Autor: INFO

  • Dodikova odbrana za Šmita ima 112 pitanja

    Dodikova odbrana za Šmita ima 112 pitanja

    Odbrana u predmetu koji se pred Sudom BiH vodi protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i vršioca dužnosti direktora “Službenog glasnika” Miloša Lukića za Kristijana Šmita za sada ima 112 pitanja, izjavio je advokat predsjednika Srpske Goran Bubić.
    Bubić je za “N1” naglasio da Šmita ne štiti Bečka konvencija, te upitao ko mu je dao agreman, budući da postoji samo verbalna nota Ambasade Njemačke, nepotpisana.

    – Ima samo pečat jer niko razuman neće da stavi potpis na notu kojom se obavještava Ministarstvo inostranih poslova da on dolazi i to tako lukavo u vezi sa pitanjem obezbjeđenja, a ne u pitanjima imenovanja. Kako ga može štititi Bečka konvencija kad nije službenik UN, a ni po Bečkoj konvenciji o diplomatskim odnosima? – upitao je Bubić.

    Prema njegovim riječima, Šmit i da ima status – nema imunitet od svjedočenja, ali to treba da odobri postupajući sud.

    – Zvaćemo ga jer ga je u optužnicu dovuklo Tužilaštvo BiH. Nevjerovatno je da se u činjeničnom opisu optužnice Kristijan Šmit, ili visoki predstavnik, pominje 10 puta više nego optuženi – rekao je Bubić.

    Bubić je izrazio nadu da će epilog ovog procesa biti da će predsjednik Republike Srpske biti oslobođen i da će pred pravosuđem BiH biti procesuirani tužioci, ali i da će Šmit nekada biti procesuiran pred pravosuđem Njemačke zbog lažnog predstavljanja.

    On je naglasio da bi tužioci trebali da znaju šta je izvor prava – da to ne mogu biti zaključci nepostojećeg tijela, nego međunarodni ugovor, koji ne spominje Savjet za sprovođenje mira i bonska ovlaštenja.

    Bubić je upitao kako se Tužilaštvo poziva na falsifikovanu veb-stranicu u kojoj se pozdravlja namjera Savjeta za sprovođenje mira da visoki predstavnik umjesto tumača donosi obavezujuće odluke?

    – Prema početnom tekstu bonskih ovlaštenja u odnosu na Predsjedništvo i na Savjet ministara – nikad niko nije pomenuo Parlamentarnu skupštinu, ni bonska ovlaštenja, niti mogućnost da visoki predstavnik donosi zakone. To je u nekom preiodu dodato kao falsifikat na veb-stranici OHR-a. Sada se tužioci pozivaju na veb-stranicu kao izvor prava – pojasnio je Bubić.

    Advokat predsjednika Srpske je naglasio da je proces montiran i da se to “vidi iz aviona”, ističući da bi čitavu situaciju uporedio sa pucanjem čovjeku u leđa, konkretnije pucanje u leđa cijelom narodu.

    – Imali smo izbore na kojima su građani Republike Srpske izabrali Milorada Dodika za predsjednika. Sada se zanemaruju volja građana i odrebe Ustava Republike Srpske, koje kažu da se predsjednik može opozvati samo na način na koji je izabran – rekao je Bubić.

    Bubić je naveo da je riječ o montiranoj političkoj optužnici, koja je besmislena po više osnova, čak i kada bi se smatralo da visoki predstavnik može donositi zakone i da je Šmit legitiman predstavnik.

    – Imate u tri reda optužnice potpun pravni paradoks. U jednom početnom redu se tvrdi da je Kristijan Šmit poništio ta dva sporna zakona. To doslovce stoji i navedeni su i datumi. Ako Tužilaštvo priznaje legitimitet Šmita i kapacitete visokog predstavnika da bude zakonodavac, što odbrana apsolutno osporava, onda nakon odluka Šmita nemamo zakone. Oni onda apsolutno ne postoje, ako je to poništio – pojasnio je Bubić.

    On je ukazao da, ako su poništeni zakoni, to je nešto što pravno ne postoji.

    – To su mrtvi zakoni, i možemo li da ih ikakvim ukazima oživimo? Ako bi to bilo tačno – tu nema krivičnog djela, a u najgorem slučaju možemo smatrati nekim nepodobnim pokušajem, zato što nemamo zakone – naveo je Bubić, uz ocjenu da optužnica ne može egzistirati.

