VRBAS Media

Autor: INFO

  • Rusi pokrenuli veliki napad

    Rusi pokrenuli veliki napad

    Ruske snage su u oblasti Bahmuta u Donjeckoj oblasti značajno ojačane, izjavio je danas komandant kopnene vojske Oružanih snaga Ukrajine Oleksandar Sirski.

    On je naveo da su ruske snage prešle iz odbrane u aktivna dejstva.

    On je za agenciju Interfaks Ukrajina rekao da je situacija na istoku zemlje i dalje teška, da ruske trupe ne odustaju i da svakodnevno napadaju ukrajinske položaje.

    Prema rečima Sirskog, ruske snage su posebno aktivne u oblasti Kupjanska, gde pokušavaju da napreduju u nekoliko pravaca istovremeno, a njihova dejstva su podržana jakom artiljerijskom i minobacačkom vatrom, kao i sve većim brojem dronova kamikaza.

    “Istovremeno, zahvaljujući profesionalnim i koordinisanim akcijama naših vojnika, neprijatelj trpi velike gubitke i ne može da ostvari svoje ciljeve”, rekao je komandant kopnene vojske Ukrajine.

    Sirski je naveo da je, sa komandantima jedinica raspoređenih na delovima fronta gde su najjači ruski napadi, isplanirao dalje korake i odgovor na dejstva ruskih snaga.

  • Vlada Srbije predložila raspuštanje Skupštine i raspisivanje izbora

    Vlada Srbije predložila raspuštanje Skupštine i raspisivanje izbora

    Vlada Srbije uputila je danas obrazložen prijedlog predsjedniku Republike da raspusti Narodnu skupštinu i raspiše izbore za narodne poslanike.

    Održavanje novih parlamentarnih izbora u postojećim okolnostima obezbijedilo bi viši stepen demokratičnosti, smanjenje tenzija koje se stvaraju između suprotstavljenih opcija u društvu, odbacivanje isključivosti i govora mržnje i afirmisanje prava na slobodno iznošenje mišljenja i stavova o određenim političkim, ekonomskim i drugim pitanjima, uključujući i dalju afirmaciju evropskih vrednosti, saopšteno je iz Vlade Srbije.

    U prijedlogu za raspuštanje parlamenta navodi se, pored ostalog, da su se u posljednje vrijeme u dijelu javnosti pojavili zahtjevi za raspisivanje novih, vanrednih izbora za narodne poslanike, a da je 11. septembra 2023. godine dio opozicionih političkih stranaka takav zahtjev podnio predsjedniku Republike.

    Vlada je, polazeći prije svega od ovog zahtjeva, zauzela stav da bi sprovođenje izbornog procesa, kao jednog od osnovnih postulata demokratskor društva, bilo dobra prilika da se prispita politička snaga argumenata, dosadašnjih učinaka i planova svih činilaca na političkoj sceni i da se građanima omogući da slobodno iskažu svoju volju u kom pravcu Republika Srbija treba da se kreće.

    Takođe, članovi Vlade donijeli su na sjednici i odluke o raspuštanju Skupštine Grada Beograda i obrazovanju Privremenog organa Grada Beograda, a iste odluke donesene su za još 64 grada i lokalnih samouprava u Srbiji.

    Odluke o raspuštanju skupština gradova donesene su za Kragujevac, Kraljevo, Kruševac, Novi Pazar, Pirot, Vranje, Leskovac, Loznicu, Prokuplje, Smederevo, Šabac, kao i za skupštine opština Brus, Varvarin, Veliku Planu, Veliko Gradište, Vladimirce, Vladičin Han, Vlasotince, Gadžin Han, Despotovac, Dimitrovgrad, Doljevac, Žabare, Žagubicu, Žitorađu, Knić, Koceljevu, Krupanj, Kuršumliju, Kučevo, Lapovo, Lebane, Ljig, Ljuboviju, Mali Zvornik, Malo Crniće, Medveđu, Merošinu, Osečinu, Paraćin, Petrovac na Mlavi, Požegu, Priboj, Prijepolje, Ražanj, Raču, Rekovac, Sokobanju, Topolu, Trgovište, Trstenik, Ćićevac, Ćupriju, Ub, Crnu Travu, Aleksandrovac, Babupnicu, Batočinu, Belu Palanku, Blace, Bogatić i Bojnik.

