VRBAS Media

Autor: INFO

  • Više od 40 odsto birača u BiH doživjelo političke pritiske

    Više od 40 odsto birača u BiH doživjelo političke pritiske

    Deset, 20 ili 100 “sigurnih” glasova za moju stranku i mene, i dobićeš posao službenika na određeno vrijeme u nekom javnom preduzeću ili instituciji.

    Priča koju je svako od građana čuo bar jednom od nekog svog poznanika, člana porodice ili prijatelja, pred svake izbore u Bosni i Hercegovini.

    Nekom ko posmatra sa strane možda se ova priča čini kao nešto što izlazi iz rubrike “vjerovali ili ne”, ali je za BiH to postala sasvim uobičajna priča koju više niko ne dovodi u sumnju.

    I upravo ti “sigurni glasovi” pominju se i u istraživanju koje je u avgustu ove godine provela Koalicija za slobodne i poštene izbore „Pod lupom“ u 69 opština i gradova u BiH. Istraživanje je rađeno kako bi se utvrdio postotak direktnih i indirektnih pritisaka na birače u BiH, a rezultati su i više nego poražavajući.

    Naime, gotovo 40 odsto ispitanika je izjavilo da je doživjelo neki oblik političkog pritiska, dok je blizu 30 odsto ispitanika reklo da je doživjelo politički pritisak da učestvuju u nekim političkim ili stranačkim aktivnostima mimo svoje volje.

    – Od oblika političkih pritisaka na birače, prednjači direktan pritisak za koga da se glasa. Zatim slijedi prisustvovanje političkim ili stranačkim događajima, pritisci na učlanjenje u stranku, posebno radi ostvarivanja određenih prava ili nuđenje ličnih benefita (najčešće zaposlenja) – navodi se u istraživanju.

    Dodaje se da su ispitanici visoko postavili i politički pritisak koji se odnosi na prikupljanje “sigurnih“ glasova za stranku ili kandidata, zatim pritisak da se na društvenim mrežama podržavaju i promovišu stranke ili kandidati.

    Blizu 40 odsto njih je reklo da im se dogodilo da ih neko nagovara da glasaju na određeni način, a koji su oni smatrali ili doživjeli kao neprimjerene, pod prijetnjom ili ucjenom.

    Od uzimanja lične karte do zloupotrebe položaja
    Ispitanici su naveli da su pritiske da glasaju na određeni način doživljavali u najvećem broju od strane svojih prijatelja ili poznanika, zatim stranačkih aktivista na poslu, stranačkih aktivista na društvenim mrežama, članova porodice, stranačkih funkcionera na položaju koji nosi uticaj, te nadređenih na poslu.

    – Na pitanje „da li vam se nekada dogodilo da vas neko nagovara neprimjereno (ili prijetnjom, ucjenom i sl.), da učestvujete u nekim političkim ili stranačkim aktivnostima”, 27,1 odsto ispitanika je odgovorilo pozitivno. Ono što zabrinjava u ovom odgovoru jesu pojedinačni opisi poput ”da, bilo je pokušaja od strane poslodavca, uzimanjem lične karte uoči izbora” – navodi se u istraživanju.

    Neki ispitanici su odgovorili da su na njih vršeni pritisci da “zloupotrebe svoj službeni položaj na neki način (ustupanje ličnih podataka nekih korisnika kojima imaju pristup, kao što su na primjer, pristup telefonskim brojevima ako rade u telekomu, banci, poreskoj upravi, centru za socijalni rad, ili adrese birača ako imaju pristup IDDEA (CIPS podacima) i slično. Neki su naveli da su trpili pritiske u vidu ustupanja određenih prostorija samo jednoj političkoj stranci ili nezavisnom kandidatu za skupove.

    Bilo je i onih koji su odgovorili da su na njih vršeni pritisci na njih u smislu “praćenja ko je izašao na izbore i izvještavanja o tome stranke”; “agitovanje da se glasa za stranku ili kandidata u radnom kolektivu”; “izjašnjavanje na „čijoj ste strani“ u okviru radnog kolektiva”; “obezbjeđivanje liste kontakata za stranku ili kandidata (npr. da ustupite svoje lične kontakte)”; “davanje sponzorstva stranačkim aktivnostima ili njihovim projektima” (npr. sportski klub kojim upravlja visoko pozicionirani funkcioner i sl.).

