VRBAS Media

Autor: INFO

  • Šmit: Opozicija tražila da uklonim Dodika

    Šmit: Opozicija tražila da uklonim Dodika

    Nijemac Kristijan Šmit priznao je da su lideri opozicije u Republici Srpskoj tražili od njega da sa političke scene ukloni predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.

    Šmit je za Dnevni avaz rekao da može reći mjesto i vrijeme kada su opozicionari tražili da se Dodik skloni.

    „Ja bih mogao reći i mjesto i vrijeme kada su mi njihovi lideri, njihovi rukovodioci tražili da maknem Dodika uz primjenu bonskih ovlaštenja. Zbog toga me čak iznenadilo to da su se neki od njih solidarisali sa Dodikom“, izjavio je Šmit.

    On je ovom izjavom priznao ono o čemu se već dugo priča a to je da opozcija žarko želi da Dodika više ne vidi ni na jednoj funkciji u Republici Srpskoj. Pošto to ne mogu uraditi demokratskim putem, onda moljakaju nelegitimnog visokog predstavnika da ukloni predsjednika Srpske.

  • Zaharova: Srbe ponižavaju, a Tači i Veselji uživaju privilegije

    Zaharova: Srbe ponižavaju, a Tači i Veselji uživaju privilegije

    Optužene za ratne zločine na jugoslovenskom prostoru zapadnjaci dijele u dvije kategorije. Zatvorenici koji pripadaju ekstremistima tzv. Republike Kosovo, koji su navodno „na pravoj strani“, uživaju mnoge ustupke i privilegije, dok Srbe istovremeno nastoje da dodatno ponize, izjavila je portparol Ministarstva inostranih poslova Rusije Marija Zaharova.

    Kako kaže, svjetski mediji objavili su nove dokaze o dvostrukim standardima međunarodnog krivičnog pravosuđa koji se primenjuju na Srbe i kosovske Albance.

    Prema njenim riječima, posebna pažnja skrenuta je na uslove pritvora u Specijalnom sudu u Hagu bivših ekstremista terorističke „Oslobodilačke vojske Kosova“, uključujući nekadašnjeg tzv. „predsjednika“ Hašima Tačija i tzv. “predsjednika parlamenta” Kadrija Veseljija.

    Diplomata je istakla da je 2022. godine, osmorici uhapšenih i optuženih za teške zločine odobreno 880 posjeta članova porodice i drugih lica. Ona je dodala da je specijalni sud dva puta ove godine dozvolio Hašimu Tačiju da otputuje na KiM iz humanitarnih razloga – da bi posjetio svoje bolesne roditelje.

    „Za ove optužene stvoreni su maksimalno komforni uslovi – omogućeno im je da koriste teretanu, biblioteku, novčana sredstva i služe se uslugama posebnog računa. Ograničenja u slučaju kršenja pritvorskih pravila su veoma blaga, krajnja mjera je dvonedeljni boravak u samici, a i tada bez zabrane telefonskih razgovora. Bilo bi sjajno kada bi postojali jedinstveni standardi za postupanje po ovakvim zahtjevima i molbama. Ali postoji i druga realnost, druge činjenice“, objasnila je Zaharova na brifingu održanom 13. septembra na marginama Istočnog ekonomskog foruma u Vladivostoku.

    Ona naglašava da kada je u pitanju odnos prema Srbima koje je osudio Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju ili njegov rezidualni mehanizam, to je nešto drugo.

    Zaharova je dodala da oni koji izdržavaju kaznu u brojnim evropskim zemljama su u mnogo težoj situaciji.

    „Bivši predsjednik Republike Srpske u sastavu Bosne i Hercegovine Radovan Karadžić, prema riječima njegove kćerke, nikada nije uspio da od uprave britanskog zatvora dobije normalnu rasvjetu u ćeliji. Bivši predsjednik Republike Srpske Krajine (Hrvatska) Milan Martić i general Vojske Republike Srpske Dragomir Milošević godinama su u izolaciji u estonskom zatvoru: dozvoljeno im je da kontaktiraju samo sa nekoliko drugih zatvorenika, a nemaju adekvatnu medicinsku njegu. Već dugo se priča da nadležni ljekari očigledno nedovoljno brinu o stanju bivšeg komandanta Oružanih snaga Republike Srpske Ratka Mladića“, navodi primjere diplomata.

