Autor: INFO

  • “Autoprevoz” preuzeo staru autobusku stanicu

    “Autoprevoz” preuzeo staru autobusku stanicu

    Nakon dvije decenije danas je okončan spor “Autoprevoza” i Grada Banjaluke, deložacija stare autobuske stanice završena je u korist “Autoprevoza”.

    Generalni direktor “Autoprevoza” Sladomir Đurić rekao je da su ušli u svoju imovinu na staroj autobuskoj stanici i da od danas upravljaju sa okolnim parcelama.

    Kako on objašnjava ove parcele nikada “nisu ni bile parking”.

    “Grad je to bespravno uzeo u svoje ruke i godinama naplaćivao parking”, ustvrdio je Đurić i pojasnio da su oni spremni da, kada su građani već navikli, te parcele ostanu parking, samo što bi u tom slučaju trebali da sa Gradom potpišu ugovor jer naplata parkinga smatra jednom od komunalnih djelatnosti.

    Naplatu parkinga, kako je rekao, niko ne može da radi bez ugovora sa gradom.

    “Dokle god ovaj ugovor ne potpišemo, nećemo dozvoliti da se ova parcela koristi u bilo koje svrhe”, rekao je Đurić, te dodao da građani od danas ne mogu više parkirati na staroj autobuskoj stanici.

    “Na ovom parkingu, ukoliko danas dođe do onoga što je neminovno, grad će zadržati pravo naplate parkinga. Čak i kada bude oteto od grada, zadržavamo pravo prihoda parkinga naplate u jednom procentu i jednom dijelu ostaje parking”, izjavio je ranije Stanivuković.

  • Zaharova: Izjava Bajdena pokazuje američki cinizam

    Zaharova: Izjava Bajdena pokazuje američki cinizam

    Izjava američkog predsjednika Džozefa Bajdena u kojoj je podršku Ukrajini i Izraelu nazvao “investicijom” pokazuje da Vašington ima koristi od proksi ratova, a ne od borbi za ideje, rekla je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova ističući da su samo u pitanju kalkulacije.

    Bajden je u obraćanju naciji, između ostalog, rekao da je pomoć Ukrajini i Izraelu “pametna investicija SAD koja će u narednim generacijama isplatiti dividende za američku bezbjednost”.

    Zaharova je rekla da Bajdenovi komentari odaju ciničan pristup, podsjetivši da su nekada to zvali “borbom za slobodu i demokratiju”, a sada se ispostavilo da su u pitanju samo kalkulacije.

    “Tako je oduvijek bilo, samo su zavaravali svijet koristeći vrijednosti za koje se Vašington zapravo nikada nije zalagao”, rekla je Zaharova.

    Sumirajući pravi stav SAD o sukobima u inostranstvu, Zaharova je upotrijebila repliku iz filma “Kum” – “Ništa lično, samo posao”.

    “Ratovi su tradicionalno bili ‘pametne investicije’ za SAD jer se nisu odvijali na američkom tlu i ne mare za troškove koje snose drugi”, zaključila je Zaharova, navodi “Srna”.

  • Autoprevoz preuzima zemljište; Stanivuković: Grad će zadržati pravo naplate parkinga

    Autoprevoz preuzima zemljište; Stanivuković: Grad će zadržati pravo naplate parkinga

    Gradonačelnik Draško Stanivuković rekao je da spor traje 20 godina, te da ovo danas njegov jubilej.
    “Kada se moglo reagovati, nije se reagovalo. Kada su prethodni gradonačelnici mogli iskoristiti pravne ljekove, kada je pravobraničaštvo moglo da preuzme zemljište, svi su žmirili”, rekao je Stanivukovuć i dodao da, kada je on postao prvi čovjek grada, spor oko zemljišta bila izvršna presuda, te koliko god im se ne dopadale izvršne presude, kako je rekao Stanivuković, one su legalne.

    “Ovo je sve, nažalost, prohujalo s vihorim. Borićemo se za društvo, jer kako je moguće da neko privatizuje Muzej savremene umjetnosti, ulice, spomenike”, kazao je Stanivuković.