    Poslanik SNSD u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Mladen Ilić smatra da rezultati istraživanja nisu realni u mjeri u kojoj se navodi.

    On ističe da je broj od 40 odsto prevelik.

    – Na koji način nekoga možete prisiliti da glasa za bilo koga kada uzmete u obzir činjenicu da taj neko izađe na glasačko mjesto i ima mogućnost da stavi X pored bilo kojeg imena ili političke partije. Ako neko od vas traži fotografiju glasačkog listića, a čuo sam da je bilo takvih slučajeva, prejednostavno je napraviti fotografiju da ste glasali za bilo koga – kaže Ilić za Srpskainfo.

    Govoreći o fenomenu “sigurnih glasova”, on smatra da tako nešto niti je vjerodostojno niti neka stranka može da računa na te glasove.

    – Dešavalo se da u raznim političkim partijama imaju “sigurne glasove” za predsjednika neke druge političke partije, što se u praksi pokaže potpuno drugačijim. Jednostavno, neke osobe iz nekih svojih ideja ili nekakve želje da napreduju kroz samu politiku dostave nekakve spiskove, da li porodice ili slično, za koga će da glasaju. Međutim, ispostavi se da ti spiskovi nisu pouzdani – kaže Ilić.

    On dodaje da o priči kako stranke tjeraju ljude da prisustvuje bilo kom političkom skupu isto tako ne moraju uvijek biti pouzdane.

    Bilo je slučajeva, kaže Ilić, da osobe koje rade u javnim institucijama na nivou Srpske prisustvuju skupu koji ne organizuje vlast već oni koji nisu na vlasti.

    Javna tajna
    On ističe da živimo u društvu u kojem je biračko tijelo polarizovano, odnosno gdje su ili apsolutno za jedne i protiv drugih, ili obrnuto.

    – Na taj način svako ima izbor da glasa za koga hoće. Mislim da pritisci u politici donose samo kontra efekat jer ukoliko na bilo koga, na bilo koji način, vršite pritisak da glasa za vas ili podrži neku partiju, lako možete proizvesti kontra efekat da taj neko izađe i uradi suprotno od toga – kategoričan je Ilić.

    Potpredsjednik PDP i poslanik ove stranke u NSRS, Igor Crnadak, pak, vjeruje da je procenat onih koji su doživjeli neku vrstu političkog pritiska mnogo veći od 40 odsto.

    On kaže da je ovo broj onih koji su priznali pritiske, ali da je daleko veći broj onih koji to ne žele ili ne smiju da priznaju.

    – Mislim da je ovo istraživanje samo potvrdilo nešto što je bila javna tajna u BiH već godinama. Dobro je da smo dobili sada jednu potvrdu u vidu istraživanja o tome – kaže Crnadak za Srpskainfo.

    On smatra da je i ovo jedan od dokaza da se Izborni zakon BiH mora pod hitno mijenjati.

    Predsjednica Narodnog fronta, Jelena Trivić kaže da nije iznenađena rezultatima istraživanja.

    jelena trivić narodni front FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
    Kao aktivni učesnik tri izborna ciklusa, Trivićeva ističe da ima jednu vrstu satisfakcije jer ni za jedan nivo za koji je bila kandidovana nije se bavila takvim stvarima.

    – Svaki glas sam dobila bez bilo kakvog pritiska na glasača. Istraživanje govori u prilog nedemokratske atmosfere u kojoj se odvijaju izbori. Pritisak vrše oni koji su na vlasti jer imaju mehanizme ucjene i pritiska i to je nešto s čim sam upoznata i bez ovog istraživanja – kaže Trivićeva za Srpskainfo.

    Ono što je izostalo, kako dodaje ona, jesu reakcije CIK na prijave i saznanja da se to radi.

