Autor: INFO

  • Vašington uveo sankcije Đokiću, Cvijetinoviću i Peroviću zbog “korupcije i malignog uticaja”

    Vašington uveo sankcije Đokiću, Cvijetinoviću i Peroviću zbog “korupcije i malignog uticaja”

    Ministarstvo finansija SAD uvelo je sankcije ministru industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske Petru Đokiću, članu izvršnog odbora SNSD Savu Cvijetinoviću i šefu Predstavništva Republike Srpske u Moskvi Dušku Peroviću.

    Usaopštenju Ministarstva navedena su imena ukupno 10 pojedinaca iz zemalja zapadnog Balkana, a uopšteno je opisano da su uvedene zbog “korupcije i malignog uticaja”.

    Prema tekstu saopštenja, Đokiću su uvedene sankcije zbog potpisivanja sporazuma sa Hrvatskom u vezi sa izgradnjom cjevovoda od ruske rafinerije u Hrvatskoj do Broda, što SAD smatraju “antidejtonskim ponašanjem”.

    Cvijetinoviću su uvedene sankcije jer je predstavnik kompanije “BN inženjering”, čiji je vlasnik bivši zamjenik šefa vojnog vazdušnog transporta Oružanih snaga Rusije i koja je omogućila slanje helikopterskih motora proizvedenih u Ukrajini u Rusiju.

    SAD terete Perovića zbog “lobiranja” za sastanke predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i predsjednika Rusije Vladimira Putina.

    Lista imena za Balkan
    SAD su stavile danas na crnu listu 10 pojedinaca u najnovijem krugu ekonomskih sankcija u vezi sa Balkanom, navodi se na internet stranici američkog Ministarstva finansija.

    Kancelarija za kontrolu strane imovine saopštila je da su sankcionisane osobe iz BiH, Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije.

    Na listi sankcionisanih iz Srbije su Nenad Popović i Miša Vacić.

    Iz Crne Gore sankcionisani su Miodrag Davidović, Branislav Mićunović i Duško Perović, a iz Sjeverne Makedonije, Ratka Kunoska Kamčeva, te Irina Samsonenko i Sergej Samsonenko, koji su porijeklom iz Rusije.

    Američka Kancelarija za kontrolu strane imovine navodi da su sankcije izrečene u vezi sa kompanijom “Orka Holding AD” i njenim transakcijama povezanim sa poljoprivrednim proizvodima, lijekovima, medicinskim uređajima, rezervnim dijelovima i komponentama, ažuriranjima softvera ili medicinskom prevencijom, dijagnozom, liječenjem ili kliničkim ispitivanjima.

  • Milan Radović napustio SDS

    Milan Radović, poslanik SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske, iščlanio se danas iz ove stranke.

    Ova informacija je potvrđena iz Gradskog odbora SDS-a Banjaluka.

    Kako je rekao Željko Raljić, predsjednik SDS-a Banjaluka, Radović se u toku dana iščlanio iz stranke, a tome svjedoči i ispisnica iz stranke.

    On je za ATV kratko naveo da napušta stranku i politiku uopšte.

    “Više neću biti politički aktivan što znači da mi nije namjera da prelazim u neku drugu političku organizaciju”, rekao.

    Naglasio je da će se posvetiti privatnim poslovima i porodici.

    “Posvetiću se svom privatnom biznisu i porodičnim obavezama. Takođe, obzirom da sam doktor ekonomskih nauka, vjerovatno ću se angažovati i na fakultetu”, zaključio je Radović.

  • Stanivuković: Ministarstvo potvrdilo da nema osnova za obustavu izgradnje Centralnog spomen-obilježja

    Stanivuković: Ministarstvo potvrdilo da nema osnova za obustavu izgradnje Centralnog spomen-obilježja

    Nadležno ministarstvo potvrdilo je da nema uslova za ukidanje i poništavanje Rješenja o građevinskoj dozvoli za izgradnju Centralnog spomen-obilježja po pravu nadzora, napisao je gradonačelnik Banjaluke Draška Stanivuković na društvenim mrežama.

    “Ovo jasno pokazuje da su doktor i njegova izmišljena “radna grupa” imali upravo tu namjeru, da zaustave izgradnju spomenika nakon 30 godina čekanja!I sada se čudim da je neko bio spreman na ovaj potez”, kazao je Stanivuković, te dodao da iskustvo je pokazalo da se ovakve bitke uvijek dobijaju.

