VRBAS Media

Autor: INFO

  • Kremlj: Rano govoriti o rezultatima pregovora u Abu Dabiju

    Kremlj: Rano govoriti o rezultatima pregovora u Abu Dabiju

    U Abu Dabiju je započeo drugi dan pregovora o okončanju četvorogodišnjeg rusko-ukrajinskog sukoba. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je rano govoriti o rezultatima pregovora u Abu Dabiju.

    – Pregovori se nastavljaju danas, tako da je prerano za izvođenje bilo kakvih zaključaka – rekao je Peskov novinarima, odgovarajući na pitanje da li je Kremlj već dobio informacije o rezultatima prvog dana razgovora u Abu Dabiju i kako pregovori napreduju.

    Po njegovim riječima, ruski pregovarači operativno izvještavaju Putina o svemu.

    Specijalni izaslanik ruskog predsjednika za strane investicije i ekonomsku saradnju Kiril Dmitrijev prethodno je ocijenio da je ostvaren napredak u pregovorima u vezi sa postizanjem mirovnog sporazuma za sukob u Ukrajini.

    Pregovori o ukrajinskom sukobu u Abu Dabiju i drugog dana se održavaju iza zatvorenih vrata, rekao je izvor za Sputnjik. Dodao je da je atmosfera na pregovorima pozitivna.

  • Postoji li rizik da se nipah virus pojavi u Srpskoj?

    Postoji li rizik da se nipah virus pojavi u Srpskoj?

    U Republici Srpskoj i regionu trenutno nema registrovanih slučajeva virusa Nipah (nipa) niti specifične vrste slijepih miševa koji ga prenose.

    Načelnik Službe za epidemiologiju u Institutu za javno zdravstvo Nina Rodić Vukmir izjavila je da je rizik za opštu populaciju trenutno veoma nizak, ali i apelovala na građane koji putuju u područja u kojima je potvrđen ovaj virus da se pridržavaju mjera predostrožnosti.

    Ona je precizirala da je riječ o dijelovima jugoistočne Azije, prvenstveno Indije, koja je trenutno glavno žarište, te Bangladeša, koji je endemsko područje za bolest koju izaziva virus Nipah, prenosi Srna.

    Vukmirova savjetuje građanima da nakon povratka sa puta prate zdravstveno stanje, te da se odmah jave nadležnoj zdravstvenoj ustanovi ukoliko u roku od 21 dan osjete simptome poput visoke temperature, jake glavobolje, kašlja ili otežanog disanja.

    Virus se prenosi sa životinja na ljude

    Vukmirova je rekla da je virus Nipah virus prenosi sa životinja na ljude, ali se može prenositi i direktnim kontaktom sa zaraženom osobom.

    “Prirodni domaćini virusa su voćni šišmiši. Klasifikovan je kao nivo biosigurnosti četiri /BSL-4/, što je najviši nivo biološke sigurnosti i u istoj kategoriji sa patogenima kao što je ebola. Zbog karakteristika, ponekad se pominje i u kontekstu potencijalne zloupotrebe /bioterorizam/”, pojasnila je Vukmirova.

    Prema njenim riječima, virus se prenosi direktnim kontaktom sa zaraženim životinjama, najčešće slijepim miševima ili svinjama, kao i konzumiranjem kontaminirane hrane, na primjer, voća ili soka od urmi /datula/ koje su zaražene pljuvačkom ili urinom zaraženih šišmiša.

    “Takođe, moguće je i prenošenje sa čovjeka na čovjeka putem bliskog kontakta sa sekretima zaražene osobe, često u kućnim uslovima ili zdravstvenim ustanovama”, navela je Vukmirova.

    Period inkubacije traje od četiri do 14 dana

    Vukmirova kaže da inkubacija obično traje od četiri do 14 dana.

    Klinička slika, napominje Vukmirova, varira od asimptomatske /supkliničke/ infekcije do akutne respiratorne bolesti /blage ili teške/ i fatalnog encefalitisa.

    “Blagi simptomi uključuju groznicu, glavobolju, kašalj, bol u grlu i otežano disanje. Teže forme bolesti se karakterišu kao akutni respiratorni distres, encefalitis, dezorijentacija, a u najtežim slučajevima koma”, pojasnila je Vukmirova.

    Rizik od infekcije spriječiti higijenom

    Vukmirova je rekla da trenutno ne postoji specifična vakcina ili lijek za virus Nipah, ali da se rizik od infekcije u zahvaćenom području može znatno smanjiti redovnim pranjem ruku, naročito nakon kontakta sa životinjama ili boravka na potencijalno rizičnim područjima.