    Zaharova podvlači da sve ovo sugeriše da optužene za ratne zločine na jugoslovenskom prostoru zapadnjaci dijele u dvije kategorije. Ona je objasnila da zatvorenici koji pripadaju ekstremistima tzv. Republike Kosovo, koji su navodno „na pravoj strani“, uživaju mnoge ustupke i privilegije, dok Srbe istovremeno nastoje da dodatno ponize, ne dozvoljavaju im susrete sa najbližima i ne pružaju im mogućnost da zadovolje osnovne potrebe.

    „Takav pristup izaziva osnovane sumnje da će Specijalni sud u Holandiji biti u stanju da prevaziđe neslavne tradicije „haškog pravosuđa“; takođe, teško da će očuvati nepristrasnost (zasad uopšte ne uspeva)“, ocijenila je portparol.

    Diplomata je zaključila da je glavni test profesionalizma i objektivnosti Specijalnog suda proces koji se trenutno odvija protiv predstavnika “Oslobodilačke vojske Kosova”, među kojima su Hašim Tači i njegovi najbližih saučesnici.

  • Orban: Došlo je vrijeme da se liberalna elita gurne sa strane

    Orban: Došlo je vrijeme da se liberalna elita gurne sa strane

    P

    remijer Mađarske Viktor Orban na Demografskom samitu u Budimpešti osvrnuo se na nadolazeće izbore za Evropski parlament te je poručio kako konzervativna struja želi ostvariti znatno bolji rezultat.

    Tokom govora, Orban je rekao kako je došlo vrijeme promjena u Evropskoj uniji.

    “Došlo je vrijeme da se zamijeni dominantni diskurs u Evropskoj uniji. Njega sada predvodi progresivna i liberalna elita nezainteresovana za glavne probleme građana EU kao što su želje za porodicom i podizanjem djece”, rekao je Orban.

    Umjesto toga, prema Orbanovom mišljenju, Brisel se bavi LGBT pitanjima.

    “Evropski parlament se bavi glupostima i podsjećaju na Sovjete koji su pokušali da promijene tokove rijeka”, poručio je premijer Mađarske.

    Ističe i kako konzervativna struja ima snagu da promijeni situaciju na izborima za Evropski parlament 2024. godine.

    “Nemamo šanse da ubijedimo sadašnje liberalne i progresivne elite u drugačije razmišljanje. Moramo ih gurnuti sa strane, ali takva promjena zahtijeva da konzervativne snage orijentirane na porodicu preuzmu vlast u što većem broju država”, zaključio je Orban.

  • Miličević: Optužnica diže rejting Dodiku

    Miličević: Optužnica diže rejting Dodiku

    Milan Miličević, predsjednik SDS, govorio je, gostujući na FTV, između ostalog o optužnici protiv Milorada Dodika, visokom predstavniku, kojeg Republika Srpska ne priznaje, državnoj imovini, Zakonu o Ustavnom sudu BiH, stanju u SDS.

    Dodik i optužnica
    Između korupcije u pravosuđu i politike postoji preplitanje, kazao je Miličević, naglasivši kako je većina sudova u Bosni i Hercegovini pod direktnim uticajem politike.