  • Izabrana nova vlada Crne Gore, rasprava trajala cijelu noć

    Izabrana nova vlada Crne Gore, rasprava trajala cijelu noć

    Skupština Crne Gore izabrala je jutros 44. Vladu koju će voditi Milojko Spajić, lider Pokreta Evropa sad (PES).

    Za izbor nove Vlade glasalo je 46 poslanika, protiv je bilo 19, jedan uzdržan, navode Vijesti.

    Rasprava u Skupštini trajala je čitavu noć.

    Vlada Milojka Spajića ima tri potpredsjednika, dva resorna potpredsjednika i 17 ministara.

    Ministri iz PES-a su Filip Ivanović (spoljni poslovi), Maida Gorčević (evropski poslovi), Anđela Jakšić Stojanović (prosveta, nauka i inovacije), Novica Vuković (finansije), Filip Radulović (saobraćaj), Andrej Milović (pravda), Janko Odović (prostorno planiranje, urbanizam i državna imovina), Vojislav Šimun (zdravlje), Naida Nišić (rad i socijalno staranje) i Saša Mujović (energetika i rudarstvo).

    Predsjednik Demokratske Crne Gore Aleksa Bečić je zamjenik premijera za bezbjednost, unutrašnju politiku, evropske i vanjske poslove, a Momo Koprivica potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju.

    Dragan Krapović je ministar odbrane, Vladimir Martinović ministar turizma, ekologije i održivog razvoja dok je Tamara Vujović ministarka kulture i medija.

    Ministar unutrašnjih poslova je Danilo Šaranović.

    Za ministra unutrašnjih poslova bio je planiran Boris Bogdanović, ali je on sinoć saopštio da odustaje “zbog usložnjavanja zdravstvenog stanja dva člana najuže porodice”.

    Demokrate su predložile drugog kandidata za ministra unutrašnjih poslova, Šaranovića, aktuelnog zamjenika gradonačelnice Podgorice.

    Potpredsjednik vlade za rad, obrazovanje, zdravstvo i socijalu je Srđan Pavićević iz CIVIS-a.

    Što se tiče albanskih partija – potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja je Nika Đeljošaj, ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka, a ministar javne uprave Maraš Dukaj.

    Predsjednik Socijalističke narodne partije (SNP) Vladimir Joković je ministar poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede, a potpredsednik SNP Dragoslav Šćekić je potpredsjednik Vlade za demografiju i mlade i ministar sporta i mladih.

    Spajić je u Skupštini pročitao samo deo ekpozea, odnosno samo kratak dio plana rada 44. Vlade, zbog čega su usledile oštre kritike opozicije, koja ga je optužila za nepoštovanje Skupštine.

    Iz DPS-a i SD-a su poručili da je 44. Vlada anticrnogorska, antievropska i proruska, navodi portal RTCG.

    Oni tvrde i da nova vlada neće dugo trajati jer je, kako ocjenjuju, sazdana na pogrešnim temeljima.

    Raspravu u Skupštini obeležile su oštre polemike između Spajića i sada već bivšeg premijera i lidera GP URA Dritana Abazovića.

    Spajić je poručio da će vlada trajati četiri godine, da će od 1. janura naredne godine minimalna penzija biti 450 evra, a da će godinu od formiranja Vlade prosečna plata biti 1.000 evra.

    Na konstitutivnoj sjednici Skupštine, crnogorski poslanici izabrali su juče za predsjednika parlamenta lidera Nove srpske demokratije Andriju Mandića, kao i potpredsjednike skupštine, predsjednika i članove Administrativnog odbora.

