VRBAS Media

Autor: INFO

  • Trivić: Ova vlada treba da ode

    Trivić: Ova vlada treba da ode

    Saša Trivić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, izrazio je oštru kritiku prema Programu ekonomskih reformi (PER), ističući da dokument ne zadovoljava potrebe poslovne zajednice. U intervjuu za Novi Nezavisni, Trivić je naglasio da PER ne pruža konkretne zadatke Vladi, optužujući je za nedostatak dijaloga s privrednim sektorom.

    O minimalnoj plati i nesuglasicama između Vlade i poslodavaca:

    Trivić je istakao da ga priča o minimalnoj plati pomalo dosađuje te demantovao tvrdnje Vlade da poslodavci ne žele povećanje minimalne plate. “Ljudi treba da shvate da Vlada ne da da minimalna plata poraste na 1.050 KM, a ne poslodavci,” rekao je Trivić, dodajući da Vlada svađa radnike i poslodavce. Kritikovao je nedostatak podrške Vlade tehnološkom razvoju privrede, ističući da su promjene u PER-u samo deklarativne i da neće donijeti stvarne promjene.

    Prijedlog o povratku Ekonomske politike:

    Trivić je predložio ukidanje PER-a i povratak Ekonomske politike, gdje bi Vlada i socijalni partneri direktno razgovarali o prioritetima i problemima. Tvrdi da su ministarstva izgubila kontakt sa stvarnim životom i da su potrebne konkretnije strategije za rješavanje ekonomskih izazova.

    Borba protiv sive ekonomije:

    Predsjednik Unije poslodavaca naglasio je da je nelojalna konkurencija najveći problem, ističući da država nije adekvatno reagovala na prijedloge poslovne zajednice u vezi sa suzbijanjem sive ekonomije. Smatra da Vlada podržava sivu ekonomiju jer u njoj ima svojih ljudi, a predstavnicima privrede nije ponuđen konkretan plan borbe protiv ovog problema.

    Budžet i planovi za rast prihoda:

    Trivić je izrazio sumnju u realnost konstantnog rasta prihoda u budžetu, upozoravajući na pad tražnje iz EU. Kritikovao je nedostatak podrške tehnološkom razvoju u budžetu i PER-u, ističući da su promjene u Pravilniku o podršci tehnološkom razvoju favorizovale velike firme.

    Minimalna plata i neizvjesnost:

    Na pitanje o očekivanjima od odluke Vlade o minimalnoj plati, Trivić je izrazio zabrinutost zbog nesigurnosti koju takva odluka donosi poslodavcima. Tvrdi da će ukidanje podsticaja za rast plata demotivisati radnike i stvoriti nesigurnost u poslovnom sektoru.

  • Revolucija u lječenju bolesti?

    Revolucija u lječenju bolesti?

    Naučnici su razvili male biorobote koji bi mogli da puze unutar tela ljudi i popravljati slomljenu kičmu, čistiti arterije ili ponovo povezati izgubljene neurone kod pacijenata sa Alchajmerovom bolešću.

    “Antroboti” su napravljeni od ljudskih ćelija dušnika koje sadrže sitne izbočine nalik dlakama koje se zovu cilije, čija je uloga da odbace čestice koje se udahnu pre nego što mogu da oštete pluća.

    Naučnici su otkrili da kada se ove ćelije dušnika uzgajaju u laboratoriji, one se prirodno samosastavljaju u velike okrugle strukture – nazvane superbotovi – i koriste svoje cilije poput vesala da se kreću.

    U velikom proboju, tim je otkrio da jedinstvena akcija pomeranja superbota stimuliše oštećene nervne ćelije i podstiče ih da zacele, piše britanski “Telegraf”.

    Kada su naučnici napravili “ranu” u jednoj mreži neurona i poslali antrobote kroz nju, neuroni su ponovo počeli da se prepliću, stvarajući most debeo kao zdrave ćelije.

    Neuroni nisu rasli u rani gde nije bilo antrobota.

