VRBAS Media

Autor: INFO

  • Roboti spasavaju Ruse na frontu

    Roboti spasavaju Ruse na frontu

    Slike koje su ruski izvori podelili na Telegramu otkrivaju da ruska vojska koristi kopnene robote da bezbedno preveze povređene vojnike sa bojnih polja.

    Na jednoj upečatljivoj slici vidi se robot na zemlji sa gusenicama dok manevrišu kroz blatnjavu liniju fronta. U centralnom nosaču robota koje služi kao “nosilo” nalazi se ranjeni vojnik sa povređenom levom nogom.

    Iako konkretna lokacija fotografije ostaje neoznačena, mnogi američki izvori sugerišu da je ovo bespilotno kopneno vozilo operativno u 87. streljačkom puku, koji se trenutno nalazi u regionu Avdejevke.

    Oslanjajući se na ove informacije, pretpostavlja se da je fotografija možda snimljena dok je povređeni ruski vojnik evakuisan sa linije fronta u Avdejevki.

  • Američke tvornice pretrpile veliki pad narudžbi u oktobru

    Američke tvornice pretrpile veliki pad narudžbi u oktobru

    Nove narudžbe u američkim tvornicama pale su 3.6 odsto na mjesečnom nivou u oktobru na najniže grane od aprila 2020., izvijestilo je danas američko ministarstvo trgovine. Istovremeno je Ministarstvo trgovine naložilo revidiranje podataka za septembarski mjesečni rast s 2.8 na 2.3 odsto.

    Jesenji pad narudžbi u oktobru prvenstveno je posljedica manjeg interesa za prevozna sredstva – te su narudžbe pale za 14.7 odsto.

    Ponajviše je to posljedica pada narudžbi za civilne avione i dijelove od 47.9 odsto, kao i štrajka u autoindustriji koji je u međuvremenu prekinut, pa analitičari očekuju poboljšanje statistike za novembar.

    Narudžbe motornih vozila i dijelova u oktobru su pale za 0.8 odsto na mjesečnom nivou.

    Ne računajući saobraćajni sektor, tvorničke su narudžbe u oktobru pale za 1.2 odsto.

    Narudžbe trajne robe smanjile su se za 5.4 procenata nakon rasta od 4.0 odsto u septembru.

    Narudžbe netrajnih dobara u oktobru su pale za 1.9 odsto na mjesečnom nivou, nakon što su mjesec prije porasle za 0.6 odsto.

    Narudžbe tzv. temeljnih kapitalnih dobara isključujući odbranu i vazduhoplovstvo u oktobru su u odnosu na septembar smanjene za 0.3 odsto.

    U međugodišnjem poređenju, SAD je u oktobru ipak zabilježio rast narudžbi od pet odsto, prenosi “SeeBiz”.

  • Pismo iz Bijele kuće koje će zaprepastiti Ukrajince

    Pismo iz Bijele kuće koje će zaprepastiti Ukrajince

    Zvaničnik Bijele kuće, Šalanda Jang u ponedjeljak je u pismu predsjedniku Zastupničkog doma, republikancu Majku Džonsonu i čelnicima Kongresa upozorila da Sjedinjenim Državama ponestaje i vremena i novca u pomoći Ukrajini u sukobu s Rusijom.

    Administracija predsjednika Džoa Bajdena u oktobru je od Kongresa zatražila gotovo 106 milijarda dolara za finansiranje ambicioznih planova namijenjenih Ukrajini, Izraelu i sigurnosti granica SAD-a.

    Zastupnički dom vrlo malom većinom kontrolišu republikanci, koji smatraju da je finansiranje Ukrajine postalo politički kontroverzno.

    Jangova je u pismu koje je objavila Bijela kuća istakla da bi prekid finansiranja i slanja oružja Ukrajini mogao povećati vjerovatnost ruske pobjede. “Želim biti jasna: bez akcije Kongresa do kraja godine ponestaće nam resursa za nabavku veće količine oružja i opreme za Ukrajinu, kao i za nabavku opreme iz američkih vojnih zaliha”, napisala je.

