VRBAS Media

Autor: INFO

  • Nikšić se obratio građanima: Tražite borbu protiv korupcije, a onda na protestima branite političare

    Nikšić se obratio građanima: Tražite borbu protiv korupcije, a onda na protestima branite političare

    Premijer FBiH Nermin Nikšić poručio je da građani protestnim okupljanjima trebaju tražiti svoja prava, ali da se na taj način ne treba boriti za prava političara. On se evidentno osvrnuo u vezi današnjih protesta čiji je cilj odbrana Dodika od optužnice.

    Izražavanje nezadovoljstva i borba za svoja prava su, ne samo pravo, već na neki način i obaveza građana, rekao je Nikšić na početku obraćanja.
    “To je način da pokažu nezadovoljstvo radom političara koje su izabrali da zastupaju njihove interese u organima vlasti. Zato je za svaku demokratiju korisno da ima građane koji se ne boje javno izraziti svoje (ne)zadovoljstvo političkim odlukama i političarima”, naveo je Nikšić.

    Pozvao je građane da slobodno i javno iskazuju svoj odnos prema vlasti, da organizuju okupljanja na kojima će tražiti svoja prava, ali da istovremeno razmisle koliko je pametno izaći na proteste na kojima se bore za prava političara i na kojima ih političari koriste kao živi zid iza kojeg se kriju od odgovornosti za svoja djela.
    “Tražite od nas da se borimo protiv korupcije i da se izborimo da svi budu isti pred licem pravde, a onda izlazite na proteste da zaštitite političare od pravosuđa. BiH se nakon više godina stagnacije pokrenula s mrtve tačke, usvojeni su reformski zakoni čije prednosti će građani uskoro osjetiti. Na raspolaganju su nam veliki iznosi sredstava za infrastrukturne i druge značajne projekte koji će olakšati život građana. Nemojte da te pozitivne promjene ugrozimo radi populizma i zaštite nekolicine političara”, istakao je Nikšić.

    Očekuje da će današnji protesti proteći u miru jer je sigurnost građana prioritet.

    “O stabilnosti države i njenih institucija, te sigurnosti svih njenih građana jednostavno nema pregovora. Zato svima treba biti jasno da će ovlaštene institucije i službe biti pripravne da spriječe svakoga ko pokuša ugroziti slobode i prava drugih”, zaključio je Nikšić.

  • Višković o presudi Evropskog suda

    Višković o presudi Evropskog suda

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković izjavio je da je presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu još jedan nonsens BiH, jer se podnosilac apelacije ranije izjašnjavao kao Hrvat, a sada kao Bosanac i Hercegovac, istakavši da je riječ o obmani i da je odluka nesprovodiva.

    Sada govori da je diskriminisan. Bio si biran. Ovdje je postalo pravilo, pogotovo u drugom entitetu da se preko noći mijenja nacionalna pripadnost zbog pozicija i fotelja, rekao je Višković za ATV.

    On je istakao da se u svemu tome nađe i Sud u Strazburu koji govori o diskriminaciji.

    – Da su samo pročitali Ustav BiH vidjeli bi da je BiH sastavljena od dva entiteta i tri konstitutivna naroda. Ta odluka je nesprovodiva – naglasio je Višković.

    On je naveo da se ovakva odluka ne može sprovesti po važećem Ustavu BiH, odnosno Dejtonskom mirovnom sporazumu.

    To je sve u sferi muzičkih želja u Sarajevu. Čuo sam i da taj neizabrani stranac komentariše presudu. Ta odluka ima jačinu kao i njegove odluke. U Republici Srpskoj ne bi trebalo da se opterećuju tim odlukama – rekao je Višković.

    On je podsjetio da je Republika Srpska dala rješenje za sprovođenje ranijih odluka Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, kao u slučaju “Sejdić-Finci”, ali i ukazao na brojne druge odluke koje nisu sprovele vlasti u Federaciji BiH.

    Govoreći o nacionalnoj pripadnosti naroda u BiH, Višković je prokomentarisao i postavljanje spomenika kralju Stefanu Prvom Tvrtku Kotromaniću u Sarajevu.

    – Nemam ništa protiv. Neka su postavili. Na neki način su time priznali kakvo im je porijeklo – zaključio je Višković.

    Spomenik kralju Stefanu Prvom Tvrtku Kotromaniću otkriven je u utorak, 29. avgusta, nedaleko od zgrade Predsjedništva BiH u Sarajevu. Na postamentu spomenika je navedeno da je riječ o “bosanskom kralju”.