  • Američki novinar: Zelenski bijesan na Zapad, oficiri ga ne slušaju

    Američki novinar: Zelenski bijesan na Zapad, oficiri ga ne slušaju

    Novinar američkog magazina Time Simon Šuster napisao je veliki tekst o ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom i njegovoj bici da očuva nadu u pobjedu Ukrajine u ratu.

    No, kako piše Šuster koji je Zelenskog pratio tokom njegove posjete SAD-u u septembru, a potom je otišao i u Kijev gdje je razgovarao s bliskim saradnicima ukrajinskog predsjednika, čini se da u ratnu pobjedu vjeruje sve manje ljudi.

    Zelenski, jasno daje naslutiti ton velikog teksta koji možete pročitati ovdje, sve je više usamljen.

    Prvo, Šuster napominje kako je prvog dana puta u Kijev pitao jednu osobu iz užeg kruga predsjednika kako se Zelenski osjeća ovih dana.

    Iste sekunde kao odgovor je dobio jednu riječ – ljuto.

    Nakon više od godine i po brutalnog i iscrpljujućeg rata Zelenski je izgubio vedrinu i njegov smisao za humor više ne dolazi do izražaja.

    “Sada samo uđe u prostoriju, sasluša novosti s bojišta i iz zemlje, izda naredbe i potom izađe, kaže jedan od članova njegovog tima. Jedna druga osoba Šusteru je poručila da se Zelenski, prije svega, osjeća izdanim od strane zapadnih saveznika. Nisu mu dali sredstva da pobijedi u ratu, samo da ga preživi”, navodi on, prenosi pisanje američkog novinara zagrebački Jutarnji list.

    Ne želi odustati od borbe
    Ipak, njegovo uvjerenje u pobjedu nije se promijenilo. Usprkos nedavnim teškoćama na bojnom polju, napose relativno neuspješnoj ofanzivi i silovitom ruskom napadu na grad Avdivku, on ne namjerava odustati od borbe i tražiti bilo kakav mir. Upravo suprotno, njegova uvjerenost u definitivnu pobjedu nad Rusijom toliko je očvrsnula da je to počelo brinuti neke njegove saradnike, piše Šuster. Riječ je o gotovo mesijanskoj uvjerenosti, napominje se u tekstu.

    “Zavarava se. Mi više nemamo opcija. Mi ne pobjeđujemo – ali pokušajte to njemu objasniti”, kaže frustrirano jedan od savjetnika Zelenskog, piše Time.

    Ukrajinski predsjednik toliko je tvrdoglav, kažu neki od njegovih saradnika, da je to počelo ozbiljno ometati nastojanja da se osmisli nova strategija, neka nova poruka. Dok god se raspravlja o budućnosti rata, jedna stvar i dalje predstavlja tabu: mogućnost da se ispregovara neki oblik mira s Rusima. Prema nedavnim anketama, većina Ukrajinaca bi takav prijedlog odbila, naročito ako bi to značilo da se moraju odreći bilo kojeg dijela okupiranih teritorija.

    Smjene na pomolu
    Osim frustriranih savjetnika, Zelenski više nije ni na istoj valnoj dužini s nekim vojnim komandantima, piše Time.

    Na primjer, mnogi smatraju da se fronta neće puno pomicati tokom zimskih mjeseci zbog teških uslova na frontu. Zelenski to ne prihvaća – za njega “zamrzavanje rata” znači da Ukrajina gubi.

    Prije nego nastupi prava zima, saradnici Zelenskog upozoravaju da bi moglo doći do velike promjene u vojnoj strategiji, ali i promjenama u predsjednikovom timu.

    Navodno je barem jedan ministar na odlasku, a smjena se spominje i kontekstu jednog od generala koji su na čelu protivofanzive. Razlog za to je činjenica da ta protivofe+anziva nije urodila plodom.

