kao vid ulaganja u budućnost.

    “Prva tranša od 90 odsto sredstava uplaćena je BiH, a vlasti u FBiH, RS i distriktu Brčko rade na isplati sredstava putem nadležnih entitetskih ministarstava i entitetskih fondova za zaštitu okoliša i upravnih jedinica u distriktu Brčko”, rekli su oni.

    Paket energetske podrške realizuje se u skladu sa usvojenim Akcionim planom aktivnosti koje BiH treba da sprovede. Evaluaciju sprovedenih aktivnosti iz Paketa energetske podrške će izvršiti EU u prvom kvartalu 2024. godine, što će predstavljati osnov za isplatu druge tranše iz Paketa energetske podrške, odnosno preostalih deset odsto.

    Predstavnici vlada entiteta, koji su prisustvovali predstavljanju paketa energetske podrške, na pres-konferenciji rekli su da već imaju spiskove u okviru institucija koje se bave socijalnim pitanjima i da će već postojeće spiskove iskoristiti kako bi svi koji imaju pravo na ova sredstva do njih i došli. Takođe su pojasnili da građani neće morati da se registruju i prijavljuju, već da će dobiti obavještenje putem pošte.

  • Čekao nevjenčanu suprugu da se vrati iz Njemačke, pa je ubio iz pištolja

    Čekao nevjenčanu suprugu da se vrati iz Njemačke, pa je ubio iz pištolja

    U naselju Podgajevi kod Živinica muškarac inicijala M.A. (1965.) je usmrtio ženu Č.T. (1971.), a nakon toga počinio i samoubistvo.

    Oni su živjeli u vanbračnoj zajednici.

    Motiv ovog svirepog djela, prema prvim informacijama, je ljubomora.

    Nevjenčana supruga je sinoć došla iz Njemačke, gdje je bila na svadbi kćerke.Nakon povratka iz Njemačke prvo je došlo do svađe, a nakon toga je M.A. uzeo pištolj te usmrtio suprugu, a onda počinio i samoubistvo. Utvrđeno je da ranije nije bilo prijava za nasilje u porodici, prenosi Avaz.

  • BRIKS + još 20?

    BRIKS + još 20?

    Južnoafrički predsednik Siril Ramafosa izrazio je podršku proširenju međunarodnog saveza BRIKS.

    “Prošireni BRIKS će predstavljati raznoliku grupu nacija koje dele zajedničku želju da stvore uravnoteženiji svetski poredak”, rekao je Ramafosa u televizijskom obraćanju naciji u nedelju, prenosi Blumberg.

    Samitu će prisustvovati generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš i više od 30 šefova afričkih država, kao i drugih lidera takozvanog “globalnog juga”.

    Lideri BRIKS-a — Brazila, Rusije, Indije, Kine i Južne Afrike — održaće trodnevni samit koji počinje 22. avgusta, a moguće proširenje saveza je visoko na dnevnom redu. Više od 20 nacija se zvanično prijavilo za pridruživanje, rekao je Ramafosa.

    Zvanično formiran 2009. godine, BRIKS se trudio da stekne onu vrstu geopolitičkog uticaja koji odgovara njegovom kolektivnom ekonomskom dometu.

    Sadašnje članice bloka predstavljaju više od 42 odsto svetske populacije i čine 23 odsto globalnog bruto domaćeg proizvoda i 18 odsto trgovine, prenosi portal Biznis.

  • Procurilo: Ukrajina će pasti?

    Procurilo: Ukrajina će pasti?

    U SAD se sve više sumnja da će Ukrajina ove godine ostvariti ciljeve svojih ofanzivnih operacija, prenosi Radio Slobodna Evropa pisanje svetskih medija.

    Zbog slabog napretka na frontu, ali i manjka ostvarivih ciljeva sukobljenih strana, rat u kojem je, prema podacima SAD, poginulo ili ranjeno gotovo 500.000 ukrajinskih i ruskih vojnika, mogao bi godinama da potraje.