    • Ćelijski sklopovi koje konstruišemo u laboratoriji mogu da imaju mogućnosti koje prevazilaze ono što inače rade u telu. Fascinantno je i potpuno neočekivano da normalne trahealne ćelije pacijenta, bez modifikacije svoje DNK, mogu da se kreću same i podstiču rast neurona u oblasti oštećenja – rekao je Majkl Levin, profesor biologije na Univerzitetu Tafts i član harvardskog instituta Vis.

    Kako je rekao, on i njegov tim proučavaju kako radi taj mehanizam i pitaju se šta još ti kontrukti mogu da rade.

    Svaki antrobot počinje kao jedna ćelija, dobijena od odraslog donora. Ranije studije su pokazale da kada se takve ćelije uzgajaju u laboratoriji, one spontano formiraju male višećelijske sfere zvane organoidi.

    Istraživači su razvili uslove rasta koji su podstakli cilije da budu okrenute ka spolja na organoidima.

    U roku od nekoliko dana oni su se sami sastavili u višećelijske superbote, veličine od širine ljudske dlake do vrha naoštrene olovke, i počeli da se kreću okolo, vođeni cilijama koje deluju kao vesla ili peraja.

    Takođe je utvrđeno da njihovo kretanje stimuliše mehanizme popravke u nervnim ćelijama.

    Naučnici su zbunjeni kako antroboti podstiču ćelije da se popravljaju, ali veruju da bi proces mogao da bude koristan za popravku oštećenja kičmene moždine ili retinalnog nerva, ili čak da pomognu moždanim ćelijama da ponovo komuniciraju kod ljudi sa demencijom.

    Pretvaranje antrobota u terapiju je još daleko, ali naučnici žele da počnu da testiraju male biorobote na laboratorijskim modelima i životinjama.

  • Pada grad, Ukrajinci bježe

    Pada grad, Ukrajinci bježe

    Vojnici ruske vojske podigli su danas zastavu Rusije na periferiji strateški važnog grada Marjinke na jugoistoku Ukrajine.

    Na snimku se navodno vide pripadnici ruskih snaga kako podižu zastavu na periferiji strateški važnog gradića u Donjeckoj oblasti oko koga se mesecima vode žestoke borbe.

    Ruski vojni blogeri navode na Telegramu da predgrađe i dalje kontrolišu pripadnici Oružanih snage Ukrajine, ali da se glavni odbrambeni centar sada gradi u Kurahovu na zapadu.

    “Sada jurišne grupe stiču jačaju svoje položaje i izviđaju okolinu najbližeg šumskog pojasa i naselja Georgijevka. Neprijateljske vatrene tačke se identifikuju i uništavaju i priprema se teren za dalje akcije. Jedinice Oružanih snaga Ukrajine, koje su se povukle iz grada, očajnički pokušavaju minobacačima i bacačima granata da poremete rotaciju ljudstva, ali bezuspešno. Trenutno je 163. puk skoro na zapadnom izlazu iz Marjinke. Iza Oružanih snaga Ukrajine na zapadnoj granici grada nisu ostale više od dve kuće. Nekoliko kilometara zapadno od Marjinke grade se nove odbrambene linije ukrajinske vojske”, navodi na svom kanalu na Telegramu gubernator Zaporoške oblasti Dmitrij Rogozin.

    Ukrajinska i ruska vojska za sada se nisu zvanično oglasile.

    Podsetimo, nedavno su ruske trupe takođe okačile zastavu u zapadnom delu gradića, a pojedini mediji, uključujući i zapadne, tada su izveštavali o zauzimanju Marjinke, međutim, Rusi su kasnije sami demantovali takve navode.

  • Građani Srpske na meti dijela javnosti u Srbiji zbog biračkog prava

    Građani Srpske na meti dijela javnosti u Srbiji zbog biračkog prava

    Mogu li glasači iz Republike Srpske promijeniti rezultate izbora u Srbiji – pitanje je koje se sve češće poteže u javnosti, a posebno je aktuelno tokom predizborne kampanje u toj državi.

