Autor: INFO

  • Nešić zatražio odgovor: Po kojem je osnovu Šmit u BiH

    Nešić zatražio odgovor: Po kojem je osnovu Šmit u BiH

    Ministar bezbjednosti BiH Nenad Nešić rekao je da je uputio zahtjev Ministarstvu inostranih poslova BiH, SIPA, Službi da poslove za strancima i Graničnoj policiji u kojem je zatražio odgovor na pitanje po kojem osnovu se Kristijan Šmit nalazi u BiH i po kojem osnovu lica koja ga čuvaju nose oružje i ko im je to dozvolio.

    • Još nisam upoznat sa tim dokumentima. Sutra sam na poslu, vidjeću da li su mi nadležne institucije odgovorile. Ukoliko ne budu odgovorile, poslaću urgenciju. Očekujem da ću u toku sedmice dobiti odgovor na osnovu kojeg ću se i postaviti, a imam namjeru da istjeram na čistac boravak Šmita i posebno boravak naoružanih ljudi koji pripadaju specijalnim jedinicama strane zemlje. Interesuje me kako su došli, na koji način su unijeli i nose oružje unutar BiH – rekao je Nešić za RTRS.

    On je istakao da stranci sa oružjem, mimo ЕUFOR-a, nemaju šta da traže u BiH.

    Nešić je rekao da Šmit nije visoki predstavnik u BiH, već obični državljanin Njemačke koji nema pravo na pogodnosti koje visoki predstavnici imaju u skladu sa Dejtonskim sporazumom.

    • Šmit nije visoki predstavnik i ne može uživati povlastice i položaj koje ima legitimni predstavnik – rekao je on.

    Nešić je rekao da je spreman, nakon odgovora MIP-a BiH i konsulatacija sa pravnicima, da potpiše i uputi krivičnu prijavu nadležnom tužilaštvu ukoliko bude elemenata krivične odgovornoisti.

  • Dodik odgovorio Borenoviću

    Dodik odgovorio Borenoviću

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da otkako je Kristijan Šmit izjavio da je opozicija u Republici Srpskoj tražila da ga smijeni ne prestaju reakcije iz redova opozicionih partija.

    Sad čujemo i od njih da je Krstijan Šmit lažni visoki predstavnik. Bilo bi lijepo da Branislav Borenović odgovori od kada je Šmit nelegalan? Da li je bio legalan kada se sastajao s njim i od njega tražio šta je tražio, a legalnost izgubio kad ga je Nijemac ocinkario, naglasio je Dodik.

    Upitan da prokomentariše Borenovićevu izjavu da predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović sami sebe preispitaju kako je Šmit dobio diplomatsku legitimaciju, jer su oni i u to vrijeme vršili vlast na nivou BiH, te da je “igrarija sa Šmitom više nego providna”, Dodik je u izjavi za Srnu poručio PDP-u da se “među sobom dogovore prije nego što izađu u javnost da smaraju potrošenim floskulama, koje slušamo godinama”.

  • Borenović: Dodiku možda nedostaje savjetnik za oblast turizma

    Borenović: Dodiku možda nedostaje savjetnik za oblast turizma

    Prije samo deset dana Milorad Dodik je izjavio da će Kristijan Šmit biti uhapšen i deportovan ako dođe u Republiku Srpsku. I šta se desilo? Šmit je lagano došao u Banjaluku, bez problema, a od hapšenja i deportovanja nije bilo ništa.

    Poručio je ovo predsjednik PDP, Branislav Borenović reagujući na vijest da se Kristijan Šmit, kojeg institucije Srpske ne priznaju za visokog predstavnika, sastao danas u Banjaluci sa biskupom Franjom Komaricom.

    Borenović kaže da je Dodik još jednom potvrdio da ako neko hoće da otkrije istinu, ona se uvijek nalazi suprotno od onoga što on kaže.

    – Po fotografijama se da zaključiti da ga niko nije ni gađao jajima ili paradajzom, nije primjećena razularena masa koja kidiše na njemačkog turistu, a nema ni informacija da su postavljene barikade koje bi mu onemogućile ulazak u Srpsku. Smijurija koju su prethodnih dana pravili Dodik i Šmit danas je dobila novu, višu dimenziju – rekao je Borenović.