    – Oni subjekti i pojedinci koji se bave time, a poznato je da u kampanjama Milorad Dodik prijetio javno penzionerima i zdravstvenim radnicima, bi trebali biti sankcionisani, pa čak i skidanjem sa liste. Ovako smo došli u situaciju da su birači naviknuti da su te stvari normalne, jer niko za takvo ponašanje nije sankcionisan, koliko je meni poznato – poručuje Trivićeva.

    Poslanik US u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Milan Petković smatra da nije realno da je 40 odsto ispitanika reklo da je bilo prisiljeno da glasa na neki način.

    On ističe da svako danas ima mogućnost da bira i da bude biran, što je osnovno pravo svakog građanina.

    – Ukoliko neko bude prisiljen na bilo koji način da glasa za nekog, to bi bila neka vrsta krivičnog djela, i neko bi morao da odgovara za to. Pozivam građane da ubuduće na izborima, ako imaju bilo kakvu vrstu prisile, tako nešto prijave nadležnim organima – kaže Petković za Srpskainfo.

  • Objavljen strogo povjerljiv plan; Rusi u Poljskoj za sedam dana

    Objavljen strogo povjerljiv plan; Rusi u Poljskoj za sedam dana

    Poljska vladajuća stranka Pravo i pravda pokrenula raspravu objavljivanjem delova strogo poverljivog plana u sklopu predizbornog spota.

    Cilj je bio, kako prenosi Index, da se diskredituje opozicija uoči opštih izbora zakazanih za 15. oktobar.

    U tom spotu ministar odbrane Marius Błačak govori: “Pažnja! Tuskova vlada bila je spremna da se odrekne pola zemlje u slučaju rata.”

    Spot je objavljen na društvenim mrežama 17. Septembra, na 84. godišnjicu napada Sovjetskog Saveza na Poljsku 1939. godine. Błačak je mislio na strateški obrambeni plan iz 2011. koji je pripremila bivša vlada tadašnjeg premijera Donalda Tuska.

    Bivši predsednik Evropskog saveta sada je na čelu saveza Građanske koalicije koji pokušava da spreči vladajući stranku da osvoji treći mandat.

    “Plan je pretpostavljao… da se Poljska može braniti samo dve nedelje i da će neprijatelj doći do desne obale Visle nakon sedam dana”, naveo je Błačak u videu.

    Njegove reči bile su popraćene slikama onoga što se činilo kao delovi plana. “Plan to jasno pokazuje: Lublin, Rzesov ili Łomza mogli su biti poljska Buča”, dodao je, misleći na ukrajinski grad u kom su ruske snage prošle godine ubile stotine civila.

    Međutim, iako taj odbrambeni plan nije aktuelan, objavljivanje nekih njegovih sadržaja izazvalo je uznemirenost među najvišim generalima koji su bili u aktivnoj službi pod upravama pre dolaska na vlast stranke Pravo i pravda, navodi Politiko.

    Napomenuli su da su planovi za povratak na više odbrambene linije normalni delovi vojne doktrine. “Objavljivanje takvog dokumenta još jednom potkopava poverenje koje imamo s našim saveznicima. To dokazuje da smo sposobni za sve, da možemo izdati najdublje tajne Poljske i NATO-a”, naveo je penzionisani general Valdemar Skripčak.

    “Misli li neko da će NATO tek tako preći preko ovoga? Oni se sada mogu bojati da će se otkriti još dokumenata o aktivnostima Saveza”, dodao je on.

    Stanisłav Koziej, još jedan penzionisani general, ispričao je da su vojni planovi nastali 2009., kada je predsednik Poljske bio Leh Kačinski i, brat blizanac šefa Prava i pravde Jarosłava Kačinskog.

    Istakauo je i da su planovi pripremljeni na osnovu dokumenata koje je izdala vlada Jarosłava Kačinskog kada je bio je premijer 2007.

    Tuskov bivši ministar odbrane i sadašnji zastupnik u Evropskom parlamentu Radosłav Sikorskij erekao da je činjenica da vojska ima planove za nepredviđene situacije za svaku okolnost i situaciju I da je to dobro.