    Bubić je istakao da odbrana smatra da postoji opcija da bi, kao relevantni predstavnici ugovornih strana koje su potpisale Dejtonski mirovni sporazum, kao svjedoci mogli da budu pozvani predsjednici Srbije i Hrvatske Aleksandar Vučić i Zoran Milanović.

    On je napomenuo da je predlaganje svjedoka procedura koja uključuje i kontakt sa njima, napominjući da obrana ne želi da se predloženi svjedoci ne odazivaju.

    Kada je riječ o pravnom osnovu da suđenje bude premješteno u Banjaluku, Bubić je citirao odrebe zakona prema kojem samo za krivično djelo protiv integriteta BiH nije moguće proces prebaciti na sud na čijem području je preduzeta radnja izvršenja.

  • Vučić na skupu liste “Srbija ne sme da stane”: “Naš posao je da obezbedimo da živite bolje”

    Vučić na skupu liste “Srbija ne sme da stane”: “Naš posao je da obezbedimo da živite bolje”

    Lista “Alеksandar Vučić – Srbija nе smе da stanе” održala prеdizborni skup danas u Kruševcu.

    Na skupu su govorili predsednik Srbije Aleksandar Vučić i predsednik Srpske napredne stranke Miloš Vučević.

    “Srbija hoće pobedu. Preko 50 odsto svuda u Rasinskom okrugu. svi su oni za istog tajkuna. Zato hoćemo da ih pobedimo da vide da poštenu Srbiju ne mogu da unize. Dušu našeg naroda ne možete da kupite i zato ćete da izgubite ubedljivo. Još 10 dana, da narod pobedi 17. jer Srbija ne sme da stane”, rekao je Vučić i naglasio da do izbora ima još 10 dana.

    “Naš posao je da obezbedimo da vi živite bolje”
    “Izbori nisu igra i država nije igračka. Ne sanjate kako je kada vam zakatanče sve fabrike. Moramo da vodimo računa u narednom periodu i da budemo sigurni da nećemo napraviti grešku. Molim vas da budete odgovorni, ozbiljni i da donesete jedinu ispravnu odluku, a to je podrška listi “Srbija ne sme da stane”.

    2Nas očekuje mnogo muka po pitanju KiM, znate svi da neće da cveta cveće i ja neću da vas lažem. Do poslednjeg daha ću da štitim vitalne interese naše Srbije i našeg naroda na KiM. Uvek ćemo da budemo uz Srbe koji žive na KiM”.

    “Naš je posao da obezbedimo da vi živite bolje. Da obezbedimo da penzije rastu kao što rastu i plate”, dodao je Vučić.

    Obraćanje predsednika Vučića
    “Vidite koliko nam je Srbija lepa i koliko toga smo uspeli da uradimo bez obzira što nikada nismo zadovoljni do kraja i mislimo da smo mogli bolje i više. Ali da budemo sasvim fer, a to je da li smo sanjali nekada da će do Kraljeva, Trstenika, Vrnjačke banje da bude auto-put?”, upitao je Vučić.

    “Kada sam se provozao, otišao sam u Manastir Đunis. I slučajno u razgovoru sa vladikom Arsenijem, bude tu Bata Gašić. A sve priča kao da ja ne čujem ,a namerno govori da bih sve čuo. Kaže Bata svešteniku, “al nije nam se dalo, uvek bili u Kruševcu oni koji nisu Rasinci”.

    Ali ima priča svoj nastavak. A zato nam nije urađeno. A ja ga pitam šta Bato nije to urađeno. On kaže “i hala da se uradi i bolnica da se rekonstruiše”. Ja kažem da sam saglasan, mislim da hala mora da se modernizuje, bolnica je preko potrebna to je preko 40 miliona evra. Pitao sam , imaš li još nešto posle toga, možeš l ise setiti još nečega”.

    Vučević: “Izborili smo se sa svime zahvaljujući svima vama”
    “Kada postoji jedinstvo naroda, kada imate jasnu politiku i jasno liderstvo, onda možete da postižete rezultate kakve građani zaslužuju. Zahvaljujući svima vama, uz snažnu dirigentsku palicu Vučića, izborili smo se sa poplavama, migrantskom krizom. Izdržali smo pritiske rata u Ukrajini, Bliskom istoku.

    Sve je to pratila neprekidna borba za KiM. Stvorili smo više od 550 000 radnih mesta, auto-puteve izgradili. Pogledajte koliko je fabrika otvoreno, koliko nam je vojska snažnija, kolik orastu plate i penzije. Ali to je samo pola posla”.

