VRBAS Media

Autor: INFO

  • Tadić: Srpska nema volju, potrebu niti interes da bilo koga ponižava

    Tadić: Srpska nema volju, potrebu niti interes da bilo koga ponižava

    Srpska nema volju, potrebu niti interes da bilo koga ponižava, pa ni Kristijana Šmita, rekao je Ognjen Tadić, savjetnik predsjednika Republike Srpske, gostujući Јutarnjem programu RTRS.

    Kristijan Šmit je usred antagonizma sa institucijama Srpske najavio pa otkazao dolazak u Banjaluku.

    • Ovaj događaj je pokazao da to nije lični sukob. Ovdje Republika Srpska ima čist stav, zaštititi Dejtonski sporazum, zaštiti funkciju visokog predstavnika, i na kraju zaštititi BiH. Srpska nastoji da sačuva sebe, ali i BiH – poručio je Tadić.

    Tadić ističe da Srpska nema ništa protiv Kristijana Šmita, ali da ima protiv njegovog predstavljanja da je visoki predstavnik.

    • Kristijan Šmit, da je zvaničnik Njemačke u bilo kojem svojstvu bio bi dobrodošao u Srpsku, prigrli bi ga kao i sve, gledali bi kako da ljudima pomognemo, da svi zajedno bolje živimo. Ali ovako kako on želi ne ide – objašnjava Tadić.

    Ističe da je ovo i poruka potpredsjednicima Republike Srpske Ćamilu Durakoviću i Davoru Pranjiću.

    • Ovo je i poziv Durakoviću i Pranjiću da se dozovu pameti i da shvate da je njihov dom Republika Srpska. Ne smiju da budu moneta za potkusurivanje međunarodne zajednice – rekao je Tadić.

    Tadić je naglasio da Republika Srpska iz ovih procesa izlazi na dva načina.

    • Sačuvanjem integralnog Dejtonskog sporazuma, ili samostalna u procesima koji slijedi. Dakle, mi nemamo lošu opciju, samo treba da nastavimo da idemo ovim kursom – poručio je Tadić.
  • Dodikov advokat nakon potvrđivanja optužnice: Sud BiH uvučen u pravosudni “živi pijesak”

    Dodikov advokat nakon potvrđivanja optužnice: Sud BiH uvučen u pravosudni “živi pijesak”

    Potvrđivanjem optužnice protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, kao i vršioca dužnosti direktora “Službenog glasnika” Miloša Lukića Sud BiH je uvučen u pravosudni “živi pijesak”, izjavio je Srni Dodikov branilac, advokat Goran Bubić.
    Bubić je pojasnio da je optužnica apsolutno nezakonita jer je krivično djelo koje se inkriminiše u optužnici “neizvršenje odluke visokog prestavnika u BiH” pravno nepostojeće.

    “Gospodin Kristijan Šmit nije aktivno legitimisan da bude zakonodavac u BiH, ni institucionalno, ni lično/personalno, kako sam ranije izjavljivao i obrazlagao, imajući u vidu odredbe tačke 1.2. Aneksa 10 Dejtonskog sporazuma”, rekao je Bubić za Srnu nakon potvrđivanje optužnice od Suda BiH.

    Ako krivično djelo pravno ne postoji, a ne postoji ako ga nije regulisao ustavni zakonodavac, odnosno zakonodavac po Ustavu BiH, dodao je Bubić, onda ga niko ne može ni počiniti, pa ni optuženi u ovom predmetu.

    “Nepostojanje krivičnog djela je legitiman zakonski razlog za prethodne prigovore, koje će odbrana podnijeti protiv optužnice u zakonskom roku. Ovo slijedi iz načela zakonitosti /nema krivičnog djela ako nije propisano zakonom/ koje je esencija pravne sigurnosti i uređenog pravnog poretka. Nije dovoljno da su navodne izmjene Krivičnog zakona BiH objavljene u službenom glasilu BiH, već je potrebno da izmjene u stvarnosti potiču od zakonodavca, a ne neistinitog visokog predstavnika”, naglasio je advokat Bubić.

    Osim prethodnih prigovora, naveo je Bubić, odbrana planira da podnese još dva proceduralna zahtjeva, saglasno mogućnostima iz Zakona o krivičnom postupku BiH.