    Kako dodaje, u normalnoj državi to ne bi bilo moguće, pišu Nezavisne.

    “Kada imate banana državu i banana sudove, sve je moguće”, rekao je on.

    Dodao da je deložacija zaustavljena u dva navrata, te da su rizikovali krivične prijave.

    “Naš cilj je bio bolja pregovaračka mogućnost, sposobnost i kapacitet. Nisu sve karte u našim rukama, malo smo i blefirali”, istakao je on, te dodao da se tim blefon i pukom srećom mogu nadati da Autoprevoz odustane od 50 miliona tužbenih zakona, od kojih se nikada ne zna šta može biti na sudu i šta će biti naplaćeno.

    “Na ovom parkingu, u koliko danas dođe do onoga što je neminovno, grad će zadržati pravo naplate parkinga. Čak i kada bude oteto od grada, zadržavamo pravo prihoda parkinga naplate u jednom procentu i jednom dijelu odtaje parking”, pojasnio je Stanivuković.

  • Podrška vetu stiže i od dijela opozicije

    Podrška vetu stiže i od dijela opozicije

    Poslanici Narodne skupštine Republike Srpske danas će na posebnoj sjednici dvotrećinskom većinom, gotovo izvjesno, podržati zahtjev srpskog člana Predsjedništva BiH o pokretanju zaštite vitalnog nacionalnog interesa.

    Željka Cvijanović je, podsjećamo, mehanizam zaštite vitalnog interesa pokrenula zbog zaključaka Predsjedništva BiH koje su bez njenog pristanka, 10 oktobra, usvojila druga dva člana tog tijela, Denis Bećirović i Željko Komšić.

    U tim zaključcima, između ostalog, govori se o navodnom “napadu organa Republike Srpske na temeljne odredbe Dejtonskog mirovnog sporazuma i ugrožavanju ustavnopravnog poretka države BiH”.

    Skretanje pažnje s problema
    Ono što je već sada poznato jeste to da će podršku za pokretanje vitalnog nacionalnog interesa, osim poslanika vladajuće većine, dati i poslanici SDS, kao i Narodnog fronta.

    – SDS će kao državotvorna stranka uvijek podržati nacionalne interese srpskog naroda, ma ko bio srpski član Predsjedništva BiH i bez obzira iz koje političke partije dolazio – kaže za Srpskainfo poslanik SDS u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Ognjen Bodiroga.

    Međutim, on ističe da će poslanici te stranke i na današnjoj sjednici parlamenta ponovo istaći da je postalo krajnje neozbiljno učestalo sazivanje posebnih sjednica parlamenta Srpske.

    – Mandati Narodne skupštine proteknu u posebnim sjednicama, koje većinom služe da skrenu pažnju s nekih osnovnih životnih tema kao što su demokratska razorenost Republike Srpske, kao i nezaustavljivo ekonomsko i moralno posrtanje. Ovim posebnim sjednicama vladajuća garnitura pokušava da na nekim nacionalnim temama i sukobima zamaskira osnovne životne probleme. Ponavljam još jednom da će SDS, kao državotvorna stranka, uvijek podržati veto srpskog člana Predsjedništva BiH, iako znamo da je u suštini prava svrha takvih sjednica skretanje pažnje sa problema koje sam nabrojao – kaže Bodiroga.

    Pitanja i odgovori

    – Što se tiče naših stavova o posebnim sjednicama Narodne skupštine, koje proizlaze iz veta srpskog člana Predsjedništva BiH, smatramo da je institut zaštite vitalnog nacionalnog interesa, počevši od Milorada Dodika pa do Željke Cvijanović, potpuno derogiran i doveden u pitanje. Što se tiče nebuloznog zaključka Željka Komšića i Denisa Bećirovića, oni su nama neprihvatljivi i mi ćemo podržati ovaj stav Željke Cvijanović, uz preporuku i obavezu da se bavi poslovima u interesu građana Republike Srpske i svih koji žive u BiH, kao što su ekonomija i poboljšanja teškog života, a ne ostrašćenim političkim pričama koje produbljuju krizu, raseljavaju stanovništvo i dovode u beznađe ovaj narod – kaže za Srpskainfo poslanik Narodnog fronta, Željko Dubravac.

