VRBAS Media

Autor: INFO

  • Dodik: Referendum će biti upisan zlatnim slovima u istoriji Srpske

    Dodik: Referendum će biti upisan zlatnim slovima u istoriji Srpske

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da je 25. septembar 2016. godine, dan kada su građani na referendumu izrazili svoju volju i opredijeljenost da 9. januar slave kao Dan Republike, bio svojevrsni praznik demokratije i slobode.

    Dodik je naglasio da će datum kada je održan referendum na kojem su građani odgovarali na pitanje “Da li podržavate da se 9. januar obilježava i slavi kao Dan Republike Srpske”, te njegova uloga i značaj za srpski narod ostati upisani zlatnim slovima u slavnoj istoriji Republike Srpske.

    • Mnogi su pokušavali da nam ospore pravo održavanja referenduma, karakterišući ga raznim negativnim epitetima, tvrdeći da je organizovan s ciljem uzurpacije nadležnosti institucija BiH. Međutim, nikada ne smijemo zaboraviti da je referendum sinonim za slobodu građana Republike Srpske i srpskog naroda u ostvarivanju prava u složenoj državnoj zajednici kakva je BiH – naveo je Dodik.

    On je podsjetio da je održavanje referenduma bio odgovor i reakcija srpskog naroda na pravno i političko nasilje nad Republikom Srpskom, koje je kulminiralo donošenjem odluke Ustavnog suda BiH od 26. novembra 2015. godine, kojom se pojedine odredbe Zakona o praznicima Republike Srpske proglašavaju neusklađenim sa Ustavom BiH.

    Predsjednik Srpske je naglasio da je referendum, uprkos osporavanjima upravo onih koji se stalno pozivaju na demokratiju, sproveden u skladu sa Ustavom BiH, praksama demokratskih država u Evropi i svijetu, Ustavom Republike Srpske i Zakonom o referendumu.

    • Na današnji dan prije sedam godina svjedočili smo pobjedi demokratije i pobjedi srpskog naroda koji je većinskom voljom osujetio osporavanje ustavnopravnog položaja Republike Srpske i njenog prava koji joj pripada po Dejtonskom mirovnom sporazum – naglasio je Dodik za Srnu.
  • Oglasio se Kremlj o dešavanjima na KiM

    Oglasio se Kremlj o dešavanjima na KiM

    Kremlj pažljivo prati napetu i potencijalno opasnu situaciju na Kosovu i Metohiji i svjedoči tradicionalno pristrasnom stavu protiv Srba, rekao je novinarima portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    “Situacija je ekstremno teška. Na Kosovu vidimo tradicionalno prilično pristrasan stav protiv Srba. To je tako tradicionalno neuravnotežena linija. Situacija tamo je, zaista, veoma napeta i potencijalno opasna. Pažljivo pratimo”, naglasio je Peskov komentarišući jučerašnje događaje u Banjskoj.

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je sinoć da su trojica Srba sa Kosova i Metohije stradala u selu Banjska, od kojih dvojica od snajperske vatre sa velike udaljenosti, a postoji bojazan da je ubijen još jedan.

    “Noćas u 2.46 časova grupa Srba sa Kosova postavila je dva kamiona kao barikade u Banjskoj na severu Kosova, zatim je došla kosovska policija koja je pokušala da ih ukloni. Nakon toga došlo do sukoba sa Srbima u kojem je ubijen policajac Afrim Bunjaku i ranjeno još jedno lice”, rekao je Vučić.

    On je naveo da se u Banjskoj dogodilo to da su se Srbi sa Kosova i Metohiji pobunili ne želeći više da trpe teror premijera samoproglašenog Kosova Aljbina Kurtija.

  • Vlada RS povukla iz Narodne skupštine Prijedlog zakona o nepokretnoj imovini

    Vlada RS povukla iz Narodne skupštine Prijedlog zakona o nepokretnoj imovini

    Vlada Republike Srpske povukla je sa dnevnog reda Pete redovne sjednice Narodne skupštine RS, Prijedlog zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti, a o kome su poslanici trebali da raspravljaju po hitnom postupku, potvrdio je za “Nezavisne novine” Nenad Stevandić, predsjednik republičkog parlamenta.