    Još je dodala:

    “Nema čarobnog fonda sa sredstvima koje su u ovome trenutku na raspolaganju. Ostali smo bez novca, a gotovo i bez vremena.”

    Do sredine novembra američko ministarstvo odbrane iskoristilo je 97 odsto od 62.3 milijarde dolara dodatnih sredstava koje je primilo, a Stejt Department je iskoristio svih 4.7 milijardi dolara iz fonda za vojnu pomoć koji mu je dodijeljen, napisala je Jangova.

    Potrošeno je oko 27.2 milijarde dolara za ekonomsku i još deset milijarda za humanitarnu pomoć, prenosi “Telegram.hr”.

  • Šta za nadležne u Srpskoj donosi novi zakon o imunitetu

    Šta za nadležne u Srpskoj donosi novi zakon o imunitetu

    Predsjednik Republike Srpske, potpredsjednici Republike Srpske i ministri u Vladi RS nisu krivično i građanski odgovorni za bilo koji postupak koji su izvršili u okviru svojih nadležnosti, niti za to mogu biti privedeni, a ukoliko se protiv njih takav postupak i pokrene, imaju pravo da se pozovu na imunitet.

    Ovo, u najkraćem, predviđa Nacrt zakona o imunitetu Republike Srpske, a koji bi pred poslanicima u Narodnoj skupštini RS trebalo da se nađe već naredne sedmice.

    Podsjetimo, prema aktuelnom Zakonu o imunitetu RS, članovi izvršne vlasti, predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske bili su zaštićeni samo od građanske parnice, ali ne i krivične. Treba reći i da su ovim nacrtom zadržane stare odredbe zakona, koje predviđaju da pravo na imunitet po gorenavedenom osnovu imaju poslanici u NS RS i delegati u Vijeću naroda RS.

    Takođe, zakonom je predviđena i retroaktivna primjena, koja podrazumijeva da sva navedena lica, te drugi predstavnici zakonodavne i izvršne vlasti, i druga lica koja vrše javna ovlašćenja, te sudije i javni tužioci, mogu da se pozovu na imunitet i ukoliko je protiv njih pokrenut krivični ili parnični postupak počevši od 1. avgusta 2021. godine kao posljedica nepoštovanja odluka visokog predstavnika ili kao posljedica nepoštovanja odluka lica koje nije imenovano za visokog predstavnika u skladu sa Aneksom X Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH (ovo drugo je alternativna verzija člana 8 predloženog zakona).

    Zanimljivo je da je Kristijan Šmit u BiH stigao 2. avgusta 2021. godine.

    Što se tiče zakona u daljem, svi gorepomenuti funkcioneri mogu se pozvati na imunitet u bilo koje vrijeme, za postupke koje su vršili u sklopu dužnosti na imenovanim funkcijama, ali se pozivanje na imunitet, kako to predviđa nacrt, ne može smatrati opštom preprekom za njihovo krivično ili parnično gonjenje.

    Nadalje, ukoliko bi se našli u situaciji da budu u krivičnom ili parničnom postupku, a izjave da su sve radili u okviru njihovih dužnosti, pitanje imuniteta će se rješavati odlukom suda pred kojim se vodi krivični ili parnični postupak, a protiv te sudske odluke moći će da podnesu žalbu Ustavnom sudu Republike Srpske.

    U obrazloženju nacrta predlagač navodi da aktuelni zakon ostavlja mogućnost da se utiče na nezavisnost i funkcionisanje izvršne vlasti od strane drugih vlasti i visokog predstavnika, te da je zato neophodna zaštita najviših nosilaca izvršne vlasti.

    “Nacrt zakona štiti akte Narodne skupštine RS da bi mogli biti sprovođeni, a ne pojedinca ili ličnosti. Mi koji ih izglasavamo imamo imunitet, a oni koji ih sprovode u ovom momentu takav imunitet nemaju”, pokušao je da objasni Nenad Stevandić, predsjednik NS RS i jedan od predlagača zakona, na šta je dobio odgovor iz opozicije.