  • Trivićeva upozorava na katastrofalnu politiku zaduživanja

    Trivićeva upozorava na katastrofalnu politiku zaduživanja

    Zvanični podaci Ministarstva finansija Republike Srpske govore da u smislu otplate duga neće biti kritična samo ova godina, nego i naredne godine, tvrdi predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić.Rata kredita od preko milijardu maraka predviđa se i za naredne dvije godine, dodaje Trivićeva, a najkritičnija će biti 2026. godina kada dospijevaju i obveznice emitovane na Londonskoj berzi, te će otplata duga iznositi rekordnih 1,6 milijardi KM.– Godinama upozoravam na stihijsko, neplansko i nedomaćinsko zaduživanje Republike Srpske koje ugrožava potencijale njenog ekonomskog rasta. Zbog tih izjava, a koje su uvijek bile isključivo bazirane na zvaničnim podacima, sugerisano mi je da se odselim u drugi entitet. Nikada nisam govorila o bankrotu, kako mi lažni predsjednik juče imputira na pres konferenciji, jer bankrot države je vrlo složen pojam. Govorila jesam i upozoravala na održivost duga koji ne samo da ugrožava likvidnost budžeta, nego je u srednjem i dugom roku kočnica ekonomskog rasta jer sredstva dobijena zaduživanjem služila su uglavnom za opštu potrošnju – objavila je Trivićeva.

    Za kraj poručuje: “Evo neka stručnjaci poput Zore Vidović objasne da budžet nije prenapregnut, da smo stabilni i da neće biti ugrožena likvidnost budžeta”.

  • Otkriven uzrok razorne eksplozije u Smederevu

    Otkriven uzrok razorne eksplozije u Smederevu

    Do eksplozije u Smederevu u kojoj je jedna osoba smrtno stradala, a dve povređene došlo je kada se nepoznata osoba raznela eksplozivnim sredstvom.

    Još nije poznato o kakvom eksplozivnom sredstvu je reč niti ko je osoba koja ga je aktivirala, saznaje Tanjug.Do eksplozije je došlo sinoć oko 20.35 časova na poslednjem spratu zgrade u Ulici slobode u Smederevu.

    MUP je potvrdio da je jedna osoba aktivirala eksploziv.

    U eksploziji su uništeni krov i tri sprata zgrade, javio je Tanjugov izveštač sa mesta događaja.

    Dvadesetdvogodišnja devojka zadobila je lakše povrede, a u pitanju su višestruke posekotine, dok je njen brat zadobio teže povrede.

    On je u toku noći u smederevskoj bolnici imao hirušku interevenciju, jer je po čitavom telu imao šrapnele.

    Nakon toga, prebačen je za Beograd, jer ima tešku povredu oba oka.

    Obe povređene osobe su stabilno i van životne opasnosti, potvrđeno je RTS-u iz Opšte bolnice.

    Identiten stradale osobe nije poznat.

    Prostor ispred zgrade je ograđen, a na terenu su pripadnici policije i Sektora za vanredne situacije.

    Eksplozija se dogodila na poslednjem spratu zgrade u Ulici slobode u Smederevu.

    Prema rečima stanara, u stanu živi četvoročlana porodica.

    “Otac i unuka su bili na trgu kada se dogodila eksplozija”, rekao je za Tanjug jedan od stanara, čiji je stan tačno ispod stana u kom se dogodila eksplozija.

    On je dodao da su povređeni brat i sestra, a da je treća, nepoznata osoba, stradala.

    Kaže da mu je sve u stanu uništeno.

    “To je bila katastrofa. Jedva smo uspeli da pobegnemo. U stanu su mi razvaljena ulazna vrata, popucali su mi prozori i staklo u kuhinji”, rekao je za Tanjug drugi stanar, koji se sa prijateljima nalazio ispred zgrade u trenutku eksplozije.

    On je naveo da su svi stanovi u zgradi, kojih ima oko 25, pretrpeli materijalnu štetu.

  • Plenković: Zalagaćemo se za legitimno predstavljanje svih naroda

    Plenković: Zalagaćemo se za legitimno predstavljanje svih naroda

    Premijer Hrvatske Andrej Plenković rekao je da će se hrvatska Vlada zauzimati za legitimno predstavljanje i ravnopravnost konstitutivnih naroda i svih koji žive u BiH.

    Komentarišući odluku Evropskog suda za ljudska prava protiv BiH po apelaciji Slavena Kovačevića, savjetnika člana Predsjedništva Željka Komšića, hrvatski premijer je rekao da se protivi politici nametanja drugih predstavnika hrvatskom narodu u najviša tijela.