    Ovu tezu zastupaju, uglavnom, predstavnici opozicije u Srbiji, ali i dio javnosti o čemu se ovih dana vodi „verbalni rat“ na društvenim mrežama između građana Srbije i Srpske oko toga treba li ili ne dijaspora, konkretno građani RS, glasati na izborima.

    Osim optužbi da za novac dolaze da glasaju u Srbiju, na društvenim mrežama se mogu pročitati čak i uvrede na račun građana Srpske, a ima i onih koji predlažu blokade saobraćajnica kojim građani Republike Srpske dolaze u Srbiju.

    Opozicija u Srbiji najviše smeta činjenica da sve parlamentarne stranke iz Republike Srpske, bez obzira da li su iz redova opozicije ili vlasti, izuzev liste „Za pravdu i red“, podržavaju aktuelnog srpskog predsjednika Aleksandra Vučića i njegovu SNS.


    Pojedini političari iz Srpske, osim što podržavaju Vučića, redovno odlaze u Srbiju kako bi glasali na izborima o čemu obavještavaju javnost.

    Sigurno je da će to učiniti i 17. decembra za kada su zakazani parlamentarni, beogradski, pokrajinski i lokalni izbori u Srbiji.

    Pravo glasa na predstojećim izborima u Srbiji imaće 6.500.165 birača.

    Pravo glasa u BiH
    Ukoliko se pogledaju statistički podaci o broju onih koji glasaju iz inostranstva, posebno iz Republike Srpske i BiH, brojke ne idu u prilog zastupnicima teze kako građani RS mogu promijeniti rezultate izbora u Srbiji.

    Naime, na poslednjim parlamentarnim izborima u Srbiji, koji su održani u aprilu 2022. godine, u inostranstvu su glasala 30.133 birača, što nije ni jedan odsto od broja onih koji imaju pravo glasa u zemlji.

    Više od polovine glasova dijaspore na prošlogodišnjim izborima osvojila je Vučićeva SNS (15.390).

    Dvije godine ranije, glasalo je 9.168 birača sa prebivalištem van Srbije. Najviše glasova je opet dobila lista „Aleksandar Vučić – Za našu decu“ (6.696).

    d ukupnog broja onih koji su glasali iz inostranstva, u cijeloj BiH pravo glasa je imalo 11.120 birača.

    Zanimljivo je da je od ovog broja na izbore izašlo tek oko 2.000 građana s pravom glasa u Srbiji.

    Ima i onih koji su svoje biračko pravo iskoristili direktno u Srbiji, a o čemu ne postoji evidencija jer ulaze u statistiku broja izašlih birača u toj državi.

    Upravo oni su najveći „trn“ u oku opoziciji u Srbiji, i dijelu građana jer tvrde da Vučić „uvozi glasove kako bi sačuvao Beograd“.

    „Uvozni“ glasovi
    Žestoka rasprava povela se na ovu temu i u februaru prošle godine pred izbore u Srbiji kada je lider Stranke slobode i pravde Dragan Đilas na društvenim mrežama objavio snimak na kojem se, kako je tvrdio, vidi kako se vozilima registarskih oznaka iz BiH, dovoze ljudi u policijske stanice u Beograd, kako bi se osigurali tzv. sigurni glasovi za SNS na izborima.

    – Svi naši sunarodnici iz Republike Srpske imaju pravo na državljanstvo Srbije. Svi koji ih ucjenjuju odgovaraće za to. I to ubrzo, jer nas slobodnih, željnih pravde je svakim danom sve više – rekao je Đilas, obrazlažući snimak.

    U snimku se takođe navodi da se „ljudima daju državljanstva po ubrzanoj proceduri, a da je jedini uslov da glasaju za SNS“.

    Politički analitičar Velizar Antić ističe da se priča o ogromnom broju prekodrinskih Srba koji glasaju na izborima u Srbiji konstantno potencira pred svake izbore.