    “Prema našem mišljenju, odluka Suda BiH po prethodnim prigovorima na optužnicu, kao i drugim zahtjevima, biće stvarni test može li se u ovom slučaju očekivati pošteno suđenje ili ne, i te odluke Suda BiH će opredijeliti dalje postupke odbrane. Iz dosadašnjeg postupanja nije vjerovatan pošten sudski postupak.

    Dokaz za to jeste odbijanje zahtjeva odbrane za izuzeće postupajućeg sudije za prethodni postupak Jasmine Ćosić Dedović. Prema Ustavu BiH, član 3, tačka b) jasno je propisano da Predsjedništvo BiH imenuje predstavnike BiH u međunarodnim tijelima, no Sud BiH, odbijajući zahtjev za izuzeće, ovu ustavnu nadležnost Predsjedništva BiH proglašava sporednom i posredničkom, bez uticaja na izbor sudije Međunarodnog krivičnog suda u Hagu, što je neshvatljivo”, pojasnio je Bubić.

    On je dodao da u opširnom obrazloženju rješenja o odbijanju zahtjeva za izuzeće Sud BiH uopšte ne spominje ovu ustavnu odredbu zauzimajući stav da je tadašnje mišljenje Milorada Dodika kao člana Predsjedištva BiH bilo bez ikakvog uticaja na neizbor sudije Dedović.

    “Kako je ranije isticano ovo je politički proces. Krivični postupak je posljedica političke nemoći Kristijana Šmita. Za ovu političku nemoć nije kriv predsjednik Republike Srpske, već lažno predstavljanje gospodina Šmita za visokog predstavnika u BiH, koji svoj nedostatak legitimiteta pokušava nadomjestiti privatnom inkriminacijom – da je neizvršenje njegovih odluka krivično djelo!?”, istakao je Bubić.

    Koliko je ovo apsurdno, rekao je Bubić za Srnu, svjedoči činjenica da nijedan ustavni zakonodavac u BiH, kao što su Parlamentarna skupština BiH, Narodna skupština Republike Srpske, Parlament Federacije BiH i drugi nije regulisao da je krivično djelo neizvršenje njihovih odluka.

    “Slično je i u civilizovanom svijetu jer je to tekovina moderne parlamentarne demokratije. Izvršenje odluka zakonodavnog tijela osigurava se političkim sredstvima putem izvršnih tijela, a ne instrumentima krivičnog progona”, naveo je Bubić.

    Branilac predsjednika Dodika rekao je da, nažalost, u ovom slučaju nema ništa od civilizacijskih tekovina, ima samo samovolje nelegitimnog pojedinca koji je otišao toliko daleko da je proglasio krivičnim djelom neizvršenje svojih odluka.

    Bubić je konstatovao da će ovo svakako ostati za pravnu istoriju, metafiziku prava ove napaćene zemlje kao “Kristijan Šmit krivično djelo”.

    “Kada nas ova neprimjerena miješanja stranaca u politički, društveni, i na ovaj način pravni život u BiH, ne uče opšteprihvaćenim standardima, onda bar učimo kako ne treba raditi i kako se uništava dostojanstvo ne samo pravosuđa, već čitave pravničke profesije. NJihova neposredno poslijeratna uloga pomirenja strana u BiH, poslednjih godine je evidentno transformisana u pravcu razgradnje ustavnopravnog poretka BiH određenog mirovnim sporazumom, ujedno čineći liberalne pojedince i javno mnjenje mnogo konzervativnijim”, zaključio je Bubić.

    Sud BiH je u ponedjeljak, 11. septembra, potvrdio optužnicu Tužilaštva BiH protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i vršioca dužnosti direktora “Službenog glasnika” Miloša Lukića.

    Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu 11. avgusta i poslalo Sudu BiH na potvrđivanje, a Sud je 18. avgusta vratio na doradu. U međuvremenu, Sud je odbio zahtjev Dodika za izuzeće sudije Jasmine Ćosić Dedović.

  • Strahuje se da je više od 5.000 ljudi poginulo

    Strahuje se da je više od 5.000 ljudi poginulo

    Pretpostavlja se da je više od 5.000 ljudi poginulo, a 10.000 nestalo nakon što su obilne kiše na sjeveroistoku Libije dovele do urušavanja dvije brane, zbog čega je još vode stiglo u već poplavljena područja.