  • Šmit sa Komaricom u Banjaluci

    Šmit sa Komaricom u Banjaluci

    Kristijan Šmit danas se u Banjaluci sastao s biskupom Franjom Komaricom, saopšteno je iz OHR-a.

    Ovim je Šmit sam sebe demantovao da je prošli put sastanak otkazao zbog navodnih barikada, a ne činjenice da se s njim niko nije htio sastati osim Ćamila Durakovića. Kod potpredsjednika Republike Durakovića, nije mogao ni ući jer mu je zabranjen ulazak u institucije. Tako da turisti uglavnom obilaze crkve i muzeje. Možda je Šmit došao da se ispovjedi za grijehe zbog kršenja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

    Republika Srpska uvažava svačije vjerske i kulturne potrebe. Da je Šmit ovako zamislio sav svoj mandat, možda bismo mu onda i zažmirili na jedno oko zbog nedostatka odluke Savjeta bezbjednosti Ujedninjenih nacija. A možda je Šmit došao u Banjaluku da pronađe Evropu, jer je u Sarajevu nije pronašao.

  • NATO “okreće leđa” Ukrajini?

    NATO “okreće leđa” Ukrajini?

    Šef vojnog komiteta NATO admiral Rob Bauer izjavio je da zahtevi Ukrajine po pitanju naoružanja i municije prevazilaze mogućnosti Alijanse.

    “Količine vojne opreme i municije koje traži Ukrajina su ogromni. Te količine koje se koriste tokom konflikta prevazilaze naše proizvodne mogućnosti“, rekao je on tokom posete Norveškoj gde učestvuje u godišnjoj konferenciji načelnika generalštaba zemalja Severnoatlantske alijanse.

    Takođe je rekao i da sve zemlje koje su u sastavu NATO i koje su odlučile da isporučuju Ukrajini naoružanje treba da se zamisle kako će u budućnosti osiguravati sopstvenu bezbednost i bezbednost same Alijanse.

    S tim u vezi Bauer je pozvao sve članice bloka da efikasnije i brže rešavaju pitanja povećanja proizvodnih kapaciteta odbrambene industrije.

  • Izabran novi Prigožin?

    Izabran novi Prigožin?

    Kremlj je započeo drugu fazu tzv. projekta “Afrika” i već je pronađena zamena za Jevgenija Prigožina.

    Rusija jača svoje prisustvo u Africi, posebno želi da se jače pozicionira u Libiji, odnosno na Sredozemnom moru.

    Vol strit žurnal navodi da Moskva želi da se nagodi sa liderom libijskih pobunjenika, generalom Halifom Haftarom, kome pruža političku, vojnu (na njegovoj strani se bori oko 1.200, a neki izvori kažu 1.600 Vagnerovih plaćenika) i finansijsku podršku u zamenu za vojnu upotrebu dve važne libijske luke na Sredozemnom moru – Tobruk i Bengazi.

    Reč je o lukama velike propusnosti i udaljene su samo oko 400 milja od grčke i italijanske obale, važnih članica NATO-a, a da podsetimo, Rusi imaju i vojnu bazu u sirijskoj luci Tartus.

    Zanimljivo je da je ruski predsednik Vladimir Putin poslao zamenika ministra odbrane Rusije generala Junus-Beka Jevkurova, bivšeg predsednika Ruske Republike Ingušetije, da poseti Haftara, a potom i šefa vojne hunte u Burkini Faso Ibrahima Traorea. Veoma je značajno da se to dogodilo dan pre smrti Jevgenija Prigožina, šefa Vagnerove plaćeničke vojske. Može se reći da je Putin zapravo imenovao Jevkurova za svog novog ličnog guvernera Afrike.

    Jevkurov je završio rusku (sovjetsku) prestižnu vojnu akademiju Frunze, poput Haftara, a takođe je i musliman, što bi trebalo da mu bude dodatni plus u komunikaciji sa onim snagama u Africi sa kojima Kremlj želi da uspostavi partnerske odnose i nametne svoje “pogled na rat u Ukrajini“. Rusiji su potrebni saveznici u trenutku kada je sve više izolovana na međunarodnoj sceni, a potrebna su joj i sredstva za svoju sve manju kasu. Rat košta mnogo, kao i održavanje socijalnog mira u samoj Rusiji. Prema VSJ i nezavisnom portalu bloknot.ru, uprkos dobrim odnosima sa Turskom, Rusija pomaže Haftaru upravo u borbi protiv frakcija koje podržava Ankara.