    Obraćanje doktorke Andrijane Jovanović
    “Imam 26 godina, iz Leskovca sam. Zvanje doktora stekla sam na Medicinskom fakultetu u Nišu, na šta sam posebno ponosna. Dobila sam priliku da radim u sovjom zemlji, zahvaljujući politici Aleksandra Vučića i Vladi Republike Srbije. Moje kolege i ja, mi nećemo morati učliti norveški, nemački. Mi ostajemo ovde. Ostajemo u Srbiji u kojoj smo rođeni, u kojoj smo se školovali. Politika predsednika Vučića prepoznala je ono što je najvažnije za naše društvo, a to je znanje. To znanje ostaje u Srbiji, jer snaga je u ljudima”, rekla je doktorka.

    “Ponosna sam na ovu zemlju sto me niko nije pitao za koga ću da glasam, već što se samo gledalo moje znanje. Ostajem u Srbiji da pomažem našoj deci”, dodala je ona.

    Krkobabić: “U Rasinskom okrugu dodeljeno je 50 kuća”
    “Velika mi je čast što imam mogućnost da vam se obratim. Nalazimo se u Lazarevom gradu i red je da budemo pristojni ljudi da prvo pozdravimo najstarije širom Srbije, naše uvažene penzionere”.

    U Rasinskom okrugu dodeljeno je 50 kuća. Prosek godina je manje od 30 godina, a jedna trećina njih je, nećete verovati, iz grade odlazi put sela. Postavlja se pitanje da li ćemo nastaviti. Bio sam u Pirotu, onda se pojavio predsednik, moram da da dam odogvor da li ćemo nastaviti sa tim. Rekao mi je predsednik sledeću stvar:

    “Koliko god bude zahteva mladih ljudi u Srbiji da se osamostale, da ostanu u selima ili iz gradova pređu usela, toliko će biti novca”, rekao je Aleksandar Vučić.

    Obraćanje Rade Joksimović
    “Stojim ovde ispred vas ponosno, zbog svega što je urađenom jer Srbija ne sme da stane. Verujem u vas, jer svaki čovek podjednako je bitan i važan. Verujem u život, zato sam izabrala da budme lekar. Zato sam izabrala da stanem uz ove ljude, uz vas dragi naprednjaci, uz vas poštovani predsedniče i uz našeg Batu Gašića”, rekla je Joksimović.

    “Izgrađene su nove bolnice, klinički centri, većina bolnica je renovirana. Opremljena najnovijim uređajima, mamografima, skenerima. Završen je projekat za rekonstrukciju opšte bolnice u Kruševcu – ceo jedan gradski budžet. Nastavlja se trend sa proširenjem kadrovskog plana. Cilj je da našim pacijentima omogućimo prevenciju, najbolje lečenje, briga o zdravlju je imeprativ”,

  • “Crna rupa” nasred Evrope

    “Crna rupa” nasred Evrope

    Šef spoljne obaveštajne službe ruskog predsednika Vladimira Putina rekao je da će podrška Zapada Ukrajini pretvoriti sukob u “drugi Vijetnam”.

    Taj sukob će godinama proganjati Vašington.

    Zapad je Ukrajini dao više od 246 milijardi dolara pomoći i oružja, ali ukrajinska letnja kontraofanziva je propala i Rusija i dalje kontroliše nešto manje od petine teritorije Ukrajine.

    “Ukrajina će se pretvoriti u ’crnu rupu‘ koja će apsorbovati sve više resursa i ljudi”, rekao je Sergej Nariškin, šef ruske Spoljne obaveštajne službe (SVR).

    Ovo je objavljeno u članku u časopisu SVR “The Intelligence Operative”.

    “Na kraju, SAD rizikuju da stvore ’drugi Vijetnam‘ za sebe i svaka nova američka administracija će morati da pokuša da se izbori sa tim“, dodao je Nariškin.

    Američki predsednik Džozef Bajden upozorio je da bi direktna konfrontacija između NATO-a i Rusije mogla da izazove treći svetski rat i ponovo je isključio mogućnost slanja američkih trupa u Ukrajinu.

    Vijetnamski rat je bio sukob Istoka i Zapada u Hladnom ratu u kojem su se Sjedinjene Države borile zajedno sa snagama Južnog Vijetnama protiv Severa, koji su podržavale komunističke sile Kine i Sovjetskog saveza.