    – To i sam osjećam na svojoj koži kroz politički motivisane optužnice i spreman sam da se borim protiv tih stvari. Moj cilj je da imamo nezavisno pravosuđe. Što se tiče optužnice protiv Milorada Dodika, ona jeste politički motivisana i ne želim da se stavljam na bilo čiju stranu u ovom slučaju, ali ću reći jednu stvar – ako je iko imao sankcije visokog predstavnika iz nekih vremena, ako je iko imao politički motivisane optužnice prema pojedinim funkcionerima, onda je to upravo bio SDS. Sve smo to uspjeli da prevaziđemo i da opstanemo, u ovom momentu kao najjača opoziciona partija u RS – kazao je Miličević, te dodao kako od procesa protiv Dodika ne očekuje ništa značajno, osim što će optužnica Dodiku podići rejting:

    – Dodik, je naš direktni politički protivnik, i za njega bismo najradije da ga nema na političkoj sceni jer vodi neodgovornu i nacionalnu i ekonomsku politiku u RS, pa i u BiH – ističe Miličević.

    O visokom predstavniku – RS ga ne priznaje
    Kada je riječ o visokom predstavniku, kojeg Republika Srpska ne priznaje, naglasio je da postoji razlika između legalnog i legitimnog i onoga koji to nije.

    – U ovom sada slučaju visoki predstavnik, kojeg Republika Srpska ne priznaje, nije legitiman i on donosi odluke koje nisu legitimne. Od početka je cilj bio postići da se steknu uslovi da se ugasi OHR, visoki predstavnik, kojeg Republika Srpska ne priznaje, te Ustavni sud sa stranim sudijama. Ako mi to dosad nismo uspjeli postići nakon toliko godina od završetka rata, ako neko misli da će to neko nametnuti, grdno se vara, na tome gubimo puno energije na potpuno pogrešne stvari. Trošimo se na cirkuse, političke predstave, prepucavanja. Upadamo u spiralu stalnih sukoba i krize vlasti koja samo pogoduje onima koji su je izazvali, a to su neodgovorne nacionalne političke partije – rekao je Miličević.

    Zakon o Ustavnom sudu BiH
    Na pitanje kako bi riješio pitanje Zakona o Ustavnom sudu, s obzirom na to da su na stolu uslovljavanja, odgovara:

    – Razumni ljudi kada pregovaraju prvo krenu od mogućih rješenja, od lakših tema, a ove koje su kamen spoticanja ostavljaju za kraj. Mi smo s time jako zakasnili. Već više decenija se nekakve krupne teme i teme na kojima ne možemo imati saglasnost, stavljaju u prvi plan, i to, očigledno namjerno, da bismo već na samom početku zastali i napravili blokadu institucija i to uvijek nakon opštih izbora, kada se formiraju organi i podijele fotelje. Lakše zakone iz paketa 14 prioriteta Evropske komisije trebalo je riješavati na samom početku. Ovdje se krenulo obrnuto – mišljenje je Miličevića.

    Državna imovina
    Smatra i da je državna imovina riješeno pitanje, i po Dejtonskom mirovnom sporazumu, kako kaže, i po nekim kasnijim ustavnim rješenjima. Tvrdi da je to vještački napravljeno pitanje.

    – Ljudi miješaju osnovne pojmove – državna imovina i imovina u opštoj upotrebi, to nisu dva sinonima. Državna imovina može da bude ona koja služi za funkcionisanje institucija vlasti, to ne može da bude poljoprivredno zemljište, prirodna bogatstva na koje se daju koncesije, vode itd. To je pitanje koje je riješeno, ali o njemu se može pričati, a ne nametati priču. Ako visoki predstavnik, kojeg Republika Srpska ne priznaje, to nametne, ne vjerujem da će se ići ka otcijepljenju zato što je priča o referendumu o otcjepljenju uveliko izlizana priča u koju više niko ozbiljno ne vjeruje. Ta tema je potrošena. Pomenuću i jednu čudnu izjavu koju sam pročitao, Konaković je rekao nakon dolaska iz Brisela, da on ima saznanja da u EU postoje zvaničnici koji smatraju da bi zbog opstrukcija iz RS, moglo da se desi da samo FBiH uđe u EU. To je vrlo opasna izjava, koja govori o jednoj vrsti otcjepljenja FBiH od BiH. Radi se o neodgovornim političarima sa obje strane – kaže Miličević.