    Tako je Jevkurov tokom posete pristao na rusku pomoć Haftaru u rezervnim delovima i popravkama, ali je i ponudio da remontuje svoju zastarelu letelicu iz sovjetskog doba. Naime, istočna Libija, područje koje kontroliše Haftar, od vitalnog je značaja za tranzit ruskih aviona koji lete iz Rusije ili Sirije u podsaharsku Afriku. Mnogi ruski i zapadni analitičari, kao i diplomate, smatraju da raspoređivanje Vagnera i drugih ruskih “državnih” plaćenika u Maliju i Centralnoafričkoj Republici ne bi bilo moguće bez pristupa Haftarovim aerodromima. S obzirom na sve što se dešava na globalnom nivou oko rata u Ukrajini, Rusija želi da ostvari veći uticaj u Africi kako bi pokušala da istisne ili ograniči uticaj Zapada, ali i da te zemlje pridobije na svoju stranu u međunarodnim odnosima. i institucije.

    Osim toga, za Ruse je važan energetski i mineralni potencijal tih zemalja. Jevkurov je poslat u Afriku da preuzme Prigožinovljeve poslove, kako vojne tako i “ekonomske“, ali i da rasporedi skoro šest hiljada Vagnerovih plaćenika među drugim „plaćeničkim grupama“ koje dolaze da zamene raspuštenog Vagnera.

    Uz Junus-Beka Jevkurova bio je Konstantin Mirzojanc, nekadašnji komandant jedne od ruskih specijalnih snaga, a sada čelni čovek privatne armije Redut, koja bi posle Vagnera trebalo da postane Vagner, a za koju nezavisni ruski portal gulag.ru tvrdi da je njeni „sponzori”.glavni Putinovi oligarsi i finansijeri Kremlja Genadij Timčenko i Oleg Deripaska. Portal blognote navodi da “dok Kina isključivo teži ekonomskoj ekspanziji u Africi, ne mešajući se u politiku, Rusija, koju predstavlja Prigožin (sada nastavlja sa drugim ljudima), stvorila je potpuno drugačiji model, nudeći afričkim elitama neograničenu moć koja bi bila zasnovano na ruskom oružju u zamenu za preuzimanje kontrole nad prirodnim resursima afričkih zemalja“.

    “Ruski ekspedicioni korpus”
    Azerbejdžanski portal hakkin.az, pak, tvrdi da se Vagnerovci, kojih na Bliskom istoku i u Africi ima najmanje šest hiljada, sada okupljaju u novoj vojnoj “aglomeraciji” pod kodnim nazivom “Ruski ekspedicioni korpus “, a nadzor nad njim, kao i nad poslovnom stranom Vagnera (Prigožin je bio vlasnik ili suvlasnik rudnika zlata i uranijuma i naftnih i gasnih polja u afričkim zemljama i u Siriji) preuzima general Jevkurov.

    Stoga nije na odmet primetiti da su Jevkurov i šef hunte Burkine Faso, između ostalog, kako prenose ruski mediji, razgovarali o “saradnji u sferi nuklearne energije“. A VSJ piše da se očekuje da će uskoro “američka diplomatska i vojna misija posetiti Libiju kako bi izvršila pritisak na Haftara da “otkaže” Vagnerove plaćenike i ohrabri ga da ujedini svoju pobunjeničku vojsku sa onima koje podržava Zapad”.

    Očekuje se da će se Majkl Lengli, komandant američke komande za Afriku, i Ričard Norland, specijalni izaslanik SAD za Libiju, odvojeno sastati sa Haftarom i Abdulom Hamidom Dbeibahom, šefom vlade sa sedištem u Tripoliju koju priznaje većina međunarodne zajednice.

    Naime, VSJ u svojoj analizi smatra da je Zapad u defanzivi u Africi, pa Kameron Hadson, član američkog tima za Sudan, kaže da su Rusi sve agresivniji u širenju svog uticaja u Africi, a “SAD samo pokušava da ih obuzda“. Analitičari kažu da bi rusko napredovanje dalo Moskvi kontrolu nad ključnim energetskim koridorima koji bi mogli da posluže kao alternativa snabdevanju Evrope.