    Ali, dodao je da je “skandalozno” otkriti plan jer postoji samo ograničen broj branjivih položaja u Poljskoj pa strategija i dalje ima obaveštajnu vrednost za Moskvu.

  • Erdogan: Pojačaćemo diplomatske napore za okončanje rata u Ukrajini

    Erdogan: Pojačaćemo diplomatske napore za okončanje rata u Ukrajini

    Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan rekao je u obraćanju Generalnoj skupštini UN da će njegova zemlja pojačati diplomatske napore za okončanja rata u Ukrajini.

    “Trudili smo se da zadržimo i ruske i ukrajinske prijatelje za stolom sa tezom da rat neće imati pobjednika i da mir neće imati gubitnika”, rekao je Erdogan u govoru, prenosi Srna.

    On je naglasio da će Turska pojačati napore za okončanje rata diplomatskim putem i dijalogom “na osnovu nezavisnosti i teritorijalnog integriteta Ukrajine”, prenio je AFP.

  • Zelenski: Cilj Rusije da pretvori Ukrajinu u oružje protiv međunarodnog poretka

    Zelenski: Cilj Rusije da pretvori Ukrajinu u oružje protiv međunarodnog poretka

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je danas pred Generalnom skupštinom UN da je cilj Rusije da svojom invazijom pretvori Ukrajinu u oružje protiv “međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima”.

    “Mnoga mjesta u sali Generalne skupštine mogu da postanu prazna ako Rusija uspe sa svojom izdajom i agresijom”, rekao je Zelenski i dodao da Rusiju treba zaustaviti.

    U svom prvom obraćanju Ujedinjenim nacijama, ukrajinski predsjednik rekao je da se svijet mora ujediniti kako bi pobedio rusku agresiju u Ukrajini, prenio je Si-En-En.

    “Jasno je, pokušaj Rusije da iskoristi nestašicu hrane na globalnom tržištu u zamjenu za priznanje nekih, ako ne i svih, osvojenih teritorija. Rusija lansira cijene hrane kao oružje. Njihov uticaj se proteže od atlantske obale Afrike do jugoistočne Azije”, rekao je Zelenski.

    Zelenski je apelovao na svetske lidere “da obuzdaju rusku upotrebu nuklearnih elektrana”, prenosi Tanjug.

    Takođe je naveo da je rat u Ukrajini posljednji na dugačkoj listi ruskih sukoba.

    “Mržnja protiv jedne nacije, tu se nikada ne zaustavlja. Svake decenije Rusija počinje novi rat. Dijelovi Moldavije i Gruzije ostaju okupirani. Rusija je Siriju pretvorila u ruševine. Rusija je skoro progutala Belorusiju. Očigledno prijeti Kazahstanu i drugim baltičkim državama”, poručio je Zelenski.

    On je rekao da radi na globalnom mirovnom samitu, ali nije naveo kada će on biti održan.

    U svom govoru Zelenski je osudio, kako je naveo, ratnu praksu Rusije da nasilno odvodi ukrajinsku djecu u Rusiju, nazvavši je “genocidom”.

    “Znamo imena desetina hiljada djece i imamo dokaze o stotinama hiljada drugih koje je Rusija kidnapovala na okupiranim teritorijama Ukrajine i kasnije deportovala”, rekao je on.

    Predsjednik Ukrajine je istakao da su lučki gradovi i infrastruktura predmet sve češćih napada Rusije, kao i da Ukrajina radi na uspostavljanju kopnenih ruta za izvoz ukrajinske hrane i pozvao lidere da podrže te inicijative.

  • Vučić: Srbija neće još uvoditi sankcije Rusiji

    Vučić: Srbija neće još uvoditi sankcije Rusiji

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je u Njujorku da Srbija još neće uvoditi sankcije Ruskoj Federaciji iako na tome zapadni lideri i dalje insistiraju i, kako je rekao, ne propuštaju priliku da mu drže pridike zbog čega bi to Srbija morala da uradi.

    Vučić je novinarima u Njujorku, gdje predstavlja Srbiju na Generalnoj skupštini UN, izjavio da mu predstoji sastanak na kojem će mu visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj i ostali zvaničnici EU držati pridike o potrebi da se Srbija pridruži zemljama koje su uvele sankcije Ruskoj Federaciji.