    Potrebno je prati voće, svježi sok od ubrane urme prokuvati, dok treba izbjegavati konzumiranje sirovih sokova od palme/urme koji su stajali na otvorenom.

    Ona je rekla da, ukoliko neko njeguje osobu sa simptomima respiratorne infekcije, treba da koristi zaštitne maske i rukavice.

  • Lavrov: Američke priče o saradnji ne idu uz sankcije

    Lavrov: Američke priče o saradnji ne idu uz sankcije

    Izjave Sjedinjenih Američkih Država o perspektivama ekonomske saradnje sa Rusijom ne uklapaju se baš najbolje sa sankcionom politikom Vašingtona, izjavio je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov.

    – Prvi put su uvedene nove, veoma oštre sankcije, protiv naših najvećih naftnih kompanija Lukoil i Rosnjeft. To se dogodilo dvije do tri nedjelje nakon sastanka u Enkoridžu. Predsjednik Rusije bio je iznenađen – iz Enkoridža smo se razišli uz dogovor da je Rusija podržala prijedlog Sjedinjenih Država o sveobuhvatnom rješavanju ukrajinske krize – ukazao je Lavrov.

    Prema njegovim riječima, nakon susreta ruskog predsjednika Vladimira Putina i predsjednika SAD Donalda Trampa, Rusija je očekivala da će Amerikanci sazvati konferenciju povodom postignutih dogovora.

    – Ali se dogodilo nešto sasvim drugo – sankcije protiv Lukoila i Rosnjefta. Štaviše, sada se istovremeno uvode i carine protiv zemalja koje kupuju energente iz Rusije – rekao je Lavrov u intervjuu za Raša tudej, povodom Dana diplomatskog radnika.

    Kako je podsjetio šef ruske diplomatije, nedavno je usvojen dokument o Kubi kojim se proglašava vanredno stanje zbog prijetnje koju, kako tvrde u Vašingtonu, Kuba navodno predstavlja za interese SAD u Karipskom moru, između ostalog i zbog navodne “neprijateljske i zlonamjerne politike Rusije”.

    – Nekako se sve to u vezi sa svijetlom budućnošću našeg ekonomskog i investicionog partnerstva ne uklapa baš najbolje sa tim – naglasio je Lavrov.

    Napomenuo je i da se Indiji zabranjuje da kupuje rusku naftu.

    – Bar je tako saopšteno. Ali u suštini svima se zabranjuje da je kupuju – i naftu i gas. I svuda se govori da će rusku naftu i ruski gas zamijeniti američka nafta i američki tečni prirodni gas – istakao je šef ruske diplomatije.

    Predsjednik SAD Donald Tramp saopštio je 2. februara da je, navodno, premijer Indije Narendra Modi pristao da odustane od kupovine ruske nafte i da poveća uvoz iz Sjedinjenih Država. Indijski premijer, međutim, po okončanju razgovora sa Trampom nije komentarisao te tvrdnje o navodnom odustajanju Nju Delhija od ruske nafte.

    Takođe, Rusija vidi kako se, nakon događaja u Venecueli, ruske kompanije potiskuju iz te zemlje.

  • Epstin trese Britaniju

    Epstin trese Britaniju

    Iako britanski premijer Kir Starmer (Keir Starmer) nikada nije bio povezan sa Dežrijem Epstajnom (Jeffreyjem Epsteinom), u ozbiljnoj je opasnosti da zbog njega izgubi posao, dok d druge strane, predsjednik SAD Donald Tramp, čije se ime spominje više hiljada puta u spisima o osramoćenom finansijeru, nema takvih briga.

    Dok se politička kriza na istočnoj strani Atlantika produbljuje, Epstajnove žrtve u Vašingtonu bore se protiv inercije u potrazi za pravdom. Ta razlika odražava relativnu političku snagu Trampa i moguću egzistencijalnu slabost Starmera, ali i naglašava ogromne razmjere skandala koji se nastavlja širiti gotovo sedam godina nakon smrti njegovog začetnika, a čiji krakovi sada dosežu i do Norveške i Poljske, piše CNN.

    Tramp je siguran

    Pritisak ne osjeća samo Starmer. Javno zgražanje zbog veza s Epstajnom u Ujedinjenom Kraljevstvu toliko je snažno da je kralj Čarls  (Charles III.) oduzeo kraljevske titule vlastitom bratu i Epstajnovom prijatelju, bivšem princu Endrjuu, te ga prisilio da napusti svoju rezidenciju na imanju dvorca Windsor.