    Rat, u kome je stradalo nekoliko miliona ljudi, završen je 1975. pobedom Severnog Vijetnama i sramnim porazom Sjedinjenih Američkih Država, koje su izgubile više od 58.000 svojih boraca i morale da se suoče sa snažnim antiratnim pokretom.

    Bajden je u sredu zagovarao da republikanci odobre novu vojnu pomoć Ukrajini.

    “Ako Putin zauzme Ukrajinu, neće stati na tome”, rekao je Bajden, predviđajući da će Putin nastaviti da napada NATO saveznika.

    Zatim je dodao: “Imaćemo nešto što ne tražimo i što nemamo danas: američke trupe koje se bore protiv ruskih trupa”.

  • Oglasila se Sebija Izetbegović nakon incidenta sa čuvarom bolnice

    Oglasila se Sebija Izetbegović nakon incidenta sa čuvarom bolnice

    Bivši direktor KCUS-a Sebija Izetbegović odbacila je optužbe predsjednika Osnovne sindikalne organizacije KCUS-a Senada Sadikovića koji je od v.d. generalnog direktora ove ustanove Alena Pilava i predsjedniku Upravnog odbora ustanove Benjamina Kulovca zatražio dodatne informacije u vezi sa “napadom Sebije Izetbegović na zaštitara”.

    Izetbegović je u reakciji objavljenoj na zvaničnoj Facebook stranici navela kako je nastavlja “medijska satanizacija i haranga” protiv nje. Dodala je kako “dio medija, koji otvoreno navija za Trojku, ponovo se bavi izmišljotinama o meni, ima za cilj skrenuti pažnju sa svih afera nametnute vlasti”.

    “Recept je isti: prvo me optuže bez ikakve provjere, ispišu serije tekstova bez ikakvog dokaza, a onda me, kao, zovu da demantujem, prilažuci neki snimak koji baš dokazuje sve suprotno. Na snimku od 6 sekundi, da ponovimo, ja sam – oborilla motorolu, pljunula ga, psovala i izgovorila druge pogrdne riječi a on se čak i ne sjeća šta sam mu rekla”, navela je Izetbegović.

    Te je nastavila:

    “Ko i zašto je nagovorio zaštitara KCUS da radi i govori ovo što čitam i o čemu mi novinari šalju upite? Kad zaštitaru kažete da mu je ponašanje ružno i da mora postupati po pravilu službe, pristojno izaći i odgovoriti svakome ko dođe na kapiju, to nije napad to je moja obaveza (primljen je na posao u mojem mandatu) – i to je 6 sekundi. Na snimku od 6 sekundi ne vidi se ništa drugo. Ne postoji niti jedan zaštitar u KCUS koji je ikada imao bilo kakav problem, a da ja nisam pomogla ako sam saznala za to. Čak i kad su imali sukobe za nervoznim posjetiocima trudila sam se da im pomognem, mada to nije bila moja obaveza. Od trenutka dolaska u KCUS pobrinula sam se da dobiju adekvatnu opremu, odjeću i obuću, da dobiju adekvatan smještaj i da ne stoje na kiši i snijegu po danu i po noći, kako su godinama stajali”.

    Izetbegović je navela kako će svaki od njih (zaštitara) potvrditi njene riječi…

    “Zaštitari KCUS su prvo lice ustanove, mislim da ih ima ukupno 60-62. To su ljudi koji su časno i vrijedno radili prilično težak posao i to sam uvijek isticala i poštovala. Zašto je ovaj jedan spreman da radi ovakve gluposti to treba njega pitati. Da li ga je neko nagovorio? Ponudio neku bolju poziciju ili kapiju? Šta god bilo, nije pametno da pije toliko tableta za smirenje jer to možda radi i inače, što znači da možda i nije za taj posao? Ako pije toliko tableta, ne sjeća se riječi i događaja koji su se tek dogodili, on bi morao na ponovnu psihološku i zdravstvenu provjeru jer samo psihički stabilni ljudi mogu biti zaštitari, i zbog ustanove, i zbog posjetilaca, a i zbog njih samih. Da bi bili sigurni”, zaključila je Sebija Izetbegović bivši direktor KCUS-a, u reakciji na optužbe.