    Šef kluba poslanika PDP u NS RS, Igor Crnadak, kaže nam da će poslanici te stranke danas odlučiti kako će glasati o zahtjevu Cvijanovićeve, ali i da će u toku diskusije postaviti nekoliko pitanja koja, kako ističe, zahtijevaju odgovor.

    – Ovo je od strane SNSD nastavak urušavanja jednog od najvažnijih mehanizama zaštite Republike Srpske, a to je pitanje vitalnog interesa. Ovaj mehanizam treba da bude jedna vrsta “zlatnog poteza“ kojeg u svakom trenutku mogu da povuku poslanici Narodne skupštine, a ne da bude nešto sa čim će Željka Cvijanović ili Milorad Dodik mlatarati kad god im zatreba malo pažnje u političkom prostoru. Moraće Željka Cvijanović da nam objasni kako to da od nas traži da potegnemo vitalni interes na nečem lošem po Republiku Srpsku, što njen prijatelj i kolega iz koalicije predlaže. To je šizofrena situacija i najvažnija stvar koju ćemo tražiti da nam objasni. Zašto je i dalje u koaliciji s onima koji tako negativno rade protiv Republike Srpske – pita Crnadak.

  • Nema pomirenja opozicije

    Nema pomirenja opozicije

    Sastanak svih opozicionih lidera u Republici Srpskoj na kojem bi se pokušalo doći do pomirenja i dogovora o zajedničkom nastupu na lokalnim izborima sljedeće godine nije ni na vidiku, a pitanje je da li će do njega uopšte doći.

    Oneophodnosti razgovora između žestoko posvađanih opozicionara, prvenstveno dojučerašnjih najvjernijih “saboraca”, Jelene Trivić, Nebojše Vukanovića i Draška Stanivukovića, govorio je lider SDS, Milan Miličević.

    Porušeni mostovi
    Ističući da je svako cijepanje opozicije štetno, te da, prema njegovim riječima, isključivo služi aktuelnoj vlasti u Srpskoj, Miličević je poručio da će SDS i on, kao njen predsjednik, učiniti sve da okupe stranke opozicije za isti sto.

    – Još smatram da to nije uzaludno i da SDS to može, ali za to je potrebna volja ostalih partija koje djeluju opoziciono – rekao je Miličević.

    Oneophodnosti razgovora između žestoko posvađanih opozicionara, prvenstveno dojučerašnjih najvjernijih “saboraca”, Jelene Trivić, Nebojše Vukanovića i Draška Stanivukovića, govorio je lider SDS, Milan Miličević.

    Porušeni mostovi
    Ističući da je svako cijepanje opozicije štetno, te da, prema njegovim riječima, isključivo služi aktuelnoj vlasti u Srpskoj, Miličević je poručio da će SDS i on, kao njen predsjednik, učiniti sve da okupe stranke opozicije za isti sto.

    – Još smatram da to nije uzaludno i da SDS to može, ali za to je potrebna volja ostalih partija koje djeluju opoziciono – rekao je Miličević.

    Međutim, on je priznao da je atmosfera među posvađanima krajnje negativna, te da će biti težak zadatak da se stvari nekako “izglade”.

    – Oni međusobno, a i na različitim nivoima, imaju veoma lošu ili uopšte nemaju komunikaciju, ali i dalje ću biti uporan u tome da SDS ostane taj faktor okupljanja, naravno, do neke granice mogućeg. Onog momenta kad vidim da moja energija koju ulažem u to spajanje ljudi iz opozicije ne daje rezultate, posvetiću se samo onom što je moj prioritetni zadatak, a to je SDS, kao i promjena ove vlasti – poručio je Miličević.