    On je kazao da je po tom pitanju dobio pismeno obavještenje iz Vlade RS.

    “Nisam bio u kancelariji u tom trenutku, ali mi je stigao dopis da se zakon povlači radi dorađivanja, tako mi se čini”, rekao je Stevandić.

    Inače, Prijedlog zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti bio je treća tačka dnevnog reda, odmah iza aktuelnog časa i izbora potpredsjednika Narodne skupštine Republike Srpske.

    Nepokretna imovina, podsjećamo, jedno je od ključnih političkih pitanja u BiH, i jedna od tema od koje, kako je poručio predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, on neće odstupiti u pregovorima sa svojim koalicionim partnerima koji čine vlast na nivou BiH.

    Dodik je takođe u više navrata poručio da ima informacija kako Kristijan Šmit, koga Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH, jer nije imenovan rezolucijom Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, namjerava da nametne zakon o državnoj imovini u BiH, koji bi Srpskoj oduzeo njenu imovinu, te da će, ukoliko se to desi, krenuti u postupak ssamostalnosti Republike Srpske.

    Upravo Šmitovi potezi, bili su razlog da se Prijedlog zakona o nepokretnoj imovini koji se koristi za funkcionisanje javne vlasti u RS, ponovo uvrsti na dnevni red u NS RS, a nakon sjednice kolegijuma koja je održana 12. septembra Stevandić je kazao da se u ovom slučaju radi o zaštitnom mehanizmu.

    “Dogovorili smo se da nepokretna imovina koja je u funkciji javnog vlasništva, bude u svojini Republike Srpske, i da ne dozvolimo da nikakve mogućnosti da akcijama nelegalnog visokog predstavnika ili suda bude zloupotrebljeno ili da bude osporeno naše pravo na raspolaganje. Nisu to neke velike izmjene”, naveo je tada on, dodajući da je upravo zbog imovine podignuta i optužnica protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, jer je Srpska reagovala na, kako kaže, “pripremu odluke da se imovina oduzme”.

    Opozicija, podsjetimo, tada nije prihvatila predloženi dnevni red, iz razloga što je Kolegijum odbio da se na sjednici raspravlja o, kako su naveli, prekršenim zaključcima, odlukama i zakonima Narodne skupštine RS.

  • Vučić: Obavijestio Bocan-Harčenka da se na Kosovu i Metohiji provodi brutalno etničko čišćenje

    Vučić: Obavijestio Bocan-Harčenka da se na Kosovu i Metohiji provodi brutalno etničko čišćenje

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić primio je danas ambasadora Ruske Federacije Aleksandra Bocan-Harčenka i obavijestio ga o činjenici da se na Kosovu i Metohiji sprovodi brutalno etničko čišćenje koje organizuje premijer privremenih prištinskih institucija Aljbin Kurti uz podršku dijela međunarodne zajednice.

    Važan razgovor sa Bocan-Harčenkom. Zahvalan što je saslušao molbe i zahtjeve srpske strane. Obavjestio sam Bocan-Harčenka o činjenici da se na Kosovu i Metohiji sprovodi brutalno etničko čišćenje koje organizuje Kurti uz podršku dijela međunarodne zajednice – napisao je Vučić na Instagramu.

    Vučić je sinoć izjavio da su trojica Srba sa Kosova i Metohije stradala u selu Banjska, od kojih dvojica od snajperske vatre sa velike udaljenosti, a postoji bojazan da je ubijen još jedan.Noćas u 2.46 grupa Srba sa Kosova postavila je dva kamiona kao barikade u Banjskoj na severu Kosova, zatim je došla kosovska policija koja je pokušala da ih ukloni. Nakon toga došlo do sukoba sa Srbima u kojem je ubijen policajac Afrim Bunjaku i ranjeno još jedno lice – naveo je Vučić.

    On je naveo da se u Banjskoj dogodilo to da su se Srbi sa Kosova i Metohiji pobunili ne želeći više da trpe teror premijera samoproglašenog Kosova Aljbina Kurtija.

  • “Sve se sada komplikuje “

    “Sve se sada komplikuje “

    Jedan od najpoznatijih istoričara današnjice Nial Ferguson upozorava da će u godini pred nama pitanje podrške Ukrajini postati “kontraverzno”.