    Podsjećamo, predsjednik Osnovne sindikalne organizacije KCUS-a Senad Sadiković obratio se novoj upravi zatraživši dodatne informacije i reakciju na navodni napad bivšeg direktora Sebije Izetbegović na čuvara KCUS-a. Kako tvrdi u svom dopisu – do napada je došlo prije dva dana (5. decembra), ujutru kada je Izetbegović pokušala ući na kapiju koja je namijenjena za ulaz dostavnih vozila i generalnog direktora KCUS-a, kao i drugih vozila čiji je ulaz u KCUS najavljen, piše N1.

  • Trgovci opcijama ciljaju na bitcoin od 50.000 dolara do januara

    Trgovci opcijama ciljaju na bitcoin od 50.000 dolara do januara

    Trgovci opcijama se okreću opkladama da će bitcoin porasti na 50.000 dolara do januara, dok mnogi posmatrači tržišta očekuju da će američka komisija za hartije od vrijednosti (engl. Securities and Exchange Commission – SEC) konačno dozvoliti pokretanje fondova kojima se trguje na berzi, a koji direktno ulažu u kriptovalutu.

    To je nivo cijene sa najvećim otvorenim interesovanjem – ili ukupnim iznosom neisplaćenih ugovora – za kupovinu bitcoina sa opcijama koje ističu 26. januara, prema podacima koje je prikupio Deribit, najveća berza kripto-opcija. Kupovne opcije daju kupcu ugovora pravo da pazari osnovnu imovinu po određenoj cijeni u određenom vremenskom periodu.

    Bitcoin je posljednji put dostigao 50.000 dolara u decembru 2021. Digitalna imovina je tada bila usred povlačenja sa istorijskog maksimuma, a Federalne rezerve (Fed) su počele da povlače rekordnu količinu stimulansa koja je upumpana tokom pandemije kovida. Sada sa očekivanjima da će Fed sljedeće godine preokrenuti monetarnu politiku i sa uvjerenjem da je bitcoin ETF (engl. exchange-traded fund – fond kojim se trguje na berzi) gotovo sigurna stvar, kripto-sektor beleži skok koji bode oči.

    “‘Bikovsko’ raspoloženje napreduje”, rekao je Luuk Strijers, komercijalni direktor Deribita.

    Bitcoin je skočio za više od 60 odsto od sredine oktobra, kada su se pojačale spekulacije da je SEC na ivici da aminuje zahteve za ETF-ove – jedan takav poslala je i moćna kompanija za upravljanje imovinom BlackRock. Vrijednost novčića se neznatno promenila, držeći nivo od oko 44.000 dolara u srijedu.

    Udružen obim trgovanja na spot tržištu i tržištu derivata na centralizovanim berzama porastao je za 40,7 odsto u novembru, na 3,61 bilion dolara, što je najveći ukupan udruženi iznos od marta, prema istraživačkoj platformi CCData.

    Aktivnosti u domenu derivata kao što su opcije i fjučersi su nastavile da dominiraju kripto-trgovinom i ostaju jedan od rijetkih načina za investitore da leveridžuju opklade nakon što je značajan broj velikih kripto-zajmodavaca propao 2022. godine. Sem toga, opcije sa gotovinom i fjučers ugovori mogu pomoći trgovcima da sprovedu svoje strategije bez potrebe da se bave pitanjima specifičnim za kripto kao što je takozvani kastodi (čuvanje imovine).

    Cijene kripta su padale od kraja marta do početka oktobra dok je serija bankrota i skandala u industriji počela da jenjava.

    “Volatilnost značajno opada veći dio godine”, rekao je Jaime Baeza, osnivač i izvršni direktor kripto-hedž fonda AnB Investments. “Okruženje je nudilo nisku volatilnost, smanjeni obim trgovanja, smanjene kamatne stope u kripto-ekosistemu i sveukupno smanjeno interesovanje za industriju.”

    Sada kada je bitcoin ETF vjerovatno na horizontu i preuzimanje rizika se vraća na šira finansijska tržišta, trgovci očekuju veće interesovanje za kripto.

    “Ove godine smo vidjeli da kako bitcoin raste, dolazi i volatilnost”, rekao je Greg Magadini, direktor odjeljenja za derivate u Amberdati. “Dakle, održivo tržište bika bi moglo vratiti malo više volatilnosti u kratkom i srednjem roku.”

  • Putin: Rusija više nije “benzinska pumpa” nego najveća ekonomija u Evropi

    Putin: Rusija više nije “benzinska pumpa” nego najveća ekonomija u Evropi

    Bruto domaći proizvod (BDP) Rusije trebalo bi da dostigne rast od najmanje 3,5 odsto do kraja ove godine – po tempu rasta ekonomije Rusija prestiže sve države EU, izjavio je predsjednik te zemlje Vladimir Putin.