    Ocijenio je opasnom situaciju u kojoj je “Njemačka uskratila vrlo značajne projekte stanovnicima RS, a ne i Dodiku”.

    – Ako je neko uopšte imao ideju da će time nešto naškoditi Dodiku i svemu onome što on loše predstavlja u RS i u BiH – grdno se prevario. Učinio mu je samo ogromnu uslugu, ali je zato kaznio ljude koji žive u RS – poručio je Miličević.

    O statusu SDS i opoziciji
    Kada je riječ o SDS kaže da će 7. ili 8. oktobra imati sjednicu Glavnog odbora i izabrati njegovog predsjednika. Time će proces unutarstranačkih izbora, kaže, biti i do kraja završen.

    Dodaje kako je SDS najjača i najveća opoziciona partija u RS, s time da u 15 važnih lokalnih zajednica imaju i lokalnu vlast.

    – Pred nama su ozbiljni izazovi i teški zadaci. Radimo da budemo faktor okupljanja svih opozicionih partija u RS, što nije lako, nakon proteklih opštih izbora gdje smo poraženi. SDS, PDP, Narodni front i Lista za pravdu i red će biti na okupu na jednom zadatku, ali će biti potrebno mnogo više da bismo pobijedili. Iza kulisa, mimo medija, svakodnevno smo u dogovoru i komunikacijama da zajednički nastupimo na lokalnim izborima. Napraviće se jasan plan ko će koga na kojim mjestima podržati. Oko tih stvari ćemo se lako dogovoriti – zaključio je Miličević.

  • Kosovska policija pretukla dvojicu braće srpske nacionalnosti

    Kosovska policija pretukla dvojicu braće srpske nacionalnosti

    Dvojicu srpskih mladića Andriju i Mihajla Micića, sinoć su na očigled mještana, u centru Gračanice na Kosovu i Metohiji, pretukli pripadnici kosovske policije. Jedan od mladića prebačen je u bolnicu u Gračanici, gdje mu se ukazuje ljekarska pomoć, dok je drugi priveden u policijsku stanicu pa poslije ponoći pušten. Ispred Policijske stanice nekoliko desetina građana protestovalo je zbog policijske brutalnosi prema mještanima, prenosi RTS.

    Kosovski policajci su zaustavili automobil u kojem su se nalazila braća Andrija i Mihajlo Micić, a zatim im ispisali kaznu na albanskom zbog neaktiviranja pojasa.

    Jedan od braće je upitao zbog čega im kaznu pišu na albanskom, a ne na srpskom, nakon čega je uslijedila brutalna reakcija policajaca albanske nacionalnosti.

    Jedan od pretučenih mladića prebačen je u bolnicu u Gračanici, gdje mu se ukazuje ljekarska pomoć. Očevici kažu da dva rođena brata Micića, nisu ničim isprovocirali policijsku reakciju.

    Sinoć su se u znak protesta ispred stanice policije u Gračanici okupilo nekoliko desetina Srba, među njima je bio i predsjednica opštine Gračanica Ljiljana Šubarić koja je rekla da su privedena dva srpska mladića stara 19 i 24 godine.

    Ukazuje da je prilikom privođenja nad mladićima primijenjena prekomjerna sila, da je jedan od njih povrijeđen, te da je zatražio ljekarsku pomoć. Prema navodima dežurnih ljekara, zadobio je tjelesne povrede.

    “Nismo dobili izveštaj policije, lokalna policija nije dala nikakvo saopštenje, čeka se odgovor regionalne istražne policije koja je preuzela slučaj”, navodi Šubarićeva, navodi RTS.

    U međuvremenu, mladić priveden u policijsku stanicu u Gračanici pušten je odlukom tužioca i odveden u bolnicu na pregled.

    Nakon puštanja privedenog mladića, razišli su se i okupljeni žitelji Gračanice.

  • Srpska i Srbija slave Dan srpskog jedinstva

    Srpska i Srbija slave Dan srpskog jedinstva

    Republika Srpska i Srbija slave 15. septembar – Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave.