    “Očito da imamo čovjeka koji je zaštićen kao rimski papa. Vjerujem da će ih ovaj imunitet štititi i od gripa”, kazao je Nebojša Vukanović, šef Kluba Za pravdu i red.

    Igor Crnadak, šef Kluba poslanika PDP-a, rekao je da je zakon – potpuni nonsens.

    Usvajanje zakona za novinara Slobodana Popadića ima opravdanje u smislu da oni koji provode akte NS ubuduće ne mogu biti kažnjeni od strane OHR-ovog Krivičnog zakonika BiH. Tim prije, kaže, što je Krivični zakonik BiH nametnut, a ne usvojen.

    “Međutim, u ovu priču je upleteno previše loših namjera, nepoznanica i nelogičnosti da bismo povjerovali u znanje i čestitost onog ko ovakav zakon predlaže. Prije svega, članovi izvršne vlasti, u ovako korumpiranoj zemlji, ne mogu da imaju opšti imunitet od krivičnog gonjenja. Ako se misli na ‘nepoštovanje odluka visokog predstavnika’, onda to mora biti jasno navedeno, a ne da se ostavi da tumači kako ko hoće”, ističe Popadić.

    Za njega je sporna i odredba zakona koja kaže da o pitanju imuniteta odlučuje sud pred kojim se proces vodi, a da nezadovoljna strana može da podnese apelaciju Ustavnom sudu RS.

    “Šta ako je proces pred Sudom BiH, kao sada Dodikov? Da li se na odluku Suda BiH može podnijeti apelacija Ustavnom sudu RS?”, zapitao se on, te dodao:

    “Na kraju, postoji mogućnost da opet uđemo u vrzino kolo, da NS RS usvoji ovaj zakon, a da Ustavni sud BiH ili Kristijan Šmit donesu odluku o njegovom stavljanju van snage. Naravno, Srpska to ne bi poštovala, ali kakva vajda od imuniteta ako se neki proces pokrene pred Sudom BiH koji obožava i Šmita i Ustavni sud BiH? To znači da se funkcioneri RS zapravo štite pred sudovima u Srpskoj”, naveo je Popadić.

    Podsjetimo, prethodni Zakon o imunitetu ukinuo je 2002. godine visoki predstavnik Pedi Ešdaun, ali ga je kasnije vratio. On je tada nametnuo i tri odluke o imunitetu u BiH, prema kojima su od krivičnog i građanskog postupka oslobođeni poslanici i delegati svih parlamenata u BiH, a od građanske odgovornosti svi predsjednici, potpredsjednici i zamjenici predsjednika, kao i ministri u svim vladama i u Savjetu ministara BiH.

  • Američki ministar šokiran nakon posjete Ukrajini

    Američki ministar šokiran nakon posjete Ukrajini

    Načelnik generalštaba ukrajinske vojske Valerij Zalužni se požalio ministru odbrane SAD Lojdu Ostinu, tokom novembarske posete Ukrajini.

    Ukrajinska pravda navodi da je od Ostina zatražena i pomoć od 17 miliona granata vrednosti 350 do 400 miliona dolara, što je, prema izvoru ukrajinskog lista, šefa Pentagona ostavilo bez reči.

    “Ostinu je rečeno da postoji potreba za 17 miliona granata u odbrani od Rusije. On je, da kažem to blago, bio šokiran, jer ne biste mogli da sakupite toliko granata i da ih tražite po celom svetu”, rekao je neimenovani izvor.

    Takođe, kako je navedeno, “Zalužni se požalio Ostinu kako ga svi ometaju, pa i iz kancelarije predsednika, ‘ovaj, onaj'”.

    “Jasno je da je predsednik (Zelenski) čuo za taj razgovor, a njih dvojica (Zelenski i Zalužni) nemaju poverenje jedan u drugog”, kazao je izvor.

    Izvori Ukrajinske pravde iz pratnje Zelenskog kažu da se predsednik Ukrajine kategorično protivi ostavci načelnika generalštaba.