    – Međutim, realnost je takva da je broj ljudi iz Republike Srpske koji glasaju na izborima u Srbiji jako mali i da nikako ne može uticati na konačne rezultate tih izbora – ističe Antić za Srpskainfo.

    Mnogo buke i galame oko ničega
    Dakle, kako dodaje on, imamo mnogo buke i galame, a realan broj ljudi koji glasaju na ovim izborima je zanemarljiv i u konačnici nikako ne može uticati na konačan rezultat izbora u Srbiji.

    Antić kaže da svi oni koji koriste ovu argumentaciju u vezi sa izborima u Srbiji su u velikoj zabludi i prave ogromnu grešku.

    Prije svega, ističe on, oni ne poznaju zakon sopstvene zemlje koji kaže da svi oni koji imaju državljanstvo Republike Srbije imaju pravo i da glasaju na izborima u toj zemlji.

    – Bez obzira da li žive u Norveškoj, Njemačkoj ili Bosni i Hercegovini. Dakle, ovdje je apsolutno sve urađeno po zakonu i ne vidim ni jedan razlog da svi oni koji imaju državljanstvo Republike Srbije ne glasaju na izborima – navodi Antić.

    On kaže da drugi nivo, koji je mnogo značajniji, jeste da svi oni koji se bune i dižu ovu galamu u suštini nemaju nikakav program kako bi ljude iz Republike Srpske privukli na svoju stranu i kako bi, eventualno, oni glasali za njih.

    – Ukoliko pripadate partijama koje za rat u Bosni i Hercegovini optužuju bosanske Srbe ili imate program kojim se zalažete za ukidanje nadležnosti Republici Srpskoj, jasno je da nećete imati podršku tih ljudi na izborima. Dakle, političke opcije koje optužuju Srbe sa ove strane Drine da se miješaju u izborni proces u Srbiji nisu pružile ruku tim ljudima, a možemo reći da su čak i neprijateljski raspoloženi prema njima, jasno je da ne mogu dobiti njihovu podršku na izborima – zaključuje Antić.

    On dodaje da sa potenciranjem ove priče mogu samo još dodatno da izrevoltiraju i isprovociraju ljude koji nisu ni mislili da izlaze na izbore da na njih izađu i glasaju protiv ovih političkih partija.

  • Građani ne mogu priuštiti udar na lična primanja

    Građani ne mogu priuštiti udar na lična primanja

    Bilo kakav udar na lična primanja, u smislu smanjenja mjesečne zarade ili kašnjenja plata, većinu građana BiH stavio bi u nezavidnu i katastrofalnu situaciju, jer bi u pitanje bila dovedena njihova egzistencija.

    Oni sa kojima smo imali priliku da razgovaramo poručuju da u najvećoj mjeri žive od plate do plate, te da ne bi bilo izdrživo da na duži period nemaju primanja.

    Snalaze se, kažu, kako znaju. Pojedini rade dva posla, najčešće jer imaju djecu, ili su pod kreditima, a nekima ni to nije dovoljno da pokriju sve troškove.

    Nikola I. se u Banjaluku doselio prije deset godina, kada je krenuo na studije. Pronalazak posla nakon završenog fakulteta ostavio ga je u najvećem gradu u Srpskoj. U međuvremenu se i oženio, a prošle godine supruga i on dobili su dijete.

    Sve je, priča za “Nezavisne novine”, sada potpuno drugačije nego tada.

    “Dok sam studirao nisam pretjerano razmišljao o troškovima jer su to plaćali roditelji. Međutim, čim sam završio fakultet pronašao sam posao i tada sam svojom platom mogao uredno plaćati sve obaveze. Nakon što sam se oženio, i kada sam dobio dijete, supruzi i meni je to prioritet i sve radimo da njemu nešto ne nedostaje, a za nas – kako bude. Trenutno se dobro snalazimo, ali zaista je teško reći šta bi bilo kada bismo došli u situaciju da plata kasni ili, ne daj bože, da je nema. Supruga se nedavno vratila na posao i to nam mnogo znači”, rekao je Nikola.