    Centralna manifestacija obilježavanja je u Nišu, kojoj će prisustvovati predsjednici Republike Srpske i Srbije Milorad Dodik i Aleksandar Vučić.

    Na proslavi će biti i brojni zvaničnici Srpske i Srbije koji su pozvali srpski narod, gdje god da živi, da na svojim kućama istaknu narodnu zastavu – “trobojku”.

    Vlade Republike Srpske i Srbije odlučile su da Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, zajednički praznuju. Praznik je ustanovljen 2020. godine, kao sjećanje na dan proboja Solunskog fronta u Prvom svjetskom ratu.

    Ova bitka spada među najvažnije događaje u srpskoj istoriji, bila je odlučujuća za slom Centralnih sila, jer je mjesec i po dana kasnije, Austrougarska kapitulirala.

  • Sijarto optužio Stokholm za netačne primjedbe o stanju demokratije u toj zemlji

    Sijarto optužio Stokholm za netačne primjedbe o stanju demokratije u toj zemlji

    Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto optužio je Stokholm da daje “nepravedne i netačne” primjedbe o stanju demokratije u Mađarskoj, za koje je rekao da su “u suprotnosti” sa zahtjevom Švedske da se pridruži NATO-u, koji Budimpešta još uvijek nije ratifikovala.

    “Pozivate naše parlamentarce da ratifikuju vaš prijem u NATO, dok nastavljate da ih optužujete da su uništili demokratiju u Mađarskoj”, napisao je Sijarto u pismu švedskom kolegi Tobijasu Bilstremu objavljenom na platformi X (Tviter).

    Sijarto je reagovao na desetominutni video koji je objavio UR, švedski javni emiter za obrazovanje, a u kojem se kritikuje stanje demokratije u Mađarskoj.

    “Ova kontradiktornost je sada postala još jača i definitivno ne pomaže da se ispuni vaš kontinuirani zahtev”, upozorio je mađarski ministar.

    Đerđelj Guljaš, poslanik vladajuće partije, istakao je da, ako se film prikazuje u državnim školama, “to znači da Švedska čini sve da spriječi Mađarsku da ratifikuje pristup NATO-u”, prenosi Tanjug.

    Mađarska, koja je bila jedna od posljednjih zemalja koja je potpisala prijem Finske u NATO, mjesecima je odugovlačila sa odobravanjem kandidature Švedske za pridruživanje vojnom bloku jer tvrdi da je Stokholm kritikovao demokratske vrijednosti zemlje, prenosi “Politiko”.

    “Šokantni edukativni video koji je odobrila švedska vlada o napadu na Mađarsku! Kako da ubijedimo mađarske poslanike da podrže članstvo Švedske u NATO-u kada se naša demokratija više puta dovodi u pitanje, vređajući naše glasače”, objavio je na društvenim mrežama glavni premijerov politički savjetnik Balaž Orban.

    Nakon što je Turska pristala da podrži kandidaturu Švedske na samitu u Vilnjusu u julu, generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da je dobio uvjeravanja od mađarskog premijera Viktora Orbana da njegova zemlja neće nastaviti da se protivi članstvu Stokholma.

    Tri dana nakon samita u Viljnusu, poslanik Fidesa i šef odbora za spoljne poslove mađarske Narodne skupštine Žolt Nemet oprezno je signalizirao da bi parlament mogao biti spreman da “počne rad” na ratifikaciji kandidature Švedske “sredinom septembra”. Evropska unija već godinama proziva Mađarsku zbog pada nivoa demokratije u zemlji.

    Prošlog septembra, u izvještaju Evropskog parlamenta naveno je da je ta zemlja postala “izborna autokratija”, dok je Evropska komisija godinama vodila bitku sa nacionalističkom partijom Fides zbog navodne zloupotrebe javnih sredstava za bogaćenje ličnosti bliskih vladajućoj stranci.