    • Za 10 meseci ove godine BDP Rusije porastao je za 3,2 odsto. Danas je veći nego što je bio prije sankcionog napada Zapada. Očekuje se da će do kraja ove godine BDP porasti najmanje 3,5 odsto. Ruska ekonomija je trenutno najveća ekonomija u Evropi i po tempu rasta prestiže sve vodeće zemlje Evropske unije – rekao je ruski lider na investicionom forumu “Rusija zove!”.

    Kako je dodao, u strukturi ekonomskog rasta Rusije sve veći udio zauzimaju grane kao što su proizvodnja i obrada, logistika, transport, građevinarstvo, informisanje, komunikacije, stambeno-komunalne usluge. U drugom kvartalu ove godine pomenuti sektori činili su 54 odsto privrednog rasta, dok su 44 odsto činile prateće djelatnosti: trgovina i ugostiteljstvo.

    • Samo dva odsto otpada na eksploataciju mineralnih sirovina. Neka sad neko kaže da je Rusija ‘benzinska pumpa’, kako su nedavno pokušavali da govore – poručio je Putin.

    Takođe je istakao da su plate u Rusiji porasle za sedam odsto, a realni prihodi za 4,4 odsto.

    Pritom, uprkos žestokim zapadnim sankcijama, raste broj stranih kompanija koje posluju u Rusiji.

    • Prema podacima od 1. marta 2022. godine, u Rusiji je bilo registrovano 24.100 stranih organizacija, a 1. novembra ove godine bilo ih je skoro hiljadu i po više, odnosno 25.600. To ukazuje na spremnost i želju stranih kompanija da rade u Rusiji – ocijenio je ruski predsjednik.

    Istovremeno je naglasio da rast domaćeg tržišta i širenje kontakata Rusije sa stranim zemljama – državama Azije, Bliskog istoka, južne Evroazije, Latinske Amerike, Afrike – otvaraju dodatne mogućnosti za rusku privredu i skoro svaku vrstu poslovanja.

  • Tomislav Radovanović imenovan za vršioca dužnosti direktora BIA

    Tomislav Radovanović imenovan za vršioca dužnosti direktora BIA

    Bivši načelnik Službe za specijalne istražne metode Ministarstva unutrašnjih poslova Tomislav Radovanović imenovan je za vršioca dužnosti direktora Bezbjednosno-informativne agencije, saznaje Tanjug.

    Tomislav Radovanović je ranije bio načelnik službe za specijalne metode Uprave kriminalističke policije, a početkom godine je prešao u Bezbjednosno-informativnu agenciju.

    Јavnosti je postao poznat nakon što je 2021. godine govorio da je u MUP-u postojala paralelna struktura koja je prisluškivala predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

    Donedavno se na mjestu direktora Bije nalazio Aleksandar Vulin, koji je 3. novembra ove godine podnio ostavku.

  • Skandal Sebije Izetbegović: Pljunula i vrijeđala čuvara bolnice u Sarajevu

    Skandal Sebije Izetbegović: Pljunula i vrijeđala čuvara bolnice u Sarajevu

    Na društvenim mrežama je objavljen snimak na kojem Sebija Izetbegović, bivši generalni direktor Univerzitetsko-kliničkog centra u Sarajevu (KCUS) i supruga lidera SDA Bakira Izetbegovića, izlazi iz automobila i prilazi kućici u kojoj je čuvar ove zdravstvene ustanove.

    Portal “Pressmedia” objavio ranije, Sebija Izetbegović je u utorak ujutro, 5. decembra, napravila skandal kada je prišla čuvaru i pljunula ga jer joj nije dozvolio da uđe na ulaz za direktore.

    Sebija je u utorak ujutro oko 10 sati stigla na KCUS i po navici, pokušala je ući na kapiju broj 4., kapiji koja je namijenjena za dostavna vozila i za generalnog direktora.

    Međutim, postupajući po pravilima i zakonima o internoj kontroli, čuvar joj nije dopustio da prođe, jer više nije direktorica, pišu federalni mediji.

    Potom se odvezla do zaštitara na kapiju koju nije mogla proći, dramatično izašla iz automobila, prišla čovjeku i pljunula ga.

    Sve je to popraćeno najpogrdnijim psovkama čovjeku koji je samo radio svoj posao.