  • Petković: Proces protiv Dodika i Lukića kontaminiran od samog sprovođenja istrage

    Advokat Milan Petković rekao je za ATV da je sudski postupak protiv predsjednika Republike Milorada Dodika i v.d. direktora Službenog glasnika Miloša Lukića kontaminiran te da sumnja u profesionalnost Suda BiH.

    “Apsolutno, u konkretnom slučaju, ne može se raditi o bilo kakvom objektivnom procesu niti o objektivnom optužnici jer cijeli ovaj proces je čudan, kontaminiran politikom i od samog sprovođenja istrage, koja je bila veoma brza i koja je završena u rekordnom roku, do podizanja optužnice pa i kasnije do potvrđivanja optužnice tako da apsolutno sumnjam na nepristranost i profesionalnost u ovom Sudu”, rekao je Petković.


    On je istakao da trebamo da vjerujemo da je BiH pravna država, koja tako treba da funkcioniše, kao i da će odluka Suda biti zakonita.

    “Ali kada znamo da je prvostepenost i drugostepenost Suda BiH pod jednim krovom, odnosno da je Apelaciono odjeljenje Suda BiH pod nadležnošću istoga predsjednika i istoga Suda, ne možemo vjerovati u pravdu u ovom slučaju i da će biti nepristrasnost u suđenju”, rekao je Petković.

    On je istakao da se, prilikom donošenja Zakona o Sudu BiH, mora insistirati na osnivanju Apelacionog odjeljenja, posebno odjeljenja Suda BiH, čije bi sjedište bilo u Banjaluci.

  • Koja ministarstva „krešu“ budžet, a koga očekuju povećanja

    Koja ministarstva „krešu“ budžet, a koga očekuju povećanja

    Narodna skupština Republike Srpske bi iduće sedmice trabalo da raspravlja o Prijedlogu budžeta RS za narednu godinu i to po hitnom postupku, koji je za 212 miliona KM veći od okvira Rebalansa Budžeta Srpske za 2023. godinu. Međutim, nisu svi dobili veće budžete, ima i onih kojima su budžeti drastično skresani.

    Idok budžet predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika ostaje nepromjenjen, pa će i naredne godine iznositi 56,5 miliona KM, što je ove godine izazvalo brojne negativne reakcije, u Ministarstvu porodice, omladine i sporta Republike Srpske nemaju razloga za slavlje.

    Naime, budžet ovog Ministarstva, na čijem čelu se nalazi Selma Čabrić (SP RS), manji je za čak 15 miliona maraka u odnosu na rebalans ove godine.

    Prema Prijedlogu budžeta RS, koji je Vlada Srpske uputila u Narodnu skupštinu RS, Ministarstvo porodice, omladine i sporta bi naredne godine trebalo da raspolaže sa 73,2 miliona KM dok je ove godine na raspolaganju imalo 88,4 miliona KM.


    Najviše „kresanja“ bilo je na stavki grantovi koja je smanjena sa 24,3 miliona KM na 6,2 miliona KM.

    Primjera radi, tekući grant za vrhunski sport ove godine je iznosio 22,8 miliona KM, a za sljedeću godinu će iznositi tek 3 miliona KM.

    „Kresanje“ budžeta doživjelo je i Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske za čak osam miliona maraka.

    Budžet ovog Ministarstva, na čijem čelu se nalazi Alen Šeranić (SNSD), smanjen je sa 499 miliona maraka na 491 milion maraka.

    Manji budžet predviđen je i za Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske na čijem čelu se nalazi Savo Minić (SNSD).

    Budžet je smanje za četiri miliona maraka, pa će umjesto ovogodišnjih 28,2 miliona maraka, Ministarstvo sljedeće godine raspolagati sa 24,9 miliona maraka.

    Ovo smanjenje najviše će osjetiti Jedinica za koordinaciju poljoprivrednih poljoprivrednih projekata za koju, projekcijom budžeta, sljedeće godine nije predviđena ni marka u budžetu, dok je ove godine dobila 3,4 miliona maraka.