    Marš na Banjaluku u više kolona
    Međutim, odlično obaviješteni izvori Srpskainfo otkrivaju da od planiranog sastanka opozicionara, makar u bliskoj budućnosti, nema ništa.

    Odnosi između Vukanovića, Trivićeve i Stanivukovića su potpuno zatrovani i teško je očekivati bilo kakvo približavanje navedenog trojca. Najgore je to što se njihove lične netrpeljivosti i sukobi reflektuju i na stranačke odnose PDP, Narodnog fronta i Liste “Za pravdu i red”. U ovom trenutku djeluje nemoguće da se ti odnosi nekako poprave do lokalnih izbora sljedeće godine, a kako sada stvari stoje, zajednički sastanak svih opozicionih lidera djeluje kao nemoguća misija – tvrde naši izvori.

    Između ostalog, dodaju da je sve izvjesnije da će opozicija u više “kolona” nastupati na izborima u Banjaluci, a još je neizvjesno postizanje dogovora o podršci zajedničkom kandidatu za gradonačelnika Trebinja.

    – Trivićkin Narodni front i Vukanovićeva Lista “Za pravdu i red” sigurno neće podržati kandidaturu Draška Stanivukovića za novi mandat na čelu Banjaluke, što bi moglo povući odgovor PDP u Trebinju i nekim drugim mjestima – ističu naši sagovornici.

  • Bajden oštro o Hamasu. Nije zaboravio ni Putina

    Bajden oštro o Hamasu. Nije zaboravio ni Putina

    Američki predsjednik Džo Bajden osudio je, u svom noćašnjem obraćanju, postupke i Hamasa i ruskog predsjednika Vladimira Putina.

    Bajden je, u govoru iz Ovalnog kabineta, građanima SAD poručio da napadi na Izrael i invazija na Ukrajinu imaju zajedničke motive.

    “Hamas i Putin predstavljaju različite pretnje, ali jedno im je zajedničko – želja da potpuno unište susednu demokratiju”, rekao je Bajden.

    Bajden je rekao da “nas je istorija naučila da kada teroristi ne plaćaju cenu za svoj teror, kada diktatori ne plaćaju cenu za svoju agresiju, oni izazivaju još više haosa i smrti i još više razaranja””.

    Predsednik SAD je naglasio da, ako SAD ne pomognu da se “zaustavi Putinov apetit za moć i kontrolu u Ukrajini”, on se neće zaustaviti tu već će nastaviti sa osvajanjima u Poljskoj i baltičkim zemljama.

    Što se tiče sukoba sa Hamasom, podrška Izraelu je deo američkog cilja da “izgradi bolju budućnost za Bliski istok”, rekao je on.

    “Američki savezi su ono što nas, Ameriku, čuva”, rekao je Bajden i poručio da “izložiti sve to riziku ako odemo iz Ukrajine, ako okrenemo leđa Izraelu — jednostavno nije vredno toga”.

    On je najavio da će podneti “hitni budžetski zahtev” Kongresu za dopunsko finansiranje Izraela i Ukrajine. “To je pametna investicija koja će se višestruko isplatiti za američku bezbednost”, rekao je.

    “Nema odustajanja od rešenja sa dve države”

    Svet ne može da odustane od rešenja sa dve države u izraelsko-palestinskom sukobu, rekao je američki predsednik Džo Bajden i dodao da “koliko god da je teško, ne možemo odustati od mira. Izrael i Palestinci podjednako zaslužuju da žive u sigurnosti, dostojanstvu i miru”.

    Bajden je rekao i da mu je “slomljeno srce” eksplozijom bolnice u Gazi, ali i podvukao da Izrael “nije odgovoran”.

    “Srce mi je slomljeno zbog tragičnog gubitka palestinskog života, uključujući eksploziju u bolnici u Gazi, za koju nisu krivi Izraelci”, rekao je on i dodao da “ne možemo zanemariti sudbine nevinih Palestinaca koji samo žele da žive u miru i imaju priliku”.