    “Pokazalo se da ovakve bitke uvijek dobijamo, ne zato što smo mi u pitanju, već zato što dobro uvijek pobjeđuje”, kazao je Stanivuković.

  • Crnadak: Pogledajte šta su tajno dogovorili Dodik i Šmit

    Crnadak: Pogledajte šta su tajno dogovorili Dodik i Šmit

    Igor Crnadak, potpredsjednik PDP objavio je informacije o, kako tvrdi, susretu i dogovoru predsjednika RS Milorada Dodika i visokog predstavnika Kristijana Šmita.

    “Za razliku od brojnih drugih, ova informacija nije paušalna, sastoji se od konkretnih stvari, provjerljivih u veoma kratkom roku. Zato sam odlučio da javno objavim glavne elemente dogovora Dodik-Šmit, onako kako sam ih dobio”, naveo je Crnadak na svom Fejsbuk profilu.

    “Dodik i SNSD će postepeno ublažiti retoriku i započeti “otopljavanje” atmosfere u Republici Srpskoj prema Šmitu. U tom cilju Šmit će gostovati na RTRS, što je već realizovano. Funkcioneri SNSD će serijom izjava stvarati ambijent da je Šmit realnost koja se mora uvažiti, što je već započelo izjavom Srđana Mazalice da “ne priznajemo Šmita, ali se ne možemo boriti protiv nečega što je faktičko stanje”, ističe Crnadak.

    Kako kaže, na taj način funkcioneri SNSD će kontinuirano, iz dana u dan, privikavati javnost u Republici Srpskoj na “novu realnost”, kako iznenadno priznavanje i prihvatanje Šmita ne bi izazvalo šok i uznemirenost u Srpskoj.

    “Zakon o nepokretnoj imovini Republike Srpske, koji je Vlada Republike Srpske povukla sa dnevnog reda pretposlednje sjednice Narodne skupštine, neće biti vraćen u proceduru i neće biti usvojen. Dodik je dobio obećanje da neće biti presuđen u procesu koji se vodi protiv njega, odnosno da mu neće biti izrečena mjera zabrane političkog djelovanja”, naglasio je i dodao:

    “Dogovoreno je da neće biti tehničkih izmjena izbornih pravila do kraja godine, odnosno uvođenja skenera i drugih predloženih mjera za obezbjeđivanje poštenih izbora, čime će se SNSD omogućiti da i dalje manipuliše izbornom voljom građana.”

    Inače, predsjednik Srpske Milorad Dodik danas je izjavio da je laž da se sastao sa Šmitom.

  • SNS ispred “Srbije protiv nasilja”, veća podrška za BRIKS nego EU

    SNS ispred “Srbije protiv nasilja”, veća podrška za BRIKS nego EU

    Rejting liste predsednika Srbije Aleksandra Vučića je na 39 odsto podrške, dok je vodeća opoziciona grupacija Srbija protiv nasilja na skoro 26 odsto, pokazuje novembarsko istraživanje portala Nova srpska politička misao.

    Rejting je, prema podacima na sajtu NSPM, meren u telefonskoj anketi, na uzorku od 1000 ispitanika, i nalazi glase:

    Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane! 39.2

    Srbija protiv nasilja – Miroslav Aleksić, Marinika Tepić, Radomir Lazović, Dragan Đilas, Zoran Lutovac, Zdravko Ponoš, Aleksandar Jovanović Ćuta, Pavle Grbović – (SSP, PSG, DS, ZZS, SRCE, NPS, Ekološki ustanak, Zeleno levi front) 25.8

    Opozicija, ali ne znam za koga 8.4

    Ivica Dačić – Premijer Srbije! – SPS – JS – Ivica Dačić, D. M. Palma 8.1

    Dveri i Zavetnici – Nacionalno okupljanje-državotvorna snaga – Milica Đurđević, Boško Obradović 5.1

    Dr Miloš Jovanović – NADA za Srbiju (NDSS – POKS) 4.4

    Narodna stranka – Siguran izbor, ozbiljni ljudi – Vuk Jeremić, Dr Sanda Rašković Ivić, Siniša Kovačević, Marina Lipovac, Vladimir Gajić 3.2

    Dosta je bilo – SDS – Otete bebe (Saša Radulović, Boris Tadić) 2.5

    Neko drugi/ostali 3.3

    Istraživanje je merilo i pitanje da li mislite da je pozicija Srbije i Srba na Kosovu i Metohiji danas jača ili slabija nego pre dolaska ove vlasti?“, 57,3% građana smatra da je pozicija Srbije pod sadašnjom vlašću danas slabija, 10% smatra da je „jača“, 7,8% smatra da je pozicija „ista“, dok 24,9% nema stav.