    Vjeruje se da je nastradalo najmanje 5.300 ljudi, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova istočne libijske vlade, javila je libijska državna agencija LANA.

    Od nastradalih, najmanje 145 su Egipćani, saopštili su zvaničnici u sjeveroistočnom gradu Tobruku u Libiji, prenio je Si-En-En.

    U istočnom gradu Derna, koji je doživio najgora razaranja, čak 6.000 ljudi se i dalje vodi kao nestalo, rekao je Osman Abduldžalil, ministar zdravlja u istočnoj libijskoj vladi, za libijsku televiziju Almasar.

    On je situaciju nazvao katastrofalnom, kada je u ponedjeljak obišao grad.


    Vjeruje se da je voda odnijela čitave kvartove u gradu, naveli su predstavnici vlasti.

    Direktor bolnice Vahda u Derni Mohamad al Kabisi rekao je ranije da broj nastradalih u katastrofalnim poplavama iznosi 2.200.


    On je rekao za Rojters da je 1.700 ljudi nastradalo u jednom okrugu grada, a da je u drugom okrugu poginulo 500 osoba. Iz Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca saopštili su u utorak da je broj nestalih dostigao 10.000, prenio je AP.

    Oluja “Danijel” pogodila je u nedjelju istočnu Libiju, donoseći obilne padavine i izazivajući poplave.

  • Bocan Haračenko: Hil je bukvalno gurnuo prst u oko Srbiji

    Bocan Haračenko: Hil je bukvalno gurnuo prst u oko Srbiji

    Problem KiM može biti rešen i to će se dogoditi, izjavio za Sputnjik ruski ambasador u Beogradu Aleksandar Bocan Harčenko.

    On je u intervjuu za Sputnjik rekao da je ovaj period izuzetno težak ali da Srbi imaju čime da se ponose zato što čuvaju principijelni stav i Beograd se drži, što se tiče i tzv. Kosova i odnosa, veza i saradnje s Rusijom.

    Najubedljiviji i najupečatljiviji primer je odlučno neprihvatanje antiruskih mera, rekao je ruski ambasador Aleksandar Bocan Harčenko.

    “Ovih dana ambasador Hil je bukvalno gurnuo prst u oko Srbiji tvitom ‘kad se nacionalna garda Ohaja vrati u Beograd doživljava prijatan doček’. Nikome nije bio prijatan dolazak nacionalne garde Ohaja, razumem da države moraju da sarađuju – to su bili dani prijateljstva Srbije i Amerike – da li jedan diplomata koji je prijatelj jedne zemlje može tako da se ponaša?”, upitao je Bocan Harčenko.

    Odgovrajući na pitanje da prokomentariše navode zapadnih medija da Rusiji savršeno odgovara da ovde bude haos i nered , kao I situaciju kad su jednom prilikom tokom protesta našli Ruskinju na ulici i zaključili da su Rusi organizovali taj protest, ruski ambasador je rekao:

    ” Postoje određeni ljudi koji su sada odabrali da im osnovna aktivnost bude da napadaju i kritikuju Rusiju i da terciraju Zapadu. Oni žele da se istaknu i da nešto od toga dobiju. Najvažnije je nešto drugo – da je bilo, i to se nije ni krilo, daleko više slučajeva nego slučajna Ruskinja koja se našla među učesnicima protesta, kada su predstavnici američke ambasade učestvovali u takvim akcijama. Pritom, niko od pomenutih nije se ni usudio da kaže da to prelazi sve diplomatske norme, da je to kršenje obaveza i pravila i međunarodnog prava jer svi radimo na osnovu tog prava i da, u datom slučaju, postoji želja da se potkopa stabilnost zemlje.”

    “Rusiji odgovara stabilnost Srbije, makar zato – hajde da budemo racionalni – što mi imamo dugoročne planove saradnje. Za realizaciju tih planova i zadataka koji su odobreni sa najvišeg nivoa, prirodno je da je neophodna pre svega stabilnost. Drugo, što je zaista veoma važno: ne možemo mi haos da poželimo prijateljskom, bratskom narodu koji u apsolutnoj većini saoseća i razume našu poziciju, pre svega u vezi sa specijalnom vojnom operacijom i krizom u Ukrajini kao i u vezi sa širokim, globalnim međunarodnim pitanjima. Kako mu možemo želeti išta osim dobra? To je po definiciji nemoguće”, dodao je Harčenko.
    Govoreći o sankcijama Rusiji, Bocan Harčenko je istakao da Srbija nije podlegla protiscima Zapada, gledajući isključivo interes svog naroda, zbog čega je i predsednik Srbije često meta kritika.