  • Podrška Izraelu ugrožava Zapad u stavu protiv Rusije

    Podrška Izraelu ugrožava Zapad u stavu protiv Rusije

    Podrška Zapada izraelskom napadu na Gazu zatrovala je napore da se sa značajnim zemljama u razvoju izgradi konsenzus o osudi rata Rusije protiv Ukrajine.Kako navodi londonski “Fajnenšel Tajms” reakcija na napad Hamasa 7. oktobra na Izrael i na izraelsku najavu da će uzvratiti, poništila je višemesečni rad na tome da se Moskva prikaže kao globalni predvodnik u kršenju međunarodnog prava, a izložila SAD, EU i njihove saveznike optužbama za licemerje, upozoravaju zvaničnici i diplomate.Zapadni zvaničnici su optuženi da u svojoj žurbi da osude napad Hamasa i podrže Izrael, nisu vodili računa o interesima 2,3 miliona Palestinaca.

    U prvim danima nakon napada Hamasa, neke zapadne diplomate su bile zabrinute da SAD daju “kart blanš” Izraelu da napadne Gazu punom snagom. To je oslabilo napore da se nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine izgradi konsenzus sa vodećim državama takozvanog globalnog juga – poput Indije, Brazila i Južne Afrike – o potrebi održavanja svetskog poretka zasnovanog na pravilima, reklo je više desetina zapadnih zvaničnika.

    “Definitivno smo izgubili bitku na globalnom jugu. Sav posao koji smo uradili sa Globalnim jugom oko Ukrajine je izgubljen… Zaboravite na pravila, zaboravite na svetski poredak. Nikada nas više neće slušati”, rekao je jedan visoki diplomata G7.

    Mnoge zemlje u razvoju tradicionalno podržavaju palestinsku stvar, gledajući je kroz prizmu samoopredeljenja i suprotstavljanja globalnoj dominaciji SAD, najvažnijeg podržavaoca Izraela. Neke američke diplomate su privatno zabrinute što administracija Džozefa Bajdena nije uspela da shvati koliko njena široka podrška Izraelu može da otuđi veći deo globalnog juga.

    Na Bliskom istoku, mnogi Arapi smatraju da SAD i druge zapadne sile nikada nisu smatrale Izrael odgovornim za odnos prema Palestincima, niti su obraćale dovoljno pažnje na brutalne sukobe u Siriji, Jemenu i Libiji.

    “Ono što smo rekli o Ukrajini mora da se odnosi i na Gazu. U suprotnom gubimo sav svoj kredibilitet. Brazilci, Južnoafrikanci, Indonežani – zašto bi ikada verovali u ono što govorimo o ljudskim pravima?”, dodao je visoki diplomata G7.

    Samo četiri nedelje pre napada Hamasa na Izrael, lideri SAD, EU i zapadnih saveznika su samitu G20 u Nju Delhiju tražili od zemalja u razvoju da osude ruske napade na ukrajinske civile, kako bi podržali poštovanje povelje UN i međunarodnog prava. Od prošle nedjelje, mnogi od tih zvaničnika rekli su za “Fajnenšel tajms” da su im isti argumenti pomenuti u zahtevima da osude uzvratni napad Izraela na Gazu i odluku da ograniči isporuku vode, struje i gasa toj palestinskoj enklavi.

    “Mislim, budimo iskreni. Ovo je za Rusiju poklon sa neba. Rusija koristi krizu i, obraćajući se milijardi stanovnika na Bliskom istoku ili u arapskom svetu, govori: ‘Vidite, globalni poredak koji je izgrađen posle Drugog svetskog rata ne funkcioniše za vas”, rekao je jedan visoki zvaničnik EU.

    Arapske države, posebno Jordan i Egipat, vrše pritisak na zapadne zvaničnike da pojačaju svoj ton u vezi sa zaštitom civila u Gazi.

    “Ako isključivanje vode, hrane i struje u Ukrajini opisujete kao ratni zločin, onda biste to trebali reći i za Gazu”, rekao je jedan arapski zvaničnik.