    Kada je u pitanju zabrana iskopavanja litijuma, koja je doneta nakon pritiska masovnih ekoloških protesta 4. decembra 2021. godine, 56,6% građana podržava zabranu, 16,7% ne podržava, dok 26,7% ne zna, ili nema stav, po ovom istraživanju, prenosi Danas.

  • Dodik: Budžet u decembru, neće biti restrikcija na lična primanja

    Dodik: Budžet u decembru, neće biti restrikcija na lična primanja

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da će budžet za narednu godinu biti usvojen u decembru, te da neće biti restrikcija nikakvih davanja kada je riječ o ličnim primanjima, platama i penzijama.

    Dodik je napomenuo da će penzije morati da se usklade sa prosječnom platom koja u Republici Srpskoj nesumnjivo raste.

    “Pokušaćemo da održimo ovaj nivo ekonomije, da našu likvidnost budžeta garantujemo kroz prilive koji će omogućiti da servisiramo sve naše obaveze i da održimo taj rejting koji je Republika Srpska pojačala”, istakao je Dodik.

    On je naveo da je Republika Srpska svoj kreditni rejting povećala sa B na B plus, što ukazuje na rast.

    Dodik je rekao da je Srpska politički i institucionalno stabilna i da nema izazova koji bi mogli ovo da ugroze, ističući da je postojeći bruto domaći proizvod od 14,5 do 15 milijardi KM.

    “Globalna kretanja utiču na svijet i remete oblasti energetike i ekonomije, a sve se rezultuje na neke procese koji su važni za Srpsku, što znači da je ova godina bila prilično izazovna”, rekao je Dodik.

    Dodik je naglasio da će Srpska ovu godinu završiti u skladu sa planom i neće biti ekonomskih rezova, odnosno smanjenja.

    On je dodao da je Srpska jedna od najmanje zaduženih u regionu od 30 odsto bruto domaćeg proizvoda, što je daleko ispod propisanog nivoa EU od 60 odsto.

    Prema njegovim riječima, Republika Srpska će nastaviti da raste, bez obzira na usporenje ekonomija Zapada.

    “Razgovaraćemo ovih dana sa privrednicima. Predviđen je dijalog socijalnih partnera koji nije u posljednjih nekoliko godina imao rezultata, ali sada želim da moj prijedlog o najnižoj plati bude polazna osnova za razgovore. Uvažiću sindikalne i stavove poslodavaca. Niko ne isključuje poslodavce, ali ima devijacija i ne može se reći da prigovori sindikata nisu tačni, odnosno da se dobit koristi za crne isplate kako bi se izbjeglo uplaćivanje doprinosa”, rekao je Dodik.

    On je naveo da u građenju sistema svi moraju biti odgovorni i da se mora imati svijest radnika i poslodavaca kada je riječ o isplati plata u kovertama.

    Kada je riječ o stranim ulaganjima, Dodik je najavio u narednih nekoliko mjeseci otvaranje dvije fabrike u Laktašima, njemačke i slovenačke, gdje će biti ukupno zaposleno oko 1.300 radnika, ali je ukazao da u Srpskoj postoji problem nedostatka industrijskih radnika.

  • Uskoro naplata parkinga u centru

    Uskoro naplata parkinga u centru

    Naplata parkiranja na parkingu Stare autobuske stanice će najvjerovatnije početi za mjesec dana, saznaje CAPITAL.

    Za sada je parkiranje na toj lokaciji besplatno, dok novi vlasnik ne dobije potrebna odobrenja od Grada Banjaluka kako bi mogao početi sa naplatom.

    Da pripreme uveliko traju može se vidjeti i na samom parkingu.

    Dio prostora je ograđen i ne može se koristiti za parkiranje, a odvijaju se i određeni radovi.

    Direktor Autoprevoza Sladomir Đurić je za CAPITAL potvrdio da su radovi na Staroj stanici odvajaju kako bi ponovo krenula naplata parkiranja.

    „Na parkingu Stare stanice trenutno se izvode građevinski radovi kako bi se postavile instalacije, jer ćemo postaviti rampe za naplatu“, rekao je Đurić.