    Za dva miliona budžeti su „skresani“ i Ministarstvu trgovine i turizma RS i Ministarstvu energetike i rudarstva RS.

    Tako će budžet Ministarstvu trgovine i turizma RS, na čijem čelu se nalazi Denis Šulić (SNSD) umjesto ovogodišnjih devet, iznositi 6,5 miliona maraka.

    Ministarstvo energetike i rudarstva RS, na čelu sa ministrom Petrom Đokićem (SP RS), raspolagaće sa budžetom od 9,4 miliona maraka, dok je ove godine on iznosio 11,1 milion maraka.

    Najmanje smanjenje očekuje Ministarstvo privrede i preduzetništva RS, na čelu sa Vojinom Mitrovićem (SNSD) i iznosiće 33,8 milion maraka, umjesto 34,5 milion maraka.

    Slično je prošlo i Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, na čijem čelu je Bojan Vipotnik (US).

    Budžet ovog Ministarstva trebao bi da iznosi 5,5 miliona maraka, umjesto ovogodišnjih 6,5 miliona maraka.

    Ništa od podsticaja za djecu poginulih
    Za razliku od ovih ministarstava, budžet Ministarstva pravde RS, na čelu sa Milošom Bukejlovićem (SNSD), neće pretrpjeti nikakve izmjene.

    Ministarstvo će tako i naredne godine raspolagati sa istim budžetom koji se kreće oko dva miliona maraka.

    Ima i onih čiji budžeti su drastično povećani.

    Pa će tako Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite RS, na čelu sa Danijelom Egićem (SNSD), imati budžet od 480 miliona maraka što je za 122 miliona maraka više u odnosu na ovogodišnji budžet (358 miliona KM).

    Ovo uvećanje se odnosi uglavnom na povećanje izdvajanja za borački dodatak, porodične i lične invalidnine.

    Zanimljivo je da je Prijedlogom budžeta nije planirano nikakvo izdvajanje za Zavod za zapošljavanje za podsticaj zapošljavanja i samozapošljavanja djece poginulih boraca, RVI i demobilisanih boraca RS.

    Rebalansom ovogodišnjeg budžeta Zavod je za ove namjene dobio 10 miliona KM, dok za sljedeću godinu nije planirana ni marka.

    Takođe, tekuće doznake za nezaposlene demobilisane borce mlađe od 60 godina ove godine su iznosile 8,6 miliona maraka, dok za sljedeću godinu ona iznose 0 KM.

    Veći budžet za čak 13 miliona maraka imaće i Ministarstvo unutrašnjih poslova RS, na čelu sa Sinišom Karanom (SNSD).

    Budžet se tako povećava sa 277 miliona maraka na 290,4 miliona maraka. Najviše novca planirano je da se izdvoji za nabavke postrojenja i opreme.

    Ove godine je za tu stavku na raspolaganju bilo 11,1 milion maraka, dok će sljedeće godine MUP RS za te namjene na raspolaganju imati 21,2 milion maraka.

    Takođe, izdaci za otplatu dugova veći su za milion maraka u odnosu na ovogodišnji budžet.

    Tako će umjesto 1,9 miliona maraka za te namjene iduće godine na raspolaganju imati 2,8 milion maraka.

    Željeznicama RS 10 miliona KM
    I budžet Ministarstva saobraćaja i veza RS, na čijem čelu se nalazi Nedeljko Čubrilović (DEMOS), veći je za čak 12 miliona maraka.

    Čubrilović će na raspolaganju imati 25,2 miliona maraka, umjesto ovogodišnjih 13,9 miliona maraka. Najviše je povećana stavka subvencije (sa 11,7 na 23 miliona KM).

    Planirano je tako da se subvencije preduzeću „Željeznice RS“, čiji je direktor iz Čubrilovićevog DEMOS-a, povećaju sa 10 miliona maraka na 20 miliona maraka.

    Povećane su i subvencije dva preduzeća u kojima su direktori iz Ujedinjene Srpske.