    On je, u analizi za Blumberg, naveo da teret svih vrsta pomoći Ukrajini nije ravnomerno globalno raspodeljen, kao i da će se ta ista podrška istopiti sledeće godine zbog promene stavova građana, ali i širih političko-ekonomskih pitanja.

    “Vredno je napomenuti da je na mnoge načine pomoć manja nego što se to čini na prvi pogled. Ukupno je 39 zemalja dalo ili obećalo neki oblik podrške u ukupnom iznosu od 250 milijardi evra, od čega 16 zemalja i EVropska unija daju veliku većinu. Tih 39 zemalja predstavlja 59 odsto globalnog BDP-a, ali samo 11 odsto svetske populacije”, naveo je on.

    Zatim objašnjava da iza tog relativno niskog nivoa pomoći stoji suzdržanost velikog broja zemalja tzv. Globalnog Juga prema Ukrajini, a za to postoji više razloga, što se najbolje moglo primetiti iz zajedničkog saopštenja na zadnjem G20 skupu, na kom je izostala eksplicitna osuda Rusije kao agresora.

    Naime, objašnjava dalje Ferguson, s jedne strane te države i dalje gledaju na Zapad kao izvor kolonijalizma, a s druge imaju razloga da se ne zamere Rusiji, kao i Kini.

    Ali, naglašava on, no što je intrigantno je da članice EU počinju da preuzimaju uvjerljivo najveći deo tereta pomoći Ukrajini, puno više nego pre samo nekoliko meseci.

    Ono što je problem ove situacije je da u SAD-u republikanci sve više relativizuju pitanje pomoći Ukrajini te se može očekivati dalje splašnjavanje američkog entuzijazma prema svim oblicima pomoći Ukrajini, što znači da bi EU morala da izvuće najveći deo tereta, pri čemu evropska ekonomija ima puno teže posledice sukoba u Ukrajini nego američka.

    “Većina medijskih rasprava o ovom pitanju usredotočuje se na opadajući entuzijazam među Amerikancima – posebno republikancima – za finansiranje ratnih napora Ukrajine. Nedavna anketa CBS-a pokazala je pad podrške birača za slanje oružja u Ukrajinu, s 49 odsto u februaru na 39 sada. Podrška republikanaca čak i slanju pomoći i zaliha pala je s 57 odsto na 50”, naglašava istoričar.

    Ali, on naglašava da evropski stavovi mogu biti važniji i da im se nekako pridaje manje pažnje. Prema njegovim rečima, sprovedena su dva velika istraživanja Eurobarometra o stavovima građana EU-a od ruske invazije, jedno u aprilu 2022. i jedno u avgustu 2023.

    “U celini, Evropljani i dalje podržavaju Ukrajinu, ali tamo je entuzijazam smanjen. Za 19 postotnih bodova smanjen je udeo onih koji se ‘potpuno slažu‘ s prihvatanjem ljudi koji beže od rata. Za 17 bodova pao je udeo onih koji se potpuno slažu s finansiranjem nabavke i isporuke vojne opreme Ukrajini. Udeo onih koji se u potpunosti slažu s finansijskom i ekonomskom podrškom Ukrajini pao je za 16 bodova….”,navodi ferguson.

    Drugim rečima, objašnjava on, iako većina lidera EU, a pogotovo predstavnici institucija EU, stvaraju utisak da je podrška Evropljana Ukrajini u sukobu s Rusijom zamalo pa apsolutna, podaci Eurobarometra otkrivaju kako je podrška finansiranju vojne opreme za Ukrajince pala na samo 24 odsto.

  • Makron povlači ambasadora i vojne trupe iz Nigera

    Makron povlači ambasadora i vojne trupe iz Nigera

    Emanuel Makron, francuski predsjednik, najavio je da će Francuska prekinuti svoje vojno prisustvo u Nigeru i povući svog ambasadora iz zemlje nakon puča u kojem je svrgnut predsjednik Mohamed Bazum.