    Čini se da Kijevu ponestaje opcija u kontraofanzivi za koju su zvaničnici tvrdili da je ključna operacija Ukrajine za oslobađanje značajnog dela teritorije koje su pod okupacijom ruskih snaga, ističe Vašington post.

    Posle više od dva meseca borbi, kontraofanziva pokazuje znake posustajanja, pošto je napredak ukrajinskih snaga ograničen na nekoliko sela, dok ruske trupe napreduju na severu, piše list, ukazujući da nemogućnost Ukrajine da ostvari odlučujući uspeh na bojnom polju podstiče strahove da sukob ulazi u pat poziciju i da bi međunarodna podrška Kijevu mogla da oslabi.

    Novi poverljivi američki obaveštajni izveštaj predviđa da ukrajinske snage u kontraofanzivi neće uspeti da ove godine stignu do ključnog grada Melitopolja na jugoistoku zemlje. S druge strane, podvlači Vašington post, očekuje se da će u SAD biti sve glasniji pozivi na smanjenje pomoći Ukrajini kako se budu približavali predsednički izbori u novembru 2024. godine.

    Analitičari kažu da je malo verovatno da će Ukrajina napraviti prodor u ofanzivi bez naprednog oružja ili potpunog angažovanja snaga koje se i dalje drže u rezervi. Ukrajinski i zapadni zvaničnici dotle pozivaju na strpljenje, navodeći da je napredovanje sporije nego što se očekivalo, ali insistiraju na tome da Ukrajina ostvaruje stabilne dobitke.

    Američki zvaničnici su sve kritičniji prema strategiji ukrajinske kontraofanzive, ali i sve pesimističniji u pogledu njenih šansi za uspeh, što, prema oceni Fajnenšel tajmsa, produbljuje tenzije između Kijeva i Vašingtona u najkritičnijoj tački rata od početka ruske invazije.

    Tanuug/Mads Claus Rasmussen/Ritzau Scanpix via AP
    Tanuug/Mads Claus Rasmussen/Ritzau Scanpix via AP
    SAD i Ukrajina su prvobitno planirale prolećnu ofanzivu koja bi tokom leta brzo potisnula ruske okupacione snage, ali je, kao navodi britanski list, spor napredak na terenu naveo Kijev da se vrati tradicionalnijoj taktici, umesto manevara kombinovanih snaga kojima su SAD i druge zapadne zemlje obučavali ukrajinske snage ranije ove godine.

    Jedna od tačaka napetosti između američkih i ukrajinskih zvaničnika tiče se pitanja kako je Kijev rasporedio vojsku. Američki zvaničnici ohrabruju Ukrajinu da manje izbegava rizik i da u potpunosti usmeri svoje snage na glavnu osovinu kontraofanzive na jugu zemlje kako bi došla do šanse da probije ruske linije i stigne do Azovskog mora, čime bi se presekla teritorija pod ruskom kontrolom – kopneni most koji spaja jug Ukrajine s Krimom.

    Vašington je takođe tražio od Kijeva da pošalje više borbene moći na jug i da prestane da se koncentriše na istok, gde je angažovao gotovo polovinu svojih snaga. Međutim, ukazuje Fajnenšel tajms, Ukrajina je umesto toga rasporedila neke od svojih najboljih borbenih jedinica za napore da oslobodi Bahmut.

    Zvaničnici u Kijevu, uključujući predsednika Volodimira Zelenskog i neke od kritičara administracije predsednika SAD Džozefa Bajdena, pozivaju Zapad da pošalje Ukrajini teško naoružanje i kažu da će napredovanje u kontraofanzivi biti i dalje sporo ako Vašington ne pošalje oružje dugog dometa koje bi podržalo snage na terenu.