    “Saslušaću ih i ponoviti da Srbiju vodim ja i da kao njen predsednik sa tim još nisam saglasan. Kada budem shvatio da više ne možemo, više nećemo /voditi takvu politiku/. Ali, već godinu i sedam meseci mi vodimo takvu politiku, koja je fer i odgovorna, jer znamo kako smo mi prolazili sa sankcijama. Što bismo mi onda u tim stvarima učestvovali”, rekao je Vučić, prenosi Srna.

    Govoreći o Kosovu i Metohiji, Vučić je ukazao da je predsjednik SAD DŽozef Bajden u svom današnjem govoru na Generalnoj skupštini UN istakao da je najvažniji princip teritorijalni integritet, da je na drugom mjestu suverenitet, a da su ljudska prava tek na trećem mjestu.

    “Ja ću i njega i /ministra spoljnih poslova NJemačke/ Analenu Berbok, koja je to takođe isticala, podsetiti da SAD i Nemačka ne stoje uvek uz Povelju UN i da to, pre svega, nisu činile 1999. godine, kada je 19 najjačih država tuklo jednu slabašnu zemlju na Balkanu, ali i i dalje ne poštuju principe i dokumenta UN, uključujući i Rezoluciju 1244”, naglasio je Vučić.

    Odgovarajući na pitanje zašto je EU promijenila svoj raniji stav da je za propast posljednje runde dijaloga u Briselu odgovoran premijer samoproglašenog Kosova Aljbin Kurti i da se sada pominju “dvije strane”, Vučić je rekao da nije došlo do poistovjećivanja odgovornosti Beograda i Prištine, iako je to tražilo devet zemalja.

    “To su zemlje koje su priznale /samoproglašenu/ nezavisnost Kosova i one su tražile da EU uravnoteži stav. Reč je o državama koje nas smatraju krivim zato što uopšte postoji problem Kosova”, rekao je Vučić.

    Govoreći o dosadašnjem toku Generalne skupštine UN, Vučić je ukazao da je zanimljivo da je predsjednik Brazila Lula /da Silva/ nakon svog nastupa dobio veći apluz nego Bajden po završetku svog govora.

    “To se do sada nije dešavalo. Ne govorim to zato što to nekome posebno znači osim da se vidi mala promena raspoloženja kod afričkih i azijskih zemalja, kojima se ne posvećuje dovoljno pažnje”, rekao je Vučić.

    On je istakao da je tokom boravka u NJujorku imao veoma važne sastanke sa brojnim liderima, počev od njemačkog kancelara Olafa Šolca, preko predsjednika Turske Redžepa Tajipa Erdogana, sa kojim razgovarao o regionalnim i svim drugim važnim pitanjima, do predsjednika Evropskog savjeta Šarla Mišela, navodeći da je sa njim imao dug i odgovoran razgovor.

    Vučić je najavio da ga čekaju i drugi važni susreti poput sastanka sa liderima zemalja zapadnog Balkana i razgovor sa potpredsjednikom Kine Han Žengom.

    “Za nas je to izuzetno važan razgovor, jer uskoro idemo u Kinu i očekujemo da potpišemo ugovor o slobodnoj trgovini. To drastično menja naše odnose, jer imamo mnogo ugovora o projektima sa njima da potpišemo”, naglasio je Vučić.

  • Njemačka poslala Ukrajini 10 Leoparda, Kijev ih odbio

    Njemačka poslala Ukrajini 10 Leoparda, Kijev ih odbio

    Ukrajina je prije nekoliko dana odbila prihvatiti seriju od 10 tenkova Leopard 1A5 iz Njemačke rekavši da ih treba popraviti.

    Ukrajinci ih nisu mogli sami popraviti jer nemaju potrebne tehničare i komponente.

    Der Spiegel piše kako je Kijev obavijestio specijalni štab ministarstva odbrane Njemačke da su njemačkim tenkovima Leopard 1 koji su stigli u Poljsku potrebne popravke, a neki od njih zahtijevaju veliki remont.