    Sijarto je, takođe, danas objavio na Fejsbuku da su poslanici mađarskog parlamenta osvojili mandate u demokratskoj konkurenciji i da od tada kontinuirano rade na poboljšanju životnog standarda u svojim izbornim jedinicama, usljed čega su, kako je dodao, mnogi od njih četiri, pet, pa i šest puta birani od strane naroda.

  • Hrvatska počinje radove na kompletiranju brze ceste kod Okučana

    Hrvatska počinje radove na kompletiranju brze ceste kod Okučana

    “Hrvatske ceste” će uskoro raspisati javni konkurs za radove i nadzor za ostatak brze ceste od mosta kod Gradiške ka Okučanima, potvrđeno je “Nezavisnim” u “Hrvatskim cestama”.

    Kako su rekli, pomenuta treća faza obuhvataće dio od postojeće petlje, koja je trenutno u izgradnji kod mjesta Novi Varoš, do naplatnih kućica, odnosno putnog prelaza Okučani na auto-putu Zagreb – Lipovac.

    “Treća faza je u pripremi, objava javnog konkursa za radove i nadzor je u planu ‘Hrvatskih cesta’ u trećem kvartalu 2023. godine”, rekli su oni.

    Što se tiče trenutnih radova na dionici od mosta kod Gradiške do petlje kod Novog Varoša, koje izvodi banjalučko preduzeće “Integral inženjering”, ističu da su svi radovi u toku. Na dionici se nalaze dva mosta, jedan dužine 169 metara preko kanala Strug, i most Nova Sava, koji je dug 523 metara, odnosno most koji je gotovo sto metara duži od mosta kod Gradiške.

    “Na mostu preko kanala Nova Sava, dužine 523 m, izvode se, odnosno dovršavaju radovi na donjem ustroju obaju mostova, te se izrađuje čelična rasponska konstrukcija u tvornici. Dio čelične rasponske konstrukcije dopremljen je na gradilište, te se vrše pripreme za spajanje njenih elemenata”, kažu oni.

    Što se tiče mosta kod Struga, naglašavaju da je završen donji ustroj obje trake mosta.

    “Čelična rasponska konstrukcija desnog mosta je u potpunosti spojena i montirana, odnosno navučena na donji ustroj mosta. Lijeva čelična rasponska konstrukcija je u potpunosti spojena i vrše se pripreme za njeno navlačenje na donji ustroj mosta”, naglašavaju oni.

    Što se tiče petlje kod Novog Varoša, ističu da se završavaju radovi na donjem ustroju nadvožnjaka, te da se izvode zemljani radovi, odnosno nasip.

    Kako su nam nedavno potvrdili predstavnici HC-a, očekuje se da će svi radovi do Novog Varoša biti završeni do ljeta naredne godine. Oni, međutim, ističu da će puštanje u saobraćaj te dionice zavisiti od izgradnje graničnog prelaza, što je u nadležnosti Ministarstva finansija Hrvatske.

    U tom ministarstvu su nam nedavno potvrdili da će rok izgradnje graničnog prelaza biti u skladu sa dinamikom izgradnje pristupnih saobraćajnica koje su nadležnosti “Hrvatskih cesta”. Iz ovog se može zaključiti da izgradnja graničnog prelaza neće dovesti do kašnjenja otvaranja brze ceste na ljeto naredne godine.

    Oni kažu da su već sproveli postupak javnog konkursa i evaluacije ponuda, te da su već donijeli odluku o odabiru izvođača radova.

    “Trenutno je pokrenut postupak sklapanja ugovora o izgradnji novog graničnog prelaza na koridoru brze ceste Okučani – granica BiH, a nakon toga planirano je uvođenje izvođača u radove”, rekli su oni.