    Sindikat od nove Uprave KCUS-a traži informacije
    Predsjednik Osnovne sindikalne organizacije KCUS-a Senad Sadiković pisao je v.d. generalnog direktora ove ustanove Alenu Pilavu i predsjedniku Upravnog odbora ustanove Benjaminu Kulovcu povodom napada bivše direktorice Sebije Izetbegović na radnika obezbjeđenja.

    Njegovo pismo prenosimo u cijelosti:

    “Od predsjednika Osnovne sindikalne organizacije Klinički centar Univerziteta u Sarajevu smo upoznati o napadu na radu na Saida Spiljka, zaposlenika Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (u daljem tekstu: KCUS-a) od Sebije Izetbegović, bivše generalne direktorice KCUS-a. Kako je navedeno, 05.12.2023. godine, oko 10:00 sati Sebija Izetbegović je pokušala ući na kapiju KCUS-a koja je namijenjena za ulaz dostavnih vozila i generalnog direktora KCUS-a, kao i drugih vozila čiji je ulaz u KCUS najavljen. Kolega Said Spiljak, koji obavlja poslove zaštitara u KCUS-u, budući da nije imao najavu za ulazak imenovane sa vozilom i postupajuci po pravilima o internoj kontroli KCUS-a, Sebiji Izetbegović nije dopustio ulaz kroz pomenutu kapiju, te je Sebija Izetbegović vozilom ušla na glavni ulaz KCUS-a, zatim došla do kolege Said Spiljka, bacila njegovu motorolu na pod i pljunula ga, uz psovke i druge pogrdne riječi kojih se kolega Spiljak, zbog doživljenog stresa, i ne sjeća. O ovom nemilom dogodaju, pisali su i brojni portali.

    Imajući u vidu navedeno, a prije svega činjenicu da je kolega Said Spiljak samo radio svoj posao shodno važećim procedurama na KCUS-u, kao i zakonske i podzakonske propise, te interne akte KCUS-a, a kojim se reguliše rad, ponašanje i postupanje zaposlenih na radnom mjestu, kao i ponašanje pacijenata, a prije svega obaveza poštivanja časti, dostojanstva i ugleda radnih kolega, obraćamo Vam se ovim putem sa zahtjevom da povodom napada na Skopljak Saida na radnom mjestu od strane Sebije Izetbegović, bivse generalne direktorice KCUS-a koji se prema našim saznanjima, desio 05. decembra tekuće godine, provedete sve procedure propisane pozitivnim propisima, potpuno i pravilno utvrdite činjenično stanje i shodno tome donesete odgovarajuće odluke, a sve kako bi se očuvao integritet i dignitet radnika KCUS-a i spriječile ovakve neželjene situacije”, navodi se u pismu koje je objavio “Avaz”.

  • “Vidjećemo novi proces proširenja EU u bliskoj budućnosti”

    “Vidjećemo novi proces proširenja EU u bliskoj budućnosti”

    Ambasador SAD u Srbiji Kristofer Hil ocijenio je danas u Briselu da će se u bliskoj budućnosti vidjeti novi proces proširenja EU, što je, kako je naglasio, veoma važno za Srbiju.

    Hil je rekao da je Vašington na raspolaganju Briselu, ukoliko želi njegovu pomoć u procesu dijaloga Beograda i Prištine, ali da tim pitanjem u suštini treba da se bavi EU.

    Ambasador, koji je u Briselu učestvovao na Samitu EU-Zapadni Balkan, u organizaciji tink tenka “Prijatelji Evrope”, ocijenio je da je prilično jasno da je EU “veoma ozbiljna u vezi sa novom fazom proširenja” i da je ta politika poznata već nekoliko mjeseci.

    – Mislim da je to veoma važno za Srbiju jer mislim da je ovo prava prilika. Srbija je dugo čekala. Ljudi pričaju o razvijanju evropske perspektive Srbije. Mislim da jeste (to uradila), ali smatram da ono što ćemo vidjeti u bliskoj budućnosti, ne u novoj generaciji, već za samo nekoliko mjeseci i godina, to je novi proces proširenja. Mislim da je to veoma važno za Srbiju – naveo je Hil.

    “Nadam se da će iskoristiti ovu priliku”

    Ad
    Report this ad as:
    Animated
    Offensive
    Misleading
    On je dodao da je na srpskom narodu da odluči da li će Srbija biti dio EU, ali je naglasio da je njegov lični stav, i da je iz njegove perspektive, to “veoma važno za Srbiju”.