    “Ne napredujemo”, kratko je rekao jedan od ljudi iz užeg tima predsjednika.

    Štaviše, kaže ista osoba, neki od komandanata na prvoj liniji počeli su odbijati naredbe da napadnu određene položaje, čak i kad one dolaze direktno iz kancelarije predsjednika.

    “Oni samo žele sjediti u rovovima i držati liniju obrane. A rat tako ne možemo dobiti”, dodaje.

    Kada je Šuster jednog od višepozicioniranih ljudi iz ukrajinske vojske upitao je li to istina, on mu je poručio da nekim komandanata naprosto ne preostaje drugo.

    Kao primjer navodi situaciju iz sredine oktobra kada je politička vrhuška iz Kijeva zatražila da se pokrene operacija s ciljem zauzimanja Horlivke.

    Riječ je o većem i strateški važnom gradu (u kojem je prije ruske intervencije navodno živjelo više od 200.000 ljudi) u Donjeckoj oblasti koji se nalazi južno od Bahmuta, a koji Rusi drže još od početka izbijanja sukoba u Ukrajini – dakle 2014. godine.

    Odgovor Kijevu na tu naredbu bio je prilično jezgrovit: “A s čime da zauzmemo grad? Nemamo ni ljudi, ni oružja. Gdje je oružje? Gdje je artiljerija? Gdje su novi vojnici?, napominje ovaj oficir.

    Konačno, tu je na vidjelo došao još jedan, možda i ključni problem ukrajinske vojske. A taj je da je nedostatak ljudi postao veće pitanje nego li nedostatak oružja i municije. Čak i kad bi sa Zapada došlo sve oružje koje je Kijevu obećano, sada su, kaže jedan od saradnika Zelenskog, u takvoj situaciji da više nemaju ljude koji bi ga mogli upotrijebiti.

  • Utvrđena visina štete od požara u „Elektrokrajini“

    Utvrđena visina štete od požara u „Elektrokrajini“

    U „Elektrokrajini“ su za CAPITAL potvrdili da je sva njihova imovina osigurana kao i da su sačuvane sve baze podataka.

    „U požaru koji je zahvatio dio pomoćnog poslovnog objekta „Elektrokrajine“ izgorjela je jedna etaža (osam kancelarija „Elektroprivrede RS“ u zakupu i četiri kancelarije „Elektrokrajine“) i krov navedenog objekta. Кomisija koju smo formirali je sačinila izvještaj u kome je ukupnu štetu od požara na građevinskom objektu, kancelarijskom namještaju i tehničkoj opremi procijenila na 256.200 КM“, rekli su u „Elektrokrajini“.

    Dodali su da su sve baze podataka i važna dokumentacija sačuvani i na sigurnom, jer se nalaze u duploj digitalnoj formi, pohranjeni u serverima na odvojenim lokacijama koje nisu bile pogođene požarom.

    „Na objektu koji je bio zahvaćen požarom trenutno se izvode radovi na uklanjanju izgorjelih dijelova, sanaciji i čišćenju, nakon čega će se prioritetno pristupiti postavljanju nove krovne konstrukcije i spoljne stolarije kako bi se objekat zaštitio od atmosferskih uticaja“, istakli su u ovom preduzeću.

    Direktor „Elektrokrajine“ Dragan Čavić za CAPITAL je danas rekao da još nisu dobili izvještaj od Ministarstva unutrašnjih poslova RS.

    „Čekamo njihov izvještaj i zvanično obavještenje o tome šta je uzrok. U međuvremenu je komisija koju smo mi formirali izvršila kompletnu procjenu štete na objektu, a procjenu je radio i vještak osiguravajuće kuće kod koje je naša imovna osigurana“, rekao je Čavić.

    Podsjećamo, u objektu preduzeća “Elektrokrajina” početkom ovog mjeseca je izbio požar i proširio se na hotel „Bosna“ koji se naslanja na taj objekat.