    Banjalučanka Sanja I. ističe da bi smanjenje plate mogla da pregura eventualno jedan mjesec, ali da dugoročno to ne bi bilo izvodivo.

    “Imam dvoje djece koja idu u vrtić, za šta odvajam veliki dio plate, a da ne pričam o ostalim svakodnevnim troškovima života”, kazala je ona, dodajući da ne zna kako bi se snašla ukoliko bi se desilo da nekoliko mjeseci uopšte ne prima platu.

    “To bi u mom slučaju bilo nezamislivo, zato što bukvalno svaki fening plate je već unaprijed potrošen i zna se gdje ide svaka marka. I kad imate dvije prosječne plate u Srpskoj i dalje se ne mogu pokriti minimalni, osnovni troškovi života”, dodaje ona.

    Nesigurnost po pitanju snalaženja u tako izazovnoj situaciji imao bi i Rajko M.

    “Znamo svi da većina radnika i porodica živi od plate do plate, tako da ne znam na koji način bih se snašao ako bi se ta plata smanjila, pa i za jedan mjesec. Svaki čovjek ima neku obavezu i unaprijed mora nešto plaćati, kao što su stanarina, kredit ili nešto drugo što je dosta novca, trećina ili u nekim slučajevima i polovina plate. Vjerovatno bi morao neku pozajmicu uzeti iz banke, ali to opet znači novo zaduživanje, koje ne znam kako bih mogao vratiti”, kazao je on za “Nezavisne”.

    Marija iz Višegrada ističe da je plata koju prima za svoj rad veća od minimalca, ali da bi bilo jako teško da preživi više mjeseci bez nje.

    “Definitivno bih morala da smanjim troškove, odnosno da ih svedem na minimalne”, navela je Marija, dodajući da upravo zato svakog mjeseca izdvaja novac sa strane… “Samo da bih imala neku ušteđevinu u slučaju da dođe do problema sa platom”.

    Podsjećanja radi, prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna neto plata iznosi 1.264 KM mjesečno. Potrošačka korpa iznosi oko 3.300 KM.

    “To znači da prosječnoj četvoročlanoj porodici u kojoj dva člana rade nedostaje oko 800 KM svaki mjesec”, kaže Admir Arnautović, predsjednik Udruženja “Klub potrošača srednje Bosne” iz Travnika.

    “Mislim da u ovom trenutku 90 odsto građana BiH nema štednju koja bi im omogućila da prežive tri mjeseca bez plate, dok svakoj drugoj porodici kašnjenje plate od samo nekoliko dana predstavlja veliki problem, i to čak i porodicama čija su primanja iznad prosjeka. Iako je prema podacima štednja građana u BiH u porastu, treba uzeti u obzir da je više od 80 odsto štednje na računima u vlasništvu manje od 10 odsto građana, tako da tu nikako ne možemo govoriti o opštem stanju”, dodao je on.

    Kaže i da, iako se sve više građana okreće poljoprivredi kao dodatnom izvoru finansiranja, oni nemaju potrebnu snagu bez pomoći države, te da i ne treba da čudi što mladi nakon školovanja odlaze iz BiH.

    Da bi ovo pogodilo i mnogo jače države pokazalo je istraživanje koje je sprovedeno tokom pandemije virusa korona u Evropskoj uniji (EU). Tada se od građana tražilo da odgovore kako bi pokrili svoje potrebe ukoliko bi im se dohodak smanjio za 20 odsto i da li imaju mogućnost da amortizuju takav udar… “Ispostavilo se da u Hrvatskoj, a koja je nama najzanimljivija, preko 50 odsto građana ne bi bilo u stanju da pokrije osnovne egzistencijalne potrebe. A ako dva mjeseca uzastopno ne bi primili platu, više od 70 odsto njih nije imalo ušteđevinu da može da izdrži taj udar”, rekao je za “Nezavisne novine” Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu u Palama.