    Njemačka strana je poslala grupu stručnjaka u Poljsku da provjere same tenkove, prenosi Index.

    Ondje je otkriveno kako su tenkovi “već poprilično istrošeni nakon obuke ukrajinskih vojnika u Njemačkoj i da im je potreban popravak”. Štaviše, nekoliko Leoparda 1A5, iz serije od prethodnih 10 tenkova koji su stigli u Ukrajinu u junu, pokvarilo se iz istog razloga.

    Njemačko ministarstvo obrane za Der Spiegel je reklo da ne može komentarisati “konkretan pojedinačni incident” i dodalo da se tenkovi Leopard popravljaju “zajedno s Ukrajinom nakon intenzivne obuke u Njemačkoj”.

    Der Spiegel je takođe naveo da stanje tenkova Leopard 1A5, kojih je Njemačka obećala isporučiti Ukrajini stotinjak, odražava probleme planiranja u logistici njemačke vojne pomoći.

    Tenkovi koji su zapeli u Poljskoj druga su tranša planirane opsežne isporuke tenkova Leopard 1A5. Bundesver ih je povukao iz službe prije više od 10 godina, ali budući da je dosta tih tenkova još uvijek u skladištu, naređeno je da ih što prije poprave.

    Početkom avgusta objavljeno je da će Njemačka isporučiti Ukrajini skoro 30 dodatnih tenkova Leopard 1 nakon što ih je koncern za naoružanje Rheinmetall kupio od Belgije.

    Osim toga, prema pisanju medija, Njemačka se obratila Grčkoj s predlogom da isporuči Ukrajini 100 grčkih Leoparda 1A5 koji su sada u službi, u zamjenu za nadograđena oklopna vozila.

  • Detalji nesreće u Crnoj Gori

    Detalji nesreće u Crnoj Gori

    Rastinje i gusto šiblje zaustavili su propadanje autobusa koji je sletio u provaliju na magistralnom putu Cetinje – Budva u Crnoj Gori, na oko 30 metara ispod magistrale.

    Najmanje dvije osobe stradale su u saobraćajnoj nesreći na putu Cetinje Budva, kada je autobus firme “Papović” sletio sa kolovoza u provaliju dugu 15 metara, saopštili su iz Uprave policije, prenijeli su crnogorski mediji.

    Prve informacije iz Uprave policije govorile su da su tri osobe poginule, ali su ljekari kasnije utvrdili smrt dvoje putnika.

    Crnogorski mediji prenijeli su da je 17 osoba koje su lakše povrijeđene prebačeno u bolnicu na Cetinju, a da je zasad jedna teže povrijeđena osoba transportovana u Klinički centar u Podgorici.

    Kako su prenijeli crnogorski mediji, autobus, u kojem je bilo između 30 i 35 putnika, sletio je u provaliju na pravcu između Obzovice i Brajića.

    Spasilačke ekipe su sajlom s auta Vatrogasne službe zakačile autobus u provaliji kako vozilo, koje se zaustavilo na krovu, ne bi sletjelo dalje u ambis. Mediji su prenijeli da u ovom autobusu nije bilo djece.

    Na mjesto nesreće odmah su izašli predstavnici tužilaštva, kao i pripadnici policije, Hitne pomoći i Vatrogasne službe, pišu Vijesti.

    Vozač autobusa je priveden u policiju i zadržan. On se požalio ekipi ljekara, koji su se prvi spustili do mjesta nesreće, da je osjetio jak bol u potiljku glave i da je tada autobus na usponu Obzovice u desnoj krivini udario u bankinu, probio je i potom je vozilo sletjelo u provaliju.

    U olupini autobusa, kako su javile ekipe Uprave policije u 13.10, više nije bilo povrijeđenih niti stradalih.

    Nastavili su pretraživati teren, kako bi se utvrdilo da nije neko ispao iz autobusa i da mu pomoć još nije ukazana.

    Iz OKC Uprave policije su kazali da se detalji nesreće još utvrđuju.