    – Nadam se da će iskoristiti ovu priliku – poručio je Hil.

    Na pitanje kako SAD mogu da sarađuju sa EU kako bi se ostvario napredak u dijalogu Beograda i Prištine, za koji su mnogi američki i evropski zvaničnici više puta istakli da je važan za put Srbije ka EU, kao i da li postoji mogućnost većeg angažovanja SAD, Hil je naglasio da je dijalog, prije svega, proces koji se u osnovi obavlja uz organizaciju EU.

    – Ako EU želi našu pomoć, naravno da smo dostupni. Ali u suštini, to treba da uradi Evropa, jer je ovaj dijalog od suštinskog značaja za sveukupno pitanje aspiracija Srbije ka (pridruživanju) Evropskoj uniji – naveo je Hil.

    “Evropske aspiracije Beograda ne zavise od Prištine”
    On je ocijenio da je ono što je veoma važno u vezi sa dijalogom to da je EU “na neki način stvorila situaciju da jedna strana ne može da stavi veto na težnje druge”, odnosno da ako Beograd uradi ono što EU od njega traži, to će “definitivno pomoći evropskim aspiracijama Beograd”.

    – To ne zavisi od Prištine. Na isti način funkcioniše za Prištinu – naveo je Hil.

    On je ocijenio da obje strane u dijalogu “imaju izvjesno jasno razumijevanje” o tome kako treba da napreduju u dijalogu.

    – Mislim da je napredak u tome veoma važan za Srbiju – podvukao je ambasador.

    On je rekao da je u Briselu, gdje je razgovarao “sa mnogim ljudima o Srbiji”, stvorio utisak da postoji naklonost prema Srbiji, ali da ljudi “nemaju veliku naklonost prema problemima Srbije”.

    Na pitanje da li SAD planiraju bilo kakvu podršku ili saradnju sa Srbijom u ekonomskom pogledu, kako bi podstakli proces integracije Srbije u EU, Hil je ukazao na podršku koju SAD pružaju Srbiji, ne samo kada je riječ o njenim težnjama da se pridruži EU, već i u drugim naporima Srbije, naročito u ekonomskoj sferi.

    – Mislim da trenutno bolje, da prilično dobro razumijemo potrebu da se riješi situacija u Ukrajini. Veoma sam zadovoljan što smo vidjeli da je ostvaren napredak između Srbije i Ukrajine. Bilo je sastanaka na najvišem nivou. I zato mislim da postoji pravi napredak – zaključio je Hil.

  • „Nisam se borio da bi Stanivuković dilovao sa Kajom i Prointerom“

    Vidjećemo ko će u Banjaluci imati kandidate. Draško Stanivuković ne može imati našu podršku. On je naš najveći politički protivnik, poručio je lider liste Za pravdu i red Nebojša Vukanović.

    Ponovo je optužio gradonačelnika Banjaluke da je izdao, iznevjerio narod, prešao na drugu stranu, pogazio sve što je pričao.

    –Nema više bate, seke, Prointera. Ja sam prije par mjeseci izgubio 10.000 makara jer sam rekao da će Prointer graditi zgradu u centru Banjaluke. Sud je rekao „nije zgrada napravljena, vi ste slagali“. Sada se zgrada počinje praviti, Stanivuković je dao dozvolu. Nisam se borio da bi gospodin Stanivuković dilovao sa Kajom, Prointerom i sa moćnicima iza kulisa. I da bi se nastavio korupcionaški razrađeni sistem. On se divi Dodiku, kopira ga i ne može imati našu podršku – jasan je Vukanović za N1.

    Prokomentarisao je i spekulacije da bi gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović iz SDS mogao da pređe u NF Jelene Trivić. Takođe, zamjerio mu je odlazak na protestni skup koga je u Banjaluci organizovao poslanik NF, Radislav Dončić.

    -Petrović principijelno govori protiv papaka, bio sam iznenađen kada sam ga vidio. Dončić je promijenio stranku, napustio PDP koji mu je dao mandat i prešao kod Jelene Trivić pod čudnim okolnostima. Neprincipijelno je da Petrović ide na skup gdje se prozivamo ja, Borenović, Miličević. Šta će biti politički put gospodina Petrovića, ne znam. Mi se borimo protiv režima, protiv SNSD i ne miješamo se u njihove kadrove. Osim kada Cicko Bjelica, Vasilije Perić, Draško Stanivuković… pređu na drugu stranu – rekao je, između ostalog, Vukanović.