  • Preminuo Ištvan Pastor

    Preminuo Ištvan Pastor

    Preminuo predsjednik Skupštine AP Vojvodine Ištvan Pastor.

    Mediji navode da je preminuo posle duge i teške bolesti.

    Ištvan Pastor rođen je 1956. godine u mestu Majdan u Novom Kneževcu. Po zanimanju je bio pravnik. Član je Saveza vojvođanskih Mađara od osnivanja, 1995. godine, a od 2007. je predsednik stranke.

    U periodu 1992–2000. bio je odbornik u Skupštini opštine Subotica, a u mandatu 1996–2000. i savezni poslanik u Saveznoj skupštini SRJ; od 1999. do 2002. godine član privremenog Nacionalnog saveta mađarske nacionalne manjine i predsednik izvršnog odbora; od 2000. do 2008. godine pokrajinski sekretar za privatizaciju, preduzetništvo i mala i srednja preduzeća, a od 2008. do 2012. pokrajinski sekretar za privredu; u dva mandata bio je potpredsednik Izvršnog veća AP Vojvodine.

    Nakon izbora 2012. godine izabran je za poslanika u Skupštini AP Vojvodine po većinskom sistemu i izabran za predsednika Skupštine AP Vojvodine. 2016. godine na izborima za poslanike u Skupštinu AP Vojvodine ponovo je izabran za poslanika i po drugi put za predsednika Skupštine AP Vojvodine.

  • Mandić izabran za predsjednika Skupštine Crne Gore

    Mandić izabran za predsjednika Skupštine Crne Gore

    Lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić izabran je danas za predsjednika Skupštine Crne Gore.

    Za Mandića je glasalo 49 poslanika. U glasanju nije učestvovala opozicija, čiji su poslanici prije glasanja napustili salu parlamenta.

    Na kraju skupštinske rasprave Mandić je poručio da je njegova misija da pomiri Crnu Goru, prenose podgorički mediji.

    • Moja misija, ako dobijem podršku, je da pomirim Crnu Goru i ja ću se tako ponašati – poručio je Mandić na kraju višečasovne rasprave u parlamentu.

    On je kazao kako budućnost Crne Gore treba da bude imperativ svima.

  • Košarac: Ponovo se vraćamo na opasne prakse ignorisanja stavova Srpske

    Košarac: Ponovo se vraćamo na opasne prakse ignorisanja stavova Srpske

    Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa i zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Staša Košarac rekao je da predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen neće imati priliku da u Savjetu ministara čuje realan prikaz odnosa u BiH, jer na sastanku nisu planirani ministri iz Republike Srpske, što je apsolutno neprihvatljivo.

    Iako uobičajena praksa nalaže da na sastancima sa visokim zvaničnicima budu prisutni članovi Savjeta ministara iz reda sva tri konstitutivna naroda, najavljeno je da će se sa Fon der Lejen sastati samo predsjedavajuća Borjana Krišto.

    Košarac je rekao za Srnu da ne vidi nijedan opravdan razlog da članovi Kolegijuma Savjeta ministara ne prisustvuju tom sastanku 1. novembra u Sarajevu.

    • Ponovo se vraćamo na nekorektne i opasne prakse ignorisanja stavova srpskih predstavnika u zajedničkim institucijama i Republike Srpske, a to je apsolutno neprihvatljivo – naglasio je Košarac.

    On je istakao da je to neprihvatljiva praksa i da odmah mora biti promijenjena, posebno zbog činjenice da su u posljednjem periodu prisutni zlonamjerni i neistiniti narativi o Republici Srpskoj i njenom rukovodstvu.

    Košarac je naglasio da je Republika Srpska opredijeljena za evropske integracije i da podržava implementaciju 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije integralno i u paketu.

    • To uključuje i zakon o Ustavnom sudu BiH, koji rješava pitanje stranih sudija. To je naš prioritet – istakao je Košarac.

    Naveo je da Republika Srpska jasno zagovara evropsku perspektivu i daje doprinos približavanju EU.