    Autobus je iz Nikšića krenuo u 9.44. U 12 časova i 10 minuta sletio je u provaliju na putu između Budve i Cetinja – kazali su iz OKC-a Uprave policije, prenio je RTCG.

    Autobus firme “Papović” trebalo je da prevozi putnike na relaciji Nikšić – Podgorica – Cetinje – Budva – Kotor.

    Vozila Vatrogasne službe i Hitne pomoći, koja su stigla na lice mjesta, i službenici izvlačili su povrijeđene.

    – Sve raspoložive jedinice bile su na licu mjesta, kao i službe HMP i Direktorata za vanredne situacij – saopštili su iz Uprave policije.

  • Vučić: Ponovo će mi držati predavanje zbog Rusije, ali ja sam predsjednik Srbije

    Vučić: Ponovo će mi držati predavanje zbog Rusije, ali ja sam predsjednik Srbije

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas u Njujorku da će mu večeras na skupu za Žozepom Boreljom ponovo evropski zvaničnici držati predavanja i pridike zbog neuvođenja sankcija Rusiji, ali da može samo tim povodom da poruči da je on predsjednik Srbije.

    Vučić je tako odgovorio na pitanje novinara kako komentariše to što je jedna od današnjih vijesti bila da se Srbija nije saglasila da se Rusiji produže sankcije na još godinu dana i da li je razgovarao sa nekim o tome u Njujorku, kao i šta misli koliko bi SAD i EU mogla da tolerišu još da se Rusiji ne uvode sankcije.

    • Pitanje na mjestu i sasvim korektno, samo čekam, prvo će da mi drže predavanje uskoro počinje skup sa Boreljom, pa će svi evropski zvaničnici da mi drže pridike, pa će onda i svi ostali da mi drže pridike, kako to i priliči. Pažljivo ću da ih saslušam i reći ću – lijepo što ste mi održali predavanje, ali Srbiju kao predsjednik vodim ja. Dok je to tako i dok mi mislimo da možemo da izdržimo te pridike, mi ćemo da vodimo ovakvu politiku – naveo je Vučić.

    Kada budem shvatio da više ne možemo, više nećemo, dodao je Vučić.

    • Ali, kao što vidite već godinu i sedam mjeseci mi možmeo da vodimo takvu politiku ozbiljnosti i odgovornosti, ona je poštena i odgovorna i fer je politika, jer znamo kako smo mi prolazili sa sankcijama i što bismo mi u takvim stvarima učestvovali. Slušao sam Bajdena i Berbok, a Bajden je u govoru kao najviše vrijednosti čovječanstva naveo teritorijalni integritet, suverenitet i tek pod tri ljudska prava, više puta se pozivajući na Povelju UN i akte u UN – rekao je on.

    Istakao je da će pokušati u svom govoru, iako dolazi iz male zemlje, da podsjeti i Bajdena i Berbok, koja je rekla kako Njemačka uvijek stoji uz međunarodno pravo i Povelju UN, da to nije sasvim slučaj i na to kada su 1999. mimo odluke SB UN jednu slabašnu zemlju na Zapadnom Balkanu bombardovali njih 19 najjačih i ubijali narod.

    • Ni sada ne priznaju važeće pozitivno pravne propise UN uključujući i Rezluciju 1244. To su zemijene teza i dovoličnost, ali mi smo naučili nema tu ničeg novog. Mi koji smo mali bolje na vrijeme da shvatimo koliko smo mali, a da je velikima sve dozvoljeno. Јa još nisam shvatio koliko smo mali, možda će me ovim pridikama ubijediti, ali nisam siguran, videćemo kako će da idu te pridike. Svi oni nijednu priliku ne propuste da mi održe čas iz morala i svega – kako i na koji način bi trebalo da uvedemo sankcije – rekao je Vučić i istakao da on kao predsjednik Srbije još nije saglasan sa tim.

    Prethodno se Vučić sastao sa turskim predsjedikom Redžepom Tajipom Erdoganom.