    Francuska je zadržala oko 1.500 vojnika u Nigeru od julskog puča i više puta je odbijala naređenje nove hunte da njen ambasador napusti tu zemlju, rekavši da ne priznaje vođe puča kao legitimne, prenosi France 24.

    Tenzije između Francuske i Nigera, bivše francuske kolonije, porasle su posljednjih nedjelja, a Makron je nedavno rekao da diplomate preživljavaju od vojnih obroka, skrivajući se u ambasadi.

    “Francuska je odlučila da povuče svog ambasadora. Ambasador i nekoliko diplomata će se vratiti u Francusku”, rekao je Makron u intervjuu za francusku nacionalnu televiziju France-2 i dodao da je o tome obavijestio svrgnutog predsjednika Bazuma.

    Naveo je da će Francuska “staviti tačku” na vojnu saradnju sa vlastima Nigera i da će se trupe postepeno povlačiti iz te afričke zemlje.

    “Trupe će se postepeno povlačiti, a vjerovatno će se potpuno povući do kraja godine. U narednim nedjeljama i mjesecima konsultovaćemo se sa pučistima, jer želimo da se to uradi mirnim putem”, rekao je francuski predsjednik.

    Dodao je da je vojno prisustvo Francuske u Nigeru bilo odgovor na zahtjev tadašnje vlade Nigera.

    Vođe hunte su prošlog mjeseca dale francuskom ambasadoru Silvenu Iteu rok od 48 sati da ode.

    Nakon isteka roka u kojem Francuska nije povukla svog diplomatu, vođe puča su mu oduzele diplomatski imunitet.

    Vojna vlada, koja je preuzela vlast u Nigeru, optužila je u petak u Njujorku generalnog sekretara UN Antonija Gutereša da “ometa” puno učešće te zapadnoafričke nacije na godišnjem sastanku svjetskih lidera UN kako bi umirila Francusku i njene saveznike.

  • Košarac: Srpska uvijek nudi jasna rješenja u skladu sa Dejtonskim sporazumom

    Košarac: Srpska uvijek nudi jasna rješenja u skladu sa Dejtonskim sporazumom

    Republika Srpska uvijek nudi jasna rješenja u skladu sa Dejtonskim sporazumom za buduća kretanja u BiH, rekao je zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara BiH i član Predsjedništva SNSD-a Staša Košarac.

    Istakao je da je to jedini mogući i održiv model.

    • Sve druge opcije su opasni i neizvjesni presedani, što konačno treba da shvate svi nedobronamjerni stranici. Lažni visoki predstavnik Šmit i pojedine zapadne diplomate, prvenstveno misleći na američkog ambasadora, modeliraju rješenja izvan dejtonskog okvira. To je za Republiku Srpsku apsolutno neprihvatljivo – istakao je Košarac u objavi na Instagramu.

    Naveo je da Republika Srpska insistira na dosljednoj primjeni slova Dejtona i dogovoru dva entiteta i tri konstitutivna naroda, bez međunarodnog intervencionizma, koji, kako je istakao, “nikada nam ništa dobro nije donio”.

    • Naš stav je da BiH za sva buduća kretanja treba da obezbijedi takvu vrstu suverniteta da sve političke odluke donose legitimno izabrani predstavnici konstitutivnih naroda kroz dogovor dva entiteta, a nikako uticajem ili nametanjem bilo koga ko nije državljanin BiH – izjavio je Košarac.

    Naglasio je da se pitanje Ustavnog suda BiH mora riješiti.

    • Svjesni smo da pojedinci u nekim izmišljenim, samo njima znanim i jasnim ulogma, pokušavaju da modeliraju pravne propise i politička rješenja, posredstvom neustavnih pravosudnih institucija i Ustavnog suda BiH, koji u pravilu voljom bošnjačkih sudija i stranaca donosi odluke na štetu Republike Srpske. Svjesni takvih namjera, mi ćemo nastaviti da insistiramo na usvajanju zakona o Ustavnom sudu BiH, koji će riješiti pitanje stranih sudija, što je za nas prioritetno pitanje, kao i na izmjenama Izbornog zakona – zaključio je Košarac.
  • Tužilaštvo samoproglašenog Kosova: Privedeno šest osoba

    Tužilaštvo samoproglašenog Kosova: Privedeno šest osoba

    Takozvano specijalno tužilaštvo Kosova saopštilo je da je šest osoba privedeno zbog napada na kosovsku policiju i oni su u osumnjičeni za više krivičnih djela nakon napada u selu Banjska, a jedan od njih i za terorizam.