    Tako su subvencije za preduzeće “Aerodromi Republike Srpske” povećane sa 1,1 milion na dva miliona maraka, dok će JP “Pošte Srpske” umjesto 510.000 KM dobiti milion KM.

    I budžet Ministarsva finansija RS, na čelu sa Zorom Vidović (SNSD), imaće veći budžet za dva miliona maraka.

    Vidovićeva će na raspolaganju imati 20,6 miliona maraka, a povećanje se uglavnom odnosi na stavku ličnih primanja, te za rashode za stručne usluge (povećani za 800.000 KM).

    Isto povećanje očekuje i Ministarstvo za naučno tehnološki razvoj i visoko obrazovanje RS, na čijem čelu se nalazi Željko Budimir (SNSD). Budžet će iznositi 18 miliona maraka.

    Zanimljivo je da su rashodi ovog Ministarstva za lična primanja smanjeni, ali su grantovi povećani sa 190.000 KM na 1,2 miliona KM.

    Za dva miliona maraka povećan je i budžet Ministarstva prosvjete i kulture RS, na čijem čelu se nalazi Željka Stojičić (SNSD).

    Ona će tako iduće godine raspolagati sa 18,9 miliona KM, a povećanje se uglavnom odnosi na grantove.

    Tako su tekući grantovi kulture povećani sa 150.000 KM na 500.000 KM, dok novac za Narodnu i univerzitetsku biblioteku RS smanjen sa 150.000 na 100.000 KM.

    Ministarstvo za evropske integracije i međunarodnu saradnju RS, na čelu sa Zlatanom Klokićem (SNSD) raspolagaće sa 12 miliona maraka, umjesto 11 miliona KM, dok će Ministarstvo uprave i lokalne samouprave RS, na čijem je čelu Senka Jujić (NPS), dobiti 11,9 miliona maraka, što je oko 200.000 KM više u odnosu na ovogodišnji.

  • Stanivuković sa predstavnicima Ministarstva i Puteva RS: Dogovorena dva projekta

    Stanivuković sa predstavnicima Ministarstva i Puteva RS: Dogovorena dva projekta

    Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke, sastao se danas sa predstavnicima Ministarstva saobraćaja i veza i preduzeća “Putevi Republike Srpske”, a na sastanku koji je održan dogovorena su dva ključna projekta za grad.

    U pitanju je izgradnja dvije nove kružne raskrsnice, od kojih će jedna biti izgrađena kod “Audi servisa”, a druga na spoju Ulice Trive Amelice i Zapadnog tranzita.

    “Na sastanku koji smo održali postignut je dogovor o izgradnji dvije važne kružne raskrsnice, od kojih će jedna biti kod ‘Audi servisa’, a druga koju ćemo graditi, na spoju Ulice Trive Amelice i Zapadnog tranzita u velikoj mjeri će rasteretiti saobraćaj u četiri naselja – Novoj varoši, Rosuljama, te na Petrićevcu i Paprikovcu. Ideja je da dodatno poboljšamo saobraćaja u našem gradu, a izgradnjom dvije kružne raskrsnice svakako će biti omogućena bolja saobraćajna i putna infrastruktura u Banjoluci. Za ova dva projekta biće izdvojeno oko 5 miliona KM”, kazao je Stanivuković.

    Dodatno je naglasio kako je očekivanja da će radovi biti započeti već naredne godine.

    “Sve to će, uz koncept jednosmjernog saobraćaja koji smo uveli, najveće kružne raskrsnice kod ‘Ekvatora’ zasigurno poboljšati saobraćaj u našem gradu. Dodatno, Grad se obavezuje da izgradi dodatno još jednu kružnu raskrsnicu kod vodenog parka ‘Akvana’. Želimo da zahvalimo preduzeću ‘Putevi Republike Srpske’ i resornom ministarstvu, koji su prepoznali značaj ovog projekta”, zaključio je Stanivuković.

  • Odbrana pisala Sudu BiH: “Proces protiv Dodika i Lukića, iz Sarajeva, premjestiti u Banjaluku!”