    “To se ponavlja sa izborom članova Predsjedništva BiH, i to već četiri puta u posljednjih 16 godina” rekao je Plenković, prenosi Tanjug.

    Naglasio je da to ne stvara povoljnu atmosferu i povjerenje među narodima u BiH.

  • Nova školska godina – u klupama oko 118.000 učenika

    Nova školska godina – u klupama oko 118.000 učenika

    U Republici Srpskoj danas je počela nastava za oko 118.000 učenika.

    U klupama osnovnih škola je oko 8.900 prvačića, dok ih je prošle godine upisano 9.152, ali će konačni podaci biti poznati krajem septembra, nakon što škole dostave godišnje programe rada.

    U prve razrede srednjih škola do sada je upisano oko 9.440 učenika, dok su prošle godine upisana 9.303.

    Vlada Srpske obezbijedila je besplatne udžbenike za gotovo 50 odsto ukupnog broja učenika osnovnih škola.

    U Republici Srpskoj ima 187 osnovnih i 96 srednjih škola, od čega je šest privatnih.

    Ministarka prosvjete i kulture Republike Srpske Željka Stojičić poželjela srećan početak nove školske godine, poručivši svim učenicima da budu dobri, marljivi i da poštuju svoje učitelje.

  • Firme i stanovništvo sve više dižu kredite

    Firme i stanovništvo sve više dižu kredite

    Potražnja za kreditima od strane preduzeća i stanovništva u Bosni i Hercegovini u drugom kvartalu ove godine sve više raste.

    Naime, u anketi o kreditnoj aktivnosti banaka u BiH koju je uradila Centralna banka BiH navodi se da se potražnja preduzeća za kreditima naročito odnosi na dugoročne kredite, jer je neto procenat povećanja potražnje preduzeća za dugoročnim kreditima bio 0,5 (ili 50%), dok je potražnja za kratkoročne kredite porasla nešto manje.

    “Glavni faktori koji su doprinijeli rastu potražnje za kreditima u drugom kvartalu 2023. godine su finansijske potrebe za kapitalnim investicijama i obrtnim sredstvima. Takođe, u pogledu korištenja alternativnih izvora finansiranja, banke kod kojih je došlo do povećanja potražnje navode da su na povećanje potražnje u njihovoj banci uticali krediti od drugih banaka i ostali izvori finansiranja. U pogledu očekivanja za treći kvartal 2023. godine, neto rezultat iz prikupljenih odgovora ukazuje na to da se očekuje neznatno ublažavanje standarda za odobravanje kratkoročnih, kao i dugoročnih kredita preduzećima, ali banke očekuju da će doći do povećanja potražnje preduzeća za kratkoročnim, kao i za dugoročnim kreditima i/ili kreditnim linijama u trećem kvartalu 2023. godine”, stoji u anketi.

    Što se tiče stanovništva, u drugom kvartalu 2023. godine banke su izvijestile da je došlo do rasta potražnje stanovništva za stambenim, kao i za potrošačkim i nenamjenskim kreditima.

    “Rast potražnje za potrošačkim i nenamjenskim kreditima bio je nešto naglašeniji nego za stambenim kreditima. Glavni faktori koji su uticali na povećanje potražnje za kreditima vezani su za povećanu nabavku trajnih potrošačkih dobara i kupovinu nekretnina, dok je štednja stanovništva imala negativan uticaj na potražnju stanovništva. Banke predviđaju da će doći do neznatnog pooštravanja standarda za kredite stanovništvu u trećem kvartalu 2023. godine. Banke imaju optimističan pogled vezan za potražnju stanovništva za kreditima u trećem kvartalu 2023. godine, pa se u tom smislu očekuje nešto veće povećanje potražnje za stambenim i nešto blaži rast potražnje za potrošačkim i nenamjenskim kreditima”, istakli su iz Centralne banke BiH.

    Ekonomista Milenko Stanić kaže za “Nezavisne novine” da je povećana tražnja kredita zbog nelikvidnosti privrede i stanovništva.

    “Prošle godine su bile rekordne stope inflacije u zadnjih dvadesetak godina, koja je iscrpila posebno privredu i stanovništvo. Tada je samo javni sektor profitirao te su bili veći budžeti svih organizacionih jedinica i na državnom nivou. Privreda i stanovništvo su iscrpljeni, a plate nisu ni približno mogle pratiti rast troškova života, pogotovo cijena komunalija i hrane, koja čini 70 odsto od potrošačke korpe. Tako je bilo i u privredi, jer su investicije u stalnom padu, kako prošle godine, tako i ove”, navodi Stanić.