    To bi takođe omogućilo Kremlju da proširi svoju globalnu konfrontaciju sa Zapadom, piše VSJ. Zbog svega toga, NATO je pojačao svoje prisustvo na Mediteranu. Međutim, Jevkurov, pišu nezavisni ruski mediji, ne namerava da se zaustavi samo na Libiji i Burkini Faso, a uskoro se može očekivati jedna od njegovih obimnih afričkih turneja, u trajanju od skoro mesec dana, tokom koje bi posetio čak desetak zemlje, kao što su Alžir, gde je bilo mnogo sovjetskih vojnih savetnika, Angola, DR Kongo, Etiopija, Sudan, Mali, Centralnoafrička Republika, Nigerija, Madagaskar i Kenija. Bitka za uticaj u Africi se očigledno nastavlja sa novim žarom.

  • Košarac: Neistiniti i špekulativni navodi Zukana Heleza

    Košarac: Neistiniti i špekulativni navodi Zukana Heleza

    Kao zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara i član Izvršnog obavještajnog odbora naredne sedmice ću zatražiti sastanak sa rukovodstvom Obavještajno-bezbjednosne agencije BiH, s obzirom na neistinite i špekulativne navode ministra odbrane u Savjetu ministara Zukana Heleza, napisao je zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Staša Košarac.

    Helez kaže da ima obavještajne podatke o tome da predsjednik Republike Srpke Milorad Dodik planira bijeg?! Notorna laž… Da nije žalosno, ne bi bilo čak ni smiješno – poručio je Košarac.

    Košarac pita na kakve podatke se Helez poziva?

    • Јesu li to podaci nekih paraobavještajnih institucija u FBiH ili nekih parastruktura u Oružanim snagama BiH? Istiniti podaci nisu, u svakom slučaju – naglasio je Košarac.

    Košarac pita “kako je uopšte moguće da se bilo ko, a kamoli ministar odbrane, u javnosti poziva na kvaziobavještajne podatke”?

    • Naravno, u BiH je to moguće ako vam je, kao što Helezu jeste, cilj diskreditacija institucija Republike Srpske i stavljanje mete na čelo njenom predsjedniku. Matrica je uvijek ista – Helez i razni “helezi” u javnost plasiraju nebulozne tvrdnje pod plaštom bezbjednosnih informacija. Cilj im je da na platformi dezinformacija i neistina napadaju institucije Srpske i njenog predsjednika. Zašto zagađuju javni prostor lažima, pričama o kvaziobavještajnim podacima i teorijama zavjere? Gospodo, ne prolazi vam ta filozofija da ako se činjenice ne slažu sa vašim mišljenjem (čitaj kvaziobavještajnim podacima), tim gore po činjenice! Mi ćemo se uvijek boriti istinom! – rekao je Košarac.

  • Stevandić: Kajmakčalan osvijetlio sve srpske pobjede

    Stevandić: Kajmakčalan osvijetlio sve srpske pobjede

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić istakao je na ceremoniji obilježavanja 105 godina od proboja Solunskog fronta da je Kajmakčalan mjesto koje je osvijetlilo sve buduće srpske pobjede.

    Siguran sam da i ovi junaci nad čijim sjenima danas pričamo i pjevamo na neki način to vide i čuju i da se ta njihova žrtva tim dokazuje i traje kroz vijekove – rekao je Stevandić na Kajmakčalanu, gdje je ceremoniju obilježavanja jednog od najvažnijih događaja u srpskoj istoriji predvodio ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije Nikola Selaković.

    Stevandić je istakao da nema ljepšeg mjesta od Kajmakčalana gdje Srbija treba da se zagrli sa Republikom Srpskoj, u prisustvu sve braće iz Crne Gore, Sjeverne Makedonije i svih srpskih zemalja, pa i sa drugih kontinenata.

    • Ovo je mjesto koje je osvijetlilo sve buduće pobjede – poručio je Stevandić.

    Srpska vojska počela je proboj Solunskog fronta 15. septembra 1918. godine.

    Prva i Druga srpska armija probile su već 17. septembra Solunski front, što je bilo odlučujuće za slom Centralnih sila u Prvom svjetskom ratu. Mjesec i po dana kasnije kapitulirala je Austrougarska, a ubrzo i Njemačka.