  • Novi slučaj prijetnji masakrom u školama u BiH

    Novi slučaj prijetnji masakrom u školama u BiH

    Dva maloljetnika iz Donjeg Vakufa uhapšena su u nedjelju nakon što su na e-mail Mješovite srednje škole u toj opštini poslala prijeteću poruku, u kojoj su, između ostalog, napisali: “Nadam se da ovaj e-mail čitate u zdravlju, jer ga uskoro nećete imati… Ja sam bio učenik vaše škole i poznajem kakve ste fuk..e… Spremite se za krvoproliće… Jedino mi je žao učenika koji će ispaštati zbog vas.”

    Krajem oktobra, sličan slučaj dogodio se i u Tuzli. Učenik sedmog razreda Osnovne škole Solina porukama je prijetio djevojčicama iz drugog odjeljenja da će ih ubiti, kao i njihove razredne drugove i drugarice.

    “Spisak je napravljen”, “Ti si prva na spisku i metak ti ide u glavu, hahaha”, “Dođite sutra pred školu da vidite kako se puca”, samo su neke od poruka, koje su, prema tvrdnjama, poslate putem aplikacije Snapchat. Slučaj je objelodanjen nakon što su se roditelji obratili upravi škole, a sve je prijavljeno i MUP-u Tuzlanskog kantona. Nekoliko dana ranije, identičan problem i u Banjaluci. Naime, učenik viših razreda Osnovne škole “Georgi Stojkov Rakovski” prijetio je đacima ove škole da će napraviti spisak, a po ugledu na masakr koji se desio u maju u Osnovnoj školi “Vladislav Ribnikar” u Beogradu, gdje je učenik K.K. ubio osmoro đaka i radnika obezbjeđenja.

    A samo dan nakon pomenute tragedije u Beogradu policija je u Bihaću privela osamnaestogodišnjeg A.Z. jer je putem društvenih mreža zaprijetio da će učiniti slično u Mješovitoj srednjoj školi u Bihaću, koju je, inače, i on pohađao.

    Četiri gotovo identična slučaja za svega sedam mjeseci posljedica su očiglednog nedjelovanja sistema, smatraju sagovornici “Nezavisnih novina”, koji poručuju i da se svi oni mogu sagledati kroz dva pravca. Prvi je domino efekat, odnosno efekat “snježne grudve”, gdje se sve dešava kao posljedica glavnog incidenta ili neke velike tragedije (u ovom slučaju to je “Ribnikar”).

    “Na tragu toga dešavaju se manji incidenti ili pokušaji incidenata, zato što određene ciljne grupe budu senzibilisane za istu negativnu ili patološku reakciju. Druga stvar je da se na neki način da podstreka, odnosno, oslobodi ideja da su ovako loše stvari izvodive jer je to neko već uspio da uradi, a nije adekvatno sankcionisan. Kako maltene nijedan slučaj nije prišao kraju, onda naprosto mlađem dijelu populacije, koji su skloni delinkvenciji ili drugim psihopatološkim pojavama, ovo izgleda kao prihvatljivo rješenje problema u kojem se nalaze”, kaže Sonja Stančić, psihologica.

    Svaki slučaj, navodi, u praksi se gleda kao privlačenje pažnje i stvarna prijetnja.

    “Mi to najčešće podvodimo kao privlačenje pažnje i kolokvijalni govor, da je to trenutna histerična reakcija djece, zanemarujući da su djeca sada zaista u stanju da urade ovakve stvari. Ovi slučajevi u BiH zabrinjavaju jer o njima ne znamo dalje ništa, ni da li je ko kažnjen i šta je preduzeto”, ističe Stančićeva.

    Smatra da je sve posljedica nereagovanja.