    “Za zapad je u određenom smislu pozicija Srbije šok, jer nisu navikli na takvo ponašanje. Navikli su na konstantno ponižavanje, na narušavanje sopstvenih interesa. Ima mnogo primera kada države u cilju zadovoljavanja nekih sitnih zahteva Brisela i Vašingtona odbacuju u stranu i nacionalne i ekonomske interese, čak i nacionalno dostojanstvo i istorijsko sećanje”, rekao je Harčenko.

    Na konsatatciju da je nacionalni interes Srbije odbrana Kosova, on kaže da je Zapadu potrebna imitacija rešenja, kao i da se ništa novo ne predlaže, i ne može ni da se predlaže.

    ” Jer, ma šta se govorilo, uvek izbija ili se direktno imenuje jedan cilj koji postoji od kraja 90-tih – nezavisnost Kosova i priznanje te nezavisnosti od strane Beograda. To je ono što Zapad smatra za svoj interes, a oni rade uvek ono što je u njihovom interesu. Oni od toga nikada nisu odustali, ma kakve formulacije da su birali u okviru pregovora o statusu. Faktički je odmah bilo jasno da su to pregovori o statusu, odmah je bilo jasno, iako statusi mogu biti različiti, da može biti samo jedan – nezavisnost. Putem pregovora ili ne. I svi dalji napori na tzv. normalizaciji na Zapadu su tretirani i danas se tretiraju kao put da se Beograd natera, satera u ugao, stavi pred neminovan izbor – da prizna Kosovo. Koriste sve metode, od nekih pregovaračkih klopki, a u datom slučaju teško mi je da zamislim da predsednik Vučić može da upadne u takvu klopku. On je veoma iskusan političar, ima ogromno iskustvo u pregovorima i generalno životno”, istakao je rusaki ambasador.

    “Još jedan metod, ne nov, kojem smo se vratili, koji je korišćen ranije – poluge pritiska na Beograd jeste stvaranje neizdrživih, nemogućih uslova za Srbe na samom Kosovu pod pretpostavkom da upravo to može da natera Beograd na neke korake u pravcu priznanja. Pošto u toj situaciji ništa ne može da se uradi, podstiču se Priština i Kurti. Nije stvar u Kurtiju, on je verovatno radikalniji ali svako ko je bio na njegovom mestu pre ili bi došao posle – radiće isto. To je direktno i nedvosmisleno i on bez uvijanja govori – da želi kontrolu nad srpskim opštinama, da ne želi Srbe na Kosovu. On čini sve da ne bude ne samo normalizacije odnosa sa Beogradom nego ni bilo kakvih veza između Kosova ili opština naseljenih Srbima sa Beogradom. Bez obzira na sve sporazume, on neće prihvatiti nikakve odluke o formiranju ZSO iako je to deo Briselskih sporazuma. To već sve odavno postoji ali do sada nije rešeno. I sve se ponavlja kao na toj traci”, naveo je on.

    Na pitanje šta mogu da urade Ujedinjene nacije? Koliko su one danas jake, Bocan Harčenko odgovara da je to veoma važno jer da nema stava Rusije i Kine u Savetu bezbednosti oni bi davno, još 2006, 2007. godine, pokušali da reše pitanje glasanjem na bazi Ahtisarijevog plana i da zatvore tu temu.

    “Pri tome svi shvataju da nije moguće doći do nekog rešenja bez konačne saglasnosti SB UN. Jer oni su odgurnuli Rezoluciju 1244 i u svojim praktičnim aktivnostima je ne poštuju, ali ona postoji. Zato je jasno da se u procesu konačnog rešavanja kosovskog pitanja, u krajnjem ishodu, ne može zaobići SB UN”, naveo je on, pa dodao:

    “Osim toga, zadržavanje kosovskog pitanja na agendi SB UN pruža mogućnost da se to pitanje stalno razmatra, da se upozorava na probleme koje postoje, da se svetska većina upozna sa tim problemima. Ne mogu da kažem da time situacija može da se u korenu izmeni ali proces je dugotrajan i uveren sam da ne može biti rešen. Zapad veoma želi da ga reši, želi da stvori privid intenzivnih napora, to je jasno. Nekakvo rešenje problema išlo bi njima u prilog posebno u kontekstu Ukrajine, pokazali bi da je po pitanju Kosova to njihov uspeh i da je problem rešen. U datom slučaju ne može biti nikakvog poređenja, sve što su radili, agresija NATO, sve je to precrtano, što se kaže, pobedniku se ne sudi. U datom slučaju postoji konsenzusom postignut dogovor između Beograda i Prištine, Beograd je sa svime saglasan. Ne shvatajući da toga neće biti i da ne može biti. Neće i ne može biti!”

  • Sindikat: Dnevnice za službeni put ne pokriju niti jedan obrok

    Sindikat: Dnevnice za službeni put ne pokriju niti jedan obrok

    Savez sindikata policijskih organa u BiH, Uprave za indirektno oporezivanje i Sindikat državnih službenika i zaposlenih u institucijama BiH uputili su Savjetu ministara BiH zahtjeve kojima se traži da se dnevnica za službena putovanja poveća sa 25 na 60 KM, jer se tim novcem trenutno ne može pokriti ni osnovni obrok.

    Pored toga, tri reprezentativna sindikata traže od predsjedavajuće Borjane Krišto i ministara da se poveća osnovica za obračun plate za 2024. godinu sa sadašnjih 600 KM na 650 maraka, te da se što prije krene sa donošenjem kolektivnog ugovora za zaposlene u ovim institucijama, napominjući da je BiH jedina u svijetu koja nema taj sporazum.

    Ana Mrnjavac, predsjednik Sindikata Uprave za indirektno oporezivanje BiH, kaže za “Nezavisne novine” da očekuje brzu reakciju sa institucionalne strane.

    Kada su u pitanju dnevnice za službena putovanja, Mrnjavac naglašava da je trenutna dnevnica od 25 maraka ispod svakog nivoa zaposlenih.

    “Tražimo donošenje odluke o visini dnevnice za službena putovanja u institucijama BiH i odluke o načinu i postupku ostvarivanja prava uposlenih na naknadu na službeno putovanje iz prostog razloga jer je dnevnica od 25 KM na snazi još od 2012. godine i nikada nije korigovana. Bez obzira na inflaciju i na realne troškove koje svaki službenik na putovanju ima, ta dnevnica je toliko minimizirana da ona za vrijeme trajanja samog službenog putovanja ne može pokriti ni one osnovne troškove, čak niti jedan obrok, pogotovo ako uzmemo u obzir da se prilikom isplate tih 25 KM službeniku odbija i topli obrok za taj dan, kao i troškovi putovanja za dolazak na posao i sa posla. Ta dnevnica realno ne iznosi ni deset maraka”, kaže Mrnjavac.

    Ona podsjeća da je ranije dnevnica iznosila 50 KM, te da je zahtjev da to ubuduće iznosi 60 KM realan iznos, kada se u obzir uzmu inflacija i troškovi.

    “To ne bi bilo nikakvo povećanje, već vraćanje na stari iznos”, ističe Mrnjavac.

    Pred Savjet ministara je stigao i zahtjev za usvajanje odluke o visini osnovice za obračun plate za 2024. godinu u iznosu od 650 KM, a ta odluka, prema riječima predstavnika sindikata, mora biti donesena jer je prema odredbama Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH njeno usvajanje trebalo da bude završeno najkasnije do 30. juna 2023. godine.

    “I za taj zahtjev imamo iste razloge kao i za dnevnicu, dakle inflacija. Dali smo prijedlog da to ide sa 600 na 650 KM. Ovo ništa nije nerealno, naprotiv”, naglasila je Mrnjavac.

    Ipak, kao ključnu urgenciju koju su uputili pred Savjet ministara BiH sindikalci izdvajaju otvaranje postupka kolektivnog pregovaranja, koji bi, tvrde, riješio sve probleme za zaposlene, uključujući i pomenute dnevnice i platnu osnovicu.

    “Ovo je jedina država u svijetu koja nema nijedan kolektivni ugovor sa državnim institucijama na nivou države BiH. Kada bismo imali to, ne bismo više morali pojedinačno djelovati, regulisalo bi se sve po automatizmu”, poručuje Mrnjavac.