    U Sjedinjenim Državama nije bilo sličnog uklanjanja s javne scene za bilo koga povezanog s Epstajnom, za kojeg su istražitelji utvrdili da je 2019. počinio samoubistvo u zatvoru prije suđenja za trgovinu ljudima i zlostavljanje maloljetnih djevojaka. Najistaknutija osoba koja se suočila s posljedicama zbog prijateljstva s Epstajnom možda je bivši američki ministar financija Lari Samers (Larry Summers).

    Nekadašnji predsjednik Univerziteta Harvard povukao se iz javnosti prošle godine, izjavivši da se “duboko stidi” nakon što su e-mailovi s Epstajnom otkrili njegove seksističke primjedbe i traženje ljubavnih savjeta.

    U međuvremenu, Tramp pokušava ostaviti bijes iza sebe nakon što je Ministarstvo pravosuđa insistiralo da neće biti daljih krivičnih progona.

    Nema jasnih dokaza o bilo kakvom Trampovom nedjelu, a vlasti nisu podigle optužnice protiv njega niti bilo koga drugog spomenutog u novoobjavljenim spisima.

    Iako su neke reference na Trampa u Epstajnovim dokumentima bezazlene, druge uključuju novootkrivene i neprovjerene optužbe za seksualni napad, kao i svježe detalje o tome kako su neke Epstajnove žrtve opisale svoje interakcije s budućim predsjednikom.

    Međutim, Tramp je ove sedmice za CNN rekao: “Stvarno je vrijeme da se zemlja posveti nečemu drugom.”

    Starmer u krizi

    Starmer bi zasigurno volio da je takav scenarij moguć i u Ujedinjenom Kraljevstvu. Njegov premijerski položaj visio je o niti u četvrtak ujutro nakon pobune zastupnika u njegovoj Laburističkoj stranci, što je dodatno naštetilo vladi u Downing Streetu koja ionako tetura iz krize u krizu. Premijer je bio prisiljen priznati tokom žestoke sjednice s pitanjima premijeru u srijedu da je znao za prijateljstvo između bivšeg ministra Pitera Mendelsona i Epstajna, ali ga je svejedno imenovao ambasadorom u Vašingtonu.

    Starmer je smijenio Mendelsona prošle godine nakon ranijeg objavljivanja Epstajnovih spisa koji su pokazali da je nastavio podržavati prijatelja čak i nakon što je ovaj 2008. osuđen za seksualne prestupe na Floridi. Međutim, skandal se ponovno rasplamsao ove sedmice nakon što su novootkriveni spisi sugerisali da je Mendelson možda odavao tajne i tržišno osjetljive informacije Epstajnu na vrhuncu financijske krize 2008. godine. To bi bili neprocjenjivi podaci za Epstajna i njegovu ekipu s Wall Streeta.

    Mendelson se sada suočava s krivičnom istragom te je podnio ostavku u Domu lordova i Laburističkoj stranci.

    “Mandelson je izdao našu zemlju”

    “Mandelson je izdao našu zemlju, naš parlament i moju stranku”, rekao je Starmer u parlamentu. Bivši ambasador u Vašingtonu ispričao se zbog svog odnosa s Epstajnom u izjavi poslanoj BBC-ju prošlog mjeseca.

    “Pogriješio sam što sam mu vjerovao nakon njegove osude i što sam nastavio svoje druženje s njim. Bezuvjetno se ispričavam zbog toga ženama i djevojkama koje su patile”, rekao je Mandelson.

    Ove je sedmice izjavio da je podnio ostavku u Laburističkoj stranci kako bi je poštedio “daljeg sramoćenja”.

    Međutim, Starmerov bijes ne objašnjava zašto se čini da su posljedice Epstajnovog slučaja ozbiljnije u Britaniji nego u Vašingtonu.

    Objašnjenje leži u tome što oluja u Britaniji zapravo nije direktno povezana s Epstajnom, već je skandalozna nit koja pogoršava tri dugotrajne drame koje već dominiraju britanskom politikom i javnim životom.

    Prvo, ovo je priča o premijeru čija je politička budućnost ionako neizvjesna, manje od dvije godine nakon uvjerljive izborne pobjede.

    Drugo, saga o Epstajnu najnoviji je obrat u 30-godišnjoj političkoj tragediji katastrofama sklonog Mendelsona, političara izvanrednih vještina čiji nadimak “Princ tame” odražava i divljenje suvremenika i njegove spektakularne padove. Njegova fatalna mana – žudnja za društvom bogatih i slavnih – dovela ga je do skandala i na kraju do kobnog prijateljstva s Epstajnom.