    “Ništa ozbiljno nije urađeno ni u Srbiji ni u BiH, ni u regionu, povodom slučaja ‘Ribnikar’. Zaista sam šokirana koliko se malo pričalo o Srbiji, uključujući moju struku, a pravdali su se time da ne žele da budu dio senzacionalizma ili da učestvuju u nečemu nešto što se desilo u drugoj državi”, naglašava ona i dodaje:

    “Mi u BiH uglavnom peremo ruke i ne želimo da se suočimo s ovako teškim slučajevima jer nemamo rješenja, misleći da će nestati samo od sebe. Neće nestati, zato što sve ovo ima duboke korijene, jedni su u porodici, a drugi su u društvenom sistemu koji počinje sa početkom obrazovanja djece. Ljudi u BiH su, nažalost, sve konzervativniji, vaspitanje je isto tako, podjele uloga su konzervativnije, obrasci vaspitanja su na emocionalnim ucjenama, u smislu da ako ti nešto uradiš za mamu i tatu, onda ćemo mi za tebe nešto drugo, ili su na nivou kompeticija, da dijete mora biti bolje od drugog djeteta. Tada se ne vide stvarni potencijali djece, ona nemaju prostora da izraze sebe, ne može se vidjeti da li imaju neke probleme ili nemaju.”

    Duško Vejnović, profesor sociologije na Univerzitetu u Banjaluci, smatra da sankcije koje učenici u školama trenutno imaju, čak i kada urade izuzetno ozbiljne stvari, poput ukora i slično, nisu više adekvatne.

    “Moramo se više posvetiti radu sa djecom, na prvom mjestu to je vaspitanje, pa obrazovanje i, pod broj tri, rad sa zajednicom, uticaj okoline. Ne može probleme riješiti školski policajac. Ako je neko sklon da nešto štetno napravi, ili je sklon vršnjačkom nasilju, neposlušnosti prema učitelju ili učiteljici, nastavniku, profesoru, to ne može riješiti ni kompletan policijski vod”, kaže Vejnović.

    Rješenje je, dodaje, šira društvena akcija, od najmlađih, do najstarijih.

  • Uručene Nobelove nagrade

    Uručene Nobelove nagrade

    Švedski kralj Karl Šesnaesti Gustav dodijelio je danas Nobelove nagrade za medicinu, fiziku, hemiju, književnost i ekonomiju.

    Monarh je laureatima dodijelio diplome i zlatne medalje.

    Predsjednik Odbora Nobelovog fonda Astrid Soderberg Viding istakla je prilikom otvaranja ceremonije da kroz slobodno istraživanje nauka širi granice ljudskog znanja, osigurava spremnost za neočekivane i nepredvidive događaje u budućnosti.

    Ona je istakla da su “laureati koji su večeras dobili nagrade svjedoci moći nauke i književnosti”.

    Na medaljama od osamnaestokaratnog zlata i teškim 175 grama nalazi se profil osnivača fonda Alfreda Nobela. Medalje su do 1980. godine bile teške do 200 grama i bile su od 23-karatnog zlata.

    Nobelove diplome predstavljaju malo umjetničko dijelo sa raznobojnim slovima i posebnim zlatnim monogramima. Povez je od kože.

    Nakon dodijele nagrada, laureati, članovi kraljevske porodice i Vlade, predstavnici naučne, ekonomske i kulturne elite odlaze na tradicionalni banket u Gradskoj skupštini Stokholma.

  • Bajden pozvao Zelenskog u posjetu Bijeloj kući

    Američki predsjednik Džozef Bajden pozvao je ukrajinskog lidera Vladimir Zelenskog u posjetu Bijeloj kući u utorak, 12. decembra, saopšteno je danas iz Bijele kuće.

    “Cilj posjete je naglašavanje nepokolebljive posvećenosti Amerike u podršci ukrajinskom narodu. Lideri će razgovarati o hitnim potrebama Ukrajine”, navodi se u saopštenju.

    Bajden je od kongresa zatražio paket pomoći za Ukrajinu i Izrael, uz ostale prioritete nacionalne bezbjednosti, vrijedan 110 milijardi dolara.

    Međutim, zahtjev je predmet diskusije u Kongresu.