    • Nijedan zakon niti bilo koje drugo rješenje ne bi bilo usvojeno na zajedničkom nivou, da Republika Srpska nije dala saglasnost na to. Zato padaju u vodu sve priče o navodnoj blokadi iz Srpske. To naprosto nije tačno – poručio je Košarac.

    Ponovio je da Republika Srpska podržava dogovor dva entiteta i tri konstitutivna naroda, bez međunarodnog intervencionizma.

    • To se odnosi na sve nedobronamjerne strance, posebno na lažnog visokog predstavnika, koji žele centralizaciju BiH i politički progone predsjednika Srpske Milorada Dodika, koji im kao brana stoji na putu – naglasio je Košarac.

    On je rekao da očekuje da EU prepozna napore Republike Srpske i da se aktivno uključi u rješavanje pitanja zatvaranja OHR-a i odlaska stranih sudija iz Ustavnog suda BiH.

    Predsjednik Evropske komisije započela je četvorodnevnu posjetu zemljama zapadnog Balkana tokom koje će posjetiti BiH, Sjevernu Makedoniju, samoproglašeno Kosovo, Crnu Goru i Srbiju.

    Ona će u srijedu, 1. novembra, posjetiti BiH.

  • Dodik: Sudije i tužioci pod direktnim uticajem nekoliko ambasada u Sarajevu

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je da su pojedine sudije i tužioci u Sarajevu pod direktnim uticajem ambasada.

    Istakao je da je pitanje apelacionog odjeljenja Suda BiH kompleksno.

    • To nije pitanje samo sjedišta. Sud i Tužilaštvo nemaju uporište u Ustavu BiH. To je nametnuto – rekao je Dodik.

    Istakao je da nije dovoljno da samo se glasa u parlamentu za prenos nadležnosti.

    • Potreban je i ugovor između Srpske i FBiH, a to nemamo – naveo je Dodik.

    Istakao je da su u njegovom slučaju i sudije i tužioci Bošnjaci.

    • To je jedna smišljena priča. U mom slučaju je sudija koji je bio vojni sudija u Zenici. I sve presude su bile protiv Srba. I to ćemo javno objaviti. Ali ono što on nije uradio tada, a to je kada je Šefik DŽaferović dolazio u avgusta 1993. godine na Ozren, bio je zaustavljen i prisustvovao je egzekuciji Srba od strane mudžahedina i to nikada nije procesuriano. I taj sudija treba da sudi Miloradu Dodiku – naveo je Dodik.

    Predložio je da apelaciono odjeljenje Suda bude u Novom Gradu.

    • Oni bi nama da i u Srpskoj određuju gdje će biti sjedište. Oni žele da sudiji i tužioci budu pod kontrolom federalnog Sarajeva i zato im odgovara Istočno Sarajevo zbog blizine – rekao je Dodik.
  • Putin sazvao hitan sastanak: Okuplja se vrh države

    Putin sazvao hitan sastanak: Okuplja se vrh države

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin održaće danas hitan sastanak u 19 sati po moskovskom vremenu, odnosno 17 sati po srednjeevropskom vremenu.

    Sastanku će prisustvovati kompletno rukovodstvo zemlje.

    Kako je istakao portparol Kremlja Dmitrij Peskov, ruski predsednik Vladimir Putin će tokom dana održati sednicu na kojoj će biti reči o pokušaju Zapada da iskoristi dešavanja na Bliskom istoku kako bi se podelilo društvo.

    “Dobro je poznato i očigledno da su jučerašnji događaji oko aerodroma u Mahačkali u velikoj meri rezultat spoljnog mešanja, uključujući spoljni informativni uticaj”, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    Podsetimo, grupa ljudi izazvala je nerede kada je sleteo avion iz Tel Aviva, ali aerodrom je privremeno ostao zatvoren, saopštila je ruska Federalna agencija za vazdušni saobraćaj Rosavijacija.

    Uhapšeno je šezdeset ljudi.