    Kako kaže, problemi preduzeća su bili da isfinansiraju troškove poslovanja, sirovina, energenata, ali i drugih rashoda.

    “Neki su morali u takvim uslovima da zatvore svoja poslovanja. Ove godine se smiruje inflacija, ali se pojavljuje drugi problem, pad uvoza i izvoza, odnosno pad privredne aktivnosti. U jednoj Njemačkoj, koja je nosilac privrednog zamaha u Evropskoj uniji, je recesija koja traje duže od šest mjeseci. Privreda želi da preživi, jer se očekuje da će naredna godina biti godina oživljavanja privredne aktivnosti. Sve projekcije govore da će ova godina biti recesiona, odnosno godina pada privredne aktivnosti i postepenog pada inflacije. U takvoj situaciji jedini način za stanovništvo i privredu je da uzimaju kredite kako bi opstali”, zaključio je Stanić.

  • Savjet ministara odbio inicijativu za pokretanje procedure za pristupanje BRIKS-u

    Savjet ministara odbio inicijativu za pokretanje procedure za pristupanje BRIKS-u

    Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac rekao je da je na današnjoj sjednici Savjeta ministara predložio inicijativu za pokretanje procedure za podnošenje zahtjeva za članstvo BiH u BRIKS-u, koja je odbijena, ali da se od toga neće odustati.
    “Uspjeli smo na adekvatan način da upoznamo i predstavimo oba prijedloga koji se odnose na inicijativu za pokretanje procedure za podnošenje zahtjeva za članstvo BiH u BRIKS i zaključak o presudi Evropskog suda za ljudska prava u predmetu žKovačević protiv BiHž sa jasnim stavom da će ovo biti tema koju ćemo mi i u narednim sjednicama ponovo tražiti kao tačku dnevnog reda i da o tome raspravljamo”, rekao je Košarac.

    Kada je riječ o pravosuđu, Košarac je rekao da u BiH ništa ne može biti važnije od pitanja koje se odnosi na prijedloge zakona o Ustavnom sudu i prestanku mandata stranih sudija u tom sudu.

    Košarac je istakao da je sadržaj predloženih zakona potpuno jasan i predstavljen na prethodnoj sjednici Savjeta ministara, kao i da je danas ministar pravde u Savjetu ministara Davor Bunoza potvrdio da je Republika Srpska dostavila prijedloge ova dva zakona i da radna grupa za pravosuđe pokušava uskladiti tekstove zakona.

    “Nakon verifikacije u radnoj grupi, biće dostavljeni na usvajanje Savjetu ministara i drugim nadležnim institucijama za usvajanje zakona”, rekao je Košarac novinarima u Sarajevu.

    On je odbacio navode opozicije iz Republike Srpske da se ovim krše zaključci Narodne skupštine Republike Srpske.

    Košarac je napomenuo da je iz rasprave na jučerašnjoj sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH vidljivo kako i dalje postoji potreba određenih političkih struktura iz Federacije BiH da strane sudije ostanu u Ustavnom sudu.

    On je istakao da Republika Srpska neće odustati ni od ukidanja OHR-a, naročito jer BiH ima kandidatski status za članstvo u EU, a stranci i dalje donose odluke.

    “To govori o anomaliji ove zemlje i ne mogu da vjerujem da postoje političke strukture koje su okupljene oko ideje da nam stranci donose odluke”, naveo je Košarac.

    Prema njegovim riječima, članstvo u EU je važno, ali s obzirom na izjave pojedinih evropskih zvaničnika da je proširenje moguće očekivati 2030. godine bitno je razvijati regionalnu i svaku drugu saradnju.