    Podsjećanja radi, Oleg Butković, ministar mora, saobraćaja i infrastrukture Hrvatske, i Edin Forto, ministar komunikacija i saobraćaja BiH, prije nekoliko dana su potpisali više sporazuma o saobraćajnom povezivanju BiH i Hrvatske. Prema dogovoru, biće rekonstruisan most kod Brčkog, pokrenuta rekonstrukcija pruge od Banjaluke ka Zagrebu, i još nekoliko projekata. Forto je istakao da je za BiH posebno važna i brza cesta kroz Travnik, koja bi Zagreb trebalo da dodatno poveže sa Sarajevom. Ova cesta je nastavak koridora ka Gradišci, gdje se radovi izvode na povezivanju s auto-putem Zagreb – Beograd. Forto je izrazio nadu da bi se ovaj pravac kroz Travnik mogao uvrstiti u mrežu evropskih koridora, što bi omogućilo povlačenje fondova iz EU.

  • Ukrajina tužila zapadne kompanije koje nisu isporučile obećanu vojnu opremu

    Ukrajina tužila zapadne kompanije koje nisu isporučile obećanu vojnu opremu

    Ukrajinska vlada pokrenula je pravni postupak protiv najmanje dvije zapadne vojne kompanije koje nisu ispunile ugovore o opremi ili ponudile povrat sredstava koja je Kijev platio za osiguranje poslova.

    Ministarstvo odbrane Ukrajine bori se s nizom skandala oko nabavke dok njihove snage vode žestoke borbe s ruskim trupama na terenu. Ukrajinska vojska jako zavisi o zapadnom oružju u sukobu koji je ušao u 18. mjesec.

    Ukrajinsko ministarstvo odbrane navelo je “Newsweeku” u pisanom odgovoru da je 11 odsto svih vojnih ugovora potpisano sa stranim dobavljačima te da je “samo nekoliko njih imalo poteškoća u ispunjavanju svojih obaveza u potpunosti”.

    Šest stranih kompanija, od kojih su dvije američke, “nije u potpunosti ili djelimično ispunilo svoje obaveze iz ugovora, ali su izvršile djelimičnu isporuku ili su u potpunosti vratile sredstva”, saopštilo je ministarstvo.

    Dvije evropske kompanije “nisu isporučile robu i nisu vratile avans”, dodaje ministarstvo, napominjući da se protiv dva dobavljača u kašnjenju preduzimaju pravne radnje.

    Ministarstvo je odbilo imenovati kompanije ili dati informacije o ugovorima, navodeći kao razlog zaštitu osjetljivih vojnih informacija u sklopu vanrednog stanja.

    Širenje takvih informacija, navodi se, “može prouzrokovati poteškoće stranim dobavljačima u ispunjavanju njihovih obaveza, kao što je sklapanje ugovora s proizvođačima i drugim učesnicima kupovine naoružanja i vojne opreme u zemljama s neutralnim stavom u pogledu snabdijevanjem Ukrajine oružjem”.

    Zvaničnici ministarstva ranije su otkrili detalje o dobavljaču koji nije ispunio svoje obaveze. Prošli mjesec ministar odbrane Oleksij Reznikov – koji je u međuvremenu smijenjen i zamijenio ga je Rustem Umerov – rekao je da je ukrajinska vlada podnijela nekoliko arbitražnih zahtjeva protiv poljske kompanije Alfa.

    “Postoji mnogo takvih kompanija i, nažalost, nisu sve uspjele ispuniti potpisane ugovore, čak ni uticajni igrači na tržištu”, rekao je Reznikov, dodajući da je ministarstvo već pobijedilo u arbitražnom sporu protiv neimenovanog stranog dobavljača. “Postoje i ukrajinske firme koje nisu isporučile obećano, ali i američke.”

    U Alfinom slučaju, rekao je Reznikov, kompanija je “ponudila druge vrste projektila; sada proučavamo odgovaraju li nam. A onda ćemo ili tražiti isporuku ili da nam se vrati avans”.

    Reznikov je ranije ovog mjeseca podnio ostavku na svoju dužnost na zahtjev predsjednika Volodimira Zelenskog, okončavši višemjesečna nagađanja da će biti smijenjen s ključne pozicije. Prošle godine bio je upleten u veliki korupcijski skandal povezan s prenaduvanim ugovorom o nabavci vojnih obroka, iako nije bio lično odgovoran za taj posao.