    “U pitanju je napad na ustavni poredak Kosova, pripremanje terorističkih akata ili krivičnih djela protiv ustavnog poretka i bezbjednosti Kosova, posjedovanje, kontrola ili neovlašćeno držanje oružja”, navelo je tužilaštvo djela su za koja se sumnjiče uhapšeni.

    Takođe, iz tužilaštva je saopšteno da su u akciji u nedjelju zaplijenjena vozila sa značajnom količinom oružja.

    Privedenima je određeno zadržavanje do 48 sati, saopštilo je tužilaštvo, a prenosi Koha.

    Predsjednica tzv. Kosova Vjosa Osmani donijela je odluku da danas bude proglašen danom žalosti u znak poštovanja prema policajcu Afrimu Bunjakuu, koji je juče izgubio život.

  • Dodik o pucnjavi na KiM

    U potpunosti podržavam predsjednika Aleksandra Vučića i rukovodstvo Srbije u odmjerenom i ispravnom upravljanju ovom kriznom situacijom na Kosovu i Metohiji, rekao je predsjednik Srpske Milorad Dodik.Svi ti događaji pokazuju licemjerje međunarodne zajednice koja podržava poteze Aljbina Kurtija da se za stanje na Kosovu i Metohiji optuže Srbi i Srbija. Vjerujem da će i najavljene mjere koje će preduzimati rukovodstvo Srbije biti u interesu mira i stabilnosti za Srbiju i srpski narod – napisao je Dodik na društvenoj mreži Iks.

    Podržavam naš narod na Kosovu i Metohiji, kaže Dodik, koji trpi veliki teror, i znam da je teško ostati hladan i miran, ali to je neophodno u ovom trenutku, piše RTRS.

    – Izražavam saučešće porodicama stradalih u sukobima na Kosovu i Metohiji – dodao je Dodik.

  • Borelj osudio napad na sjeveru KiM, razgovarao s Kurtijem i Vučićem

    Borelj osudio napad na sjeveru KiM, razgovarao s Kurtijem i Vučićem

    Kancelarija za spoljne poslove EU (EEAS) saopštila je da je visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Đuzep Borelj razgovarao sa premijerom privremenih prištinskih institucija Aljbinom Kurtijem, kao i da je nazvao predsjednika Srbije Aleksandra Vučića zbog dešavanja na sjeveru KiM.

    Borelj je, kako se navodi u saopštenju, najoštrije osudio “današnju agresiju”.

    On je uputio i saučešće porodci, kolegama i voljenima policajca koji je izgubio život dok je vršio dužnost, i poželio brz oporavak povrijeđenom policajcu.

    Borelj je nazvao i predsjednika Srbije Vučića, navodi se u saopštenju.

    Borelj je još jednom pozvao napadače da se predaju i da puste poklonike da bezbjedno napuste manastir Banjska, pozivajući i na uspostavljanje mira i stabilnosti.

    U saopštenju se još dodaje da EULEX kao drugi faktor bezbjednosti prati situaciju na terenu i ostaje spreman da podrži privremene prištinske institucije u obezbjeđivanju stabilnosti i bezbjednosti, u skladu sa svojim mandatom i u bliskoj saradnji sa KFOR misijom NATO, piše Blic.

    Podsjetimo, jedan kosovski policajac noćas je poginuo, a jedan ranjen u pucnjavi u selu Banjska, saopštila je jutros Kosovska policija. Naknadno su saopštili da je u razmjeni vatre koja je sporadično trajala tokom dana ubijena trojica napadača. Od jutros su administrativni prelazi Jarinje i Brnjak zatvoreni u smjeru ka Kosovu i Metohiji. Kosovski premijer Aljbin Kurti je na konferenciji za medije rekao da su u pitanju uniformisani napadači s teškim oružjem, a Eparhija raško-prizrenska je saopštila da su uniformisani i maskirani napadači u dvorištu manastira Banjska.