    Kao deo zajedničkih napora da se održi kontakt sa zemljama u razvoju, Džejms Kleverli, šef britanske diplomatije, rekao je u utorak da je proteklih dana razgovarao sa ministrima spoljnih poslova Brazila, Indonezije, Filipina, Maroka i Saudijske Arabije. Na hitnom video samitu lidera EU u utorak, nekoliko lidera je upozorilo da nepoštovanje prava Palestinaca u Gazi rizikuje da zapadne države izloži optužbi za licemerje, reklo je više ljudi upućenih u diskusiju. Ta diskusija je bila podstaknuta nezadovoljstvom u prestonicama EU zbog odluke predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen da otputuje u Izrael prošle nedelje, bez mandata 27 država članica ili dogovorenog zajedničkog stava. Irska, Španija i Luksemburg bili su uznemireni jer, kada je govorila u Tel Avivu, nije pomenula međunarodno humanitarno pravo.

    “Ono što Nju Delhi, Džakarta i Brazilija žele da vide jeste zajednički stav o ovim pitanjima i doslednost. A ako to ne vide… onda po glavnim globalnim pitanjima postoji određena opasnost da EU, G7, NATO ne budu shvaćeni ozbiljno”, rekao je Jap de Hop Shefer, bivši generalni sekretar NATO-a.

    “Mi, Zapad, više nemamo inicijativu, a Globalni jug kaže: ‘Molim vas, i mi imamo glas koji ste neko vreme zanemarivali'”, dodao je De Hop Shefer, sada predsednik Clingendael instituta.

    “Fajnenšel tajms” podseća da je rezolucija Saveta bezbednosti UN koju je predložila Rusija u ponedeljak dobila podršku samo četiri zemlje – Kine, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Mozambika i Gabona – ali mnoge zapadne diplomate su zabrinute da bi izmenjena ruska rezolucija mogla dobiti devet glasova potrebnih za usvajanje. SAD, Britanija ili Francuska bi tada mogle da stave veto, i time daju Moskvi propagandnu pobedu.

    “Moramo da sprečimo Rusiju… koju podržavaju Kinezi… da preuzimajući inicijativu i ovo iskoristi protiv nas”, rekao je visoki zapadni diplomata. “Postoji rizik da ćemo na sledećem glasanju u Generalnoj skupštini UN o podršci Ukrajini videti veliku eksploziju u broju uzdržanih.”

    Francuska je posebno zabrinuta zbog rizika od eskalacije u sukobu Hamas-Izrael. Veruje da Rusija više ne igra tradicionalnu ulogu “velike sile” u obuzdavanju svojih saveznika u regionu, već umesto toga vidi priliku da potroši američke resurse i odvrati pažnju od Ukrajine.

    “Rusija ima ogroman interes u produžavanju ovog sukoba… kako bi ga koristila za ometanje i pomeranje globalnog narativa”, rekao je jedan zapadni ministar spoljnih poslova. Diplomate EU i SAD će takođe iskoristiti samit u petak u Beloj kući između Bajdena, Fon der Lajen i predsednika Saveta EU Šarla Mišela, da bi izgradili zajednički stav.

    “Evropa ovde mora da drži liniju”, rekao je taj ministar. “Bili smo u malom neredu u početku, ali mislim da smo sada bolje koordinisani u pogledu odbrane osnovnih prava i obezbeđivanja da vidimo obe strane.”

  • Proizvodnja nafte skače 25%?

    Proizvodnja nafte skače 25%?

    Venecuela bi mogla da poveća proizvodnju sirove nafte za 25 odsto u odnosu na sadašnji nivo ako privremeno ublažavanje naftnih sankcija SAD postane trajno.

    Prema konsenzusnoj prognozi analitičara koje je anketirao Blumberg, procenjuje se da proizvodnja nafte u Venecueli trenutno iznosi oko 800.000 barela dnevno (bpd).