    Dodao je da u narednom periodu očekuju potpisivanje ugovora sa Gradom kako bi na ovoj lokaciji ponovo bila uvedena naplata parkiranja.

    Smatra da će svi to biti završeno za mjesec dana i da će onda ponovo početi naplata parkiranja na ovoj lokaciji.

    Parking Stare autobuske stanice je godinama bio predmet sudskih sporova između grada Banjaluka i preduzeća Autoprevoz. Oni su završeni u korist ovog preduzeća koje je preuzeo u posjed tu lokaciju 20. oktobra.

    Dok su sporovi trajali “Autoprevoz” je dio prostora Stare stanice prodao preduzeću “Bewo real estate” 2013. godine .

    Skupština grada Banjaluka nedavno je dala saglasnost novom vlasniku da naplaćuje parkiranje na toj lokaciji, što je preduslov da se privatnik bavi tom djelatnosti.

  • Budžet Banjaluke dogodine manji za 23 miliona KM

    Budžet Banjaluke dogodine manji za 23 miliona KM

    Budžet Grada Banjaluka u idućoj godini iznosiće 190,9 miliona KM, što je 22,8 miliona manje u odnosu na zadnji usvojeni rebalans.

    To je predviđeno nacrtom budžeta grada Banjaluka za 2024. godinu, koji je upućen u skupštinsku proceduru. Sve finansijske procjene u ovom dokumentu su urađene na osnovu usvojenog prvog rebalansa budžeta za 2023. godinu iz marta ove godine, koji je iznosio 213,7 miliona KM.

    Umanjeni iznosi za kredite
    U dokumentu u koji je imao uvid portal CAPITAL je navedeno da je to urađeno zato što još traje procedura usvajanja drugog rebalansa budžeta za 2023. godinu.

    Naime, Skupština grada Banjaluka je usvojila nacrt drugog rebalansa za 2023. godinu 25. oktobra, ali konačni prijedlog tog dokumenta još nije spreman, niti ima naznaka kada će biti.

    Zbog toga su se u Gradu Banjaluka kod priprema za iduću godinu oslanjali na finansijske parametre iz prvog dijela ove godine.

    „Kod analize razloga smanjenja budžetskog okvira za 2024. godinu, u odnosu na 2023. godinu, prevenstveno treba imati u vidu manje planirane kreditne prilive. U 2023. godini bio je planiran kreditni priliv za finansiranje kapitalnih investicija u iznosu od 25 miliona KM“, navedeno je u obrazloženju ovog dokumenta uz napomenu da u nacrtu budžeta za 2024. godinu nisu planirana nova dugoročna kreditna zaduženja.

    Precizirano je da je u dijelu primitaka od zaduživanja planiran iznos od osam miliona KM, koji je manji za oko 74 odsto u odnosu na 2023. godinu.

    Od tog iznosa 5,5 miliona KM je planirano za finansiranje deficita gotovinskog toka, koji se eventualno može očekivati u 2024. godini.

    „Biće pripremljena odluka o kratkoročnom zaduženju koju bi Skupština grada trebala usvojiti najkasnije sa usvajanjem prijedloga budžeta za 2024. godinu“, navodi se u nacrtu budžeta i dodaje da se ostatak sredstva odnosi na ranije odobreni kredit za izgradnju mosta u Docu.

    Za grantove u 2024. je planirano je 2,73 miliona KM što je za oko 1,7 miliona KM ili 40 odsto manje u odnosu na ovu godinu, primici od nefinansijske imovine planirani su u iznosu od 2,65 miliona KM, što je za 20 odsto manje u odnosu na 2023. godinu kada je plan iznosio 3,3 miliona KM.

    Na transfere ide 10 miliona KM ili 25,5 odsto više u odnosu na 2023. godinu, ali se najveći iznos 9,9 miliona KM odnosi na sredstava za socijalnu zaštitu koja se očekuju od nadležnog Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite.

    Uvećani rashodi za plate
    Kada su u pitanju rashodi iduće godine su planirana značajna sredstva za otplatu kredita iz prethodnog perioda, tačnije 19,6 miliona KM.

    „Ovdje treba imati u vidu trend rasta referentnih kamatnih stopa na međunarodnom tržištu kapitala, što može dovesti do porasta ovih rashoda u narednoj godini“, navedeno je nacrtu budžeta za 2024. godinu.