    Treće, ovo je novo poglavlje u britanskoj drami oko kraljevske porodice, priči o prijateljstvu Endrjua Mauntbaten – Vindzora (Andrewa Mountbatten-Windsora) s Epstajnom koja godinama puni naslovnice.

    Tramp ima prednosti koje Starmeru nedostaju

    Do sada, previranja oko Epstajna nisu imala egzistencijalan uticaj na Trampa. Predsjednik nije optužen ni za kakve zločine, iako njegov prošli odnos s Epstajnom izaziva sumnje u njegov odabir prijatelja. Iako nije politički jak kao nekada, Tramp nije toliko ranjiv da bi mu prijetilo izbacivanje iz Ovalne kancelarije. Starmerova je nevolja mnogo ozbiljnija.

    Čini se da je Tramp u ovom trenutku gotovo imun na političku štetu po pitanju karaktera. Afera Epstajn samo je jedna od višestrukih, neprestanih političkih kriza i skandala. Njegova je tehnika preplaviti javni prostor tolikom bukom da se pojedinačne prijetnje njegovom položaju ne mogu čuti iznad kakofonije, piše CNN.

    Tramp drži republikance u šaci

    Za razliku od Starmera, Tramp je republikanski kongres pretvorio u poslušni instrument. Iako su Epstajnovi spisi objavljeni zbog pritiska dijela republikanaca, malo je vjerojatno da će se takav trenutak ponoviti, pogotovo jer Tramp može vršiti pritisak na članove stranke.

    Vodstvo republikanaca u Zastupničkom domu ne drži administraciju odgovornom. Predsjednik Odbora za nadzor Džejms Komer (James Comer) prisilio je bivšeg predsjednika Bila Klintona (Bill Clinton) i bivšu državnu sekretaricu Hilari Klinton (Hillary Clinton) da svjedoče pod prijetnjom sudskog poziva, ali nema želju pozvati Trampa, prenosi Index.hr.

  • Tramp: Ajatolah bi trebalo da bude zabrinut, vodimo razgovore i sa Kubom

    Tramp: Ajatolah bi trebalo da bude zabrinut, vodimo razgovore i sa Kubom

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas da bi iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei trebalo da bude “veoma zabrinut”, navodeći da su SAD spremne da ponovo upotrijebe silu ukoliko Teheran pokuša da obnovi svoj nuklearni program i dodao da Vašington vodi razgovore s Kubom “koja se nalazi u velikim problemima”.

     

    Tramp je, u intervjuu za En-Bi-Si njuz, rekao da Vašington istovremeno vodi pregovore sa Iranom, ali da ne isključuje vojne opcije.

    – Rekao bih da bi trebalo da bude veoma zabrinut. Oni pregovaraju sa nama – rekao je Tramp, dodajući da su američke snage već uništile iranska nuklearna postrojenja.

    On je naveo da je Iran, prije američke intervencije, bio na oko mjesec dana od razvoja nuklearnog oružja.

    – Da nismo uništili njihov nuklearni program, ne bi bilo mira na Bliskom istoku. Arapske zemlje su se plašile Irana, sada više ne – rekao je Tramp.

    Tramp je rekao da SAD raspolažu informacijama da Iran razmatra pokretanje novog nuklearnog postrojenja na drugoj lokaciji.

    – Ako to urade, vratićemo se i završiti posao – poručio je Tramp.

    Govoreći o Kubi, Tramp je ocijenio da se ta zemlja nalazi u “velikim problemima” i da će joj biti potrebna humanitarna pomoć, nakon što je, kako je naveo, ostala bez finansijske i energetske podrške iz Venecuele.

    On nije želio da procijeni da li će sadašnje kubansko rukovodstvo opstati do kraja njegovog mandata, ali je potvrdio da Vašington vodi razgovore sa Havanom.

    – Razgovaramo sa Kubom – rekao je Tramp, dodajući da bi kubansko-američkoj zajednici moglo biti omogućeno da posjećuje ostrvo i vidi članove porodice i prijatelje.

    Predsjednik SAD se osvrnuo i na američku vojnu operaciju u Venecueli, navodeći da je sprovedena bez gubitaka u ljudstvu i tehnici.

    Na kraju, Tramp se osvrnuo i na Dan nezavisnosti SAD 4. jula navodeći da bi američki građani trebalo da se osjećaju snažno i bezbjedno.