    Neki analitičari kažu da je fokus Kijeva na dalekometno oružje pogrešno, s obzirom na njegov skromni uticaj u ratu koji se sve više vodi artiljerijom, uključujući kasetnu municiju koju su SAD nedavno poslale Ukrajini.

    Rat u Ukrajini je u opasnosti da se otegne nekoliko godina, piše Volstrit džurnal, navodeći da razlog za to nije samo spor razvoj na frontu, već i to što niko od glavnih aktera nema jasne i ostvarive političke ciljeve.

    Glavni cilj Ukrajine da povrati svu svoju teritoriju je najjasniji, ali i teško ostvariv, s obzirom na ograničenja zapadne podrške. SAD i ključni evropski saveznici poput Nemačke žele da spreče Rusiju da pobedi, ali se plaše troškova i rizika pomoći koja bi Ukrajinu dovela do takve pobede.

    Zato zapadni zvaničnici razmatraju velike nagodbe za okončanje rata, ali se one ne poklapaju ni s ciljevima Kijeva, ni s ciljevima Moskve. Deklarisani ciljevi ruskog predsednika Vladimira Putina su najelastičniji, od ambicioznih imperijalnih planova do ograničenijeg otimanja ukrajinske zemlje, a i menjaju se sa situacijom na terenu, navodi američki list.

    Bajden je rekao da je cilj američke pomoći da Ukrajini omogući najbolju poziciju za eventualne mirovne pregovore, bez navođenja pod kojim uslovima treba da pregovara. Ranije ove godine, Vašington, Berlin i drugi su se nadali da će se otvoriti šansa za razgovore ove jeseni, ako kontraofanziva Kijeva ostvari značajan napredak na jugu i istoku Ukrajine.

    Ipak, tokom celog rata, davanje Ukrajini odlučujuće vatrene moći sukobljavalo se s drugim prioritetom Zapada, s izbegavanjem nekontrolisane eskalacije koja bi vodila u direktan rat s Rusijom ili navela Putina da iskoristi nuklearno oružje.

    Ograničena brzina slanja pomoći Ukrajini bila je očigledna u višemesečnim debatama na Zapadu o tome da li da Kijevu obezbedi tenkove, avione i rakete dugog dometa.

    Ograničeno naoružavanje ukrajinskih trupa doprinelo je njihovim teškim gubicima tokom rata i njihovom bolno sporom napredovanju ovog leta protiv utvrđenih ruskih linija u regionima Zaporožja i Donjecka, a sad su američke obaveštajne službe pesimistične u pogledu toga da li ukrajinske snage mogu da probiju rusku odbranu i stignu do Azovskog mora.

    Američki zvaničnici kažu da se ukupan broj poginulih ili ranjenih ukrajinskih i ruskih vojnika od početka rata u Ukrajini pre 18 meseci približava zapanjujućem broju od 500.000, čemu su doprinele velike žrtve ove godine, ukazuje Njujork tajms.

    Zbog velikih gubitaka u prvim nedeljama kontraofanzive, odnosno hiljada ubijenih ili ranjenih vojnika, kao i uništenja oružja dobijenog sa Zapada, Ukrajina je promenila taktiku i vratila se pokušajima iznurivanja ruskih snaga napadima artiljerije i raketama dugog dometa, umesto juriša preko minskih polja pod vatrom.

    Američki zvaničnici brinu da bi Ukrajina tako mogla da ostane bez dragocene municije, što bi donelo prednost Putinu u ratu iznurivanja. Ukrajinski komandanti su se, međutim, odlučili za promenu kako bi smanjili broj žrtava i sačuvali snage na frontu.

    Ruski vojni gubici, rekli su zvaničnici, približavaju se broju od 300.000, što uključuje 120.000 poginulih i 170.000 do 180.000 ranjenih vojnika. Ukrajina je imala manje stradalih, blizu 70.000 ubijenih i od 100.000 do 120.000 ranjenih vojnika.