    Odbrana pisala Sudu BiH: “Proces protiv Dodika i Lukića, iz Sarajeva, premjestiti u Banjaluku!”

    Obrana predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika podnijela je Sudu BiH prijedlog da sudski postupak protiv predsjednika Republike i v. d. direktora Službenog glasnika iz Suda BiH bude prenesen u Osnovni sud u Banjaluci, potvrdio je advokat Goran Bubić za RTRS.

    Odbrana navodi da je mjesto izvršenja radnji, koje se u optužnici stavljaju na teret Miloradu Dodiku i Milošu Lukiću, na području Osnovnog suda u Banjaluci, gdje obojica imaju i prebivalište. Takođe, od šest svjedoka Tužilaštva BiH predloženih u optužnici, njih pet imaju prebivalište u nadležnosti Osnovnog suda u Banjaluci.

    Odbrana predsjednika Dodika zatražila je premještanje procesa u Banjaluku i zbog sumnje u objektivnost i nepristrasnost Suda BiH.

    Mediji i javnost u Sarajevu, prenoseći izjave Kristijana Šmita, ambasadora SAD-a i Velike Britanije i zvaničnika u Sarajevu prejudiciraju krivicu i ozbiljno kontaminiraju ovaj slučaj, neprihvatljivim pritiskom na Sud BiH, upozorva odbrana.

    Advokat Goran Bubić Sudu BiH je napisao i da je važan razlog da suđenje bude prebačeno u Banjaluku – javna polemika Milorada Dodika i predsjednika Suda BiH Ranka Debeveca.

    Mediji su 2020. godine o ovome pisali pod naslovima “Debevec će tužiti Dodika, zbog uvrede”, “Dodik je taj koji nezakonito prisluškuje ljude”, “Neka objavi dokaze o korupciji ili slijedi tužba”.

    Nakon ovakvih natpisa, odbrana zaključuje da zbog očigledne netrpeljivosti između Dodika i Debeveca, suđenje ne može biti pravično.

  • Dodik: U Briselu ćemo vidjeti koliko je Evropa ozbiljna prema nama

    Dodik: U Briselu ćemo vidjeti koliko je Evropa ozbiljna prema nama

    Republika Srpska je ozbiljan i konstruktivan partner koji aktivno doprinosi ubrzanju evropskog puta BiH i to se vidi u svemu što je do sada urađeno na tom putu. U Briselu ćemo vidjeti i koliko je Evropa ozbiljna prema nama, poručio je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

    Ako se odstupi od ranijih najava, a vidimo da bi se to moglo desiti, to onda znači da nisu dovoljno iskreni prema BiH – rekao je Dodik.

    Predsjednik Srpske je ponovio da je teško biti optimista, naročito ako vidise vidi koliko neke od članica koje se protive otvaranju pristupnih pregovora ne razumiju prilike i odnose u BiH.

    • Optužbe koje od Holandije dolaze na račun Srpske pokazuju koliko ne poznaju strukturu BiH i njen Ustav, pa predstavnike Srpske optužuju da “podrivaju” i nepostojeće institucije – jasno je poručio Dodik.

    Dodik ističe da će Srpska i dalje ostati na svojim prvobitnim pozicijama.

    • BiH može ući u EU samo bez stranog faktora. To znači da nema ni visokog predstavnika, ni pravog ni lažnog, a ni stranih sudija. Ako opet odstupe od toga, onda ne mogu govoriti da je Srpska ta koja koči procese. To rade stranci i to je već jasno – naglasio je Dodik.

    Prema njegovim riječima put BiH u EU mogu srušiti samo takozvane bosanske patriote, koje su srušile i institucije BiH, pretvorile ih u stranačke prostorije i muslimanske ispostave.

    • Niko ne reaguje na cirkus koji danima gledamo u Federaciji i pokušaje da se situacija u BiH dovede do usijanja. Јedina reakcija koja dolazi iz EU i Amerike tiče se uvijek Republike Srpske i takav jednostran pristup moraće se mijenjati – istakao je Dodik.