    – Želim da se Amerikanci osjećaju snažno, pobjednički i bezbjedno, da znaju da imaju sigurnu zemlju – rekao je Tramp, ističući da su Sjedinjene Države vojno snažnije nego ikada i da raspolažu “velikom i moćnom vojskom”.

  • Vučić: Srbija će nastaviti da kupuje gas od Rusije, ali planira nabavke i od EU

    Vučić: Srbija će nastaviti da kupuje gas od Rusije, ali planira nabavke i od EU

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da će Srbija nastaviti da kupuje velike količine gasa od Rusije, ali i da planira da obezbijedi 500 miliona kubnih metara gasa godišnje, što je petina ukupnih potreba, kroz mehanizam zajedničke nabavke gasa Evropske unije, kojem se priključila prošle godine.

    Vučić je intervjuu Rojtersu rekao da Srbija diverzifikuje svoje snabdijevanje energijom i da je već u pregovorima o kupovini prirodnog gasa kroz zajedničke nabavke EU.

    Agencija navodi da je Srbija balkanska zemlja koja želi da se pridruži EU i jedan od rijetkih preostalih kupaca ruskog prirodnog gasa u Evropi pošto više od 80 odsto zaliha nabavlja od Rusije.

    Vučić je rekao u intervjuu u Predsjedništvu Srbije, kako je navedeno, da razumije politiku EU prema ruskoj energetici i dodao da Srbija mora da prilagodi svoje energetske politike zahtjevima Brisela.

    – I dalje ćemo imati velike količine ruskog gasa, ali sve više uzimamo od Evropljana – istakao je Vučić.

    On je dodao da Srbija već kupuje gas iz Azerbejdžana preko Bugarske, a da bi gradnja gasovoda ka Sjevernoj Makedoniji, koji bi omogućio pristup tečnom prirodnom gasu iz Grčke, trebalo da počne ove godine.

    Takođe, dodao je da je planirano da gradnja gasovoda ka Rumuniji bude završena 2027. godine.

    – Ovo je velika diverzifikacija – istakao je Vučić.

    Rojters podseća da se kompanija NIS čiji je većinski vlasnik Gaspromnjeft našla pod američkim sankcijama i da se očekuje njena prodaja mađarskom MOL-u.

    Vučić je ponovio da je Srbija čvrsto na evropskom putu.

    – Nema sumnje, dok sam predsjednik, Srbija će biti na svom EU kursu – poručio je Vučić.

  • Oglasio se Dačić nakon hapšenja zbog napada na kuću Zdravka Čolića

    Oglasio se Dačić nakon hapšenja zbog napada na kuću Zdravka Čolića

    Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova uhapsili su jedno lice osumnjičeno da je bacilo bombu na porodičnu kuću pjevača Zdravka Čolića na Dedinju, dok se za drugom osobom još traga, saopštio je potpredsjednik Vlade Srbije i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić.

    On je, navodi se u saopštenju MUP-a, izjavio je da su pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, PU za grad Beograd, Uprave kriminalističke policije, u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u Beogradu i Bezbjednosno-informativnom agencijom, uhapsili jedno lice zbog postojanja osnova sumnje da je izvršilo krivično djelo nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija i izazivanje opšte opasnosti u saizvršilaštvu, dok se za drugom osobom traga.

    “Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, PU za grad Beograd, Uprave kriminalističke policije, u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u Beogradu i Bezbednosno-informativnom agencijom, uhapsili su S. M. (1993), zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija i izazivanje opšte opasnosti u saizvršilaštvu. Postoje osnovi sumnje da je S. M. (32) sa još jednom osobom za kojom se traga, 3. februara ove godine oko 4.52 časa, došli do porodične kuće oštećenog na Dedinju gde su aktivirali i bacili ručnu bombu u dvorište i tom prilikom naneta je materijalna šteta”, stoji u saopštenju.

    Osumnjičenom je određeno zadržavanje do 48 sati nakon čega će, uz krivičnu prijavu, biti priveden Višem javnom tužilaštvu u Beogradu, izjavio je Dačić.

    Na kuću pjevača Zdravka Čolića bačena je eksplozivna naprava koja je izazvala veliku materijalnu štetu.

    Prema prvim informacijama, nije bilo povređenih, a u kući su bili pjevačeva supruga i kćerke, dok je on, prema pisanju medija, bio na poslovnom putu u Zagrebu.

    Motiv napada za sada nije poznat.

  • Radnici u vrtićima dobili povećanje plate

    Radnici u vrtićima dobili povećanje plate

    Radnici Centra za predškolsko obrazovanje i vaspitanje u Banjaluci konačno su, nakon godinu i po dana borbe, dobili veće plate.