    Od započinjanja ratnih operacija na Solunskom frontu pa do oslobođenja Bitolja srpska vojska izgubila je skoro 29.000 ljudi.

    Probojem Solunskog fronta srpska vojska je ne samo oslobodila Srbiju, već i Srbe sa prostora današnje BiH i Hrvatske, ali i druge južnoslovenske narode koji su, poput Hrvata u Dalmaciji i Zagrebu, te Slovenaca tražili ujedinjenje sa Srbijom i stvaranje nove države – Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, kasnije preimenovane u Јugoslaviju.

  • Vulić: Karte potpuno otkrivene, jasno je ko je na budžetu međunarodne zajednice

    Vulić: Karte potpuno otkrivene, jasno je ko je na budžetu međunarodne zajednice

    Član Predsjedništva SNSD-a Sanja Vulić izjavila je Srni da su karte potpuno otkrivene, te da je jasno da su svi – opozicija u Republici Srpskoj, dio sindikalista, Sud i Tužilaštvo BiH, na jednom budžetu i to budžetu međunarodne zajednice.

    Po ko zna koji put, srpski narod je pokazao da ima nepogrešivu intuiciju kada bira predsjednika Republike Srpske. Zna srpski narod da nema tih ucjena, prijetnji i nagodbi za koje bi Milorad Dodik prodao Republiku Srpsku i zato su sudije i tužioci dobili zadatak da “uklone” Milorada Dodika sa političke scene – istakla je Vulićeva povodom izjave Kristijana Šmita da su lideri opozicije u Republici Srpskoj tražili od njega da sa političke scene ukloni predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.

    Ona je dodala da im je plan prvo da sklone predsjednika Srpske, jer im je on smetnja u razvlašćivanju Republike Srpske i njenom ukidanja na putu do stvaranja unitarne, bolje reći bošnjačke BiH.

    • Ali Šmit ne zna da u tom slučaju slijedi raspad BiH, a zatim i njegov potpuni diplomatski i politički debakl – navela je Vulićeva.
  • Petković: Nepotrebna sjednica, napad na povratnike nije u nadležnosti Parlamenta

    Poslanik Srpskog kluba u Predstavničkom domu parlementarne skupštine BiH Milan Petković izjavio je da je apslolutno nepotrebna hitna sjednica na kojoj bi se raspravljalo o navodnoj ugroženosti prava povratnika bošnjačke nacionalnosti u Republici Srpskoj, jer se time ništa ne može riješiti, s obzirom da to nije u nadležnosti parlamenta BiH.

    Petković je Srni rekao da je moguće da postoje pojedinačni incidenti, ali da je njih mnogo više prema Srbima u Federaciji BiH.

    • Lično znam za veliki broj ugrožavanja prava Srba u opštinama Petrovac, Drvar i Glamoč, a da ne govorimo o nekim drugim lokalnim zajednicama. Branio sam pojedine Srbe iz FBiH koje su vlasti optuživale i pokušavale da ih optuže i osude za krivična djela koja nisu počinili, već su samo ispoljavali svoja vjerska i nacionalna osjećanja – naglasio je Petković.

    Prema njegovim riječima, uvijek je bilo i biće određenih incidenata, a ukoliko ih i ima, onda to treba prepustiti pravosudnim institucijama, a ne da Predstavnički dom o tome rasptravlja, jer se time samo želi i dalje širiti nekakva mržnja i netrpeljivost u BiH.

    • Smatram da se tim ništa ne može riješiti, pogotovo, jer to nije nadležnost parlamenta BiH. Samo ćemo potrošiti još jedan dan i zasjedanje Predstavničkog doma o temi koja nije i ne treba da bude na dnevnom redu – istakao je Petković.

    Za četvrtak, 21. septembra, zakazana je hitna sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH na kojoj bi poslanici trebali da razmatraju prijedlog mjera i aktivnosti na poboljšanju bezbjednosti povratnika u BiH.

    Grupa bošnjačkih poslanika zatražila je da Predstavnički dom razmatra, kako su forumulisali, “učestale napade na povratnike” na teritoriji Republike Srpske i prijedlog mjera i aktivnosti na poboljšanju njihove bezbjednosti u cijeloj BiH.