  • Stevandić: Onaj ko bude sprovodio akte NSRS, imaće jednak imunitet kao oni koji su te akte izglasali

    Stevandić: Onaj ko bude sprovodio akte NSRS, imaće jednak imunitet kao oni koji su te akte izglasali

    Onaj ko bude sprovodio akte Narodne skupštine, bilo da je to predsjednik Srpske, direktor Službenog glasnika, ministri, predsjednik Vlade, oni će imati jednak imunitet kao oni koji su te akte izglasali, rekao je predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić.

    Uporište je u komparaciji sa hrvatskim Ustavom, Ustavom Crne Gore, Srbije gdje piše da predsjednik ima isti imunitet kao i nardni poslanici, rekao je Stevandić u našem Јutarnjem programu uoči sutrašnje sjednice Narodne skupštine Republike Srpske na čijem dnevnom redu je Nacrt zakona o imunitetu, koji omogućava uspostavljanje imuniteta najvišim predstavnicima zakonodavne, izvršne i sudske vlasti uključujući i javne tužioce i druga lica koja vrše javna ovlašćenja, a protiv kojih se pokrene krivični ili parnični postupak kao posljedica nepoštovanja odluka visokog predstavnika u krivičnim i građanskim postupcima pokrenutim od 1. avgusta 2021. godine.

    Naglasio je da se ovim imunitetetom se štite i akti koje usvoji Narodna skupština.

    • Ako mi sada dozvolimo, da po ovom modelu kada je Kristijan Šmit pokušao da onesposobi predsjednika Srpske Milorada Dodika da potpiše akte koje je usvojila Narodna skupština, i da mu zaprijeti krivičnim progonom, jer je prethodni zakon o imunitetu je vrlo smišljen, kada ga je 2002. godine ukinuo Pedi Ešdaun i na to nije bilo reakcije, znači samim tim smo mi obesmišljeni kao Parlament, zašto bismo mi izglasavali i trošili narodni novac za akte i zakone koje neko neće smjeti potpisati jer će neki novi novi, negelalni predstavnik izglasati akte i objaviti u Službenom glasniku da oni koji to potpišu će ići u zatvor – rekao je Stevandić.

    Istakao je da se tako urušava demokratski kapacitet i uništava civilizovan odnos prema zakonima.

    • To je nešto što je smišljeno urađeno, ali oni nisu pretpostavili da ćemo mi imati dovoljno snage da napravimo zakon o imunitetu koji je , inače ustavna materija, ali ukoliko se ne reguliše Ustavom on se može se regulisati zakonom i taj zakon se ne može stavljati van snage – rekao je Stevandić.
  • Da li je Kostadin Kostadinov, lider opozicione partije “Preporod” na korak od osvajanja vlasti u Bugarskoj?

    Da li je Kostadin Kostadinov, lider opozicione partije “Preporod” na korak od osvajanja vlasti u Bugarskoj?

    Kostadin Kostadinov, ugledni bugarski političar, lider bugarske opozicije i predsednik partije “Preporod”, boravio je pre dva dana u Beogradu na okruglom stolu koji je bio posvećen razmatranju aktuelnog migrantskog pitanja u svetlu aktuelnih geopolitičkih izazova.Kostadinov je tokom debate sa srpskim, mađarskim i nemačkim intelektualcima ispoljio visok stepen informisanosti i prezentovao veoma interesantna stanovišta koja okupiraju savremenu regionalnu političku situaciju.Lider bugarske opozicije je prilikom svog radnog boravka u Srbiji nedvosmisleno ispoljio principijelno stanovište i po pitanju srpskog faktora u regionu, čime, ne samo da je potvrdio prijateljstvo prema Srbiji i našem narodu, već se dokazao i kao suštinski poštovalac međunarodnog javnog prava.Kostadinov je očigledno nosilac jednog novog patriotskog talasa u Bugarskoj, talasa koji obećava da će Bugarska, ukoliko “Preporod” osvoji vlast, više voditi računa o sopstvenim, nego o interesima kolektivnog Zapada, što se savršeno uklapa i u interese državnepolitike Republike Srbije.