    Povećanje plata obezbijeđeno je zahvaljujući amandmanu Socijalističke partije uloženom na gradski budžet, kojim su osigurana sredstva za povećanje plata u iznosu od 20 odsto.

    Planirano potpisivanje novog kolektivnog ugovora
    Radnici su prije nekoliko dana potpisali izmjene i dopune važećeg kolektivnog ugovora, čime je povećanje plata i formalno potvrđeno. U narednom periodu planirano je potpisivanje novog kolektivnog ugovora, s obzirom na to da Sindikat ima dodatne prijedloge i zahtjeve.

    Petar Jokanović, direktor Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje Banjaluka, kazao je za “Nezavisne novine” da su potpisali izmjene i dopune kolektivnog ugovora, kako bi radnici već za nekoliko dana dobili uvećanu januarsku platu.

    Možda vas zanima:

    Poznato kada banjalučki vaspitači odlaze na kolektivni godišnji odmor

    “Dogovor je da u budućnosti, kroz mjesec ili dva, otvorimo još neka pitanja, s obzirom na to da Sindikat ima dodatne zahtjeve, te da u suštini radimo na novom kolektivnom ugovoru. Izmjene i dopune člana koji se odnosi na plate i koeficijente već smo potpisali, dok će pitanja koja se tiču drugih zahtjeva biti rješavana u narednom periodu”, kazao je Jokanović.

    Radnici konačno dočekali veće plate
    Predsjednica Sindikata radnika Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje Banjaluka Slađana Mišić kazala je za “Nezavisne novine” da su radnici konačno dočekali veće plate.

    “Kada je reč o primanjima, direktor kao poslodavac i ja kao predsednik Sindikalne organizacije potpisali smo izmene i dopune dva člana važećeg kolektivnog ugovora, koji su nam u ovom trenutku bili prioritet. Razlog za to je što je januarska plata bila upitna, jer bismo bez povećanja od 16,66 odsto, koje je ranije predviđeno sporazumom, ostali ispod minimalne plate”, kazala je Mišićeva.

    Kako je dodala, s obzirom na to da u budžetu grada za 2026. godinu prvobitno nisu bila planirana dovoljna sredstva, Sindikat se protiv toga izjasnio na javnim raspravama.

    “Ne radi se o potpisivanju novog kolektivnog ugovora, već o izmenama i dopunama postojećeg, koji ističe krajem februara. Pregovore o ostalim članovima, sa ciljem unapređenja i revizije ugovora, nastavljamo u narednih 30 dana, sa planom da novi kolektivni ugovor stupi na snagu od marta”, kazala je Mišićeva.

    Kako navodi, u ovom trenutku najvažnije je bilo pitanje plate.

    “Zaposleni već godinu i po dana čekaju promene, bili su na minimalcu i prošli kroz štrajkačke procedure. Borba je bila intenzivna, ali smo ostali dosledni sebi i osnovnoj delatnosti, i konačno dočekali rešenje”, kazala je Mišićeva.

  • Istekao posljednji nuklearni sporazum, Gutereš traži hitnu akciju

    Istekao posljednji nuklearni sporazum, Gutereš traži hitnu akciju

    Istek sporazuma Novi START ozbiljan je trenutak za međunarodni mir i sigurnost, a glavni sekretar Ujedinjenih naroda Antonio Gutereš (António Guterres) pozvao je Rusiju i Sjedinjene Američke Države da bez odgode započnu pregovore o novom okviru kontrole nuklearnog naoružanja.

    Sporazum Novi START, koji je istekao u ponoć sa srijede na četvrtak, ograničavao je broj strateških nuklearnih bojevih glava koje mogu rasporediti Rusija i Sjedinjene Američke Države, kao i broj projektila i bombardera s kopnenim i podmorničkim baziranjem namijenjenih njihovoj isporuci.

    Svijet bez ograničenja nuklearnog naoružanja

    “Po prvi put u više od pola vijeka suočavamo se sa svijetom bez ikakvih obvezujućih ograničenja strateških nuklearnih arsenala Ruske Federacije i Sjedinjenih Američkih Država, dviju država koje posjeduju veliku većinu globalnog nuklearnog naoružanja”, rekao je Gutereš u saopštenju.

    Upozorio je da se raspad decenija postignuća u kontroli naoružanja događa u trenutku kada je, kako je naveo, rizik od upotrebe nuklearnog oružja najveći u posljednjih nekoliko decenija

    Poziv na djelovanje

    Istovremeno je istakao da postoji prilika za “resetovanje” i stvaranje režima kontrole naoružanja prilagođenog promjenjivom globalnom okruženju te pozdravio izjave zvaničnika Rusije i SAD-a o potrebi sprečavanja povratka svijetu nekontrolisanog širenja nuklearnog oružja, prenosi Index.hr.