    Predsjednik Samostalnog sindikata državnih službenika i zaposlenika u institucijama BiH Radenko Mirković podsjeća da je i Borjana Krišto u svom ekspozeu kazala da je potpisivanje kolektivnog ugovora neophodno.

    On za “Nezavisne novine” kaže da su sindikati odmah nakon toga formirali komisiju, izradili kolektivni ugovor i predali ga nadležnima, kao i pregovarački tim.

    “Nadam se da će u roku od mjesec ili dva poslodavac formirati podpregovarački tim, kako bi se krenulo u pregovore o ugovoru i nadam se da po nekom svom iskustvu sve bude gotovo do 1. maja”, navodi Mirković.

    Prvi čovjek Sindikata policijskih organa u BiH Dragan Krvavac naglašava da je kolektivni ugovor najbitnija stvar u pregovorima radnika i poslodavaca.

    Na pitanje da li očekuje da će Savjet ministara BiH reagovati i izaći u susret sindikatima, Krvavac kaže da su nadležni dosad radili isključivo po istom principu, a to je da dođu na sastanak kada budu pozvani, ali da sve ostane na tome.

    “Misle da su bogomdani tu, da rade šta hoće”, rekao je Krvavac.

  • Obustavljena istraga protiv osumnjičenih za ubistvo Šijana

    Obustavljena istraga protiv osumnjičenih za ubistvo Šijana

    Obustavljena je istraga protiv osumnjičenih za brutalno ubistvo Damira Ostojića Šijana i ranjavanje njegove supruge Sandre Jošić, koji su prije pet godina zasuti kišom metaka u banjalučkom naselju Kočićev vijenac, saznaju “Nezavisne novine”.

    Riječ je o jednom od najbrutalnijih zločina zabilježenih u Banjaluci u protekloj deceniji, koji je uznemirio građane, a na noge digao istražioce, od kojih se očekuje da ovaj slučaj što prije rasvijetle, ali im to, po svemu sudeći, ne ide od ruke.

    Da je istraga protiv osumnjičenih obustavljena potvrdili su za “Nezavisne novine” iz Republičkog javnog tužilaštva, Posebnog odjeljenja za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala.

    “Zbog postojanja osnova sumnje da su počinili krivično djelo teško ubistvo u sticaju sa krivičnim djelom teška tjelesna povreda vođena je istraga protiv više lica”, podsjećaju iz Republičkog javnog tužilaštva te dodaju da nije bilo dovoljno dokaza da su to osumnjičeni uradili pa je donesena naredba da se istraga obustavlja.

    Ipak, sudeći prema onome što kažu iz ovog tužilaštva, to ne znači da istraga neće biti ponovo otvorena.

    “Ukoliko tužilaštvo naknadno pribavi nove dokaze koji ukazuju na postojanje osnova sumnje da su osumnjičeni učinili krivično djelo, istraga može biti ponovo otvorena”, rekla je za “Nezavisne novine” Dragica Tojagić, sekretar Tužilaštva.

    Podsjećanja radi, 2019. godine uhapšena su trojica muškaraca zbog slučaja “Šijan”. U pitanju su Stefan Samardžija, Srećko Trifković i Miloš Obradov.

    Samardžija, Obradov te Nemanja Lizdek su, kako smo ranije objavili, krajem juna 2019. godine dovođeni u Republičko javno tužilaštvo, gdje je rađeno prepoznavanje u okviru istrage, a na kojem je bila i Sandra Jošić.

    “Nadam se da će se u što kraćem roku sve završiti, a zločinci kazniti najstrožom kaznom, bez sekunde pomilovanja”, rekla je tada Jošićeva.

    Podsjećanja radi, najmanje 15 čahura pronađeno je na mjestu ubistva Ostojića i ranjavanja njegove supruge, a na koje je vatra otvorena iz zasjede, dok su se rendž roverom vraćali kući.

    Ubica je, prema dostupnim saznanjima, u Kozarskoj ulici bio sakriven iza drveta, te je u momentu nailaska terenca sa supružnicima iskočio i u njih sasuo rafal.

    Više sagovornika “Nezavisnih novina” potvrdilo je tada da mnogo toga ukazuje da je riječ o likvidaciji s potpisom mafije.