  • Republika Srpska priprema tužbu protiv Šmita

    Republika Srpska priprema tužbu protiv Šmita

    Republika Srpska priprema tužbu protiv Kristijana Šmita pred njemačkim sudovima zbog lažnog predstavljanja, izjavio je profesor međunarodnog prava Vitomir Popović za Radio Republike Srpske.

    Popović je reagujući na saopštenje MIP-a BiH u kojem se, između ostalog navodi da je akreditacija za Kristijana Šmita izdata na osnovu usmene note iz OHR-a, naveo da usmene note u međunarodnom pravu i bečkoj konvenciji o diplomatskom imunitetu, ne postoje.

    • Neka čitaju bečku konvenciju o diplomatskom imunitetu. Oni su navikli da se ponašaju tako kako se ponašaju. Imali su, nažalost određen broj sagovornika među Srbima. Došlo je vrijeme da im se na jasan i nedvomislen način kaže da mogu da se pakuju i da idu iz BiH – kaže Popović.

    Popović je poručio da se njihove odluke ovdje neće izvršavati i sprovoditi, te da je kako kaže vrijeme da odu iz BiH.

  • Gorivo u Srpskoj opet poskupjelo

    Gorivo u Srpskoj opet poskupjelo

    Dizel koji već duže vrijeme sipam u svoj auto poskupio je sa 2,97 na 3,03. Vjerujte, više i ne pamtim koliko puta mu je u posljednje vrijeme skočila cijena.
    To je za “Nezavisne novine” danas ispričao ogorčeni Banjalučanin, koji kaže da je na ovaj način premašena psihološka granica od tri marke, te se pita šta je razlog i da li konstantnim poskupljenjima iko namjerava stati u kraj.

    “Ovih dana čitam da je Ministarstvo trgovine razgovaralo sa trgovcima o pojeftinjenju pojedinih proizvoda. I šta će biti postignuto ako cijene goriva nastave divljati? Ništa. Svi znaju da, kako gorivo poskupi, tako se to preslika i na ostale proizvode. Radi li Vlada Srpske, odnosno resorno ministarstvo išta po pitanju goriva?”, pita ovaj Banjalučanin.

    Pitali smo to i mi Ministarstvo trgovine i turizma Republike Srpske, odakle su nam rekli da će buduće kretanje cijena naftnih derivata u Republici Srpskoj zavisiti od kretanja cijene nafte na svjetskoj berzi.

    “Praćenjem kretanja cijena nafte i naftnih derivata na benzinskim pumpnim stanicama u Republici Srpskoj vidljivo je da su cijene tečnih naftnih goriva rasle u proteklom periodu. Rast cijena goriva zabilježen je usljed trenutnih kretanja cijena nafte na svjetskom tržištu, što se odrazilo i na tržište Republike Srpske i regiona”, rečeno je za “Nezavisne novine” iz resornog ministarstva.

    Dodali su i da, u okviru svojih nadležnosti, redovno prate kretanja na tržištu i eventualne poremećaje, te u skladu s tim predlažu i donose mjere u cilju zaštite standarda stanovništva. Nisu, međutim, naveli da li sada nešto planiraju uraditi.

    S druge strane, iz Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske navode da se trenutne cijene dizela na benzinskim pumpama u Republici Srpskoj kreću do 2,92 KM, a benzina do 2,94KM.

    “Na pojedinim pumpama imate cijene veće od tri KM, ali tu je u pitanju aditivirani dizel”, rekao je za “Nezavisne novine” Đorđe Savić, predsjedavajući Grupacije.

    Ako nam je za utjehu, bar u narednim danima ne bi trebalo doći do rasta cijena goriva na način da one odu iznad tri marke (ne računajući aditivirani dizel koji je već premašio tu cifru na pojedinim pumpama).

    “Prema trenutnim pokazateljima, došlo je do stabilizacije tržišta, tako da sa sigurnošću možemo reći da u narednih sedam dana cijene goriva neće ići preko tri KM”, naglasio je Savić.

    Podsjetimo, za promet na veliko naftnim derivatima propisana je maksimalna veleprodajna marža u apsolutnom iznosu od 0,06 KM po litru, a maksimalna maloprodajna marža u apsolutnom iznosu je 0,25 KM po litru.