    “Svijet sada gleda prema Rusiji i Sjedinjenim Državama kako bi riječi pretočile u djela”, poručio je Gutereš, pozvavši obje zemlje da se bez odgode vrate za pregovarački stol i dogovore nasljedni sporazum koji bi obnovio provjerljiva ograničenja, smanjio rizike i ojačao zajedničku sigurnost.

    Podsjećamo, Sporazum START I, potpisan 1991. godine, dok se Sovjetski Savez raspadao, uveo je prva značajna ograničenja na američko i rusko strateško nuklearno naoružanje i uspostavio režim inspekcija koji će postati obrazac za kontrolu naoružanja nakon hladnog rata.

    Novi START ograničio broj bojevih glava

    Nakon kratkog prekida, sporazum je na kraju zamijenio Novi START, koji je potpisan 2010, a produžen 2021. godine. Njime je broj nuklearnih bojevih glava, koje svaka zemlja ima raspoređene, ograničen na 1.550 – i dalje više nego dovoljno da se međusobno uništi i razori veliki dio svijeta, piše “Financial Times”.

    Novi START je takođe omogućio detaljan proces verifikacije i obavještavanja, osmišljen da smanji rizik od nesporazuma koji mogu brzo da eskaliraju u nuklearnu krizu.

    “Stvarna vrijednost sporazuma o kontroli naoružanja ogleda se u njihovoj primjeni, a to uključuje inspekcije, razmjenu podataka i obavještenja, kojih je bilo na hiljade”, rekao je za “Financial Times” Semjuel Čarap, viši politički naučnik u RAND korporaciji.

    Rusija je spremna za novu realnost svijeta bez ograničenja kontrole nuklearnog naoružanja između SAD i Rusije nakon što sporazum Novi START istekne ove sedmice, rekao je glavni moskovski predstavnik za kontrolu naoružanja.

  • Makron: Evropa mora povećati odbrambene izdatke

    Makron: Evropa mora povećati odbrambene izdatke

    Francuska, čak i prije nego što je Poljska i Njemačka prestignu, kao najjača vojska u Evropskoj uniji, namjerava nastaviti ulagati u svoje oružane snage i jačati saradnju s partnerima. Emanuel Makron najavio je značajno povećanje odbrambenih izdataka, koji će u nadolazećim godinama premašiti dva odsto BDP-a.

    Francuska planira izdvojiti 413 milijardi evra za odbranu između 2024. i 2030., s ciljem prilagođavanja zemlje i Evrope rastućim globalnim prijetnjama. To predstavlja znatno povećanje u poređenju s prethodnim periodom, kada je Francuska potrošila 295 milijardi evra između 2019. i 2025. Ovaj rast trebao bi se sprovesti kroz godišnje povećanje odbrambenog budžeta, što je primjer budžeta za 2026., koji bi trebao dostići 57.2 milijarde evra.

    Makron je istakao da je trenutni nivo odbrambenih izdataka u Evropi preniska u poređenju s drugim globalnim silama. Sjedinjene Države troše oko 3.5 odsto svog BDP-a na odbranu, dok je Kina povećala svoj vojni budžet za 7.2 procenta u protekloj godini. U tom kontekstu, Poljska, koja troši preko četiri odsto BDP-a, i Litvanija, koja planira premašiti pet procenata, jasno nadmašuju zapadne saveznike na Starom kontinentu.

    Trenutno je u Evropi u upotrebi više od 180 različitih sistema naoružanja, što rezultira neučinkovitošću i visokim troškovima. Makron je najavio potrebu za pojednostavljenjem postupaka i fokusiranjem na takozvane “evropske šampione” (fr. “champions européens”), što znači kompanije sposobne postati lideri u odbrambenom sektoru. Ključna područja uključuju vještačku inteligenciju, dronove, kibernetičku sigurnost i svemirske tehnologije.

    Obim i ograničenja francuske podrške Ukrajini
    Nadalje, prema izvještajima iz druge polovine 2025., procjenjuje se da je ukupna francuska vojna i finansijska pomoć Ukrajini od 2022. dostigla 8.6 milijardi evra, od čega 5.9 milijardi evra predstavlja vojnu pomoć. Makron je naglasio da Ukrajina trenutno igra ulogu “čuvara evropske sigurnosti”. Dalja podrška Francuske namijenjena je omogućavanju Ukrajini da se učinkovito brani i izgradi poziciju snage prije nadolazećih mirovnih pregovora.