    “Pazite, čekao je ubica ni manje ni više nego baš na mjestu gdje je Ostojić, krećući se iz grada, trebalo da skrene ulijevo iz Kozarske ulice prema svojoj kući, a koja je udaljena oko 100 metara dalje. Znači, vrebao je upravo na lokaciji gdje je žrtva sporije vozila i samim tim bila lakša meta. Supružnici su egzekutoru bili kao na dlanu”, pojasnio je ranije jedan od sagovornika “Nezavisnih”.

    Izjave mještana bile su zastrašujuće.

    “Da, čuli smo pucnjavu poput vatrometa. Interesantno je da na mjestu gdje se sve dešavalo, nedaleko od šumarka, s gornje strane puta imaju dva psa koji se inače ‘ne gase’, ali u momentima kada se zapucalo i kada su se začule sirene nisu nijednom zalajali”, ispričala nam je ranije jedna mještanka.

    Nakon što je vatra otvorena, 5. septembra 2018. godine, oko ponoći, grad na Vrbasu počele su obasjavati rotacije, dok se ulicama razlijegao zvuk sirena policije i Hitne pomoći. Šijanu nije bilo spasa, a Jošićeva je uspjela dobiti bitku za život.

    U gradu je te noći bilo opsadno stanje. Opsadno stanje vladalo je i sutradan, tako da skoro niste mogli proći bilo kuda, a da ne sretnete bar jednu policijsku patrolu. Desetine policajaca češljale su svaki pedalj zemlje i asfalta kod mjesta zločina.

    Policija je nekoliko dana kasnije pronašla zapaljeni automobil i u njemu automatsku pušku kojom je, kako se sumnja, ubijen Ostojić. Ti tragovi pronađeni su u Piskavici, nadomak Banjaluke. Napadači su ga, kako se sumnja, polili benzinom i zapalili. Potom su ga gurnuli u uvalu, vjerovatno da bi što bolje prikrili trag, ali i kupili vrijeme da bi nesmetano mogli pobjeći.

  • Ogroman napad na Krim

    Ogroman napad na Krim

    U napadu Oružanih snaga Ukrajine tokom noći na Sevastopolj povređene su 24 osobe, saopštio je na Telegramu guverner tog grada na Krimu Mihail Razvožajev.

    Nalazim se na mestu požara na južnom lokalitetu Sevmorzavoda. U napadu su, prema preliminarnim informacijama, povređene ukupno 24 osobe, od kojih su četiri u srednje teškom stanju”, napisao je Razvožajev, prenosi agencija RIA Novosti.

    Ukrajina je napala sevastopoljsko brodogradilište na Krimu sa 10 krstarećih projektila i tri brza čamca, saopštilo je rusko ministarstvo odbrane na Telegramu.

    Ministarstvo je saopštilo da je ruski sistem PVO uništio sedam krstarećih raketa, a da je sve čamce uništio ruski patrolni brod.

  • “Kijev pokušava da svali na Zapad neuspijeh kontraofanzive”

    “Kijev pokušava da svali na Zapad neuspijeh kontraofanzive”

    Kijevski režim pokušava da na zapadne zemlje svali neuspeh takozvane kontraofanzive.

    Ovo je izjavio na sednici Saveta bezbednosti UN stalni predstavnik Rusije pri UN Vasilij Nebenzja.

    “Kijevski režim moli za novo oružje koristeći duplo jači pritisak i ne skriva drskost, pokušavajući da na zapadne zemlje svali očigledan neuspeh takozvane kontraofanzive koja se sprovodi od početka juna”, rekao je on.

    Ukrajinska kontraofanziva je počela 4. juna, a tri meseca kasnije je predsednik Rusije Vladimir Putin konstatovao da kontraofanziva predstavlja neuspeh.

    Prema njegovim rečima, Ukrajina je, u pokušajima da po svaku cenu postigne rezultat, izgubila 71,5 hiljada vojnika, kao da to nisu njihovi ljudi. Kako je naveo ministar odbrane Rusije Sergej Šojgu, ukrajinska vojska nije postigla ciljeve ni na jednom pravcu.

    Najproblematičniji pravac je Zaporoški, pored malog sela Rabotino, tamo je Ukrajina uvukla u sukob brigade iz strateških rezervi koje je obučio Zapad. Uništeno je 18 hiljada jedinica ukrajinske tehnike od kojih su nemački tenkovi “leopard”, francuski AMH, kao minimum jedan britanski “čelindžer 2” i američka borbena vozila “bredli”.