  • Rajaner ukida tri linije sa banjalučkog aerodroma

    Rajaner ukida tri linije sa banjalučkog aerodroma

    Nakon serije ukinutih letova sa aerodroma u Sarajevu, Banjoj Luci i Tuzli, jedna aviokompanija najavila je daljnje redukovanje letova s banjalučkog aerodroma.
    Niskobudžetni operater Rajaner objavio je kako s početkom zimske sezone neće obavljati letove iz Banja Luke za Šarloa, Nirnberg i Berlin.
    Kako prenosi Ex-Yu Aviation portal, Rajaner će tokom zimske sezone pauzirati let za Šarloa 6. novembra, a obnavljanje linije se očekuje već 15. marta. Druge dvije linije, za Nirnberg i Berlin, za sada su ukinute na neodređeno vrijeme.
    Izmjenama u redu vožnje, ovaj avioprevoznik će letjeti iz Banje Luke na četiri destinacije – Beč, Memingen, Stokholm i Goeteborg.
    “Do ovog razvoja dolazi nakon što je Rajaner u januaru prekinuo svoje operacije između Banje Luke i Bergama. Prevoznik je ovog ljeta takođe ukinuo letove iz Tuzle nakon svađe oko državnih poreza”, podsjeća Ex-Yu Aviation, podsjećajući kako je i druga aviokompanija, Wizz Air, ovog ljeta ukinula letove između Banje Luke i Stokholma, dok će letovi za Hamburg biti obustavljeni 28. oktobra.
    Wizz Air će iz ovog grada održati linije za Basel i Dortmund.
    Iz banjalučkog aerodroma su ranije najavili kako su u pregovorima sa Turkiš Erlinesom oko uspostave linije za Istanbul, a u pregovorima su još Kipar, Atina, i jedna mediteranska destinacija, podsjeća isti izvor.

  • Kritična tačka na frontu: Nestaje vremena

    Kritična tačka na frontu: Nestaje vremena

    Došlo je do kritične tačke u višemesečnoj protivofanzivi Ukrajine.

    Posle nedelja teških bitaka, ukrajinske snage su se polako približavale jugu u regionu Zaporožja, zauzimajući zaselak za zaseokom dok ruske snage pokušavaju da ih drže podalje.

    Kontraofanziva na jugu je samo deo značajnog pritiska duž ogromne linije fronta, koja se proteže od Vasilivka u Zaporožju do grada Donjecka u istočnom regionu Donbasa i do Bahmuta, grada severno od Donjecka do predgrađa Kupijanska na severoistoku Ukrajine. Ovo čak ne uključuje udare i napade na Krim i preko Dnjepra od grada Hersona do Crnog mora.

    Bilo je široko rasprostranjenih spekulacija da je napredak Ukrajine na jugu nekako zaustavljen ili u najboljem slučaju ograničen. U stvarnosti, ukrajinski vojnici su morali da se probijaju preko otvorenog terena kroz lavirint dobro postavljenih utvrđenih položaja i rovova.

    Okolina je jako minirana i alternativni prilazi su pokriveni ruskom teškom artiljerijom i raketnim baterijama. Kretanje se može lako uočiti u daljini dok dronovi neumorno nadgledaju bojno polje.

    Ova isprepletena, pažljivo pripremljena utvrđena linija je ono kroz šta ukrajinske snage napreduju mesecima. Žrtve su bile velike na obe strane, ali bi bile daleko veće na ukrajinskoj strani da su njeni komandanti požurili.

    Sada, konačno, ove prve odbrambene linije su probijene. Zaporoško selo Robotine je zauzeto, a sledeći zaselak Novoprokopivka je na vidiku Ukrajine, a Tokmak, jedan od njenih strateških ciljeva, sada je nadohvat ruke.

    Za Ukrajinu vreme ističe jer se stalno plaši eventualnog nestanka dobre volje, a sa njom i zapadne vojne podrške.

    Za Rusiju je vreme takođe faktor, jer su čak i male pobede potrebne da bi se podstakao pad ruskog morala u nadi da će se zaustaviti ono što bi lako moglo da postane poraz ako se moral potpuno sruši.

    Pobede su takođe potrebne da bi se pojačala domaća podrška, nekada zagarantovana, ali sada na klimavim nogama, zajedno sa podrškom predsedniku Vladimiru Putinu.

    Za sada, vrsta masovnih, brzih, oklopnih udara podržanih bliskom ukrajinskom vazdušnom podrškom koju su predvideli zapadni vojni oficiri, odlaže se za drugačiji stil ratovanja, onaj koji koristi ukrajinskoj vojsci i životima vojnika koji se bore.

    Ova sporija metodologija “napredovanje, izviđanje i zadavljenje udara” dobro funkcioniše, posebno na južnom frontu. Ukrajinske snage izgledaju kao da su sada na ivici proboja.

    Zadatak Rusije je da nastavi da gradi utvrđenja i koristi svoje sve manje rezerve za jačanje odbrane u nadi da će Ukrajina istrošiti svoje pre nego što to učini Rusija. Obe strane se zalažu za odlučujuću pobedu pre početka obilnih kiša u kasnu jesen i zimskog snega.