    Za iduću godinu su planirani uvećani rashodi na brojnim stavkama.

    Tako je za rashode za lična primanja planirano 51,9 miliona KM što je za 2,9 miliona KM ili 6,1 odsto više, za doznake na ime socijalne zaštite je predviđeno 29,5 miliona KM što je za 5,24 miliona KM ili 21,6 odsto više nego u 2023. godini.

    Takođe, planiran je i rast rashoda za korišćenje roba i usluga i to za 3,9 miliona KM i najvećim dijelom se odnosi na tekuće održavanje komunalne i saobraćajne infrastrukture i održavanje javnih površina.

    Datum idućeg zasjedanja Skupštine grada, kao i set pitanja koji bi trebao da se nađe na dnevnom redu trebao bi biti određen na sjednici Kolegijuma 17. novembra.

  • Nema Nove godine na Trgu Krajine

    Nema Nove godine na Trgu Krajine

    Gradnačelnik Banjaluke Draško Stanivuković potvrdio je da će centralno obilježavanje proslave Nove godine biti na novom trgu kod sportske arene uz Park Mladen Stojanović.
    “Stava smo, zajedno sa inženjerima građevinske struke da gradilište kod hotela „Palas“ nije bezbjedno za organizovanje događaja koji bi mogao okupiti i do nekoliko desetina hiljada ljudi”, istako je Stanivuković u objavi na društvenoj mreži”, X”.

    Posljednjih dana u medijima se pojavila vijest da bi ugostitelji iz centra grada, donošenjem ove odluke bili izuzetno nezadovoljni, jer bi gosti za najluđu noć bitli izmješteni iz centra Banjaluke, međutim Stanivuković tvrdi da će biti pronađeno rješenje koje će svima odgovarati.

    “Poštujući zakupce koji su iznajmili objekte u sklopu “Zimzobala”, umjesto Nove godine, na Trgu će biti organizovana dnevna žurka, dječija Nova godina, te još jedan koncert prije obilježavanja Dana Republike Srpske, što će svakako biti novi sadržaji koji nisu organizovani prethodnih godina”, navodi gradonačelnik u svojoj objavi.

    Na kraju istakao je i da su u Gradskoj upravi otvoreni za razgovore sa zakupcima kućica u Parku Petar Kočić, kao i za kako je rekao, pronalaženje načina da se ovi zakupci dodatno podrže.

    “Naša obaveza je prije svega da vodimo računa o bezbijednosti naših sugrađana i gostiju, i to ovakvom odlukom i činimo”, zaključio je Stanivuković.

  • Kaji dva parkinga u centru Banjaluke

    Kaji dva parkinga u centru Banjaluke

    Na narednoj sjednici banjalučke Skupštine odbornici bi, kako saznaje BL portal, trebalo da raspravljaju o odlukama kojima se Tržnici povjerava naplata parkiranja na novim parking prostorima koji su u izgradnji kod ovog objekta.
    Ove dvije tačke je predložio gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković, uz obrazloženje da je Grad prepoznao važnost potrebe građana da se parkiraju u samom centru grada, a takođe i činjenicu da postoji nedostatak parking mjesta u gradu.

    Gradonačelnik je odluke do kojih je došao BL portal predložio na inicijativu koje je pokrenulo privredno društvo “Tržnica”, u vlasništvu kompanije MG Mind, poznatog biznismena Mladena Milanovića Kaje.

    Ovo privredno društvo trenutno gradi parking prostor odmah pored same Tržnice, a njegovim završetkom grad će dobiti novih 97 parking mjesta. Međutim, prašinu u javnosti podigao je podatak da je parcela na kojoj se gradi parking katastrom i regulacionim planom predviđena kao park.

    Pored izgradnje ovog parkinga, odlukom je predviđeno otvaranje još jednog parking prostora sa 50 mjesta. Riječ je o lokaciji preko puta ulice Đure Daničića, bočno od Tržnice, a koja je do sada uglavnom bila divlji parking bez bilo kakve naplate.

    Dakle, u pitanju je ukupno 147 novih parking mjesta u drugoj zoni, a dio prihoda od naplate trebalo bi da dobije i Grad.

    Prema najavama, sutra bi trebalo da se održi sjednica Kolegijuma Skupštine Grada, na kojoj će se odbornici upoznati sa ovim tačkama, a zatim i odlučiti da li ih ostavljaju na dnevnom redu.