    Likvidirano je 543 tenkova koji je trebalo da budu glavna udarna snaga ukrajinske vojske, a kako je primetio ruski predsednik ti tenkovi sada “odlično gore”.

    Sjedinjene Američke Države su konstatovale da će se kontraofanziva razvući na mnogo veći broj meseca i počele su da ukrajinskoj vojsci isporučuju kasetnu municiju.

    Vladimir Putin je naveo da isporuka kasetne municije nije ništa promenila za ukrajinsku vojsku na bojnom polju.

  • Njemačka poziva: “Otvorite odbrambeni kišobran” iznad Ukrajine

    Njemačka poziva: “Otvorite odbrambeni kišobran” iznad Ukrajine

    Iznad ukrajinske infrastrukture do zime treba formirati odbrambeni “kišobran” od sistema PVO.

    Ovo je izjavila ministarka spoljnih poslova Nemačke Analena Berbok u intervjuu za list “FAZ”.”Moja poseta trafostanici kod Kijeva još jednom je pokazala da je neophodno da se uoči hladne sezone zaštite energetski, toplotni i sistemi za vodosnabdevanje. Zato apelujem na nas i naše partnere: treba da otvorimo zimski odbrambeni kišobran protivvazdušne odbrane iznad kritično važne ukrajinske infrastrukture”, kazala je Berbok.

    Ona je precizirala da Nemačka namerava do zime da isporuči Ukrajini dodatne sisteme PVO “iris-T” i da traži od svojih partnera da obezbede svoje PVO sisteme bar na ograničen period.

    Berbok nije želela da odgovori na pitanje o zahtevima Kijeva da se isporuče rakete dugog dometa “taurus”, ali je istakla da je neophodno da se “pre najave određenih stvari treba uveriti da će one funkcionisati”, kao što je bilo u slučaju isporuka sistema PVO.

    Podsećamo, šefica nemačke diplomatije juče je doputovala u nenajavljenu posetu Ukrajini. To je njena četvrta poseta Ukrajini od početka ruske specijalne vojne operacije u Ukrajini.

  • Korejci stižu u Ukrajinu? “Putin bi to želeo”

    Korejci stižu u Ukrajinu? “Putin bi to želeo”

    Govoreći za Skaj njuz, Sung Jon Li, specijalista za Severnu Koreju, komentarisao je sastanak predsednika Rusije Vladimira Putina s Kim Džong Unom.

    “Vladimir Putin bi možda želeo da severnokorejski vojnici budu stacionirani na granici Rusije i Ukrajine”, rekao je stručnjak.

    “Putin želi od Severne Koreje municiju, antitenkovske artiljerijske granate, a verovatno i ljudstvo, odnosno severnokorejske vojnike koji deluju u graničnom području između Rusije i Ukrajine,” rekao je Sung.

    Upitan na čemu zasniva ideju da bi oni mogli da odu u ratnu zonu, Li je rekao:

    “Spekulišem, ali ovo je zasnovano na nekim činjenicama”.

    Naime, hiljade severnokorejskih radnika su još uvek u Rusiji uprkos bezbednosnoj rezoluciji UN-a u decembru 2017. , koju je Rusija potpisala, pozivajući sve zemlje članice UN-a da prisilno pošalju nazad u Severnu Koreju sve radnike koji rade u inostranstvu.

    “Sada Rusiji treba više ljudstva s obzirom na velike gubitke i žrtve koje je pretrpela u ovom ratu. U Severnoj Koreji vlada ne pokazuje mnogo obzira prema ljudskim životima, kao što ne pokazuje obzir prema životu vlastitog naroda. Dakle, postoji utilitaristički, pragmatičan aspekt ove vrste pregovora između njih dvojice.”

    Dakle, kada je u pitanju vojna moć, Severna Koreja nije šala.

    “Zemlje bi smatrale da je ovaj sastanak u njihovom ‘nacionalnom interesu'”, rekao je stručnjak.

    Kako navodi, Kim je morao da poseti Putina jer “on želi da dobije od Rusije napredniju vojnu tehnologiju”.

    “Ovo su ciljevi od najveće važnosti koje je Kim Džong Un postavio na velikom partijskom kongresu u januaru 2021.”, navodi analitičar.