  • Vučić: Kurti nije hteo da prihvati, sastanak je okončan

    Vučić: Kurti nije hteo da prihvati, sastanak je okončan

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić, obraćajući se javnosti iz Brisela nakon završenog dijaloga Beograda i Prištine, kazao je da je sastanak završen neuspešno.

    “Imali smo sastanak i mogu da kažem da je završen neuspešno”, rekao je predsednik Vučić posle današnjih razgovora u Briselu.

    Kako je kazao, sastanak je neuspešan u smislu pronalaženja jasnog puta ka normalizaciji odnosa.

    “Što se tiče samog toka bilo je ne mnogo prijatnih, već dosta neprijatnih stvari. Logično, svi se bore za svoje. Jasno je da Kurti izbegava da formira ZSO. Srbija ne beži od svojih obaveza, ali smo rekli kakav kao i EU kako stvari moraju da se odvijaju. I mi smo takav predlog uprkos tome što nije lak za nas prihvatili, a Kurti je odbio i tako je završeno sve”, rekao je Vučić i dodao:

    “Mislim da ćete uskoro dobiti potvrdu od evropskih zvaničnika. Izneli smo da od našeg poslednjeg susreta, od 3. juna imamo 22 eskalatorna poteza i danas smo ih imali kada su u Zvečanu provocirali i zastrašivali ljude, a kada sam to izneo, onda su se povukli. On je ponovio da je suština da Kurti nikada nije dao pozitivan odgovor na formiranje ZSO kad god ga to pitate, nego postavlja stalno uslove, iako imamo potpisana dokumenta iz 2013. i 2015. godine.”

    Istakao je da je sada 50 puta više incidenata na Kosovu nego pod bilo kojom prethodnom upravom u Prištini.

    Vučić je istakao da je sada pedeset puta više incidenata na KiM nego pod bilo kojom prethodnom administracijom u Prištini.

    “Nisam nezadovoljan, malo sam zadovoljan što je Srbija pokazala konstruktivnost i spremnost za kompromis jer to nije ružna reč”, rekao je Vučić.

    Naglasio je albanskim novinarima da smatra da je mir najvažniji i u najboljem interesu i Srba i Albanaca.

    “Razgovaraće se još, nije ovo kraj sveta”, rekao je.

    Takođe, istakao je da su pokrenuli pitanje ilegalne eksproprijacije, iseljavanja Srba iz institucija sa radnih mesta.

    “Kurti će morati da odgovori na pitanje eksproprijacije a za iseljavanje ne verujem.”

    Pitanja novinara
    Vučić je rekao da je kompromisni predlog podrazumevao prvo formiranje ZSO, a zatim ispunjavanje obaveza Srbije, ali s obzirom na to da Kurti nije želeo da prihvati to, sastanak je završen.

    “Razgovarali smo i o situaciji na severu KiM. Ukazao sam kako u procesu uspostavljanju normalnih odnosa ometa svakodnevno maltretiranje Srba i pokrenuli smo pitanje eksproprijacije i pitanje iseljavanje Srba iz institucija u kojima rade. Ne verujem da će biti pokrenut ikakav napredak, osim što će na beli papir koji je dobio od EU Kurti morati da odgovori o eksproprijaciji. Rekao sam da ću dati sve od sebe ako oni daju ostavke da ću pričati sa njima, ali ne mogu da odlučujem umesto njih”, rekao je.

    Podsetio je da postoji nekoliko sporazuma Beograda i Prištine, od kojih je osnovni Briselski.

    “Moramo da počnemo sa implementacijom tih sporazuma. Ali je prvo neophodno formirati ZSO, ali oni ne žele da ni da pričaju o tome, to je kao kvadratura kruga. Uvek isti problem i ništa. A nećete čuti to samo od mene, već i od predstavnika EU. Uvek je intenzivno, ali to je naš posao.”

    O izborima na severu KiM, Vučić je izjavio da je najbolje rešenje da se ide na ostavke.