    Međutim, kako sami francuski stručnjaci naglašavaju, doprinos Francuske je značajan, ali ne i presudan. Iznosi samo 0.3 odsto BDP-a, dok čak i Njemačka izdvaja otprilike dvostruko više. Ako bi Francuska trošila proporcionalno koliko i neke države istočnog krila – poput Poljske, Finske ili Švedske – iznos bi mogao premašiti 30 milijardi evra. Francuska sebi i dalje može priuštiti više.

    Takođe ne treba zaboraviti da je Francuska, zajedno s Italijom, u decembru na sastanku Evropskog savjeta blokirala plan korištenja zamrznute ruske imovine za pružanje finansijske podrške Ukrajini. Sličan skepticizam prema rizičnim akcijama izrazila je francuska vojska u prvim mjesecima rata, protiveći se transferu oružja iz zabrinutosti zbog gubitka vrijednih zaliha. Uprkos Makronovoj retorici, Francuska nije bila – i još uvijek nije – pravi lider u podršci Kijevu.

    Mobilizacija društva i rezerve
    Šef države takođe je skrenuo pažnju na potrebu povećanja broja rezervista. Cilj je do 2035. godine dostići 100.000 “uspavanih” rezervista – odnosno jednog oficira na svaka dva profesionalna vojnika. Trenutno francuska rezerva broji oko 40.000 pripadnika. Očekuje se da će svake godine otprilike 800.000 mladih francuskih građana učestvovati u Danu odbrane i građanstva, od kojih će se neki moći prijaviti za službu u rezervi.

    Predsjednik Republike takođe polaže velike nade u pokretanje nacionalne službe 2026. godine (fr. “Le service national”), namijenjene mladim Francuzima starosti od 18 do 25 godina. Ove godine očekuje se da će 3.000 pojedinaca dobrovoljno, plaćeno, devetomjesečno služiti u oružanim snagama, a prethodiće im mjesec dana vojne obuke, s ambicijom da se taj broj poveća na 50.000 do 2035. godine. Program je namijenjen proširenju rezervnog sastava, podršci operativnim sposobnostima oružanih snaga i jačanju spremnosti društva za potencijalni sukob.

    Makron takođe je najavio dalje akcije za jačanje evropskog stuba NATO-a, koji će služiti kao temelj evropske strateške autonomije. Evropa sebi ne može priuštiti da ostane ovisna o stranim dobavljačima oružja i tehnologija, uključujući Sjedinjene Države.

    Za Francusku – a možda čak i više za njenog predsjednika – uloga evropskog sigurnosnog lidera ostaje ključna. Trenutno postoji pritisak da Evropska unija podrži odbrambena ulaganja država članica. Makron takođe nije odustao od svoje ideje o raspoređivanju trupa u Ukrajini.

    Unutrašnja kriza Francuske se nastavlja
    Makronov temeljni problem, koji mora odmah riješiti – ali čini se da to ne priznaje – jeste paraliza države i ponovni rizik od raspada vlade. Neupravljivi parlament, formiran 2024. na njegov vlastiti zahtjev, ostaje njegovo najveće prokletstvo. Podijeljen u tri sukobljena bloka, mjesecima je sprečavao donošenje budžeta za 2026., kao i sprovođenje potrebnih reformi usmjerenih na smanjenje deficita.

    U konačnici, Francuska je usvojila odbrambeni budžet za 2026. Umjesto najavljenih 6.7 milijardi evra, francuske oružane snage primiće dodatnih 6.5 milijardi evra u poređenju s 2025. godinom.

    Mnogo toga ukazuje na to da će se politički zastoj, koji sada traje već godinu i po, nastaviti do kraja Makronovog mandata u aprilu 2027. To znači da će neki ambiciozni planovi i reforme morati pričekati stabilnija vremena.

    Međutim, njihov dolazak sve je vjerovatnije povezan s dolaskom na vlast istorijski proruskog Nacionalnog okupljanja na čelu s Marin Le Pen, koje i dalje vodi u anketama javnog mnijenja, potencijalno dovodeći u pitanje smjer promjena koje su u toku od 2022. godine.

    Trenutno Francuska želi biti jaka, predsjednik Makron nezavisan, a vojska što bolje opremljena. Kao što kaže francuska poslovica – Qui trop embrasse, mal étreint – “ko previše grabi, gubi kontrolu”, a možda i moć, prenosi “Defence24”.