    Ublažene sankcije bi omogućile južnoameričkoj zemlji koja ima najveće svetske rezerve sirove nafte da poveća proizvodnju za 200.000 barela dnevno, kažu analitičari, iako je neizvesno u kom vremenskom roku bi to mogla da postigne, prenosi Blumberg.

    Sjedinjene Američke Države su juče privremeno ukinule sankcije venecuelanskoj naftnoj industriji nakon što je vlada predsednika Nikolasa Madura postigla dogovor sa opozicijom prema kojem bi izbori mogli biti održani sledeće godine.

    Ublažavanje sankcija bi moglo da poveća američki uvoz teške sirove nafte iz Venecuele, a jedina zapadna kompanija kojoj je Bajdenova administracija dozvolila da izvozi naftu iz ove zemlje je energetski gigant Ševron.

  • Ministar odbrane se obratio vojnicima: Izrael ulazi u Pojas Gaze

    Ministar odbrane se obratio vojnicima: Izrael ulazi u Pojas Gaze

    Izraelski ministar odbrane Joav Galant rekao je da će uskoro stići naredba za ulazak u Pojas Gaze koji je pod kontrolom palestinske militantne grupe Hamas.

    “Sada vidite Gazu izdaleka, uskoro ćete je vidjeti iznutra”, rekao je Galant izraelskim vojnicima na granici sa Pojasom Gaze, prenosi Tajms of Izrael.

    “Naredba će doći, uskoro”, dodao je Galant.

    Načelnik Južne komande izraelske vojske Jaron Finkelman rekao je da će kopnena ofanziva u Pojasu Gaze biti “duga i intenzivna”.

    “Ovaj rat nam je nametnut, sa okrutnim neprijateljem koji nam je nanio veliku štetu. Ali zaustavili smo ih, žestoko ih udaramo”, poručio je Finkelman.

    Dodao je da će se borbe sada premjestiti na teritoriju Pojasa Gaze.

    “Pobijedićemo ih na njihovoj teritoriji, ali potrajaće i biće teško i intenzivno”, poručio je on.

  • Košarac: Naši napori u borbi protiv spornog odlagališta na Trgovskoj gori urodili plodom

    Košarac: Naši napori u borbi protiv spornog odlagališta na Trgovskoj gori urodili plodom

    Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac rekao je da današnja izjava premijera Hrvatske Andreja Plenkovića da su Hrvatska i Slovenija dogovorile da otpad iz HE “Krško” tamo ostane najmanje do 2028. godine ohrabrujući je signal, ali neće odmaknuti BiH od planiranih aktivnosti.

    Signal jeste dobar, ali ovo nije konačna odluka Hrvatske i to nas neće pokolebati. Mi nastavljamo svoju borbu da snagom argumenata branimo stav o neprihvatljivosti izgradnje spornog odlagališta na Trgovskoj gori. Ekspertski i Pravni tim provode aktivnosti u skladu sa utvrđenim planom. Aktivno razgovaramo i o angažovanju međunarodnog tima – naveo je Košarac na Instagramu.

    Takođe, dodao je on, nakon Slovenije, Mađarske i Austrije, nastavljamo sa traženjem podrške zemalja članica EU za stav o neprihvatljivosti izgradnje odlagališta na Trgovskoj gori.

    • Nama je stalo da imamo dobre bilateralne odnose sa susjednom Hrvatskom, ali Trgovska gora je zaista otvoreno pitanje, koje predstavlja prijetnju po zdravlje naših građana i životnu sredinu. Zbog toga sam na zajedničkoj sjednici Savjeta ministara i Vlade Hrvatske u junu u Zagrebu insistirao da se ovo pitanje nađe na dnevnom redu. Drago mi je da su nakon tog događaja, Hrvatska i Slovenija uspjele da se dogovore barem da produže rok do 2028. godine – naglasio je Košarac, koji je i zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara.

    On je rekao da očekuje da će Hrvatska na kraju odustati od namjere da odlagalište gradi u neposrednoj blizini granice sa BiH.